SDLSN izborio povlačenje Zakona o uskrati iz saborske procedure

Uskrata uvećanja plaće: Prvi zakon ove Vlade ide na doradu

Riječ je Zakonu o uskrati isplate uvećanja plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža, prvom i jedinom koji je Oreškovićeva Vlada s prve sjednice uputila u Sabor

Sabor: Bivši ministri aktivirali mandate

Piše: Snježana Krnetić
(24sata, 3. veljače 2016.) Iako je bilo planirano da Sabor u srijedu raspravlja o prijedlogu Zakona o uskrati isplate uvećanja plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža, koji je na dnevni red uvršten po hitnom postupku, od toga nije bilo ništa.

24sata_logoRiječ je o prvom i jedinom zakonu koji je Vlada na čelu sa premijerom Tihomirom Oreškovićem s prve sjednice uputila u saborsku proceduru.
– Predlagatelj je zamolio još jedno kraće vrijeme da oni rasprave neke stvari vezano za zakon, tako da radi zahtjeva predlagatelja nismo održali sjednicu i nismo to stavili na dnevni red. Čekamo da vidimo koji će biti daljnji koraci vezano za taj zakon. Hoće li biti amandmani ili nešto o tom sadržaju, ne znam – izvijestio je predsjednik Odbora za zakonodavstvo Dražen Bošnjaković (HDZ).

Grbin: Neka Vlada ne šalje ovakve poluproizvode

Peđi Grbinu (SDP) drago je što sve na ovaj način odvilo, jer kaže da je to jedino što se sa tim zakonom moglo učiniti.
– Ovdje nije problem u tome što je zakon evidentno protuustavan. Veći problem je u tome što je u samom obrazloženju, ali i u tekstu zakona iznijeto nekoliko neistina. Prvo ne radi se o uskrati radnicima u javnom sektoru i državnoj upravi, nego samo radnicima u državnoj upravi jer je pitanje radnika u javnom sektoru riješeno kolektivnim ugovorom. Cifra od 250 milijuna ušteda nije točna. I nadalje, već su počela kolektivna pregovaranja i sa zaposlenima u državnoj upravi pa je Vlada ako je htjela poslati u proceduru ovakav protuustavan zakon mogla sjesti za stol sa sindikatima i pokušati nešto dogovoriti. Za siječanj će dobiti naknadu, a poslije neka vlada dogovori sa sindikatima i ne šalje ovakve poluproizvode – rekao je Grbin.
Bivši ministar Mirando Mrsić (SDP) kazao je kako je očito da Vlada nije odradila svoj posao. Podsjetio je da je zakon bio na ocjeni Ustavnog suda koji je vrlo jasno ukazao da njegova primjena ne može biti duža od 31.prosinca 2015.
– Vlada je umjesto zakona trebala sjesti sa sindikatima državnih službenika i namještenika jer jedino u tom kolektivom ugovoru postoji taj dodatak od četiri, osam i deset posto. U svim dugim kolektivnim ugovorima u javnim službama tog dodatka nema jer su u kolektivnom pregovaranju u proteklih godinu dana taj dodatak je isključen iz kolektivnih ugovora – rekao je.
Na pitanje je li to napravljeno iz neznanja, Mrsić je kazao kako ne zna. Smatra da je svemu kumovala nepripremljenost i brzina, dok je s druge strane to nešto što podriva socijalni dijalog. Naveo je i da obrazloženje samog zakona nije točno jer se referira na javne službe gdje, podsjeća, nema tog dodatka te da ušteda koja se planira tim zakonom nije točna jer se 250 milijuna kuna odnosi i na javne i državne službe.
– Trebalo je slijediti ono što je Ustavni sud napisao, to znači da je bilo potrebno da Vlada sjedne sa sindikatima. Napominjem da su kolektivni pregovori sa državnim službenicima i namještenicima otvoreni te da Vlada treba samo imenovati pregovarački tim sjesti sa sindikatima i dogovoriti to pitanje – zaključio je.
Irena Petrijevčanin Vuksanović (Hrid) drago je što se Vlada odlučila na ovaj potez.
– Budući da je Ustavni sud problematizirao ove kategorije hitne procedure i jednostrane odluke Vlade, drago mi je da Vlada ipak shvatila da to treba uzeti u obzir. Ne može tri godine za redom biti nešto iznimno, ako je iznimna mjera štednje, onda to traje godinu, eventualno dvije, ali treću godinu za redom to više nije iznimna mjera. Ako se radi o štednji, onda treba ravnomjerno teret rasporediti na sve dionike sustava, a ne samo na jednu grupu u sustavu – izjavila je.

