“Uhljebi me nježno”: Država zapošljava još 1300 novih birokrata!

ZOKIJEV SAJAM POSLOVA
“Uhljebi me nježno”: Država zapošljava još 1300 novih birokrata!

birokrati_sd280315

Teško da će akvizicije stići s biroa

(SLOBODNA DALMACIJA, 28. ožujka 2015.) Mantra o glomaznom državnom aparatu kojeg hitno – a tako se ponavlja godinama – treba reformirati, ostaje mrtvo slovo na papiru jer novih zapošljavanja u tome najsigurnijem i najpoželjnijem sektoru u zemlji ima i bit će ih i ove godine.

SD_logo240Ministarstvo uprave potpisalo je, a Narodne novine prije nekoliko dana i objavile, Plan prijama u državnu službu u tijela državne uprave i stručne službe te urede Vlade za 2015.

On predviđa zapošljavanje čak 1040 službenika na neodređeno vrijeme, a mjesta su otvorena i za osobe s radnim iskustvom (993) i za vježbenike (47). Uz to, u državnim se službama “zbog povećanog opsega posla” nudi i 171 mjesto za rad na određeno vrijeme. Planira se i zapošljavanje 51 pripadnika nacionalnih manjina te 54 osobe s invaliditetom.

Glavno tajništvo

Ukupno u 54 različite ustanove, od ministarstava, državnih ureda, zavoda i uprava, ureda državne uprave po županijama, do Vladina glavnog tajništva, stručnih službi i ureda u izbornoj je godini predviđeno zapošljavanje oko 1300 osoba, a plan se može početi provoditi odmah! Najviše mjesta ima u ministarstvima – potrebe za zapošljavanjem iskazalo je njih 17, a prema ovom planu, zapošjavanja neće biti u MUP-u, Ministarstvu pravosuđa i Ministarstvu uprave štedljivog ministra Arsena Bauka.

U ministarstvima je na raspolaganju čak 955 mjesta za zapošljavanje na određeno i neodređeno vrijeme, te još 71 mjesto za pripadnike nacionalnih manjina i osobe s invaliditetom. Novi zaposlenici najpotrebniji su ministru financija Borisu Lalovcu, čak njih 270, od kojih gotovo svi na neodređeno, a svega četiri na određeno. Slijedi Ministarstvo poljoprivrede, gdje će posao naći 120 osoba, te Ministarstvo gospodarstva koje traži 110 zaposlenika.

Najskromniji je bio Gordan Maras, čijem Ministarstvu poduzetništva i obrta treba tek 17 radnika.

Među državnim uredima najpotrebitiji je Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, koji traži 19 zaposlenika. Ukupno sedam državnih uprava i organizacija, odnosno zavoda, pojačat će se za 104 nova zaposlenika, a prednjači Državna geodetska uprava koja namjerava zaposliti 48 službenika.

Vladine stručne službe

Najmanje posla bit će u Vladinim stručnim službama i uredima, gdje će se zaposliti 21 osoba.

Najviše će primiti Ured zastupnika RH pred europskim sudom za ljudska prava, ukupno 12 osoba.

Ti podaci stižu netom što je ministar Bauk najavio skoro smanjenje broja ljudi u javnoj upravi za tisuću, ali i u vrijeme dok je na snazi odluka o djelomičnoj zabrani novih zapošljavanja državnih službenika i namještenika. No, za Bauka nema ništa sporno.

– Plan je opravdan kako bi tijela kontinuirano obavljala poslove iz svog djelokruga te kako bi se pravovremeno izvršile obveze prema EU-u, što je moguće samo ako postoji dovoljno službenika s odgovarajućim kompetencijama – stoji u pisanom odgovoru iz Ministarstva uprave.

To su očigledno razlozi zbog kojih će biti moguća nova zapošljavanja, konkretno 799 novih službenika je angažirano radi “nesmetanog obavljanja poslova iz djelokruga državnih tijela”, dok će 412 biti zaposleno “kako bi se ispunile obveze prema EU”.

Unutar brojki iz Plana su i 203 osobe koje treba zaposliti u ministarstvima i Vladinim stručnim službama i uredima. U Baukovu ministarstvu kažu da, unatoč novim zapošljavanjima, trendovi pokazuju daljnje smanjenje broja zaposlenih državnih službenika i namještenika: na kraju 2011. godine bilo ih je 55.312, a početkom ove godine 52.747. MARIJANA CVRTILA

Potražnja

270 noviu u Ministarstvu financija
120 u Ministarstvu poljoprivrede
110 Ministarstvo gospodarstva
117 novih zaposlenika u uredima 19 županija
54 razne ustanove zapošljavaju nove ljude

Ljutiti sindikati*

Glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Siniša Kuhar smatra da bi ulazak i izlazak iz državne službe trebao biti transparentnijii:

-Kada bi postojao takav pregled bilo bi jasno koji dijelovi upravnog aparata bujaju i zašto, kao što bi bilo jasno kako se odlazak više od osam tisuća zaposlenih civila iz sustava obrane i tisuća namještenika koje je progutala tiha privatizacija pomoćno-tehničkih poslova nije odrazilo na smanjenje ukupnog broja službenika i namještenika u državnoj službi – kaže Kuhar.

