PRAVOSUĐE: Pasivno dežurstvo sudaca i sudskih službenika po Obiteljskom zakonu bez naknade
PRAVOSUĐE: Pasivno dežurstvo sudaca i sudskih službenika po Obiteljskom zakonu bez naknade
(SDLSN, 23. studenoga) Zbog poslova koji sukladno Obiteljskom zakonu ne trpe odgodu, od 1. siječnja 2006. godine uvedena je obveza dežurstva sudaca i sudskih službenika u mjestu sjedišta suda radnim danom od nakon 15 sati do 7 sati sljedećeg radnog dana, a blagdanom i radnim danom neprekidno.
Riječ je o uobičajenoj mjeri osiguranja prisutnosti sudaca i sudskih službenika u slučajevima poput onih koji zahtijevaju postupanje njihovih kolega u prekršajnim i kaznenim postupcima.
Međutim, za vrijeme provedeno na pasivnom dežurstvu i stvarno obavljeni rad u predmetima obiteljskog nasilja suci i sudski službenici, za razliku prekršajnih i istražnih sudaca, još uvijek ne primaju nikakvu naknadu.
Naime, Izmjenama i dopunama sudskog poslovnika od 23. siječnja ove godine uvedena je obveza dežurstva sudaca i službenika, no provedbenim propisima kojima se uređuju naknade za takvo dežurstvo – pravilnicima o naknadama, nije reguliran obračun ni način isplate naknade za pasivno dežurstvo i izlaske izvan sudske zgrade.
Zbog toga je još u svibnju ove godine na ovaj propust dopisom ukazala predsjednica Općinskog suda u Osijeku Vesna Brođanac, ali to Ministarstvo pravosuđa do danas nije ništa poduzelo.
Nezadovoljni su i sudski službenici (vozač i daktilograf) kojima se također ne priznaje Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike ugovoreno pravo na naknadu za pasivno dežurstvo i prekovremeni rad, što samo dodatno povećava ogorčenost zaposlenika u sustavu pravosuđa.
Kako saznajemo, na nekim sudovima se o tome čak ni ne vodi evidencija, tako da će i u slučaju reguliranja isplate naknada biti nemoguće utvrditi tko je i kada dežurao.
Sindikat stoga solidarno podržava inicijativu sudaca da im se osigura isplata naknada za pasivno dežurstvo i obavljeni rad, ali istovremeno kani poduzeti i konkretne mjere radi isplate prava po kolektivnom ugovoru za sudske službenike, te će o svemu izvijestiti Zajedničku komisiju za praćenje primjene i tumačenje odredaba kolektivnog ugovora, a po potrebi i pokrenuti postupak mirenja i sudski postupak radi isplate prava.
Tako se još jednom potvrđuje činjenica da državni aparat, uključujući i sustav pravosuđa, nepotrebno generira nove sudske postupke i to u pravilu one koji su unaprijed osuđeni na neuspjeh, odnosno presude u korist tužitelja.
Nadamo se da do toga neće doći, kao i da će ministrica pravosuđa Ana Lovrin ovaj slučaj shvatiti kao dobar razlog da pozitivno odgovori zahtjevu Sindikata od 17. studenoga za prijam njegovih predstavnika radi razgovora o stanju u pravosuđu.
Pročitajte još…
