Čestitamo Vam Dan državnosti
Marić najavio veće plaće državnim i javnim službenicima?
(HRT, 17. lipnja 2019.) Ministar financija Zdravko Marić je, vezano uz mogućnost povećanja plaća u školstvu, poručio da Vlada u politici plaća nastoji imati jednak pristup prema svim državnim i javnim službenicima, ne želeći izdvajati niti jedan segment.
Nakon što su sindikati u školstvu najavili štrajk ako se ne povećaju plaće prosvjetnim djelatnicima, ministar financija Marić rekao je kako pozitivni gospodarski pokazatelji otvaraju mogućnost za pregovore o plaćama, a da će se u tome nastojati ostvariti jednak pristup prema svim državnim i javnim službenicima.
- Razgovarat ćemo sa sindikatima u školstvu, ali i ostalima, jer zagovaramo horizontalni pristup. Koliko danas možemo govoriti o prosvjetnim radnicima, isto tako trebamo govoriti i o policajcima, carinskim službenicima, djelatnicima u kulturi i drugim državnim i javnim službenicima, izjavio je u Saboru ministar Marić, vezano za zahtjeve sindikata u školstvu koji traže povećanje koeficijenata složenosti poslova za sve zaposlene u sustavu osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja.
Podsjetimo, dva reprezentativna sindikata u školstvu zatražila su od Vlade povećanje plaća učitelja i nastavnika za oko 600 kuna bruto ili će, zaprijetili su, najesen pokrenuti štrajk.
- Sve su to teme o kojima ćemo sjesti i razgovarati. Imamo pozitivne gospodarske pokazatelje, dobru situaciju u proračunu. No mislim da ne treba izdvajati niti jedan segment, već sagledati cjelovitu sliku, rekao je ministar financija Marić nakon zajedničke sjednice saborskih odbora za europske poslove i odbora za financije, na kojoj je predstavio Nacionalni program reformi za 2019. godinu i Program konvergencije 2019.-2022.
Muke po dodatku za poslijedipomske specijalizante: uveden, ukinut, vraćen
Gabrijela Galić
(FAKTOGRAF, 15. lipnja 2019.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) ne odustaje od zahtjeva da se i službenicima i namještenicima koji su završili poslijediplomski specijalistički studij osnovna plaća uveća za osam posto, kako je to ugovoreno u sustavu socijalne skrbi. Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi potpisan je u lipnju prošle godine. U siječnju ove godine, međutim, iznenadno je otkrivena „greška“ u dokumentu, pa se pristupilo njegovoj izmjeni. Kako je pisao Faktograf, reprezentativni sindikati u djelatnosti socijalne skrbi potpisali su s Nadom Murganić, ministricom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku ispravak kolektivnog ugovora 3. siječnja. Time je pravo na uvećanje osnovne plaće za poslijediplomske specijalističke studije ukinuto.
Do tog ispravka kolektivnog ugovora, prema našim saznanjima, došlo je nakon što su državne službe zatražile da se uvećanje osnovice za osam posto primjenjuje i na njih. Na to imaju pravo jer njihov kolektivni ugovor propisuje da će se povoljnije ugovorena materijalna prava u javnim službama primjenjivati i na državne službe.
S obzirom na ispravak kolektivnog ugovora za socijalu, SDLSN je svojim članovima dostavio obrazac zahtjeva za uvećanje plaće za razdoblje od lipnja prošle do siječnja ove godine. No, pravo na retroaktivno i kratkotrajno povećanje plaće nisu još ostvarili. U pismu, kojeg su ovih dana uputili Andreju Plenkovću, predsjedniku Vlade i Marku Paviću, ministru rada i mirovinskog sustava te Zajedničkoj komisiji za tumačenje kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, a koji nam je u posjedu, ponovo najavljuju i mogućnost utuživanja dodatka, ako se i službenicima ne prizna dodatak po osnovi završenog poslijediplomskog specijalističkog studija.
