SINDIKALNI LIST: Intervju sa Zoranom Milanovićem

SINDIKALNI LIST Intervju s predsjednikom SDP-a Zoranom Milanovićem

Građani zaslužuju daleko više od onoga što sada imamo

milanovic390

Za Sindikalni list razgovarali smo sa Zoranom Milanovićem, predsjednikom najjače oporbene stranke – Socijaldemokratske partije Hrvatske i predvodnikom nove generacije hrvatskih političkih vođa.

sl_logoBritkog jezika, pomalo opor u nastupu, obrazovan, sklon citiranju latinskih izreka, političara, filozofa, pisaca i Gibonija, Milanović se u političkom životu ocrtava kao težak karakterni lik, koji se ne trudi biti dopadljiv, kako u javnosti, tako i u stranci kojoj je na čelu.
Također, za razliku od svojih političkih vršnjaka Milanović ne nosi stigmu Titovog omladinca, odnosno pripadnika stranačke mladeži bilo koje političke provenijencije, koji se prethodno kalio u naručenim političkim igrokazima u kojima prerano ostarjeli politički mladci demonstriraju kvaziduhoviti pristup politici s ciljem omalovažavanja političkih protivnika.
Takvog političara odmah smo zaskočili s teškim pitanjima, bez kurtoaznog uvoda i izražavanja zadovoljstva što je svoje “dragocjeno” vrijeme posvetio baš našem, a ne nekom drugom mediju.
U tom smislu ovo nije ekskluzivni intervju, ali zato jest ekskluzivna prilika Zorana Milanovića da se izravno obrati zaposlenima u državnoj i javnoj upravi i lokalnoj samoupravi, kao i njihova ekskluzivna prilika da iz prve ruke čuju što o za njih važnim pitanjima misli mogući budući krojač državne politike i javne uprave.
Uostalom, pročitajte…

U kolektivnom pamćenju državnih službenika i namještenika sustav državne uprave dijeli se na onaj kakav je bio prije i poslije koalicijske vlade Ivice Račana, koja je, pod motom smanjenja mase proračunskih sredstava za plaće od 10 posto, smanjila individualne plaće u upravi i za 40-tak posto, a ignoriranjem obveza iz kolektivnih ugovora izazvala lavinu sudskih sporova i novih financijskih obveza državnom proračunu. Kako se danas u SDP-u gleda na to razdoblje i činjenicu da je upravo Vlada predvođena socijaldemokratskom opcijom jednom dijelu hrvatskog radništva, onom u upravi, zapriječila ugovorna prava?

mz1

Vlada donosi odluke i snosi odgovornost za njihove pozitivne i negativne strane. A ukoliko vam je zaista u kolektivnom sjećanju ostao sustav državne uprave kakav je bio prije koalicijske vlade tada vam je jasno s kojim se sve problemima i poteškoćama Račanova vlada morala suočiti nakon pustošenja HDZ-a devedesetih.

Podsjetio bih Vas da su tada po prvi puta znatno smanjene dužnosničke plaće te su ukinuta mnoga dužnosnička davanja koja su znatno povećana pred izbore 2000.

milanovic1Koalicijska vlada uvela je reda u isplatama posebnih dodataka za službenike u ministarstvima poput obrane, unutarnjih poslova, vanjskih poslova, koji su se dobivali za vrijeme HDZ-a po principu političke lojalnosti ministru.

Istovremeno se uredilo i pitanje isplate prekovremenih sati u skladu s težinom i kvalitetom obavljenog posla. Sve je to rezultiralo povećanjem plaća učiteljima, profesorima, zdravstvenim djelatnicima, visokostručnom osoblju u upravi.

Što se tiče kolektivnih ugovora, podsjetio bih da su ti ugovori bili potpisani od odlazeće HDZ-ove Vlade, bez ikakve odgovornost za situaciju u kojoj smo se nalazili, stoga takvi ugovorni nisu bili održivi.

