SDLSN traži da se o javnoj upravi piše točno i objektivno

MEDIJSKA SLIKA

 

SDLSN traži da se o javnoj upravi piše točno i objektivno

 

Kada u INI, Sisačkoj rafineriji, Hrvatskom Telekomu ili brodogradilištima radnici ostaju bez posla, onda se u medijskom prostoru govori i piše o otkazima, ali kada se radi o MORH-u onda se govori o „izdvajanju civilnog osoblja“, premda i u jednom i drugom slučaju radnika, službenika i namještenika čeka ista sudbina – otkaz, s većom ili manjom otpremninom

 

VEČERNJI LIST je u razmaku od dva mjeseca objavio podatak o “nijednom otkazu” i 126 otkaza u 2018. godini u državnoj službi – prvi na naslovnici, a drugi na petoj stranici

(SDLSN, 16. siječnja 2019.) U današnjem broju Večernjeg lista na 5-toj je stranici objavljen podatak o 126 otkaza u državnoj službi u 2018. godini.

Ova brojka ukazuje na činjenicu da je u državnoj službi ne samo moguće dobiti otkaz, nego i da se otkazi događaju i državnim službenicima.

Međutim, iste dnevne novine objavile su 12. studenoga prošle godine na naslovnici udarnu vijest pod naslovom „Nijedan otkaz ove godine“, s nadnaslovom „OTKAZI U DRŽAVNOJ SLUŽBI NEMOGUĆA MISIJA“ i podnaslovom „U 2016. GODINI BEZ POSLA SU OSTALA DVA, A U 2017. GODINI ČETIRI DRŽAVNA SLUŽBENIKA“.

Iako je sada jasno kako ova vijest nije bila točna, ona je polučila željeni rezultat i u svijesti javnosti i medijskoj percepciji javne uprave samo potvrdila „činjenicu“ kako se otkazi događaju samo u privatnom sektoru.

Da je tako, bilo je jasno u emisiji OTVORENO HRT-a o administrativnom rastrećenju gospodarstva, u kojoj su se ugledni gosti, poduzetnik Saša Cvetojević i Davor Huić – predsjednik Udruge poreznih obveznika “Lipa”, pozvali upravo na vijest Večernjeg lista i upozorili kako je u javnom sektoru doslovno nemoguće dobiti otkaz te da je u tri godine samo šestoro državnih službenika dobilo otkaz.

Za razliku od novinara koji „istražuju“ podatke o otkazima u državnoj službi Sindikat je na jednostavan način – zahtjevom za pristup informacijama, od samo jednog, ali istovremeno i najmnogoljudnijeg državnog tijela – MUP-a, došao do podatka kako je u 2014. godini u MUP-u otkaz dobilo 39 zaposlenika (36 policijskih službenika i 3 državna službenika), 2015. godine 30 zaposlenika (29 PS i 1 DS), 2016. godine 48 zaposlenika (48 PS), 2017. godine 42 zaposlenika (41 PS i 1 DS)  i 2018. godine do 31. listopada 18 zaposlenika (17 PS i 1 DS).

Ukupno je u MUP-u od 2000. godine do 31. listopada 2018. godine otkaz je dobilo 889 zaposlenika od kojih je bilo 850 policijskih službenika i 39 državnih službenika.

Ovakvo medijsko prezentiranje javne uprave i nekritičko preuzimanje podataka iz „fake news“ uradaka od strane osoba koje u medijskom prostoru nastupaju kao stručnjaci za posljedicu imaju netrpeljivost javnosti prema sugrađanima koji rade u javnoj upravi i primjer su sustavne kampanje u kojoj se neprovjerenim informacijama, poluinformacijama i dezinformacijama utječe na javno mnijenje i stvara negativna percepcija o javnoj upravi.

Pri tome ne treba bježati od činjenice da je rad u javnoj upravi po svojoj naravi stalan i trajnog karaktera pa ga kao takvog opisuje i Zakon o državnim službenicima, koji za državne službenike kaže da su to osobe koje u državnim tijelima kao redovito zanimanje obavljaju poslove iz djelokruga tih tijela utvrđene Ustavom, zakonom ili drugim propisima donesenim na temelju Ustava i zakona, kao i da se državna tijela i javne službe rijetko ukidaju, a kad se to i događa zaposleni većinom ne ostaju na cesti, premda u takvim procesima često jedne službenike zamjenjuju drugi, ne nužno i bolji službenici.

No, treba reći i kako se o procesima smanjenja broja zaposlenih u nekim dijelovima državne službe, poput obrane, u kojima je otkaz dobilo gotovo 10 tisuća državnih službenika i namještenika uslijed smanjenja Oružanih snaga i ukidanja vojnog roka, nikada nije pisalo na isti način kao o otkazima u privatnom sektoru prilikom restrukturiranja velikih tvrtki.

Kada u INI, Sisačkoj rafineriji, Hrvatskom Telekomu ili brodogradilištima radnici ostaju bez posla, onda se u medijskom prostoru govori i piše o otkazima, ali kada se radi o MORH-u onda se govori o „izdvajanju civilnog osoblja“, premda i u jednom i drugom slučaju radnika, službenika i namještenika čeka ista sudbina – otkaz, s većom ili manjom otpremninom.

Odgovornost medija i novinara, ali i osoba koje u javnom prostoru govore o javnoj upravi velika je i Sindikat poziva da se o jednakim stvarima govori i piše jednakim jezikom, kao i da se pri tome koriste provjereni i istiniti podaci. S. Kuhar

 

Pročitajte još…