Dok nam tovar ne krepa

Apel iz hrvatskih bolnica: Dajte da zaposlimo liječnike, anesteziologe, radiologe… Nemamo ih dovoljno.
Odgovor iz državnog vrha: NE MOŽE.

Apel iz hrvatskih škola: Dajte da zaposlimo učitelje, spremačice, domare… Nemamo ih dovoljno.
Odgovor iz državnog vrha: NE MOŽE.

Apel roditelja: Dajte da zaposlimo asistente u nastavi… Nemamo ih dovoljno.
Odgovor iz državnog vrha: NE MOŽE.

Apel iz političkih stranaka: Dajte da zaposlimo još svojih ljudi… Zadnja je godina mandata.
Odgovor iz državnog vrha: NEMA PROBLEMA, NIJE BEG CICIJA.

U ovoj će se godini 1316 ljudi zaposliti u državnim službama, ministarstvima, uredima, upravama, zavodima… Sve to u posljednjoj godini mandata, u godini opće štednje i mača koji nam je Europska komisija položila na vrat. Priča o smanjivanju monstruozno velikog državnog aparata u tako maloj zemlji ostala je samo – priča.

A na ovih 1316 novih radnih mjesta u uredima, uredima, uredima, nova će vlast dodati svojih 13.160, i tako u krug, dok tovar (čitaj gospodarstvo) ne krepa. A nije daleko taj dan.

I završimo ovu priču riječima Pjesnika:

A na ulici sa svake strane filijale, uredi,
Iz njih plaze birokrate
Jao, ljudi, pa ja se bojim…
IVO BONKOVIĆ

Spajaju agencije, a primaju nove uhljebe

Dok ministar financija Boris Lalovac najavljuje spajanje agencija, zavoda i instituta kako bi se postigle proračunske uštede, u tijeku je zapošljavanje stotinjak novih ljudi u tim istim ustanovama i ministarstvima. Natječaji su otvoreni sukladno s već donesenim planovima primanja u državnu službu i u potpunoj su suprotnosti s Lalovčevim planovima ušteda, koji su uslijedili.

Najveće potrebe za prinovama u prva tri mjeseca iskazao je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji traži pet zaposlenika na neodređeno i još 15 na određeno vrijeme. U obrazloženju Fond navodi da im novi službenici trebaju za projekte energetske obnove zgrada. Među ministarstvima najveći apetit ima Ministarstvo graditeljstva koje će uzeti 14 stručnjaka za programe EU-a. Ministarstvo poljoprivrede traži sedam zaposlenika.

Nove radnike traži i šest agencija, a kada se promotri profil zaposlenika iz tih natječaja, vidi se da nije riječ o usko specijaliziranim zanimanjima, već uglavnom o raznim referentima – višim, stručnim, upravnim…

Ili se traže razni savjetnici, kao u slučaju nove Agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada i Agencija za zaštitu osobnih podataka.

Povrh stotinjak službenika po institutima i zavodima, na trošak proračuna prima se još tridesetak ljudi u Oružane snage i MUP. Ministarstvo obrane raspisalo je natječaj za prijam 20 časnika u zdravstvenu službu, a MUP, među ostalim, traži tri pilota helikoptera.

U 187 državnih agencija, zavoda, instituta i ustanova koje je ministar Lalovac skenirao radi proračunskih ušteda zaposleno je 25.985 službenika i namještenika. Kako bi Europskoj komisiji dokazao reformske namjere, Vladin plan reorganizacije 187 državnih institucija predviđa spajanje dijela spomenutih ustanova.

Mnoge institucije koje očekuju ukidanje, odnosno pripajanje drugim dijelovima državne administracije, sada zapošljavaju nove ljude, poput Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja koja bi trebala “ući” u Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga.
VEDRAN MARJANOVIĆ

Pokraj zabrana uvijek se provuku iznimke

Jedan od zaključaka Vladina dokumenta u kojem se najavljuje spajanje državnih institucija, jest da će zbog smanjivanja broja agencija i zavoda nastati višak zaposlenih.

– Uz primjerene otpremnine otpustit će se višak pretežno administrativnog osoblja u pravnim osobama za koje se obavi spajanje ili pripajanje – stoji u izvješću koje je sačinilo Vladino povjerenstvo za analizu poslovanja agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima.