Trebalo je i vremena i upornosti i znanja sređivati nered koji je HDZ ostavio iza sebe. Na mnogim područjima Račanova je Vlada učinila velike pomake i postavila zdrave temelje za daljnje reforme, donosila je odluke za koje je smatrala da su najbolje moguće u tom trenutku, za njih snosila odgovornost i učila iz svojih pogrešaka. Tako nešto sigurno ne možemo reći ni za jednu HDZ-ovu vladu.

hdz_sdp_390

Ilustracija: SDLSN

Može li se i u kojem dijelu današnja politička i gospodarska situacija u Hrvatskoj usporediti s onom iz dvije tisućite godine i postoji li opasnost da se povijest ponovi u slučaju da na sljedećim izborima pobijedi oporba, a SDP ima ključnu ulogu u sastavljanju buduće Vlade?

mz2

Paralelu koju možemo definitivno povući je ta da smo i danas, zbog loše politike i neodgovornosti vladajućih, dovedeni u situaciju da nam je nužno potreban zaokret u načinu ponašanja i upravljanja.

Prvenstveno nam je nužno potreban novi gospodarski model, jer smo svi jako dobro svjesni da dalje ne možemo ovako, da godinama trošimo daleko više od svojih mogućnosti i to nam sada stiže na naplatu.

Možemo i dalje gurati glavu u pijesak ili se možemo konačno početi ponašati odgovorno. SDP je nedavno na konvenciji predstavio gospodarsku platformu s više od stotinjak razrađenih mjera i inicijativa za kreiranje jednog takvog novog modela koji će dosadašnju orijentaciju na puku preraspodjelu usmjeriti prema proizvodnji. Koji će usmjeriti gospodarstvo prema izvozu, a ne uvozu, koji će pomaknuti težište od promicanja kulture nerada prema dostojanstvu rada i radnika, bilo da oni rade u javnom ili privatnom sektoru, od ovisnosti o socijali prema ekonomskoj neovisnosti građana.

milanovic2Riječ je o modelu koji će polaziti od poreznog sustava u kojem će se ravnomjerno i pravedno raspodijeliti porezni teret između prihoda od rada i prihoda od kapitala, poštujući stvarnu ekonomsku snagu poreznog obveznika.

Građani zaslužuju daleko više od onoga što sada imamo: neodlučnost u provođenju bilo kakvih reformi, bježanje od odgovornosti, opterećenost koruptivnim nasljeđem i unutarstranačkim sukobima, nedosljednost u provođenju odluka…

Savez koji smo sklopili u Kastvu i zajednička Deklaracija koju smo ovih dana potpisali jamče čvrstu alternativu.

Jedno od općih mjesta svih političkih kampanja jest borba protiv (nabujale) birokracije, kao uzvišeni i pragmatični cilj s kojim naprosto ne možete promašiti. Pri tome se birokracija prispodobljuje u liku činovnika koji uvijek traže papir više povrh onih koje imate. Međutim, u stvarnosti su “birokrati” policajci, liječnici, medicinsko osoblje, prosvjetni i socijalni radnici, tete u vrtićima pa i činovnici koji provode upravne postupke i izdaju papire o kojima ovisi neko pravo ili posao. Može li se govoriti o birokraciji, a ne vidjeti što javni servis znači u svakodnevnom životu građana? Je li odgovorno tražiti smanjenje broja izvršitelja iza kojeg stoji i smanjenje opsega usluga na koje građani danas imaju pravo i uzimaju ih ponekad zdravo za gotovo? Kakav je Vaš stav o tome, kao i o otpuštanju 30 posto zaposlenih u javnoj upravi koje je zatražio Slavko Linić?

mz3

Slažem se da javni servis ima veliku ulogu u svakodnevnom životu građana i on mora biti učinkovit, kvalitetan, profesionalan i pružiti kvalitetnu javnu uslugu građanima koji ga i financiraju. SDP smatra da je taj cilj moguće postići prvenstveno kroz restrukturiranje i reorganizaciju, i to je svakako prvi korak u reformi javnog sektora.

milanovic3Smatramo da je potrebno uvesti reda, preispitati poslove i organizaciju rada u upravi, pojednostaviti i racionalizirati procese i postupke u pružanju javnih usluga, prilagoditi politiku plaća i nagrađivanja zaposlenika s efikasnošću u obavljanju usluga, vrednovati rad državnih službenika i namještenika, formirati središnju službu za kadrove koja bi definirala jedinstvene standarde prilikom zapošljavanja i pratila razvoj karijere svakog zaposlenika.