Vlada povukla prijedlog zakona kojim je kanila smanjiti plaće

sabor_hrt030216

(HRT, 3. ožujka 2016.) Vlada Tihomira Oreškovića povukla je prijedlog zakona kojim je kanila smanjiti plaće ukidanjem dodataka na radni staž.

hrt_logo2016Prijedlog tako nije ni bio na saborskom Odboru za zakonodavstvo koji je formalnu sjednicu održao jutros.

Zbog dorade povučen je iz rasprave plenarne sjednice Sabora na kojoj je danas trebao biti raspravljen.

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske zatražio je od predsjednika Hrvatskog sabora i predsjednika Vlade da povuku taj prijedlog Zakona zbog lažne ocjene stanja i posljedica koje će proisteći njegovim donošenjem, budući da se njime neće ostvariti ušteda od 250 milijuna kuna.

VLADA TRAŽI VIŠE VREMENA
Točka o uskrati povećanja plaća u državnim službama skinuta s dnevnog reda saborskog odbora

– Predlagatelj je zamolio još jedno kraće vrijeme da oni rasprave neke stvari vezano za taj zakon – pojasnio je predsjednik Odbora za zakonodavstvo, HDZ-ov Dražen Bošnjaković.

Bosnjakovic_vl030216

Autor: Tea Romić
(VEČERNJI LIST, 3. veljače 2016.) Vlada je, čini se, odustala od prijedloga Zakona o uskrati isplate uvećanja plaća po osnovi ostvarenih godina radnog staža protiv kojeg su ustali sindikati, ali i oporba govoreći da je protuustavan.

vl_logo170214To je jedini zakon koji je Vlada otkad je preuzela dužnost donijela, no čini se da ga je pod pritiskom ipak odlučila razmotriti, a vjerojatno i započeti socijalni dijalog sa sindikatima.

Naime, Odbor za zakonodavstvo jutros je trebao raspravljati o njemu prije nego to danas napravi i Sabor, međutim, ta je točka skinuta s dnevnog reda. – Predlagatelj je zamolio još jedno kraće vrijeme da oni rasprave neke stvari vezano za taj zakon, tako da radi zahtjeva predlagatelja danas nismo održali sjednicu i nismo to stavili na dnevni red, nego čekamo da vidimo koji će biti daljnji koraci vezano za taj zakon. Hoće li biti neki amandman ili nešto o tom sadržaju, jer ne znam – pojasnio je predsjednik Odbora za zakonodavstvo, HDZ-ov Dražen Bošnjaković.

Zastupnica HRID-i Irena Petrijevčanin Vuksanović pozdravila je ovu odluku.

– Budući da je Ustavni sud problematizirao ove kategorije hitne procedure i jednostrane odluke Vlade, drago mi je da Vlada ipak shvatila da treba uzeti u obzir te kategorije i u tom smislu povukla zakon, jer ne može tri godine za redom biti nešto iznimno, ako je iznimna mjera štednje, onda to traje godinu, eventualno dvije, ali treću godinu za redom to više nije iznimna mjera. Ako se radi o štednji, onda treba ravnomjerno teret rasporediti na sve dionike sustava, a ne samo na jednu grupu u sustavu – zaključila je Petrijevčanin Vuksanović.

ZAHTJEV VLASTI
Sindikat: Uskratom se neće uštedjeti 250 milijuna kuna

U svjetlu tih činjenica, s rezervom treba uzeti u ocjeni stanja iznesen podatak o 250 milijuna kuna ušteda, jer dodaci od 4, 8 i 10 posto samo u državnoj službi zasigurno toliko ne iznose, upozorava sindikat

uskrata_nl030216

(Novilist.hr, 3. veljače 2016.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske zatražio je u srijedu od predsjednika Hrvatskog sabora i predsjednika Vlade da povuku prijedlog Zakona o uskrati isplate uvećanja plaća po osnovi ostvarenih godina radnog staža iz saborske procedure zbog lažne ocjene stanja i posljedica koje će proisteći njegovim donošenjem, budući da se njime neće ostvariti ušteda od 250 milijuna kuna.

novilist_hrMinistarstvo rada i mirovinskoga sustava, koje je izradilo nacrt Zakona, neistinito je i netočno navelo kako se Zakon o uskrati odnosi na područje državne i javnih službi, te kako se njime osiguravaju uštede od 250 milijuna kuna, jer granski kolektivni ugovori u javnim službama niti ne sadrže dodatke po osnovi ostvarenog staža.

