Sindikalna središnjica s najmanje 50.000 članova

Sindikalna središnjica s najmanje 50.000 članova

Četiri središnjice kao prag reprezentativnosti usuglasile 50.000 članova, no HUS i URSH to ne prihvaćaju i traže da kriterij bude 31.500 članova

Vjesnik_logo(VJESNIK) Prema dogovoru na nedavnom sastanku s premijerom, sindikalne središnjice trebale bi do kraja rujna Vladi predati prijedlog zakona o reprezentativnosti sindikalnih udruga. Rok sindikatima bio je 1. rujna, ali do tada nisu uspjeli dogovoriti zajedničke kriterije za utvrđivanje reprezentativnosti središnjica u tripartitnim tijelima.
Sindikalni pregovori zapeli su na broju članova koji mora imati središnjica da bi kao reprezentativna imala svog predstavnika u Gospodarsko-socijalnom vijeću i drugim nacionalnih tijelima. Četiri središnjice – SSSH, NHS, UniCro i Matica sindikata državnih i javnih službi, usuglasili su se da središnjica mora imati najmanje 50.000 članova koji redovito uplaćuju članarinu.
HUS i URSH ne pristaju na tako visok prag reprezentativnosti i predlažu da središnjica mora imati sedam posto od ukupnog članstva da bi bila reprezentativna. Prema njihovu kriteriju, sindikalna centrala trebala bi brojati najmanje 31.500 plaćajućih članova, iz čega se može zaključiti da HUS i URSH vjerojatno ne bi mogli doseći viši prag reprezentativnosti te bi se ugasili kao središnjice.
Koliko članova ima svaka od šest sindikalnih središnjica, znat će se početkom sljedeće godine, jer je u tijeku prebrojavanje članstva, koje se obavlja prema Zakonu o reprezentativnosti udruga više razine. Prema sadašnjem zakonu, glavni su kriteriji najmanje 15.000 članova, pet sindikata na nacionalnoj razini i tri potpisana nacionalna kolektivna ugovora. Nakon prebrojavanja, status reprezentativne središnjice i mjesto u GSV-u izgubit će UniCro, a očekuje se da će se priključiti Matici.

sredisnjice_united_final

Slikovna oprema: SDLSN

Četiri središnjice su, osim praga od 50.000 članova, utvrdile desetak kriterija koji bi se trebali naći u novom zakonu. Tako predlažu da središnjica mora biti aktivna u 12 županija te imati minimalno 10 zaposlenih, od kojih najmanje pet fakultetsko obrazovanih, no taj bi se kriterij primjenjivao nakon podjele sindikalne imovine jer većina središnjica plaća najam za urede.
“Sindikati bi u novom zakonu trebali odrediti prijelazno razdoblje od šest mjeseci do godine dana kako bi se središnjice koje ne ispunjavaju uvjete reprezentativnosti organizirale ili udružile da bi ih ispunile”, predlaže predstojnik Ureda za socijalno partnerstvo Vitomir Begović. Tako bi se, ističe, izbjeglo ponovo prebrojavanje i potaknulo udruživanje sindikata, ali i privlačenje novog članstva, jer milijun radnika nije sindikalno organizirano.
Novim zakonom o reprezentativnosti uredila bi se i reprezenativnost granskih sindikata i sindikata poduzeća, što znači da poslodavac više ne bi morao pregovarati sa svim sindikatima, nego samo s najjačima. No, sindikati se još nisu usuglasili o tom dijelu zakona, koji se odnosi na odbore za kolektivno pregovaranje.
Vlada, kako je istaknuo premijer, podržava donošenje zakona o reprezentativnosti sindikata i ne želi u njemu arbitrirati, ali će to učiniti ne dogovore li se sindikalne središnjice. Osim za novu podjelu mjesta u GSV-u i drugim tripartitnim tijelima, novi zakon i novo prebrojavanje bitni su i za konačnu podjelu sindikalne imovine, koju sami sindikati otežu dok se ne utvrdi brojno stanje središnjica.

Prebrojavanje članstva
Po zadnjem prebrojavanju članstva iz 2003. godine, šest središnjica ukupno je imalo 456.000 članova sindikata. Najjači SSSH imao je 211.000 članova, a vjerojatno je tu brojku i zadržao. NHS je prije pet godina imao 87.000, URSH 52.500, Matica 49.800, HUS 35.800, a UniCro malo manje od 20.000 članova. Otad su dvije središnjice ojačale – NHS tvrdi da ima više od 100.000, a Matica 84.000 članova. I HUS je, nakon priključenja Sindikata istre i Kvarnera, povećao članstvo, dok je UniCro pao na manje od 10.000 članova. Ljubinka Marković

Pročitajte još…