I ono najvažnije, ukoliko želimo profesionalnu upravu, konstantno je obrazovanje i usavršavanje zaposlenika u javnoj upravi kroz poseban sustav motivacije.

Da bi građani bili zadovoljni uslugama i izvršitelji tih usluga moraju biti zadovoljni, a to znači adekvatno plaćeni, profesionalni i motivirani.

U postojeći sustav državne uprave moguće je uvesti reda na mnogim područjima, jer svjedoci smo da se često pod kriterije zapošljavanja primjenjuju kriteriji podobnosti i stranačke pripadnosti, da uvjeti rada, plaće i sustavi nagrađivanja nisu jednaki za sve u javnom sektoru, pa imamo primjerice značajne razlike između zaposlenika državne uprave i raznih Agencija, čiji se broj naglo povećao u zadnji šest godina.

Sada pak Vlada dio tih novostvorenih agenija, prema ne baš transparentnim i jasnim kriterijima, naprasno ukida.

linic_slavko390

Ovdje ne želim biti odvjetnik Slavku Liniću jer njemu odvjetnik ne treba. Ali čisto korektnosti radi, Linić nije spominjao nikakva otpuštanja.

Ne možemo zatvarati oči pred činjenicom da je u mandatu HDZ-a, ovom i prošlom, došlo do bujanja administracije bez vođenja računa o organizaciji posla, pa tako imamo situaciju da je svaki peti zaposleni šef, da imamo odredbu o nezapošljavanju, pa se i dalje zapošljavaju službenici, posebno u Agencijama.

milanovic4Ne možemo zanemariti činjenicu da je zbog takvog neodgovornog ponašanja sustav jednostavno neodrživ.

U trenutku kada privatni sektor svakoga dana gubi sve više i više radnih mjesta i o čijem funkcioniranju, na koncu, ovise i plaće državnih službenika, SDP se zalaže za jednaku zaštita prava i dostojanstva radnika i u javnom i u privatnom sektoru. Radnici koji rade, a ne primaju plaću, radnici kojima poslodavci godinama ne uplaćuju doprinose, koji su prijavljeni na minimalac…

Sve su to povezani problemi o kojima također treba razgovarati i koje treba rješavati, a ukoliko i postoji višak zaposlenih u državnoj upravi te ljude ne treba otpustiti, nego zbrinuti aktivnim mjerama zapošljavanja.

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH zatražio je od Vlade presijecanje pupkovine između politike i državne uprave, apostrofirajući ulogu sadašnjih državnih tajnika u ministarstvima, kao kariku koja osigurava prevlast politike nad stručnošću i profesionalnošću u postupanju državnih tijela. U kojoj mjeri vidite ulogu političkih struktura u modernoj i potrebama građana orijentiranoj državnoj upravi?

mz4

Ukoliko nam je cilj učinkovita, profesionalna uprava, tada to podrazumijeva i njezinu depolitizaciju. Ulogu politike vidim jedino u stvaranju uvjeta i okvira za pokretanje reformi kojima bi uprava postala u pravom smislu servis građanima i poduzetnicima, lišena korupcije i birokratskog rješavanja problema, u definiranju kakvu upravu želimo i kako to postići.

milanovic5Uplitanje politike u upravu je svakako jedna od najslabijih točaka i depolitizacije je nužna. Dovoljno je podsjetiti na slučaj bivšeg rizničara HDZ-a Mladena Barišića koji je, nakon što je smijenjen s mjesta rizničara HDZ-a, i dalje punih osam mjeseci bio državni tajnik i ravnatelj Carinske uprave.

Siguran sam da među 60 državnih tajnika, čiji broj nikako da prestane rasti, ima i kvalitetnih i stručnih ljudi, ali postavljeni su od politike pa se nužno nameće pitanje koliko su oni u svom radu o toj istoj politici i ovisni.

Depolitizacija je pretpostavka za pretvaranje državne uprave u učinkovit, profesionalni, transparentni javni servis koji će osiguravati kontinuitet i kvalitetu u pružanju javnih usluga građanima, neovisno tko je na vlasti!