Zakon o uskrati stoga ne pogađa zaposlene u školstvu, socijalnoj skrbi, kulturi, zdravstvu i zdravstvenom osiguranju, već isključivo zaposlene u državnoj službi, koji takav dodatak imaju ugovoren kolektivnim ugovorom, ističe sindikat u priopćenju.

U djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja dodatkom kolektivnom ugovoru dodaci od 4, 8 i 10 posto zamijenjeni su dodacima na posebne uvjete rada, te odgovornost za život i zdravlje ljudi, koji za svih 73.000 zaposlenih znače dodatak od najmanje četiri posto i to od trenutka zapošljavanja, za razliku od dodataka na staž na koje državni službenici i namještenici pravo ostvaruju tek s navršenih 20, 30 i 35 godina staža.

Dodatak od četiri posto za zdravstvo – 190 milijuna kuna

Zakon o uskrati će za 73.000 zaposlenih u zdravstvu i zdravstvenom osiguranju značiti nastavak konzumiranja legitimnih prava ugovorenih kolektivnim ugovorom, i to u iznosu od oko 190 milijuna kuna, što je više od ukupnog iznosa dodataka od 4, 8 i 10 posto na godine staža, koji je u zdravstvu godišnje iznosio 168 milijuna kuna.
Istodobno, za 63.000 zaposlenih u državnim tijelima koji imaju više od 20 godina staža, Zakon će donijeti uskratu ništa manje legitimnih stečevina kolektivnog pregovaranja.

U svjetlu tih činjenica, s rezervom treba uzeti u ocjeni stanja iznesen podatak o 250 milijuna kuna ušteda, jer dodaci od 4, 8 i 10 posto samo u državnoj službi zasigurno toliko ne iznose, upozorava sindikat.

Takvo obmanjivanje saborskih zastupnika i javnosti u jednom zakonskom prijedlogu nedopustivo je, a pored već poznatog stajališta Ustavnog suda kako će svako daljnje produljenje uskrate biti ustavnopravno neprihvatljivo s aspekta zaštite načela vladavine prava, predstavlja srozavanje kvalitete zakonodavne procedure do mjere koja izaziva šok i nevjericu, navodi se u priopćenju.

Sindikat: Uskratom nećete uštedjeti 250 milijuna kuna

Sindikat traži da povuku prijedlog Zakona o uskrati isplate uvećanja plaća po osnovi godina radnog staža iz saborske procedure zbog lažne ocjene stanja

Piše: Hina

salter_24sata030216

(24sata, 3. veljače 2016.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske zatražio je u srijedu od predsjednika Hrvatskog sabora i predsjednika Vlade da povuku prijedlog Zakona o uskrati isplate uvećanja plaća po osnovi ostvarenih godina radnog staža iz saborske procedure zbog lažne ocjene stanja i posljedica koje će proisteći njegovim donošenjem, budući da se njime neće ostvariti ušteda od 250 milijuna kuna.

Javne službe nemaju dodatke po osnovi ostvarenog staža

Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, koje je izradilo nacrt Zakona, neistinito je i netočno navelo kako se Zakon o uskrati odnosi na područje državne i javnih službi, te kako se njime osiguravaju uštede od 250 milijuna kuna, jer granski kolektivni ugovori u javnim službama niti ne sadrže dodatke po osnovi ostvarenog staža.

