Pod dirigentskom palicom Vlade RH uspješno otegnuti kolektivni pregovori
Zagreb, 9. veljače 2022. – Danas istječe tromjesečni rok produžene primjene pravnih pravila sadržanih u Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike u kojem su Vlada i reprezentativni sindikati očekivano trebali dogovoriti novi kolektivni ugovor za iduće razdoblje.
Umjesto toga, prava državnih službenika i namještenika do daljnjeg su regulirana Vladinom Odlukom o materijalnim i nematerijalnim pravima, drugim naknadama te visini osnovice za obračun plaće državnih službenika i namještenika (NN 16/2022).
S obzirom da, za razliku od prethodno ustaljene prakse kolektivnog pregovaranja tijekom koje su kolektivni ugovori sklapani ili barem u bitnom dogovoreni tijekom produžene primjene, tekst kolektivnog ugovora sada nije niti na vidiku, stječe se dojam kako kolektivni pregovori nisu niti počeli.
Zbog toga su državni službenici i namještenici još prošli tjedan bili u velikoj neizvjesnosti u svezi prava prijevoza, regresa, jubilarnih nagrada, bez mjerila za isplatu plaće, uključujući 0,5 posto za svaku navršenu godinu radnog staža…., sve dok Vlada RH nije donijela Odluku kojom će se sva materijalna i nematerijalna prava iz Kolektivnog ugovora priznavati i primjenjivati u istom opsegu na način na koji su ugovorena, i to do potpisivanja novog ugovora.
Nemir i dalje izaziva činjenica što je ta odluka jednostrana, te državni službenici i namještenici nadalje ovise o volji Vlade koja sada dirigira tempo pregovora.
S druge strane, kod velikog dijela službenika i namještenika nedostaje svijest o pravima koja proistječu iz kolektivnih ugovora, odnosno o tome da se do tih prava dolazi sindikalnim udruživanjem. Veliki broj službenika drži se pasivno po strani, pod geslom „netko će drugi udružiti se, izboriti se“, a njima će to pripasti automatizmom. Zaboravljaju pritom, ili ne znaju, kako ta prava netko treba ispregovarati. U ime radnika kolektivno pregovarati može samo sindikat. Veći broj članova znači ne samo jaču pregovaračku poziciju, nego i mogućnost pregovaranja uopće. Da bi imali pravo kolektivno pregovarati, sindikati moraju biti reprezentativni, odnosno udovoljiti određenim uvjetima propisanim Zakonom o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata.
Zakon je u nizu svojih segmenata nedorečen i nelogičan, slijedom čega SDLSN RH lani nije ispunjavao zakonom propisani uvjet brojnosti da bi stekao pravo izravnog kolektivnog pregovaranja s Vladom RH za novi Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike.
Uvjet brojnosti su zadovoljavali sindikati koji su sindikalno organizirani u jednom resoru državne uprave, međutim najbrojnijem po zaposlenima, pa slijedom toga i po članovima. SDLSN RH, koji zastupa prava i interese državnih službenika i namještenika u gotovo svim državnim tijelima, u njih 143, nije zadovoljio uvjete reprezentativnosti s obzirom na nedovoljni postotak zaposlenih državnih službenika i namještenika u članstvu Sindikata. Nije imao najmanje 20 posto članova od ukupnog broja sindikalno organiziranih državnih službenika i namještenika, no nije ostao po strani, nego si je u dogovoru s jednim od reprezentativnih sindikata priskrbio ulogu savjetnika u pregovorima kojom će, koliko može, pokušati na najbolji način zaštiti prava i interese službenika i namještenika iz svih državnih tijela u kojima ima članove.
Biti savjetnik u pregovorima, nije isto kao biti stranka kolektivnih pregovora, te Sindikat taj problem aktivno rješava kako radom na povećanju broja članova u državnim tijelima, tako i zalaganjem za izmjenu Zakona o reprezentativnosti.
U povećanju broja članova potrebna nam je aktivnost sindikalnih povjerenika u državnim tijelima. Povećanjem brojnosti vratit ćemo ulogu izravnog pregovarača. Imajmo na umu, sva se materijalna prava državnih službenika i namještenika crpe iz Kolektivnog ugovora.
Jučer je održan osmi sastanak pregovaračkih odbora sindikata u državnoj službi i Vlade RH za sklapanje novog Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike na kojemu se raspravljalo o pitanju osnovice, koeficijentima i načelno o uređenju sustava plaća, pa tako Vlada RH najavljuje kako će se za dvije godine sigurno sve riješiti novim Zakonom o plaćama i uređenjem sustava koeficijenata. No, konkretnih prijedloga niti odgovora na sindikalne zahtjeve Vlada nije imala te pregovori i dalje stoje na (ranije) izrečenom stavu kako će se minimalni zajamčeni iznos za sistematske preglede povećati, a pitanje prijevoza bolje urediti. Sljedeći sastanak je najavljen za 15. veljaču.
