Sindikat traži ponovno uvođenje naknade za topli obrok za državne službenike

Sindikat traži ponovno uvođenje naknade za topli obrok za državne službenike

menza

(SDLSN, 30. kolovoza) Nema poslovnog sustava i poslodavca koji može zanemariti zadane parametre koji se javljaju u radnom procesu.

Jedan od njih svakako je radnik (trudbenik, djelatnik, zaposlenik, službenik) čije fizičko postojanje čak ni u virtualnom poslovnom svijetu još uvijek nije dovedeno u pitanje.

Radnik kao zadana varijabla egzistira u vremenu i prostoru, pojavljuje se u tjelesnom agregatnom stanju i predstavlja sredstvo misaonog i fizičkog radnog učinka koji rezultira novostvorenom vrijednošću.

Nagradu koju dobiva za svoj rad određuje njegova stručna sprema, vještina i učinak, ali i tržišna prođa onog što proizvede.

Međutim, neovisno o tome kako tržište vrednuje ili obezvrjeđuje njegov rad, svaki radnik ima sasvim određene potrebe poput stanke za odmor, odlaska na WC ili tzv. pauze za gablec.

Uvažavajući ove potrebe koje nemaju jedino industrijski roboti, poslodavci i sindikati dogovorili su institute poput prava na dnevni odmor ili stanku za vrijeme radnog vremena, odmor između dva radna dana, tjedni odmor i godišnji odmor.

Topli_obrokkKao dopunu instituta dnevnog odmora ili stanke uveden je i institut dodatka za prehranu, tzv. topli obrok, temeljem kojeg se radnicima isplaćuje suma novca dostatna za konzumiranje toplog obroka za vrijeme dnevnog odmora u radnom vremenu.

Ovo pravo dakako nije priznato samo radnicima u industriji već i državnim i javnim službenicima koji, ma što tko mislio o njihovom radu i učinku, također imaju potrebu za odmorom i hranom.

No, netko se u ne tako davnoj prošlosti sjetio kako je radnicima u interesu da im se njihova nevelika buduća mirovina uveća za iznos poreza na topli obrok, koji dotad nije bio oporeziv, pa je on tako od 1. siječnja 1995. postao sastavni dio porezne osnovice.

Nažalost, početak oporezivanja toplog obroka označio je i početak kraja toplog obroka za zaposlene u državnim i javnim službama.

Tako je Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike iz 1996. godine topli obrok postao dio osnovne plaće u obliku stalnog dodatka u od 300 kuna, da bi u kolektivnom ugovoru iz 2002. godine potpisanom s koalicijskom i proradničkom Račanovom vladom jednostavno nestao kao sastavni dio plaće.

U situaciji kad je socijalno osjetljiva Račanova vlada iz kolektivnog ugovora htjela izbaciti čak i naknadu za prijevoz s posla i na posao i radno zakonodavstvo u potpunosti uskladila sa zahtjevima MMF-a i Svjetske banke, topli obrok postao je sekundarna žrtva za čiju obranu u situaciji vođenja tisuća radnih sporova s Vladom nije bilo ni snage ni mogućnosti.

Od strane poslodavca topli je obrok opisivan kao atavizam prošlosti neprimjeren tržišnom gospodarstvu, u kojem bi se valjda i radnički želuci i mjehuri trebali pokazati fleksibilnijima za potrebe tržišta rada i poslodavca.

Međutim, premda je zbog takvog stava više od 200 tisuća proračunskih korisnika ostalo bez toplog obroka on je kao pravo nastavio egzistirati u državnim poduzećima i gospodarstvu, pa tako npr. važeći kolektivni ugovori za HEP grupu, Hrvatske ceste i Hrvatske pošte i dalje kao dio plaće imaju dodatak za prehranu radnika odnosno stalni dodatak u fiksnom ili varijabilnom iznosu.

topli_obrok

Gledajući u najbliže susjedstvo i to u sektor državnih službi, mogli smo se uvjeriti kako su naši EU susjedi Slovenci državnim i javnim službenicima zakonom priznali pravo na regres za prehranu.

I zaposlenima u državnim organima Republike Srbije to je pravo priznato Uredbom o naknadama i drugim primanjima zaposlenih u državnim organima i izabranih, odnosno postavljenih lica.

SDLSN će stoga u pregovorima s Vladom RH tražiti da se na dnevni red ponovo stavi pitanje toplog obroka zaposlenih u državnim službama.

Nadamo se samo da naša inicijativa neće biti doživljena kao ponovni pokušaj uvođenja socijalističke uravnilovke.

U Sindikatu vjerujemo da se uvođenje toplog obroka ne kosi s vladinom doktrinom novčanog nagrađivanja i stimuliranja kreativnih i učinkovitih službenika.

Posebice ako se osvrnemo na posljednja istraživanja standarda hrvatskih građana prema kojima građani već štede na higijenskim potrepštinama i hrane se sve nekvalitetnije.

U tom svjetlu i izreku “tko ne radi ne treba ni jesti” možemo okrenuti u “tko ne jede ne može ni raditi”.

Ponovno uvođenje naknade za topli obrok trebalo bi pomoći službenicima s 2.800 kuna plaće da uskraćivanjem obroka na poslu ne “pune” kućni proračun, a Vladi bi dalo priliku da se pokaže socijalno osjetljivom kad su u pitanju državni i javni službenici i prizna im pravo koje imaju zaposlenici u državnim poduzećima i gospodarstvu.

Pročitajte još…

SINDIKALCI TRAŽE PONOVNO UVOĐENJE NAKNADE ZA TOPLI OBROK

hina_logo

ZAGREB, 30. kolovoza 2006. (Hina) –  Sindikat državnik i lokalnih službenika i namještenika danas je priopćio da će u pregovorima s hrvatskom Vladom tražiti ponovno uvođenje naknade za topli obrok za zaposlene u državnim službama.
Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike iz 1996. topli je obrok postao dio osnovne plaće u obliku stalnog dodatka od 300 kuna, a kolektivnim ugovorom iz 2002. nestao je kao sastavni dio plaće.
hotmealRačanova je vlada iz kolektivnog ugovora htjela izbaciti čak i naknadu za prijevoz, a radno zakonodavstvo u potpunosti uskladiti sa zahtjevima MMF-a i Svjetske banke. Time je, po ocjeni sindikata, topli obrok postao “sekundarna žrtva” za čiju obranu, u situaciji vođenja tisuća radnih sporova s Vladom, nije bilo ni snage ni mogućnosti.
Iako je zbog toga stava više od 200 tisuća proračunskih korisnika ostalo bez toplog obroka, on je kao pravo nastavio egzistirati u državnim poduzećima i gospodarstvu.
Sindikalci podsjećaju da su Slovenci državnim i javnim službenicima zakonom priznali pravo na regres za prehranu, a u Srbiji je to pravo priznato Uredbom o naknadama i drugim primanjima zaposlenih u državnim organima.