Međutim, pismo SDLSN-a otkriva i da u sustavu socijalne skrbi, kada je riječ o ukinutom dodatku, ništa nije okončano. Pet dana nakon što je „greška“ ispravljena izmjenom kolektivnog ugovora, Zajedničko povjerenstvo za tumačenje kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi vratilo je u život spornu odredbu.
„Završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija zaposlenici ostvaruju pravo na uvećanje osnovne plaće od 8%“ – glasi tumačenje, odnosno odgovor na upit imaju li radnici koji su završili poslijediplomski specijalistički studij pravo na uvećanje plaće. Odluke Zajedničkog povjerenstva su obvezujuće, što znači da radnici u socijali s poslijediplomskim specijalističkim studijem imaju pravo na uvećanje plaće.
Zaključak povjerenstva od 8. siječnja kojim se pobija ispravak Kolektivnog ugovora od 3. siječnja, nije javno objavljen, iako se Pravilnikom o radu tog tijela propisuje objava zaključaka, odnosno tumačenja na mrežnim stranicama Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku te na mrežnim stranicama Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi i Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske.
Zapisnici s dvije sjednice Zajedničkog povjerenstva u prošloj godini, međutim, javno su objavljeni i u njima se, također navodi da pravo na uvećanje plaće imaju zaposleni poslijediplomski specijalisti, dok pravo na to uvećanje nemaju zaposleni s preddiplomskim ili diplomskim studijem.
Naime, originalnim tekstom kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi dogovoreno je da će se osnovna plaća radnika uvećati za 8 posto „ako zaposlenik ima znanstveni stupanj magistra znanosti (preddiplomski ili diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski specijalistički studij – mag., sveuč. mag. mr. spec.) odnosno za 15% ako zaposlenik ima znanstveni stupanj doktora znanosti“.
Iz te odredbe, koja je postojala u kolektivnom ugovoru potpisanom 2011. godine ali je pod naletom krize i rezanja plaća proračunskih korisnika „nestala“, proizlazi i da puno širi krug zaposlenih ima pravo na uvećanje osnovne plaće od osam posto. U novi kolektivni ugovor, kako su u siječnju objašnjavali sindikati, ušla je slučajno, a oni se nisu bunili jer je u korist radnika. Tada su i Jadranka Dimić, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi i Stjepan Topolnjak, predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi, objašnjavajući razloge zbog kojih su potpisali ispravak odredbi Kolektivnog ugovora, navodili i kako su dodaci ugovoreni Temeljnim kolektivnim ugovorom (TKU), pa nema razloga da budu i u granskom. Prema TKU-u magistar znanosti ima pravo na uvećane plaće za osam posto, a doktor znanosti 15 posto.
Pet dana kasnije, međutim, promijenili su mišljenje i kao članovi Zajedničkog povjerenstva ponovo potvrdili da poslijediplomski specijalisti imaju pravo na dodatak. Loptanje pravima radnika koji steknu viši stupanj obrazovanja tako bi mogla završiti i na sudu. Prema neslužbenim informacijama, moguće su i tužbe u socijali jer će radnici koji su stekli viši stupanj obrazovanja ovoj godini sudskim putem tražiti uvećanje plaće koje im je odbijeno zbog ispravka Kolektivnog ugovora. No, pozivat će se na tumačenje Zajedničkog povjerenstva koje im je tri puta dalo za pravo, pa čak i nakon što je Kolektivni ugovor ispravljen.
Sindikati predaju potpise za referendum
(HRT, 13. lipnja 2019.) Nakon detaljne provjere svih dostavljenih potpisnih knjižica, Referendumska inicijativa "67 je previše" utvrdila je kako je za raspisivanje referenduma o promjenama uvjeta za mirovinu prikupljeno ukupno 748.624 važećih potpisa građana.
Radi se o dvostruko većoj brojci od minimalno potrebnih 373.568 potpisa (10 posto od ukupnog broja birača u RH) koje propisuju Ustav i Zakon o referendumu.
