Uz 1. prosinca, početak suvremenog pokreta za građanska prava u SAD

Uz 1. prosinca, početak suvremenog pokreta za građanska prava u SAD

Rosa_Parks(SDLSN, 1. prosinca) Na današnji je dan ne tako daleke 1955. godine u gradu Montgomeryu, državi Alabama u SAD, crnoputa krojačica Rosa Parks odbila ustupiti svoje sjedalo u autobusu bijelom suputniku i zato vrijednijem američkom građaninu. Naravno, ovakvo je protuzakonito i za tadašnje demokratske i građanske standarde u SAD nečuveno drsko ponašanje jedne afroamerikanke kažnjeno. Rosa Parks je uhićena zbog kršenja javnog reda. Međutim, njezin je hrabri čin građanskog otpora označio početak suvremenog pokreta za građanska prava u Americi koji je rezultirao ukidanjem na zakonu utemeljene segregacije. Jedan od ljudi koji je inspiraciju za svoje djelovanje crpio iz ovog događaja bio je i Martin Luther King.

Hrvatska Rosa Parks u liku čistačice Stane Barukčić. Jesu li se čistačice u Ministarstvu pomorstva našle u krivom "autobusu"? Hoće li njihova odluka da ne prepuste svoje mjesto u "autobusu" privatnim tvrtkama nekoga inspirirati da zaustavi ovu diskriminaciju?
Hrvatska Rosa Parks u liku čistačice Stane Barukčić. Jesu li se čistačice u Ministarstvu pomorstva našle u krivom “autobusu”? Hoće li njihova odluka da ne prepuste svoje mjesto u “autobusu” privatnim tvrtkama nekoga inspirirati da zaustavi ovu diskriminaciju?

Za nas ovaj događaj ima dvojako značenje. On nam govori da se i zemlje koje nam danas nameću demokratske standarde imaju čega sramiti baš na području iz kojega nam drže lekcije. Drugo značenje, kojeg možda nismo svjesni, nalazi se u činjenici da se odnedavna u Hrvatskoj udomaćila jedna druga vrst segregacije, uvezena iz SAD i drugih demokratskih država. Radi se o polulegalnoj politici “outsourcinga”, temeljem koje bi građani drugog reda – oni koji obavljaju časne i vrijedne poslove čišćenja, servisiranja, čuvanja i dr., trebali ustupiti svoje mjesto predstavnicima drugih viševrijednih profesija, a sami bi trebali biti “zbrinuti” u tvrtkama koje su specijalizirane baš za njihov stalež i profesiju. Da se radi o smišljenoj politici najbolje svjedoći dopis Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo upućen zamjenici pučkog pravobranitelja Marti Vidaković Mukić, u kojem se otkazi čistačicama opravdavaju činjenicom da će se zahvaljujući tome moći zaposliti novi viševrijedni službenici. “Izvršen je preraspored na način da se smanjio broj radnih mjesta koja su se odnosila na namještenike te su umjesto istih (isti=ljudi=čistačice, op.a.) sistematizirana službenička radna mjesta. Na ovaj način stvoreni su uvjeti za zapošljavanje novih službenika u Ministarstvo,…Naime, radi efikasnog i kvalitetnog izvršavanja obveza koje je Ministarstvo preuzelo bilo je nužno stvoriti uvjete za novo zapošljavanje.“, stoji u dopisu Ministarstva, klasa: 006-04/03-01/06, urbroj: 516-02-03-3 od 11. studenoga koje j potpisao ministar Čačić. Obrazloženje bi zvučalo gotovo logično kad se za usluge čišćenja ne bi trebalo plaćati privatnim tvrtkama i kad Zakon o sustavu državne uprave ne bi propisivao da pomoćno-tehničke poslove u državnim tijelima obavljaju namještenici. Isto je o razlozima otkaza čistačicama u Ministarstvu pomorstva govorio i tajnik Marko Šarić, koji se pohvalio da će zbog toga moći zaposliti desetak novih službenika. On je tako utvrdio i društvenu vrijednost i cijenu namještenika kao građana drugog reda u omjeru 3 čistačice za 1 službenika. Nažalost njihovu je cijenu utvrdio tajnik – dužnosnik koji je pored činjenice da je bogomdan, a možda i rođak ministra Žuvanića, svoju kratkotrajnu dužnosničku karijeru obilježio iznošenjem neistina i brojnim protupravnim postupcima, za koje je od “poštene koalicije” nagrađen ostankom na svojoj dužnosti.

Pročitajte još:

Otpuštanje namještenika prihvatljiva cijena modernizacije državne uprave?
Ministarstvo pomorstva: “U laži su kratke noge!”
Na redu čistačice u Ministarstvu za javne radove, obnovu i graditeljstvo
SINDIKATI DRŽAVNIH SLUŽBI: “Zaustavite nelegalnu privatizaciju namješteničkih poslova!”
SAD: Nevolje s outsourcingom
Izgubljene bitke za društvo pravde i solidarnosti