ODZVONILO PROSVJEDIMA NA MARKOVOM TRGU

ODZVONILO PROSVJEDIMA NA MARKOVOM TRGU

(SDLSN, 6. lipnja) Vladinim dužnosnicima i saborskim zastupnicima neugodni prizori prosvjeda pojedinaca ili skupina nezadovoljnika koji od njih nešto traže uskoro bi mogli postati prošlost.

Sljeme_Markov_trg_220Naime, prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o javnom okupljanju koji je 3. lipnja upućen u hitnu saborsku proceduru trebao bi umanjiti psihičke boli kojima su izloženi ni krivi ni dužni političari kad ih na povremenom svraćanju u Banske dvore ili Hrvatski sabor dočekaju sa zahtjevima za boljim životom ili životom od rada oni koji su ih izabrali da budu to što jesu.

Izmjenom i dopunama Zakona o javnom okupljanju utvrđeno je da se pored bolnica, dječjih vrtića i osnovnih škola dok se u njima nalaze djeca, nacionalnim parkovima, spomenicima kulture i drugim neprikladnim mjestima mirno okupljati i javno prosvjedovati ne može ni u blizini štićenih objekata i prostora utvrđenih posebnim propisom, tj. Uredbom o utvrđivanju poslova protuobavještajne zaštite i osiguranja određenih osoba, objekata i prostora.

Sudeći prema rezultatima ankete sa naše web stranice potencijalni prosvjednici na Markovom trgu su i državni službenici i namještenici. Barem oni koji se nisu odlučili za odlazak iz državne službe...
Sudeći prema rezultatima ankete sa naše web stranice potencijalni prosvjednici na Markovom trgu su i državni službenici i namještenici. Barem oni koji se nisu odlučili za odlazak iz državne službe…

Kako su ovom uredbom zvučna imena kao štićeni objekti i prostori navedeni i radni prostori i objekti Hrvatskog sabora i Vlade RH, to je valjda odlučeno kako navedene prostore i objekte treba čuvati od prosvjednika.

Stvar međutim ne zvuči tako logično kad se zna da izuzev predsjednika Hrvatskog sabora, Vlade RH, ministra unutarnjih poslova i ministra vanjskih poslova, ostali članovi Vlade ili saborski zastupnici nisu štićene osobe I. ili II. Kategorije.

Stoga se postavlja pitanje koga ugrožavaju prosvjednici – objekte ili štićene osobe koje se u njima nalaze, odnosno ima li sigurnosnih razloga zbog kojih bi trebalo zabraniti da se mirni prosvjednici obrate npr. ministru gospodarstva, rada i poduzetništva koji sam nije štićena osoba, samo zato jer ulazi u štićeni objekt.

Ako je dozvoljeno okupljanje u blizini djećjih vrtića i osnovnih škola kad se u njima ne nalaze djeca, zašto se onda ne bi moglo prosvjedovati ispred Hrvatskog sabora ili Vlade kad se u njima ne nalaze djeca, odnosno štićene osobe?

Predstavljaju li “sljemenaši” s Markovog trga sigurnosnu ugrozu ili neugodu koju bi štićene, vožene i dobro plaćene osobe htjele izbjeći?

Ako nas povijesno pamćenje imalo služi onda možemo u sjećanje prizvati od ondašnje oporbe osuđivanu odluku o zabrani okupljanja na Trgu bana Jelačića donijetu za vrijeme predsjednikovanja prvog hrvatskog predsjednika.

Danas je između 76 glasova saborskih zastupnika koji su bili za donošenje izmjena Zakona o javnom okupljanju po hitnom postupku vjerojatno bio i dio onih koji su bili protiv gušenja slobode prosvjedovanja.
Jesu li se osjetili ugroženima?

SINDIKATI PROTIV ZABRANE PROSVJEDA NA MARKOVU TRGU

hina_logo

ZAGREB, 6. lipnja 2005. (Hina) –  Vladin prijedlog izmjena Zakona o javnom okupljanju izazvao je nezadovoljstvo Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) i Udruge radničkih sindikata Hrvatske (URSH) koji su danas oštro prosvjedovali protiv prijedloga kojem je cilj, kako smatraju, zabraniti prosvjede na Markovu trgu.
Hrvatski sabor prošloga je petka Vladin prijedlog uvrstio u dnevni red tekuće sjednice i o njemu bi trebao raspravljati ovoga tjedna.
Prijedlogom se želi nadopuniti članak 11. Zakona o javnom okupljanju propisivanjem zabrane održavanja mirnog okupljanja i javnog prosvjeda u blizini štićenih objekata.
“U štićenim objektima borave i štićene osobe, primjerice predsjednik Republike, predsjednik Hrvatskog sabora, predsjednik Vlade, predsjednici ili poglavari stranih država ili vlada, predsjednici parlamenata stranih država, kao i različita izaslanstva europskih tijela i drugih međunarodnih institucija”.
U obrazloženju predlagatelj upozorava kako je opravdano očekivati da održavanje prosvjeda u neposrednoj blizini štićenih objekata i osoba “može imati za posljedicu incidentne situacije”, pa onemogućavanje javnih okupljanja i mirnih prosvjeda u blizini štićenih objekata i osoba “predstavlja opravdani državni interes”.
Vlada_zgradaNHS u priopćenju tvrdi da Vlada time želi dodatno ograničiti demokratsko pravo građana na javno izražavanje nezadovoljstva, što predstavlja korak unazad u demokratizaciji hrvatskog društva.
Vlada zavarava sebe i Hrvatski sabor ako misli da će zabrana javnih prosvjeda na Markovu trgu  riješiti problem, jer je Hrvatska toliko bremenita gospodarskim i socijalnim problemima da “nema tako velikog tepiha pod koji bi se problemi mogli sakriti”.
NHS pita je li taj prijedlog inspirirao nedavni prosvjed radnika Sljemena na Markovu trgu te gdje bi Vlada htjela izmjestiti prosvjednike – možda na Činovničku livadu na Sljemenu, savski nasip u blizini Jaruna ili u spilju Veternicu pod Sljemenom?
Sindikat očekuje da će u Hrvatskom saboru ipak nadvladati razum pa zastupnici neće dignuti ruku za odstranjivanje radnika s Markova trga.
URSH pak ocjenjuje da Vlada, svjesna svoje nesposobnosti u rješavanju sve većih ekonomsko-socijalnih problema, želi prosvjednike otjerati “što dalje od očiju i ušiju”.
Ako se Vlada plaši radnika, kojima je još jedino preostalo pravo na javno manifestiranje nezadovoljstva, URSH je poziva da podnese ostavku, a sve sindikate da se odlučno suprotstave Vladinu prijedlogu.
URSH također traži hitan sastanak s Vladom, u protivnom će organizirati više javnih prosvjeda pred Vladom i Saborom.
Način na koji je Vlada pokušala iza leđa socijalnih partnera progurati inicijativu pokazuje koliko drže do socijalnih parnera i socijalnog dijaloga, naglašava URSH.
Prosvjedima sindikata se priopćenjem priključio i Sindikat državnih službenika i namještenika. (Hina) pp/xmd ymd