Potpisi će se u Hrvatski sabor službeno predati u 11:30 sati, gdje će Organizacijski odbor Inicijative i predsjednike sindikalnih središnjica primiti predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.
Prije početka sjednice Vlade, ministar Lovro Kuščević je kazao da se danas predaju potpisi, pa ćemo vidjeti što će Sabor odlučiti. Sindikati nisu voljni razgovarati i odbili su sve poruke ministra Marka Pavića, Kuščeviću to nije drago, smatra da se stvari rješavaju za stolom, dijalogom.
Potpisan Kolektivni ugovor za službenike i namještenike u upravnim tijelima Grada Bjelovara
(SDLSN, 12. lipnja 2019.) U ponedjeljak je u Bjelovaru potpisan Kolektivni ugovor za službenike i namještenike u upravnim tijelima Grada Bjelovara, kojim su na novo četverogodišnje razdoblje 
definirana prava i obveze iz rada i po osnovi rada službenika i namještenika ove jedinice lokalne samouprave.
Kolektivni ugovor potpisao je u ime Grada Bjelovara kao poslodavca bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak, dok su ispred Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske potpisnici Boris Pleša, predsjednik Sindikata i Damir Feher, sindikalni povjerenik Podružnice Sindikata Grada Bjelovara.
Ovime je u Gradu Bjelovaru nastavljena dobra praksa sklapanja kolektivnih ugovora kao načina reguliranja prava zaposlenika i demokratske stečevine na području radnog zakonodavstva.
Krah 'outsourcinga': Domovi zdravlja ostali su bez čistačica
Piše: Mare Knežević
Zadarska tvrtka morala je otkazati 23 milijuna kuna vrijedan ugovor za usluge čišćenja prostorija državnih tijela, među kojima su i bolnice te neki uredi Ministarstva unutarnjih poslova, zbog nedostatka radne snage
(24sata, 5. lipnja 2019.) Ovo je grozota, nitko se ne prijavljuje na natječaje. Ma tko će u toku sezone raditi za 3000 kuna?! Nitko! Outsourcing je napravio svoje. Sad svi govore da smo trebali zaposliti naše spremačice, a ne biti ovako jadni. Kazao nam je to naš izvor iz državne tvrtke, odnosno njezine podružnice u Istri, gdje su bez usluga čišćenja pred samu sezonu ostali neki uredi porezne i carinske uprave, katastri, podružnice Hrvatske pošte i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje...
Nedostatak radne snage, povećanje minimalne plaće i kašnjenje postupaka javne nabave glavni su razlog prestanka rada i blokade tvrtke iz Zadra koja se bavi pružanjem usluga čišćenja. Kazao nam je to Mile Župan, izvršni direktor firme.
- Mi smo posao dobili preko javnog natječaja i radili smo koliko smo mogli. Iz mjeseca u mjesec pokušavali smo se izvući, dvaput je dizan iznos minimalca, a novac je ostajao isti i to više nismo mogli pratiti. Rekao bih da je u suštini za sve kriva spora i inertna administracija i provođenje javne nabave koje je stalno kasnilo - kaže nam Župan.
Tvrtka Adriatic servis je u postupku javne nabave dobila posao čišćenja prostorija državnih tijela u ukupnoj vrijednosti 23 milijuna kuna. Krajem svibnja tvrtka je obavijestila državna tijela da je "zbog nedostatka radne snage i posljedičnog povećanja primanja zaposlenika, uz nepromijenjenu razinu prihoda i kašnjenje s objavom postupaka javne nabave došla u stanje nelikvidnosti i gubitka u poslovanju, zbog čega nije uspjela isplatiti plaće za travanj i nalazi se u blokadi te više nije u stanju pružati usluge čišćenja poslovnih prostorija".
Ova tvrtka imala je ugovore u pružanju poslova čišćenja poslovnih prostorija u Splitu, Rijeci i Puli te u 15 županija. Obavljali su i poslove čišćenja u Općoj Bolnici Virovitica, Domu zdravlja Zagreb Zapad i Domu Zdravlja Splitsko-dalmatinske županije.
