Ministrica Jurlina Alibegović: Bit ćemo e-Hrvatska u kojoj će se tvrtka otvarati za 24 sata

INTERVJU
Ministrica Jurlina Alibegović: Bit ćemo e-Hrvatska u kojoj će se tvrtka otvarati za 24 sata

Ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović o plaćama, županijama, informatizaciji…

alibegovic_vl010316

AUTOR: Lidija Kiseljak

(VEČERNJI LIST, 1. ožujka 2016.) Reforma vezana za digitalizaciju i informatizaciju javne uprave, zatim ona koja se odnosi na zaposlene u javnoj upravi te postizanju učinkovitosti u javnoj upravi tri su važna zadatka koje je zacrtala ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović. I sama je u Ekonomskom institutu radila na velikom broju analiza koje se odnose na tu tematiku pa sada, kako kaže, samo sve to mora provesti u djelo.

Jedna od analiza na kojoj je radio Ekonomski institut bilo je pripajanje ili smanjenje broja agencija. Posao je počela bivša Vlada, vi ga morate nastaviti?

vl_logo170214U Nacionalnom programu reformi za prošlu godinu ušle su preporuke povjerenstva koje je radilo dubinsku analizu poslovanja agencija. Od gotovo oko 200 različitih institucija prepoznato je njih oko 60 agencijskog tipa, od čega je prethodna Vlada predložila da se 18 institucija spoji, odnosno pripoji na njih devet. Za sada se broj agencija smanjio za njih dvije. Ostalih sedam još nije došlo na red.

Vi ćete sada taj posao nastaviti?

Prošli tjedan imala sam sastanak s kolegama iz drugih ministarstava kako bismo analizirali preporuke povjerenstva bivše Vlade. Od svih ministarstava zatraženo je da i dodatno analiziraju pravne osobe u svom resoru te da predlože međusobno spajanje / pripajanje pojedinih agencija, pripajanje agencija resornim ministarstvima ili da i nadalje nastave samostalno raditi. Zato, za početak, ako se slažu da se preostalih sedam agencija može spojiti ili pripojiti, onda bi trebalo predlagati izmjene zakona koje će to omogućiti. A potom će se vidjeti što je i s ostalim agencijama.

Govorilo se je i o prevelikom broju dodataka na plaću…

Još prije godinu dana napravljena je dubinska analiza rashoda državnog proračuna. Povjerenstvo koje je analiziralo rashode za zaposlene koji se isplaćuju iz državnog proračuna utvrdilo je da postoji cijeli niz dodataka na plaće u državnim, a posebno u javnim službama. Prijedlog je da se na jedinstven način uredi sustav plaća u javnom sektoru koji se temelji na načelu jednakosti plaća. Ideja je da se sustav plaća uredi transparentno, da su plaće u državnim i javnim službama, lokalnoj i regionalnoj samoupravi te agencijama na sličan način definirane. Danas su velike razlike. Pa je velika razlika između plaća u državnim i javnim službama, a posebno odskače ona u agencijama i drugim pravnim osobama s javnim ovlastima.

Kakav je plan u izjednačavanju plaća?

Cilj je imati obrazovane i motivirane državne službenike i namještenike. Potrebno je zato katalogizirati vrste radnih mjesta, sistematizirati skup znanja potrebnih za pojedina radna mjesta, a na temelju godišnjih programa rada ministarstava pripremiti individualne planove rada za svakog pojedinca i potom pratiti postignute rezultate tog plana. Na temelju toga potrebno je ocjenjivati zaposlene, što bi trebala biti i osnova za plaću. Tako bi, na osnovi postignutih rezultata, neki od zaposlenih plaćom bili dodatno nagrađeni, a neki sankcionirani.

Sve to morate ispregovarati i sa sindikatima?

Naravno, važno je da se ideja od samog početka kvalitetno ispregovara sa socijalnim partnerima. Neformalno sam razgovarala s gospodinom Borisom Plešeom, predsjednikom sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika. Upoznala sam ga s ovom idejom, a za nekoliko dana ministrica rada i mirovinskog sustava dr. Nada Šikić i ja imamo sastanak, kada ćemo i detaljnije razgovarati o reformama vezanim za državne namještenike i službenike. Zaposleni u javnoj upravi moraju znati koji im je posao i koje su kvalifikacije potrebne za taj posao. Ponekad se na posao primaju osobe s kvalifikacijama koje nisu potrebne za određeno radno mjesto, pa zato treba utvrditi koje stručno znanje treba za pojedino radno mjesto, kao i plan daljnjeg usavršavanja. Zato i mislim da je potrebno napraviti plan obrazovanja za svakog zaposlenog.

Kakve su prve povratne informacije od sindikata?

Sindikat isto želi visoko motivirane zaposlene, dobro opisana radna mjesta, sustav nagrađivanja, pa i kažnjavanja, ali na temelju nepristrane ocjene. Opravdano se boje da će plaće biti manje, odnosno da će se smanjiti masa plaća u proračunu. Naša je ideja vodilja da svatko bude plaćen u skladu sa složenosti posla koji obavlja. Zagovarala bih i da se sličan posao na isti način honorira u svim tijelima državne uprave, agencijama, ali i jedinicama regionalne i lokalne samouprave.

