NAKON DUGOG PADA, KAMATE NA KREDITE “GLEDAJU” U VIS

NAKON DUGOG PADA, KAMATE NA KREDITE “GLEDAJU” U VIS

Danas plaćaš ratu 593 eura, sutra možda 619

Kako će zbog mjera HNB-a banke imati manje novca za zajmove, kamate bi mogle krenuti u vis i podebljati kreditne obroke koje mjesečno valja plaćati bankama

sd_logo-novoMnogi su građani koji otplaćuju kredite protrnuli kada su spoznali da bi nove mjere središnje banke kojima je bankovnoj industriji smanjila kunsku likvidnost, mogle i njima udariti po džepu. Neki su banari već iskazali zabrinutost da bi posljedica poteza središnje banke kojim im je povećana obvezna rezerva i iz optjecaja povučeno više od dvije milijarde kuna, mogla biti i podizanje kamatnih stopa na kredite građanima. Poskupljenje kredita moglo bi nas zahvatiti dogodine, odluče li se bankari na taj korak. Najjednostavnije rečeno, kako će banke imati manje novaca za kreditiranje, cijena zaduživanja mogla bi skočiti jednako kao i promjenjive kamate na kredite građanima koji već otplaćuju neki kredit. Trenutačno se cijene stambenih zajmova, ovisno o banci i uvjetima kreditiranja, kreću od 6,85 posto do devet posto kamatne stope, nenamjenski krediti stoje od 8,50 posto do 15 posto kamate, dok automobilski zapadaju od 8,80 posto do 11 posto. Običnom čovjeku sve ove stope ne znače mnogo, više im svjetla u problem unosi “težina” mjesečne rate. Na nekoliko smo primjera pokušali makar okvirno pokazati što znači podizanje kamatne stope za jedan posto na konkretne mjesečne rate. Ljudi koji vraćaju stambene kredite najskuplje bi platili jedan posto veće kamate budući da su njihovi dugovi i mjesečne rate – najveće.

Primjerice, čovjek koji vraća stambeni kredit od 50.000 eura po cijeni od 7,50 posto kamatne stope na rok od 10 godina, sada svakog mjeseca otplaćuje 593,51 euro. Samo jedan posto veća kamata znači rast mjesečne rate od 26,42 eura na 619,93 eura. Takav bi dužnik banci godišnje na sadašnjih 7122 eura koje otplati banci morao vratiti još po 317 eura. Ako bi takvog čovjeka poskupljenje zahvatilo na početku vraćanja duga, onda bi ga kompletan zajam umjesto 71.221 eura koštao 74.391 euro, koliko će ukupno tijekom desetljeća otplatiti za kredit od 50.000 eura. A to je povećanje od 3170 eura! Čovjek koji je na tri godine uzeo nenamjenski, gotovinski zajam od 5000 eura po stopi od 12,50 posto trenutačno vraća 167,27 eura mjesečne rate. Da mu kredit poskupi jedan posto, rata bi mu se udebljala na 169,68 eura ili za 2,41 euro. Na godinu bi mu to poskupljenje iz lisnice odnijelo 28,92 eura, koliko bi još trebao vratiti banci uz 2007,24 eura. Građanin koji otplaćuje 10.000 eura automobilskog zajma na petogodišnji rok po kamati od 9,50 posto trenutačno svakog mjeseca banci vraća 210 eura. Ako bi mu cijena zajma bila veća jedan posto, onda bi mu mjesečna rata bila veća gotovo pet eura i iznosila bi 214,94 eura. To bi mu poskupljenje godišnju obvezu prema banci povećalo za 59 eura, a ako bi se dogodilo na samom početku otplate kredita, čovjeku bi kompletu cijenu automobila podignulo za gotovo 300 eura – s 12.600 eura na 12.896 eura. Strahovanje građana od mogućeg podizanja kamata na kredite, kako pokazuju ove računice, nije baš neopravdano. Jer, onom tko je tek počeo vraćati 50.000 eura stambenog zajma podizanje kamatne stope od jedan posto značilo bi kredit u konačnici skuplji za više od tri tisuće eura, a to i nije mali novac. Sanja STAPIĆ