- Našli smo se u golemom problemu kada nam je tvrtka Adriatic servis otkazala usluge čišćenja. Sada smo umjesto njih morali angažirati nekoliko različitih manjih servisa, što će nas koštati znatno više nego prije - rekao nam je dr. Miroslav Hanževački, ravnatelj Doma zdravlja Zagreb-zapad.
Mjesecima prije otkazivanja suradnje, pojašnjava dr. Hanževački, u Domu zdravlja su bili nezadovoljni kvalitetom usluge Adriatic servisa. Sustav javne nabave, naime, favorizira najjeftinije ponuđače i nikad se ne zna kakva će usluga biti iza takve ponude.
- Predstavili su se kao iskusni u čišćenju velikih tvrtki i znam da su imali ugovore s najvećim javnim poduzećima. No, čišćenje zdravstvenih ustanova je vrlo specifično i ne mogu se laboratorij ili ordinacija očistiti jednako kao uredi. Ne znam jesu li prije nas imali nekih većih iskustava s održavanjem higijene u zdravstvenim ustanovama - govori dr. Hanževački, koji je ravnatelj Doma zdravlja pet godina i naslijedio je od prethodnika ovu outsourcing varijantu čišćenja ustanove.
Godišnje su, kaže, Adriatic servisu plaćali oko 1,8 milijuna kuna za uslugu na 27 lokacija Doma zdravlja i 16.500 metara kvadratnih koje je trebalo održavati. Ako bi Dom zdravlja htio kompletno čišćenje imati u svojim rukama, bez vanjskih suradnika, trebao bi zaposliti 35 čistačica. Financijski gledano, kaže dr. Hanževački, jednako bi koštala takva varijanta kao i angažman outsourcing firme. No najboljom opcijom smatra kombinaciju.
- Bilo bi najučinkovitije i najisplativije dio čistačica zaposliti u domu zdravlja, a istodobno imati ugovor s dvije vanjske tvrtke. Jednom koja će imati stalni angažman, i drugom koja će biti u pripravnosti, kada zatreba. Sada tražimo načine da organiziramo nešto takvo i da pritom ispoštujemo sva pravila javne nabave - tumači ravnatelj Doma zdravlja Zagreb-zapad, dodajući da onaj tko čisti zdravstvenu ustanovu mora biti educiran kako se to radi, zbog zahtjevnih standarda za kvalitetom čišćenja, ali i poznavanja pravila o zbrinjavanju medicinskog otpada.
Čistačica ni za lijek: Samo u Zadru fali ih 25
Zanimanje čistača ili čistačice postalo je deficitarno i kako već nekoliko godina traje borba za svakog radnika. Prema podacima zadarskog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, trenutačno osam firmi traži ukupno 25 čistača ili čistačica samo na zadarskom području. - Pokrivali smo i područje Istre i južnih dalmatinskih županija, u Istri je nezaposlenost u ovom zanimanju nula posto - kaže Župan.
Ukupno čak 600 djelatnika firme ostalo je bez posla.
- Nadam se da će tvrtka koja dobije posao na sljedećem javnom natječaju zaposliti naše bivše djelatnike i da neće provoditi vrijeme na burzi. Sad nastojimo da svi dobiju plaću za posao koji su odradili. Saznajemo i kako se za usluge čišćenja u turističkim područjima na oglašene javne nabave nije javio nijedan ponuditelj.
Siniša Kuhar, glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, oštro je reagirao na posljednja događanja.
- Outsorcing je zvučao dobro kad posla ima i kad sve funkcionira. Najlakše je zaposliti djelatnike na određeno i produživati im ugovor, pa kad sve propadne nikom ništa. Nije ni čudo što ljudi odlaze u Irsku, jer ne samo da su im plaće male ovdje, nego nemaju nikakvu sigurnost - rekao je Kuhar.
