Sever o novome Zakonu o radu, automatskome prestanku radnog odnosa, konzumiranju prava iz kolektivnih ugovora…
Zagreb, 5. svibnja 2021. – Kako se epidemija bolesti COVID-19 odražava na tržište rada i radnička prava? Što bi radnicima, ali i poslodavcima trebao donijeti novi Zakon o radu? – neka su od pitanja na koja su odgovarali gosti emisije HR 1 U mreži Prvog predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović, te glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Damir Zorić.
Govoreći o proteklome vremenu, Sever je napomenuo kako su neki poslodavci prisilno tjerali radnike na godišnje odmore. Drugi su radili od kuće, a da ih nitko nije pitao imaju li uopće uvjete za takav rad.
– Ako netko radi na izdvojenom mjestu rada to mora biti dragovoljno, rekao je, među ostalim, Sever, dodajući kako je sadašnja odredba Zakona o radu (čl. 17) vezana uz rad na izdvojenom mjestu rada idealna, jer predviđa dogovor radnika i poslodavca.
Upravo je rad na izdvojenom mjestu rada jedan od instituta o kojima su sindikalne središnjice, HUP i Vlada dosad razmjenjivali mišljenja i stavove tijekom procesa konzultacija o izmjenama Zakona o radu.
Emisiju u cijelosti poslušajte na poveznici.
Predsjednik NHS-a govorio je o novome Zakonu o radu i u emisiji HTV-a Studio 4. Rekao je kako su konzultacije socijalnih partnera završile, te sada Ministarstvo rada treba napraviti prijedlog teksta s kojim će se ići u javnu raspravu o procjeni učinaka propisa, nakon čega će se otvoriti i sami pregovori.
Prema riječima resornog ministra, novi Zakon o radu se može očekivati tijekom 2022. godine.
– Poslodavci pritišću da se ide u daljnju fleksibilizaciju, vlasti šute, ali bi se po nekim naznakama dalo iščitati da se priklanjaju poslodavcima, a sindikati su tu vrlo jedinstveni i jasni i slušaju poruke radnika koji govore da ne smije biti daljnje fleksibilizacije, već da treba defleksibilizirati kako bi se stvorili uvjeti da ljudi ostanu u Hrvatskoj, rekao je Sever.
Osvrnuo se i na plan Ministarstva rada (prema prijedlogu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti) za revidiranjem zakonske odredbe o automatskom prestanku radnog odnosa s 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, ako se poslodavac i radnik ne dogovore drukčije (Zakon o radu, čl. 112).
– Ključno je da smo uspjeli da se spusti starosna dob za stjecanje prava na punu starosnu mirovnu bez penalizacije sa 67 na 65 godina. Na drugoj strani predlagali smo, po uzoru na EU zemlje skidanje te dobna granica u Zakonu o radu pri čemu se po sili zakona treba ići u mirovinu sa 65 godina. Bilo je moguće produljenje radnog vijeka samo ako su se radnik i poslodavac uspjeli sporazumjeti i pri tome je poslodavac imao obvezu snositi troškove mogućeg bolovanja za takvog radnika, jer HZZO za takvog radnika troškove bolovanja nakon 65 ne pokriva, već samo za umirovljenike, rekao je.
Komentirao je i brojne reakcije koje je izazvala namjera Ministarstva rada o izmjeni načina konzumiranja prava radnika iz kolektivnih ugovora.
– Članarina je obavezna za članove. Nečlanovi ne moraju ni lipe platiti osim u uvjetima u kojima su dobili kolektivnim ugovorom dodatna prava koja im je osigurao sindikat. Za to trebaju participirati jer je nepošteno da su članovi platili, a da nečlanovi ničim ne participiraju. Ne treba i ne mora ići sindikatu. Radi se o društvenoj pravdi, zaključio je predsjednik NHS-a.
Gostovanje predsjednika NHS-a u Studiju 4 u cijelosti pogledajte na poveznici.
Foto: Screenshot