Kako komentirate najavu nekih sindikalnih čelnika o kandidiranju “sindikalne opcije” na predstojećim izborima? Ulaskom zelenih u politiku u nekim zemljama Europe politika nije mnogo dobila, ali su zeleni dosta izgubili. U kojoj mjeri politički angažman sindikata, koji po prirodi stvari okupljaju stranački heterogeno članstvo i politički neopredijeljeno članstvo, može predstavljati ozbiljnu političku opciju?

mz5

Svatko ima pravo kandidirati se na izborima, ponuditi svoj program i tražiti podršku i povjerenje birača. Ukoliko pojedini sindikalni čelnici smatraju da će izlazak na izbore pridonijeti njihovoj borbi, to je njihovo pravo!

Ali jednako tako treba istaknuti važnost i ulogu nezavisnih i izvanparlamentarnih organizacija, kao što su upravo sindikati, u zaštiti i promicanju radničkih prava.

Oni su važan element modernog demokratskog društva!

Što očekujete od ulaska Hrvatske u EU i kako ocjenjujete političke kvalifikacije da političko, radničko-sindikalno ili nezadovoljstvo bilo kakvog drugog predznaka, znači opstrukciju EU orijentacije RH?

Prije svega očekujem da Hrvatska uđe spremna u EU, da građani budu jasno informirani o svim pravima i obavezama koja iz toga slijede. Ulazak Hrvatske u EU nema alternative, ali jednako tako moramo biti svjesni da sam čin ulaska ne rješava naše probleme preko noći i da se s njima moramo znati i sami suočiti i primiti se njihova rješavanja.

milanovic6EU pruža mnoge mogućnosti, a Hrvatska mora biti spremna znati ih iskoristiti na najbolji mogući način.

A što se tiče političkih kvalifikacija da svaki oblik iskazivanja nezadovoljstva znači opstrukciju EU orijentacije RH, smatram da je to proziran spin. Svatko ima pravo iskazati svoje nezadovoljstvo, to je njegovo ustavno pravo.

I kritika je dio demokracije i demokratskog izražavanja. Ali znamo i sami kakav stav ova Vlada ima o iskazivanju demokratske volje građana. Ne moram podsjećati na sudbinu referendum o ZOR-u, jako dobro znamo kako je prošao zahvaljujući upravo njihovim manipulacijama.

Ovih dana pitanje koje izaziva prijepor političkih stranaka jest mogući angažman MMF-a. Pri tome se postavlja pitanje tko u slučaju njegova angažiranja vodi zemlju – politička opcija koja je dobila povjerenje građana na izborima ili MMF. Treba li politička opcija koja namjerava koristiti usluge MMF-a ponovno steći legitimitet na izborima?

SDP sigurno namjerava tražiti legitimitet i podršku građana za program ekonomske politike čije smo osnove predstavili na Konvenciji u rujnu ove godine, kroz 15 ključnih područja djelovanja unutar kojih je ugrađeno preko 100 razrađenih mjera za poticaj gospodarskog rasta. To je početak, radi se i dalje.

Je li nam potreban MMF ili ne, morate pitati Vladu koja jedina raspolaže s pravom slikom javnih financija.

light-end-tunnel-sdp

Ilustracija: SDLSN

A što se SDP-a tiče, ova Vlada je već odavno trebala tražiti legitimitet od građana na izborima. Proračun za 2011. pokazuje da se ni u idućoj godini nećemo nagledati odlučnosti u provođenju reformi.

Izgubit ćemo još jednu godinu i ukoliko Vlada i dalje bude ustrajala u svom nečinjenju i održavanju “neodrživog” statusa quo, opravdano se javlja zabrinutost da ćemo doći u situaciju u kojoj ćemo sve teže moći servisirati obveze, cijena javnog duga biti će sve veća, a angažman i potpora međunarodnih institucija, poput MMF-a, jedini izlaz.

Kada se govori o pomoći međunarodnih institucija pa i angažmanu MMF-a, o tom treba početi razmišljati bez strasti, već uz argumente.