Otkazali državi usluge čišćenja: Nemamo više ljudi, svi su otišli
Adriatic servis je u postupku javne nabave dobila posao čišćenja prostorija državnih tijela u 18 grupa. Među njima su i prostorije poput poreznih ispostava, ureda Ministarstva unutarnjih poslova i bolnica
(24sata, 5. lipnja 2019.) Zadarska tvrtka Adriatic servis, koja se državom ima potpisan ugovor vrijedan 23 milijuna kuna za usluge čišćenja prostorija državnih tijela, otkazala je državi svoje usluge zbog nedostatka radne snage.
Zbog nemogućnosti osiguranja usluga čišćenja putem ugovora s Adriatic servisom u tijeku je raskidanje ugovora između državnih tijela i tvrtke te sklapanje novih ugovora s drugim pružateljima usluga, a kako se prostorije čiste u međuvremenu nije nam poznato, priopćeno je iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske.
Iz Adriatic servisa su obavijestili sva državna tijela s kojima rade da su zbog nedostatka radne snage i povećanja primanja zaposlenika, a uz nepromijenjenu razinu prihoda i kašnjenje s objavom postupaka javne nabave, postali nelikvidni. Nisu uspjeli isplatiti plaće za travanj i nalaze se u blokadi te više nisu u stanju pružati usluge čišćenja poslovnih prostorija države s kojom imaju ugovor.
Inače, Adriatic servis je u postupku javne nabave čišćenja prostorija za 30 grupa po županijama dobila posao čišćenja prostorija državnih tijela u čak 18 grupa. Među njima su i prostorije poput poreznih ispostava, ureda Ministarstva unutarnjih poslova i pojedinih bolnica u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, Splitsko-Dalmatinskoj županiji, gradu Splitu, Šibensko-kninskoj županiji, Zadarskoj županiji, Ličko-senjskoj županiji, Primorsko-goranskoj županiji, gradu Rijeci, Istarskoj županiji, gradu Puli, Karlovačkoj županiji, Sisačko-moslavačkoj županiji, Varaždinskoj županiji, Međimurskoj županiji, Krapinsko-zagorskoj županiji, Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, Osječko-baranjskoj županiji i Zagrebačkoj županiji.
- Teško je očekivati da se radi ovaj posao za minimalac uoči turističke sezone, kad je isplativije na crno čistiti apartmane - rekao je za Lider Siniša Kuhar, glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika.
Lider neslužbeno doznaje i kako poslove čišćenja koje je obavljao Adriatic servis zasada još nitko nije preuzeo, te da ih održavaju zaposlenici tijela koji su zaposleni na drugim poslovima.
Adriatic servis dao državi košaricu: Nećemo više čistiti prostorije državnih tijela
Autor Ksenija Puškarić
(LIDER, 4. lipnja 2019.) Zadarska tvrtka Adriatic servis, koja se državom ima potpisan ugovor vrijedan 23 milijuna kuna za usluge čišćenja prostorija državnih tijela, poput poreznih ispostava, ureda Ministarstva unutarnjih poslova i pojedinih bolnica u nekoliko obalnih županija, dala je državi košaricu! Naime, iz Adriatic servisa su obavijestili sva državna tijela s kojima rade da su zbog 
nedostatka radne snage i povećanja primanja zaposlenika, a uz nepromijenjenu razinu prihoda i kašnjenje s objavom postupaka javne nabave, postali nelikvidni. Uslijed toga nisu uspjeli isplatiti plaće za travanj i nalaze se u blokadi te više nisu u stanju pružati usluge čišćenja poslovnih prostorija države s kojom imaju ugovor.
Neslužbeno se može čuti, kako prostore koje je trebao poslove čišćenja koje je obavljao Adriatic servis zasada još nitko nije preuzeo, te da ih održavaju zaposlenici tijela koji su zaposleni na drugim poslovima, a navodno se vrši veliki pritisak prema tvrtki Pleter kako bi, i mimo javne nabave koja je mora provesti, preuzela taj posao. Nitko Lideru u Pleteru to nije htio potvrditi.
