Šušković za Jutarnji list o plaćama u javnom sektoru: Plaće su realno pale!
Zagreb, 14. veljače 2025. – „Povećanje plaća u javnom sektoru je generator inflacije.“ „Uzrok inflacije su veće plaće javnog sektora.“ Teze su koje već neko vrijeme kruže medijskim prostorom. Riječ je o običnom spinu, propagandnoj aktivnosti kojom odgovorni pokušavaju sa sebe skinuti odgovornost za stanje u kojem se nalazi država i za to okriviti nekoga drugog. U nemogućnosti i/ili neznanju rješavanja problema inflacije pokušava se učiniti razdor između javnog i realnog sektora te navući gnjev građana na javni sektor u čije okvire, još jedanput podsjećamo, spada sva infrastruktura koja osigurava funkcioniranje gospodarstva i društva u cjelini.
Javni sektor je taj koji određuje kvalitetu života građana u svakoj državi svijeta.
A koliko je u veljači 2022. bio kvalitetan život, primjerice, sudskog referenta bez radnog staža u Gradu Zagrebu, uključujući poreze (koeficijent 0,854) s 550 eura neto plaće? Koliko je njegov život, uz konstantna poskupljenja i porast inflacije, kvalitetniji u veljači 2025. (koeficijent 1,45) s 1.006 eura neto plaće?
Ajmo biti realni. Koliko su doista rasle plaće službenicima i namještenicima u javnom sektoru?
Kretanje plaća u tijelima sudbene vlasti i državnom odvjetništvu u protekla dva desetljeća, promjene koje su nastupile u štrajku 2023. i vremenu nakon štrajka, te promjene koje su nastale donošenjem novog sustava plaća u državnoj službi za današnji Jutarnji list komentirala je predsjednica SDLSN RH Iva Šušković. Dodatno se dotaknula problema pravosudnih policajaca čiji je rad usko vezan s radom tijela sudbene vlasti i državnim odvjetništvom.
– Uredba o načinu primjene standardnih mjerila u postupku vrednovanja i klasifikacije radnih mjesta u državnoj službi i javnim službama propisuje na koji se način vrednuje radno mjesto prema nekim kriterijima i određuje se u kojem platnom razredu treba biti koje radno mjesto. Vodeći se tom Uredbom utvrdili smo neke nelogičnosti u odnosu na pojedina radna mjesta koja očito nisu pozicionirana u odgovarajući platni razred, već su niže pozicionirana čime su službenici koji na njima rade zakinuti u visini plaće koja bi im trebala pripadati sukladno navedenoj Uredbi.
Kada je riječ o plaćama u pravosuđu, točno je da je nakon štrajka 2023. došlo do značajnog rasta plaća, što je u tom trenutku zadovoljilo najveći broj tamo zaposlenih. Međutim, ne zaboravimo da su plaće prije štrajka bile toliko niske da nas je to značajno povećanje dovelo do toga da je najniža plaća došla u rang minimalne plaće u RH. Državnim službenicima općenito plaća od veljače 2009. do 2016. nije rasla ni za lipu, čak im je u travnju 2009. smanjena, te su im i ukinuta neka materijalna prava, poput božićnice, regresa i jubilarne nagrade za određeni dio godina radnog staža. To se počelo oporavljati 2017. s postepenim rastom osnovice od 2+2+2 posto. Tako smo došli do plaće sudskog zapisničara 2023. od oko 600 eura neto. To su bile sramotno niske plaće. Zato smo i stupili u štrajk.
A tada smo već debelo osjetili učinak inflacije i tada je ta plaća realno bila nedostatna za podmirenje osnovnih životnih potreba i zato smo stupili u štrajk. Vlada nam je tada nudila da odustanemo od štrajka i da će se visina plaća riješiti nadolazećim zakonom o plaćama i uredbom. Mi smo ipak putem štrajka ishodili najveći dio povećanja za zaposlene u pravosuđu, dok su se nakon toga uredbom u bitnom povećali koeficijenti u cijeloj državnoj službi. Međutim, kako se događa značajan rast inflacije, tako su ta povećanja plaća izgubila značaj. Plaće su realno pale, te sada niti plaća od 1.100 eura, koliko može dosegnuti zapisničar s više godina radnog staža, nije dostatna za osnovne životne potrebe. Uzmimo samo kao primjer jednu podstanarsku obitelj s dvoje djece. Njima za život nije dovoljno 2.200 eura.
Dakle, nakon rasta plaća 2023. nakon štrajka i 2024. sukladno uredbi, nastavila se još značajnija inflacija koja najviše zahvaća troškove prehrane i stanovanja, te to povećanje plaća zaposlenici više ne osjećaju, već su pritisnuti realnim padom plaće.
Dodatno bih navela i problem pravosudnih policajca, kojih kronično nedostaje, a koji s 20 godina radnog staža imaju prosječnu plaću od oko 1.300 eura. Na natječaje se nitko ne javlja. Zato već četiri godine tražimo donošenje posebnog zakona o pravosudnoj policiji kojim bi se na adekvatan način regulirala njihova prava i obveze. Trenutno tražimo da se njihova radna mjesta klasificiraju, odnosno vrednuju. Ako je Vladi bilo moguće provesti vrednovanje, odnosno kategorizaciju rukovodećih radnih mjesta, nema opravdanja da se i radna mjesta pravosudnih policajaca i drugih službenika u zatvorskom sustavu pravično ne vrednuju, rekla je predsjednica SDLSN RH.
