PRIOPĆENJE SINDIKATA DRŽAVNIH SLUŽBI U POVODU PREKIDA KOLEKTIVNIH PREGOVORA S VLADOM

PRIOPĆENJE SINDIKATA DRŽAVNIH SLUŽBI U POVODU PREKIDA KOLEKTIVNIH PREGOVORA S VLADOM

Priopcenje1511051_glava374

Sindikati državnih službi, suočeni s nespremnošću Vlade Republike Hrvatske da pregovara o bilo čemu izvan ultimativnog okvira pregovora od 3% povećanja osnovice za plaću korisnika državnog proračuna, predložili su na jučerašnjoj sjednici pregovaračkih odbora Vlade i sindikata državnih službi početak postupka mirenja, zbog nastanka spora oko pitanja koja treba urediti kolektivnim ugovorom, a koji bi mogao dovesti do štrajka.

Sindikalne zahtjeve o uvođenju stalnog mjesečnog dodatka na plaću državnih službenika i namještenika u iznosu od 300 kuna mjesečno, kao dodatku koji bi se smanjivao na godišnjoj razini sukladno dostignutoj razini uklanjanja zaostajanja plaća u državnim službama za plaćama u ostalim sektorima, u zamjenu za povećanje osnovice Vlada je odbacila, ocijenivši taj, kao i druge sindikalne prijedloge koji su bili predmet pregovora nekonzistentnima i nerealnima.

Pregovarački odbor Vlade odbio je pregovore o iznosu dara za djecu, božićnice, regresa i drugih materijalnih prava za ovu, ali i 2006. godinu, pod izlikom da se tekući proračun temelji na iznosu materijalnih prava iz 2004. godine, a za 2006. je još prerano o tome govoriti.

Sami su pregovori vođeni u ozračju prihvaćanja ili ne prihvaćanja Vladinog jedinog prijedloga – tri postotnog povećanja osnovice za izračun plaće, a o dobroj vjeri i stvarnoj kvaliteti socijalnog dijaloga tijekom pregovora najbolje govori podatak da su proračunski korisnici još ljetos dobili naputak da svoje rashode planiraju u okviru već ranije utvrđenog povećanja osnovice od 3%.

Vlada je time promovirala i tri postotan socijalni dijalog u kojem se sindikati nalaze u poziciji da pregovaraju o jednostranom i prije početka pregovora utvrđenom povećanju plaća.

Suočeni s pregovaračkom stranom koja odbacuje svaku inicijativu i socijalni dijalog koji nije sukladan njenoj pregovaračkoj poziciji, sindikati državnih službi odlučili su se za prekid farse u službi stvaranja privida socijalnog partnerstva na razini državnih službi.

Iako je prijedlog dodatka Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike uobličila zajednička radna skupina sindikata i Vlade, ministar Šuker i poptpredsjednica Kosor nisu se konzultirali sa svojim članovima radne skupine, što je bilo razvidno iz njihovih tumačenja predloženih rješenja. To je najbolji dokaz da pregovori nisu vođeni u dobroj vjeri.
Iako je prijedlog dodatka Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike uobličila zajednička radna skupina sindikata i Vlade, ministar Šuker i poptpredsjednica Kosor nisu se konzultirali sa svojim članovima radne skupine, što je bilo razvidno iz njihovih tumačenja predloženih rješenja. To je najbolji dokaz da pregovori nisu vođeni u dobroj vjeri.

Sindikati državnih službi ne mogu prihvatiti odgovornost za daljnju eroziju socijalnog i gospodarskog položaja državnih službenika i namještenika, čije plaće zaostaju za onima u javnim službama, državnim poduzećima ili prosječnim primanjima u gospodarstvu.

Sindikati državnih službi ne mogu prihvatiti ocjene o nekonzistentnosti sindikalnih prijedloga kad one dolaze iz redova Vlade čiji ministri su prava koja traže sindikati državnih službi već priznali zaposlenicima u javnim službama.

Sindikati državnih službi ne mogu prihvatiti ocjene o “socijalističkoj uravnilovci” koju tobože uvode svojim prijedlogom o stalnom dodatku, jer u situaciji u kojoj se plaće u državnoj upravi kreću od 2.200, 2.900, 3.200 ili 3.700 kuna za nižu, srednju, višu i visoku stručnu spremu, treba voditi računa o egzistencijalnoj ugroženosti svih državnih službenika i namještenika podjednako.

Nismo protivnici vrednovanja stručnosti i rezultata rada kakvima nas žele prikazati predstavnici Vlade, budući da isključivu odgovornost za nemogućnost nagrađivanja za natprosječne rezultate rada snosi upravo Vlada koja nikad nije donijela uredbu o nagrađivanju.

Želimo da naši članovi – državni službenici i namještenici, bez obzira na stručnu spremu, svojim plaćama mogu sebi i svojim obiteljima osigurati život dostojan građana buduće članice EU.

Ne prihvaćamo ni podjelu službenika i namještenika na više ili manje vrijedne hrvatske građane, budući da je narav poslova u državnoj službi takva da traži djelatnike različitih stručnih sprema, od kojih svaka obavlja društveno vrijedan i neophodan posao. Ako je bolja budućnost rezervirana samo za neke službenike i građane Hrvatske, a drugima su namijenjeni burza ili prilagođavanje novim uvjetima fleksibilnog tržišta radne snage i perspektiva društvenih marginalaca, onda nam vizija moderne i prosperitetne Hrvatske više nije zajednička.

Stoga od svojih članova i svih državnih službenika i namještenika očekujemo da podrže sindikate državnih službi u pronalaženju rješenja za poboljšanje njihovog socijalnog i gospodarskog položaja, kad ih uskoro zapitamo o njihovom mišljenju glede predstojećih sindikalnih akcija.

U Zagrebu, 15. studenoga 2005.
Ivica Ihas
Dubravko Jagić
Zdravko Lončar
Radomir Delić
Željko Popović