Što bi se kroz mjere trebalo popraviti u uslugama građanima i poduzetnicima?

To je razrađeno u Strategiji e-Hrvatska 2020., a vezano je za niz usluga koje će omogućiti poboljšanje usluga korištenjem informacijskih i komunikacijskih tehnologija te novih vještina unutar javne uprave i prema korisnicima. Želimo provesti informatizaciju i digitalizaciju javne uprave u što većoj mjeri da građanin ili poduzetnik ne bi morali s papirima hodati od šaltera do šaltera, nego da sve mogu obaviti online. Primjerice, kada je riječ o osnivanju, registraciji ili zatvaranju tvrtke. Osnovati poduzeće još uvijek u potpunosti nije moguće elektroničkim putem, ali razvijene su brojne usluge koje olakšavaju taj proces. Osnivač tvrtku osniva dolaskom na jedno fizičko mjesto, a sav proces završen je u roku od 24 sata. Iako osoba fizički dolazi osnovati poduzeće, brojne A2A usluge ubrzavaju proces. Prijava početka poslovanja i sve promjene tijekom poslovanja obavljaju se mrežnim putem.

Jedna od mjera za uštedu je i smanjiti troškove poštarina?

Informatizacija će i ovdje biti od velike pomoći. Konkretno, informatizirat će se istovrsni poslovi dijeljenjem usluga i razvojem programskih rješenja za istovrsne poslove tijela javnog sektora kao što su upravljanje elektroničkim dokumentima i sustav javne nabave. Sva bi tijela javne uprave do kraja 2016. godine trebala primati e-račune umjesto onih poslanih poštom.

Kada očekujete da će se početi s prvim analizama, njihovom provedbom, ali i kada će se vidjeti rezultati?

Rezultati se nekih reformskih mjera mogu vidjeti već za nekoliko mjeseci. Kao, primjerice, informatizacija, e-građani, e-poslovanje… Što se tiče preklapanja nadležnosti ili prvih učinaka spajanja nekih agencija, rezultate bismo mogli također vidjeti već za nekoliko mjeseci. A ostali rezultati bit će vidljivi u srednjem roku. Neke druge rezultate kao što su sustav ocjenjivanja, nagrađivanja, zakon o plaćama, morat ćemo pričekati više mjeseci ili do kraja godine, zato što kolektivni ugovori istječu u kolovozu i prosincu. Plan je da zajedno sa sindikalnim predstavnicima nova rješenja prodiskutiramo i da do isteka kolektivnih ugovora donesemo nova rješenja.

Morat će se i smanjiti broj županija, gradova i općina. I tu će sigurno biti otpora. Imate li spremnu ideju ili se analiza tek mora provesti? Iako ste već iznosili stajalište da sadašnji ustroj ne možemo imati…

Analiza ima puno, radile su ih razne institucije, a one su dobar početak da se unutar povjerenstva, ali u suradnji sa svim zainteresiranim dionicima, znači onima iz županija, gradova i općina, akademske zajednice, ali i HUP-a i HGK, razgovara o mogućim rješenjima. Moje je stajalište da je Hrvatska mala zemlja u kojoj živi tek nešto više od četiri milijuna stanovnika, a kada se pogleda da imamo 576 lokalnih jedinica, vidi se da je prema broju stanovnika taj broj prevelik. U reformu regionalne i lokalne samouprave i općenito javne uprave treba ići zato što je sustav skup, postoje preklapanja u obavljanju javnih poslova i davanju usluga. Cilj reforme je da svaka razina vlasti bude odgovorna za javne usluge koje pruža i da građanin točno zna kojoj se instituciji ili razini vlasti obraća za neku uslugu. Jedan od kriterija mora biti i fiskalna održivost lokalnih jedinica i broj stanovnika, vrsta poslova koja će se pružiti, trošak pružanja usluge i slično. Primjerice, ako se govori o županijama, moj je osobni stav da županija mora biti mjesto koordinacije lokalnog i regionalnog razvoja na svom području.

Uz stručno, prednost je što imate i političko iskustvo s obzirom na to da ste bili i članica Vlade Ivice Račana. No, ipak, izgleda da će najteži dio posla biti naći zajedničku riječ sa sindikatima…

Kod nas su sindikati dobro organizirani, znaju formulirati zahtjeve, tvrdi su pregovarači, a tako i treba biti. No, moramo se naučiti na kulturu dijaloga, da argumentirano razgovaramo i pregovaramo. Ja bez konkretnih brojeva i analiza ionako neću pregovarati jer to nikad i nije bio moj stil, a to sam i poručila gospodinu Plešeu. Primjerice, na taj sam mu način već objasnila da naš današnji fiskalni položaj, a s obzirom na to da smo u proceduri prekomjernog deficita, teško može omogućiti povišicu od šest posto na plaće zbog rasta BDP-a dva kvartala zaredom više od dva posto. Moramo aktivno upravljati našim javnim dugom i deficitom. A upravo velik dio rashoda odlazi na zaposlene. Stoga i želimo napraviti red u sustavu zapošljavanja, ocjenjivanja, nagrađivanja, ali i sankcioniranja u javnom sektoru. Kao što sam rekla, temelj za sve bit će praćenje postignutih rezultata.