Od svega toga puno je reformskiji propis o zabrani daljnjeg zapošljavanja u javnim službama, ali taj je već donesen u nekoliko varijanti – posljednji put lani u rujnu – samo što je uvijek u sebi sadržavao iznimke.

*(SDLSN, 29. ožujka 2015.) Ovdje možete pročitati što smo stvarno napisali na temu novog zapošljavanja u državnim tijelima i usporediti s dijelom teksta koji je objavljen. Prilikom svake prepiske s novinarima za pretpostaviti je da im je potrebna samo kratka izjava te da raspolažu s ograničenim prostorom u koji se ona može “ukalupiti”, ali ponekad se problem ne može razložiti u rečenici dvije. Stoga je ovo samo ilustracija kako izgleda komunikacija s novinarima i njezin finalni rezultat…

“Čini mi se da na području državnih službi stalno postoji neka vrsta zabrane zapošljavanja, ali i dovoljan broj iznimki koje dopuštaju ulazak u ržavnu službu po različitim kriterijima.

sdlsn_www220Činjenica je da apsolutna zabrana zapošljavanja nije održiva jer se odlazak vrsnog upravnog, stručnog ili informatičkog savjetnika, policajca, zatvorskog stražara, carinika, poreznika, inspektora i drugih ne može uvijek kompenzirati preraspodjelom postojećih kadrova, kao što se ni odlazak dvije od pet čistačica ne može riješiti preraspodjelom posla na preostale tri, ali postojeći model ima previše izuzetaka.
Oni Vladi omogućavaju da čas zaposli 200-300 stručnjaka na tzv. EU poslovima, zatim planom prijma dodatnih 1000-1300 bez da se zna koji dio je zamjena za one otišle, jesu li među njima i “EU stručnjaci” i zbrajaju li se ili “kumuliraju” službenici iz redova manjina i osoba s invaliditetom, slobodno zapošljava namještenike u Vladi i Saboru pa onda nakon izbora od zabrane izuzme zapošljavanje u novoformiranim državnim tijelima.
Mislim da bi i ulaz i izlaz iz državne službe trebali biti transparentniji povijesno (kronološki) pregledniji, kako bi se moglo pratiti stanje i kretanje broja i strukture zaposlenih.
Kad se državna služba prikaže strukturalno, onda se razobličuje ustaljena predodžba o pretežito činovničkom tipu administracije, budući da u njoj prevladavaju predstavnici uniformirano-represivnog dijela aparata – policijski službenici, carinici, poreznici, zatvorski čuvari, sustav obrane, inspekcijske službe, odnosno zaposlenici u pravosuđu (sudovima i dvjetništvima), koja tijela imaju široku mrežu teritorijalno disperziranih ustrojstvenih jedinica.
Kada bi postojao takav pregled bilo bi jasno koji dijelovi upravnog aparata bujaju i zašto, kao što bi bilo jasno kako se odlazak više od 8000 zaposlenih civila iz sustava obrane i tisuća namještenika koje je progutala tiha privatizacija pomoćno-tehničkih poslova nije odrazio na smanjenje ukupnog broja službenika i namještenika u državnoj službi.
Ovako na području državne uprave imamo permanentno izvanredno stanje u kojem se zabranama zapošljavanja kao aktima sumnjive hijerarhijske vrijednosti derogiraju odredbe Zakona o državnim službenicima koje se odnose na planiranje i prijam u državnu službu, a planovi prijma se donose za tekuće ili prethodno razdoblje, a ne, kako to Zakon također predviđa, za srednjoročno i dugoročno razdoblje.
Pitanje zapošljavanja u MUP-u i zatvorskom sustav je poseban problem, jer u tim sustavima postoji konstantan pritisak postojećih službenika za izlaskom iz sustava po posebnim uvjetima, a da ministri tim zahtjevima ne mogu udovoljiti jer bi se narušila njihova spremnost za obavljanje svakodnevnih poslova i zadaća, i stalna potreba za novim, sve stručnijim kadrovima koji će udovoljiti sve višim sigurnosnim standardima i potrebom sve većeg broja usko specijaliziranih službi s posebnim zadaćama.
Uspostava schengenskog režima, borba protiv novih, visoko sofisticiranih oblika kriminala ili podizanje standarda zatvorskih kapaciteta traže ne samo ulaganja u opremu i infrastrukturu nego i novo zapošljavanje.
Dakle, državni aparat je glomazan samo onda kad u njemu postoje zaposleni koji nisu u stanju pružiti potreban servis građanima i gospodarstvu, neovisno o broju zaposlenih, ali to se onda ne može riješiti administrativnim zabranama novog zapošljavanja, do kojeg ionako dolazi, već dosljednom profesionalizacijom i depolitizacijom državne uprave.”

Siniša Kuhar
glavni tajnik SDLSN