NHS PROTIV NAJAVLJENOG POSKUPLJENJA KRUHA

NHS PROTIV NAJAVLJENOG POSKUPLJENJA KRUHA

hina_logo

ZAGREB, 1. prosinca (Hina) – Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) upozorili su danas da se, dok je javnost zabavljena vijestima o postizbornim koalicijama i formiranju vlasti, gotovo neprimjetno provlače najave o poskupljenju kruha, što bi posebno pogodilo najsiromašnije društvene slojeve. U Hrvatskoj za preko 300.000 nezaposlenih, više od milijun umirovljenika, veliki dio zaposlenih radnika te brojne siromašne osobe koje nisu pokrivene nikakvim evidencijama, dnevna porcija kruha znači osnovnu životnu namirnicu i jedan je od ključnih troškova prehrane, ističe NHS u priopćenju.

gradjani-kruh

NHS traži od aktualne Vlade, ali i onih koji će preuzeti vlast, da u međuvremenu povuku poteze koji će spriječiti poskupljenje kruha. Kako je moguće da je proizvođač za kilogram pšenice dobio kunu te da mu većom otkupnom cijenom nije nadoknađen mogući gubitak zbog smanjenog prinosa uzrokovanog elementarnom nepogodom, a otkupljivači koji su pšenicu plaćali kunu po kilogramu i još na to od države dobivali šest lipa za troškove otkupa i šest lipa za troškove šestomjesečnog uskladištenja (pa ih je zapravo pšenica po kilogramu koštala 0,88 kuna), tu istu pšenicu danas prodaju i po 1,40 kuna po kilogramu? Ako je točan podatak da je, bez obzira na manjak, čak izvezena određena količina pšenice, tada je i tu ostvarena dodatna dobit zbog subvencija države vezanih uz izvoz. Očito se netko želi sakriti iza posljedica elementarne nepogode i pri tome dobro zaraditi, na teret građana i proizvođača pšenice, ocjenjuje NHS. Sindikat se također pita hoće li nakon najava o poskupljenju kruha uslijediti najave o poskupljenju ostalih proizvoda od brašne, poput tjestenine.
NHS primjećuje da se primjenjuje odluka Ministarstva poljoprivrede o uvozu 40.000 tona krumpira bez plaćanja carine, pa je bilo za očekivati da će krumpir pojeftiniti jer mu cijena na području s kojega se uvozi ne prelazi 1,50 kunu po kilogramu. Ali, ni to se nije dogodilo pa krumpir i dalje stoji od pet do sedam kuna po kilogramu. (Hina) pp/md md

Broj: 167-KS-12/03
Zagreb, 1. prosinca 2003.
Sredstvima javnog priopćavanja

P R I O P Ć E N J E

Dok je javnost zabavljena vijestima o pokušajima i stvaranju postizbornih koalicija i formiranju vlasti, o gubitnicima i dobitnicima  proteklih izbora, dotle se gotovo neprimjetno provlače najave o poskupljenju kruha. Poskupljenjem kruha svi postajemo gubitnici, a posebno najsiromašniji slojevi društva. Napominjemo kako u Hrvatskoj za preko 300.000 nezaposlenih, više od milijun umirovljenika i, na žalost, preveliki dio radnika koji imaju posao, ali i ogroman broj siromašnih i isključenih koji nisu pokriveni nikakvim evidencijama, dnevna porcija kruha znači i osnovnu životnu namirnicu i jedan je od ključnih troškova prehrane. Poskupljenje kruha stoga bi značilo izravni udar ponajprije na te skupine ljudi, a onda i na sve ostale. A to si Hrvatska u ovom trenutku ne može i ne smije dopustiti.

Tražimo od odgovornih, od još uvijek aktualne Vlade, ali i onih koji vlast namjeravaju obnašati u nadolazećem vremenu, da se u ovom međuvremenu povuku svi potezi koji će spriječiti poskupljenje kruha.

Pitamo, kako je moguće da je proizvođač za 1kg pšenice dobio 1 kunu i da njemu većom otkupnom cijenom pšenice nije nadoknađivan mogući gubitak zbog smanjenog prinosa uzrokovanog elementarnom nepogodom, a da s druge strane otkupljivači koji su tu pšenicu seljaku plaćali 1 kunu po 1kg i još na to od države dobivali 6 lipa na temelju troškova otkupa i daljnjih 6 lipa za troškove šestomjesečnog uskladištenja (pa ih je zapravo pšenica po kilogramu koštala 0,88 kuna), tu istu pšenicu danas prodaju i po 1,40 kuna po kilogramu? Očito je kako se netko želi sakriti iza posljedica elementarne nepogode i pri tome dobro zaraditi, naravno na teret građana, ali i onih koji su pšenicu proizveli. Ako je točan podatak kako je, bez obzira na manjak, čak i izvezena određena količina pšenice, onda je i tu ostvarena dodatna dobit zbog subvencija države vezanih uz izvoz.

U ovome je trenutku jasno kako se pred vlast postavlja imperativ da zaštiti cijenu kruha i doskoči svim pokušajima korištenja prilike za dobru zaradu koja se ukazala zbog manjka pšenice na tržištu. Ovo je ujedno prigoda za poduzimanje čvršćih mjera u pogledu nadzora proizvodnje i prodaje kruha i ostalih pekarskih proizvoda na tržištu.

Pitamo se, hoće li zbog poskupljenja pšenice na tržištu, a nakon najava o poskupljenju kruha, uslijediti i najave o poskupljenju ostalih proizvoda čija proizvodnja počiva na brašnu, kao na primjer, tjestenina.

Ovih smo dana primijetili i kako je u primjeni odluka Ministarstva poljoprivrede kojom je dopušten uvoz 40.000 tona krumpira bez plaćanja carine. Slijedom te odluke očekivali smo kako će se i cijene krumpira na tržištu smanjiti jer mu cijena na području sa koga se uvozi ne prelazi 1,50 kunu po kilogramu. Ali se ni to nije dogodilo pa krumpir i dalje plaćamo od 5 do 7 kuna po kilogramu. Očigledno je da se i na ovom području svašta događa.

Znamo kako uz mlijeko i kruh upravo tjestenina i krumpir pripadaju “strateški važnim namirnicama” u prehrani sve siromašnijih slojeva društva. Stoga je nužno učiniti sve kako bi upravo na području tih “strateški važnih namirnica” cijene ostale jednako stabilne, a vlast spriječila svaki pokušaj dodatnih zarada i profita uslijed nedaća uzrokovanih sušom i ostalim vremenskim nepogodama. Na kraju sve to plaćaju građani, a oni najsiromašniji, zbog pretjeranih apetita trgovaca i prekupaca i nedovoljne zaštite, tonu u sve dublje siromaštvo.

Mi u Nezavisnim hrvatskim sindikatima očekujemo i tražimo da upravo na ovim primjerima hrvatska politika pokaže koliko djelatno služi interesima svojih građana.

S poštovanjem

Nezavisni hrvatski sindikati
Predsjednik

Krešimir Sever

Na znanje:
– predsjedniku Vlade RH, gosp. Ivici Račanu
– političkim strankama