NOVI LIST o izradi novog Zakona o plaćama u javnom sektoru

NACRT ZAKONA
Kostur jedinstvenog zakona za plaće u javnom sektoru: Dodaci na uvjete rada najviše 20%

kune_nl120815

Autor: Gabrijela Galić

Zaposleni u tijelima državne uprave, javnim službama, agencijama bit će raspoređeni u 10 platnih razreda i deset stupnjeva unutar razreda

(Novilist.hr, 12. kolovoza 2015.) ZAGREB Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava izradilo je kostur budućeg Zakona o plaćama u javnom sektoru prema kojem bi novi platni sustav trebao imati deset platnih razreda i deset stupnjeva unutar svakog platnog razreda. Otvorena je i mogućnost dodatna dva platna razreda “rezervirana za vojsku i policiju”.

novilist_hrKako je objavio Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika na svojim mrežnim stranicama, dokument je poslan na adrese 35 državnih tijela i institucija koje bi trebale, radi izrade novog zakona, provesti simulacije primjene predviđenog sustava uređivanja plaća na “razini svakog resora, odnosno ustanove nad kojom resorno tijelo vrši upravni nadzor, obaviti razvrstavanje pojedinog radnog mjesta u onaj platni razred koji po svom opisu iz priloženog nacrta Zakona u najvećoj mjeri odgovara tom radnom mjestu”.

Minuli rad – ostaje

Budući jedinstveni zakon o plaćama, kao što je najavljivano, trebao bi osigurati načelo “jednaka plaća za jednak rad” kao i mogućnost vertikalnog i horizontalnog napredovanja. No, iz kostura budućeg zakonskog prijedloga ne vidi se mogućnost nekih velikih skokova, odnosno mogućnost prelaska iz nižeg u viši platni razred. Na temelju početnog prijedloga napredovanje će biti moguće u okviru platnog razreda u koji je službenik svrstan. I službenički sindikat se osvrće na tu promociju službenika pa navodi kako je “nedovoljno artikulirano promicanje u plaći kroz povećanje koeficijenta radnog mjesta na temelju ostvarenih rezultata rada te uspješnosti i kvalitete rada”. Naime, vrijednost službeničkog koeficijenta može se uvećati za vrijednost od najviše 1,0 koeficijenta, temeljem odluke čelnika državnog tijela odnosno javne službe na prijedlog neposredno nadređenog zaposlenika.

Kostur budućeg jedinstvenog zakona o plaćama definitivno je demantirao nagađanja kako će u državnim i javnim službama biti ukinut dodatak od 0,5 posto na minuli rad, ali i da će im se plaće ubuduće sastojati od fiksnog i varijabilnog dijela. Dodatak na minuli rad ostaje, baš kao i način izračuna plaće koju čini umnožak onovne plaće i koeficijenta. No, evidentno je da su dodaci od 4, 8 i 10 posto na godine staža vjerojatno izgubljeni zauvijek, dok će dodaci za posebne uvjete rada biti ograničeni na maksimalno 20 posto.

Iz dokumentacije koju je objavio službenički sindikat, dakle proizlazi da će službenici biti razvrstani u 10 platnih razreda unutar kojih će biti deset različitih stupnjeva. Pritom se otvara mogućnost za uvođenje 11. i 12. platnog razreda isključivo za policiju i vojsku. No, početkom kolovoza na međuresornom sastanku posebne platne razrede zatražili su i Ministarstvo pravosuđa za pravosudne policajce, Ministarstvo kulture te Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Hoće li tim zahtjevima biti udovoljeno tek treba vidjeti.

Simulacija primjene

Nepoznanica je za sada i u kojoj mjeri zapsoleni u javnim i državnim službama s novim sustavom obračuna plaća izgubiti ili dobiti na svojim primanjima. To će tek pokazati simulacija primjene mogućeg zakonskog rješenja, odnosno “pretvaranje” sadašnjih radnih mjesta u novi sustav u koji bi osim državnih tijela i javnih službi trebale ući i agencije. No, iz opaske koju su, primjerice, dali kulturnjaci tražeći poseban platni razred i platne stupnjeve unutar njega, evidentno je da je kolektivnim ugovorom u toj djelatnosti utvrđena 20 posto viša plaća nego u državnoj upravi. Ako bi se izjednačili s upravom, plaće bi dijelu ljudi pale ili bi ostale iste ukoliko bi zaposleni u upravi bili izjedančeni s onima koji “bolje stoje”. No, to je najmanje izgledan scenarij.

Naime, kosturom budućeg zakona predviđa se obveza usklađivanja kolektivnih ugovora s odredbama zakona nakon njegova donošenja. Službenički sindikat komentira kako to “može dovesti do poništavanja razine ugovorenih prava u onim kolektivnim ugovorima kojima se utjecalo na uvećanje koeficijenata radnih mjesta ili način obračuna plaća drugačiji od onog propisanog zakonom”.

place_nl120815

… za čitanje klikni na sliku