Naša je želja da one ne budu samo prestižna elektronička razglednica, već kvalitetan informacijski servis namijenjen, prije svega, članstvu i sindikalnim povjerenicima našeg sindikata, ali i tijelima državne i lokalne uprave i samouprave, te drugim upravnim i javnim ustanovama, odnosno medijima i građanima.Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu SDLSN RH) je neovisna, samostalna i nestranačka udruga dragovoljno i interesno udruženih službenika i namještenika članova Sindikata, zaposlenih u tijelima državne i lokalne vlasti i drugim ustanovama (državni službenici i namještenici u ministarstvima, Vladi RH, Hrvatskom saboru, županijama, sudovima, tužilaštvu i pravobraniteljstvu, izvršenju sankcija, pravosudnoj policiji, policiji, vatrogastvu, carini, poreznoj upravi, državnim zavodima i ustanovama, lokalnoj upravi i samoupravi u gradovima i općinama, komorama, zavodu za zapošljavanje i drugim ustanovama), koji prihvaćaju Statut i organizaciju Sindikata.
SDLSN ima organizirano članstvo u oko 400 podružnica, koje djeluju unutar 20 županija i Gradu Zagrebu. Svaki povjerenik podružnice član je županijskog povjereništva svoje županije na čijem je čelu županijski povjerenik kao koordinator rada i prva osoba Sindikata u županiji. Po funkciji je i član Glavnog povjereništva, najvišeg rukovodnog i izvršnog tijela Sindikata između dva izborna Sabora. Svaki povjerenik podružnice i županijskog povjereništva dobiva, dok obavlja svoju funkciju, posebnu iskaznicu na kojoj s podacima o nositelju, reg. broju podružnice, pravima i obvezama povjerenika pri predstavljanju i nastupu prema članovima odnosno poslodavcu.
SDLSN je jedan od brojčano najvećih i financijski najjačih sindikata u Hrvatskoj. Respektabilan je i pregovarački jak Sindikat koji je prvi od svih sindikata državnih i javnih službi potpisao s Vladom RH Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike 18. ožujka 1996. godine, u kojem je prvi puta utvrđeno 40 satno tjedno radno vrijeme zaposlenika. Time je otvorio mogućnost da i drugi sindikati ugovore sa svojim poslodavcima isto tjedno radno vrijeme.
SDLSN je punopravni član sindikalne središnjice Matice hrvatskih sindikata.
SDLSN je član Europske federacije sindikata javnih službi (EPSU) i Međunarodne federacije sindikata javnih službi (PSI).
SDLSN osnovan je 6. travnja 1990. godine i pravni je sljednik bivšeg strukovnog Sindikata državnih službenika, odnosno Sindikata uprave i pravosuđa i financijskih organizacija.
SDLSN čine članovi organizirani u sindikalne podružnice na čijem su čelu povjerenici. Oni čine županijska povjereništva, a županijski povjerenici su po funkciji članovi Glavnog povjereništva koje potvrđuje Sabor, koji ujedno bira i ostale njegove članove, te predsjednika Sindikata, Statutarnu komisiju i Nadzorni odbor na mandat od četiri godine. Glavno povjereništvo na prijedlog predsjednika Sindikata bira predsjedništvo od sedam članova, kao izvršno i operativno tijelo, te po užim djelatnostima osniva odbore državne uprave, lokalne uprave, pravosuđa, carine, porezne uprave, vatrogastva, pravosudne policije, zavoda za zapošljavanje, policije, službenika i namještenika u vojsci i odbor žena.
Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH – kao najbrojniji sindikat u tijelima državne i lokalne vlasti i najjači pregovarački partner u pregovorima i sklapanju kolektivnog ugovora s vladom RH svojim članovima
jamči
- besplatnu pravnu pomoć, zaštitu i zastupanje pred sudovima i poslodavcima kod povreda iz rada i po osnovi rada i službe
- zastupanje u pregovorima i zaštitu prava iz zakona i kolektivnog ugovora
- organiziranje pomoći i zaštite u štrajku
- informacije o radu i upravljanju sindikatom
- sindikalno obrazovanje i osposobljavanje
- pomoć u organiziranju odmora i sindikalnih sportskih susreta
- korištenje usluga sindikalnih zadruga
osigurava
- materijalnu pomoć u određenim teškim socijalnim i zdravstvenim slučajevima, kod posljedica nesretnog slučaja ili nezgode – ovisno o visini postotka trajnog invaliditeta i pomoć obitelji umrlog člana sindikata, prema pravilima Sindikalnog fonda pomoći
PITANJA:
Zašto je potreban sindikat?
Vječiti sukob interesa između rada i kapitala, zaposlenika i poslodavca – u kojem je zaposleni pojedinac slabiji ako se sam postavlja prema poslodavcu – vlasniku kapitala. Da bi zaštitio svoje interese pojedinac se udružuje zajedno s drugim pojedincima u sindikat, kao organiziranu udrugu, koja zastupa interese svoga članstva.
U pregovorima s poslodavcem radi traženja optimalnih uvjeta rada i materijalne sigurnosti i zaštite zaposlenika – članova sindikata.
Može li član sindikata imati posljedice?
Pravo na slobodu sindikalnog organiziranja i djelovanja, zajamčeno je Ustavom RH, Zakonom o radu, odnosno međunarodnim Konvencijama MOR-a (Međunarodne organizacije rada), i član sindikata ne može imati nikakve posljedice zbog članstva u sindikatu. Povredom prava na sindikalno organiziranje smatra se svaki pritisak od strane poslodavca na zaposlenika da mu onemogući sindikalno organiziranje ili da istupi iz sindikalne organizacije.