MMF ne treba koristi ni kao sredstvo zastrašivanja, niti ono predstavlja nekakvu supranacionalnu vladu koja bi vukla poteze mimo dogovora s Vladom koja je tražila pomoć. O svakom obliku aranžmana s MMF-om se pregovora i u svakom trenutku se od njega može odustati.

Situacija u Hrvatskoj je ozbiljna, nije dramatična, ali treba početi raditi s više znanja i odlučnosti.

Prijedlog Državnog proračuna za 2011. godinu izazvao je oštre reakcije oporbe. Kritike se uglavnom odnose na izostanak smanjenja javne potrošnje. Što bi SDP “rezao”, a što poticao?

mz6

Kritike SDP-a prvenstveno se odnose na samu strukturu proračuna za 2011. te strukturu potrošnje u kojoj nema pomaka prema kapitalnim ulaganjima i aktivnim mjerama poticanja gospodarstva i novih zapošljavanja.

Sama potrošnja nije jedan od temeljnih problema ovog proračuna, naravno da ona mora biti racionalna i u skladu s mogućnostima, i ona može biti u ovim uvjetima čak i poticajna.

Međutim, struktura deficita, koji će i u idućoj godini iznositi oko 15 milijardi kuna, neprihvatljiva je ukoliko je samo usmjerena prema neproduktivnoj tekućoj potrošnji. Kada se govori o uštedama, SDP je jasno iznio stav da zadnja linija obrane moraju biti plaće i mirovine, te socijalna davanja najugroženijim građanima.

milanovic7To podrazumijeva reformu socijalnog sektora, uvođenje jasnih imovinskih i dohodovnih kriterija kako bi socijalni transferi zaista došli u ruke onima kojima najaviše i trebaju.

Sve ostalo u proračunu podložno je raspravi i uštedama, primjerice razni materijalni rashodi poput intelektualnih usluga, zatim transferi lokalnim jedinicama koji se dodjeljuju po netransparentnom, pretežno stranačkom ključu, racionalizacija i jasni kriteriji subvencija neproduktivnim javnim poduzećima.

Samo 10%-tnom uštedom na takvim i sličnim stavkama moguće je uštedjeti oko 5 milijardi kuna. To je moguće u kratkom roku, ali ono o čemu govori SDP je nužnost srednjoročnog konsolidiranja javnih financija koja je moguća jedino aktivnim mjerama, o kojima smo najviše i govorili u raspravi o proračunu, usmjerenim prema prihodovnoj strani proračuna koju smatramo ključnom.

Smatramo da je ključno porezno rasterećenje rada, jer i 1% rasterećenja može otvoriti prostor za milijardu i 300 milijuna kuna sredstava za radnike i poduzetnike.

Sindikat je ovih dana inicirao potpisivanje peticije protiv privatizacije (outsourcinga) pomoćno-tehničkih poslova u državnoj službi. Mogu li otkazi čistačicama s 2.500 kuna plaće spasiti Hrvatsku i kakav je stav SDP-a o “outsourcingu” kao poslovnoj filozofiji koja ima, pokazala je praksa, dvojbene financijske i organizacijske učinke i narušava društvenu solidarnost na radnom mjestu?

Racionalizacija pomoćno tehničkih poslova u državnoj upravi treba biti dio cjelovitog plana reforme državne uprave, jedan od njegovih segmenata, ali ne i prvi korak u reformi, koja se prvenstveno mora usmjeriti na područja koja su važna za funkcioniranje uprave, posebno s obzirom na njezino ravnopravno sudjelovanje u administrativnim poslovima u okviru institucija EU.

Svakako da bi prednost imala racionalizacija pomoćno tehničkih poslova u okviru same državne uprave, npr. formiranjem jednog državnog tijela koje bi te poslove pružalo svim ministarstvima, ali samu ideju “outsourcinga”, kao jednog od mogućih rješenja, ne treba u potpunosti odbaciti, o njoj se treba barem javno raspraviti, vidjeti točno koje su prednosti odnosno nedostaci privatizacije pojedinih pomoćno tehničkih poslova u državnoj upravi. Razgovarao: Siniša Kuhar, Fotografije: SDP

Pročitajte još…