Zakon o plaćama u javnom sektoru poprima konkretne obrise

Zakon o plaćama u javnom sektoru poprima konkretne obrise

platni_razredi_ilustracija

(SDLSN, 10. kolovoza 2015.) Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava uputilo je ovih dana na adresu 35 državnih tijela i institucija dopis kojim od njih traži operacionalizaciju zaključaka sa međuresornog sastanka održanog 4. kolovoza, na kojem je dogovoreno da će se radi izrade konačne verzije nacrta prijedloga Zakona o plaćama u javnom sektoru, odnosno simulacije primjene predviđenog sustava uređivanja plaća, na razini svakog sdlsn_www220resora, odnosno ustanove nad kojom resorno tijelo vrši upravni nadzor, obaviti razvrstavanje pojedinog radnog mjesta u onaj platni razred koji po svom opisu iz priloženog nacrta Zakona u najvećoj mjeri odgovara tom radnom mjestu.
Nakon razvrstavanja radnih mjesta u platne razrede, ministarstva, druga državna tijela i ustanove dužni su izvršiti analizu radnih mjesta bodovanjem prema posebnoj tablici koju im je Ministarstvo dostavilo, a koja sadrži broj bodova kojima se ocjenjuje stručno znanje, složenost radnih zadataka, samostalnost u radu, stupanju suradnje s ostalim zaposlenicima, stupanj odgovornosti i opseg rukovođenja.

Razlozi za novi platni sustav na kraju mandata

Iz svega ovoga može se zaključiti kako aktualna Vlada na kraju svog mandata ozbiljno namjerava plaće u javnom sektoru – državnim tijelima, javnim službama i agencijama (bez trgovačkih društava kojima je osnivač ili većinski vlasnik te jedinica regionalne i lokalne samouprave) urediti jednim zakonom.
Motiv za to u terminalnoj fazi mandata može biti ne samo reforma javne uprave koja je agenda svake vlade, već i mamac za biraće kojima će se zapoćeti posao uspostave novog sustava plaća pokušati predstaviti kao dokaz kontinuiteta (doduše isprekidanog godinom-dvije koliko je bilo potrebno za raspodjelu plijena i stranačko kadroviranje na svim razinama javnog sektora) u uvođenju reda u upravi i ponuditi bjanko izborna mjenica za njegovu provedbu.

Sustav platnih i posebnih platnih razreda

A novi bi platni sustav trebao imati deset platnih razreda i deset stupnjeva u svakome od njih, uz moguća dva posebna platna razreda rezervirana za vojsku i policiju.
Međutim, i neka su druga ministarstva na sastanku održanom 4. kolovoza predložila posebne platne razrede za zaposlene u njihovim resorima, obrazlažući to specifičnošću sustava ili razinom prava ugovorenih kolektivnim ugovorima pa su tako posebne platne razrede zatražili i Ministarstvo pravosuđa za pravosudne policajce, Ministarstvo kulture i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.

Sindikalni strahovi i slabosti prijedloga

Ono što sindikati mogu iščitati iz odredbi Zakona jest opasnost koja se krije u obvezi usklađivanja kolektivnih ugovora se odredbama zakona nakon njegova donošenja, a koja može dovesti do poništavanja razine ugovorenih prava u onim kolektivnim ugovorima kojima se utjecalo na uvećanje koeficijenata radnih mjesta ili način obraćuna plaća drugačiji od onog propisanog zakonom.

Moguća smanjenja plaća kriju se i u odredbama Zakona kojima se iznos dodataka za posebne uvjete rada ograničava na 20 posto, iako je i u uredbi Vlade kojom se takvi dodaci reguliraju za područje državne službe i u granskim kolektivnim ugovorima u javnim službama postotak tog dodatka kudikamo veći.

I formulacija poput one da se kolektivnim ugovorom “mogu ugovarati materijalna prava radnika koja nisu propisana ovim Zakonom, odnosno na koja ovaj Zakon upućuje da se ugovaraju kolektivnim ugovorom” otvara put jednostranom arbitrarnom tumačenju duha zakona, koje najvjerojatnije neće biti u korist sindikata.
Nedovoljno je artikulirano i promicanje u plaći kroz povećanje koeficijenta radnog mjesta na temelju ostvarenih rezultata rada te uspješnosti i kvalitete rada, koje se može uvećati za vrijednost od najviše 1,0 koeficijenta, temeljem odluke čelnika državnog tijela odnosno javne službe na prijedlog neposredno nadređenog zaposlenika.
Naime, postupak, osnove i mjerila za uvećanje plaće utvrđuje Vlada Uredbom, za koju čak nije naznačen ni rok za donošenje.
Na koji će se način pak osigurati proklamirana transparentnost sustava plaća u javnom sektoru s ciljem iste plaće za isti posao i lakše horizontalne i vertikalne pokretljivosti zaposlenih iz nacrta Zakona ne može se lako iščitati, s obzirom na zahtjeve za većim brojem posebnih resornih platnih razreda i specifičnosti velikog broja radnih mjesta i poslova u javnom sektoru, kao i diferenciranom pristupu određenim radnim mjestima i poslovima ovisno o njihovoj trenutnoj tržišnoj i političkoj težini (informatičari, stručnjaci koji se služe stranim jezicima, revizori i sl.).
No, dok se međuresorna rasprava i razvrstavanje radnih mjesta ne obavi, sindikati ionako neće imati prilike sudjelovati u kreiranju nacrta Zakona o plaćama u javnom sektoru, iako u tome imaju bogato iskustvo rada u radnim skupinama za izradu zakona o plaćama u državnoj i javnim službama za vrijeme bivših vlada.
Stoga, dok ih se ne uključi u njegovu izradu, ono što je dosad napravljeno mogu vidjeti na našoj web stranici. S. Kuhar

Pročitajte još…