24sata_logoZakon o uskrati stoga ne pogađa zaposlene u školstvu, socijalnoj skrbi, kulturi, zdravstvu i zdravstvenom osiguranju, već isključivo zaposlene u državnoj službi, koji takav dodatak imaju ugovoren kolektivnim ugovorom, ističe sindikat u priopćenju.
U djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja dodatkom kolektivnom ugovoru dodaci od 4, 8 i 10 posto zamijenjeni su dodacima na posebne uvjete rada, te odgovornost za život i zdravlje ljudi, koji za svih 73.000 zaposlenih znače dodatak od najmanje četiri posto i to od trenutka zapošljavanja, za razliku od dodataka na staž na koje državni službenici i namještenici pravo ostvaruju tek s navršenih 20, 30 i 35 godina staža.

Dodatak od četiri posto za zdravstvo – 190 milijuna kuna

Zakon o uskrati će za 73.000 zaposlenih u zdravstvu i zdravstvenom osiguranju značiti nastavak konzumiranja legitimnih prava ugovorenih kolektivnim ugovorom, i to u iznosu od oko 190 milijuna kuna, što je više od ukupnog iznosa dodataka od 4, 8 i 10 posto na godine staža, koji je u zdravstvu godišnje iznosio 168 milijuna kuna.
Istodobno, za 63.000 zaposlenih u državnim tijelima koji imaju više od 20 godina staža, Zakon će donijeti uskratu ništa manje legitimnih stečevina kolektivnog pregovaranja.
U svjetlu tih činjenica, s rezervom treba uzeti u ocjeni stanja iznesen podatak o 250 milijuna kuna ušteda, jer dodaci od 4, 8 i 10 posto samo u državnoj službi zasigurno toliko ne iznose, upozorava sindikat.
Takvo obmanjivanje saborskih zastupnika i javnosti u jednom zakonskom prijedlogu nedopustivo je, a pored već poznatog stajališta Ustavnog suda kako će svako daljnje produljenje uskrate biti ustavnopravno neprihvatljivo s aspekta zaštite načela vladavine prava, predstavlja srozavanje kvalitete zakonodavne procedure do mjere koja izaziva šok i nevjericu, navodi se u priopćenju.

uskrata_politika+030216

Javne službe nemaju dodatke po osnovi ostvarenog staža

(PolitikaPlus, 3. veljače 2016.) Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, koje je izradilo nacrt Zakona, neistinito je i netočno navelo kako se Zakon o uskrati odnosi na područje državne i javnih službi, te kako se njime osiguravaju uštede od 250 milijuna kuna, jer granski kolektivni ugovori u javnim službama niti ne sadrže dodatke po osnovi ostvarenog staža.

politika+Zakon o uskrati stoga ne pogađa zaposlene u školstvu, socijalnoj skrbi, kulturi, zdravstvu i zdravstvenom osiguranju, već isključivo zaposlene u državnoj službi, koji takav dodatak imaju ugovoren kolektivnim ugovorom, ističe sindikat u priopćenju.

U djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja dodatkom kolektivnom ugovoru dodaci od 4, 8 i 10 posto zamijenjeni su dodacima na posebne uvjete rada, te odgovornost za život i zdravlje ljudi, koji za svih 73.000 zaposlenih znače dodatak od najmanje četiri posto i to od trenutka zapošljavanja, za razliku od dodataka na staž na koje državni službenici i namještenici pravo ostvaruju tek s navršenih 20, 30 i 35 godina staža.

Dodatak od četiri posto za zdravstvo – 190 milijuna kuna

Zakon o uskrati će za 73.000 zaposlenih u zdravstvu i zdravstvenom osiguranju značiti nastavak konzumiranja legitimnih prava ugovorenih kolektivnim ugovorom, i to u iznosu od oko 190 milijuna kuna, što je više od ukupnog iznosa dodataka od 4, 8 i 10 posto na godine staža, koji je u zdravstvu godišnje iznosio 168 milijuna kuna.

Istodobno, za 63.000 zaposlenih u državnim tijelima koji imaju više od 20 godina staža, Zakon će donijeti uskratu ništa manje legitimnih stečevina kolektivnog pregovaranja. U svjetlu tih činjenica, s rezervom treba uzeti u ocjeni stanja iznesen podatak o 250 milijuna kuna ušteda, jer dodaci od 4, 8 i 10 posto samo u državnoj službi zasigurno toliko ne iznose, upozorava sindikat. Takvo obmanjivanje saborskih zastupnika i javnosti u jednom zakonskom prijedlogu nedopustivo je, a pored već poznatog stajališta Ustavnog suda kako će svako daljnje produljenje uskrate biti ustavnopravno neprihvatljivo s aspekta zaštite načela vladavine prava, predstavlja srozavanje kvalitete zakonodavne procedure do mjere koja izaziva šok i nevjericu, navodi se u priopćenju.

LAŽNA OCJENA STANJA
SDLSN traži povlačenje Zakona o uskrati iz saborske procedure

Neistinita je i netočna ocjena stanja kako se Zakon odnosi na područje državne i javnih službi, te kako se njime osiguravaju uštede od 250 milijuna kuna, jer dodaci po osnovi staža nisu sadržani u granskih kolektivnim ugovorima u javnim službama

sabornica4

(SDLSN, 3. siječnja 2016.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH od predsjednika Hrvatskog sabora i predsjednika Vlade RH traži da povuku Prijedlog Zakona o uskrati isplate uvećanja plaća po osnovi ostvarenih godina radnog staža iz saborske procedure zbog lažne ocjene stanja i posljedica koje će proisteći njegovim donošenjem.

sdlsn_www220Naime, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, koje je izradilo nacrt Zakona, neistinito je i netočno navelo kako se Zakon o uskrati odnosi na područje državne i javnih službi, te kako se njime osiguravaju uštede od 250 milijuna kuna, premda se njime ne uskraćuju dodaci po osnovi ostvarenog staža na području primjene granskih kolektivnih ugovora u javnim službama i to iz jednostavnog razloga – jer ih oni ne sadrže.
Da je tako, potvrdilo je samo Ministarstvo u odgovoru jednom dnevnom listu navodeći kako “s obzirom da niti jedan granski kolektivni ugovor nema ugovoreno uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža, mišljenja smo da se nisu ispunili niti ugovoreni preduvjeti za pokretanje postupka kolektivnog pregovaranja o navedenom“.

uskrata_ocjena_stanja

Ovako je Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava pisalo u ocjeni stanja (gore), a ovako u odgovoru novinarki jednog dnevnog lista (dolje)

mrms_uskrata_final

Dakle, Zakon o uskrati ne pogađa zaposlene u školstvu, socijalnoj skrbi, kulturi, zdravstvu i zdravstvenom osiguranju, već isključivo zaposlene u državnoj službi, koji takav dodatak imaju ugovoren kolektivnim ugovorom.
Dapače, suprotno navedenom u ocjeni stanja, istina je da su u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja dodatkom kolektivnom ugovoru dodaci od 4, 8 i 10 posto zamijenjeni dodacima na posebne uvjete rada te odgovornost za život i zdravlje ljudi, koji za svih 73 tisuće zaposlenih znače dodatak od najmanje četiri posto i to od trenutka zapošljavanja, za razliku od dodataka na staž na koje državni službenici i namještenici pravo ostvaruju tek s navršenih 20, 30 i 35 godina staža.

dodaci_zdravstvo

Zakon o uskrati će za 73 tisuće zaposlenih u zdravstvu i zdravstvenom osiguranju značiti nastavak konzumiranja legitimnih prava ugovorenih kolektivnim ugovorom i to u iznosu od oko 190 milijuna kuna, odnosno više od ukupnog iznosa dodataka od 4, 8 i 10 posto na godine staža, koji je u zdravstvu godišnje iznosio 168 milijuna kuna, dok će za onaj dio od 63 tisuće zaposlenih u državnim tijelima koji imaju više od 20 godina staža donijeti uskratu ništa manje legitimnih stečevina kolektivnog pregovaranja.
U svjetlu ovih činjenica s rezervom treba uzeti i u ocjeni stanja iznesen podatak o 250 milijuna kuna ušteda, jer dodaci od 4, 8 i 10 posto samo u državnoj službi zasigurno toliko ne iznose.
Sindikat na kraju upozorava kako je ovakvo obmanjivanje saborskih zastupnika i javnosti u jednom zakonskom prijedlogu nedopustivo te da pored već poznatog stajališta Ustavnog suda kako će svako daljnje produljenje uskrate biti ustavnopravno neprihvatljivo s aspekta zaštite načela vladavine prava, kao jedne od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske, predstavlja srozavanje kvalitete zakonodavne procedure do mjere koja izaziva šok i nevjericu. S. Kuhar

Pročitajte još…