– Teško je očekivati da se radi ovaj posao za minimalac uoči turističke sezone, kad je isplativije na crno čistiti apartmane – Lideru je poručio Siniša Kuhar, glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i dodao kako je ovo samo početak problema koje država ima uslijed out-sourcinga određenih usluga.
Iz sektorskih izvora može se čuti kako je posljednjih godina izuzetno teško naći i angažirati radnu snagu za takve poslove čišćenja, plaće su minimalac, a kako je on rastao za osam posto, raste i cijena takvih poslova prema klijentima koji ne prihvaćaju povećanje troškova olako i dolazi do ozbiljnih problema.
MUKE PO OUTSOURCINGU
Adriatic servis prestao pružati usluge čišćenja državnim tijelima
„Outsourcing“, kao navodno nabolje rješenje za obavljanje pomoćno-tehničkih poslova u državnim tijelima i javnim ustanovama, još jednom se pokazao kao rješenje koje ne predstavlja pouzdani okvir za obavljanje poslova čišćenja, na kojima u državnim tijelima i javnim ustanovama inače rade namještenici i to za plaću manju od minimalne
(SDLSN, 4. lipnja 2019.) Tvrtka Adriatic servis d.o.o. iz Zadra, koja je u postupku javne nabave čišćenja prostorija za 30 grupa po županijama u ukupnoj vrijednosti 23 milijuna kuna dobila posao čišćenja prostorija državnih tijela u čak 18 grupa, obavijestila je krajem svibnja državna tijela da je zbog nedostatka radne snage i posljedičnog povećanja primanja zaposlenika, uz nepromijenjenu razinu prihoda i kašnjenje s objavom postupaka javne nabave došla u stanje nelikvidnosti i gubitka u poslovanju, zbog čega nije uspjela isplatiti plaće za travanj i nalazi se u blokadi te više nije u stanju pružati usluge čišćenja poslovnih prostorija.
Zbog nemogućnosti osiguranja usluga čišćenja putem ugovora s Adriatic servisom u tijeku je raskidanje ugovora između državnih tijela i tvrtke te sklapanje novih ugovora s drugim pružateljima usluga, a kako se prostorije čiste u međuvremenu nije nam poznato.
Tako se „outsourcing“, kao navodno nabolje rješenje za obavljanje tzv. netemeljnih djelatnosti odnosno pomoćno-tehničkih poslova u državnim tijelima i javnim ustanovama, nakon fijaska s dodjelom poslova čišćenja najvećeg dijela poslovnih prostorija državne uprave u vrijednosti od 15 milijuna kuna fantomskoj tvrtki CONTROL HOME MANAGEMENT iz Benkovca s jednim zaposlenikom i 23.000 kuna prihoda, još jednom pokazao kao rješenje koje ne predstavlja pouzdani okvir za obavljanje poslova čišćenja, na kojima u državnim tijelima i javnim ustanovama inače rade namještenici i to za plaću manju od minimalne, a koju dosežu tek primjenom Zakona o minimalnoj plaći.
Tomu u prilog govori i činjenica da se za usluge čišćenja u turističkim područjima na oglašene javne nabave ne javlja ni jedan ponuditelj pa se postavlja pitanje može li se putem vanjskih pružatelja usluga odnosno "outsourcingom" uopće osigurati čišćenje prostorija državnih tijela.
Gdje su sve dobili posao čišćenja
Adriatic servis dobio je posao čišćenja poslovnih prostorija u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, Splitsko-Dalmatinskoj županiji, gradu Splitu, Šibensko-kninskoj županiji, Zadarskoj županiji, Ličko-senjskoj županiji, Primorsko-goranskoj županiji, gradu Rijeci, Istarskoj županiji, gradu Puli, Karlovačkoj županiji, Sisačko-moslavačkoj županiji, Varaždinskoj županiji, Međimurskoj županiji, Krapinsko-zagorskoj županiji, Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, Osječko-baranjskoj županiji i Zagrebačkoj županiji. S. Kuhar
Pročitajte još...
Odbor za državnu službu: U dvije godine prepolovljen broj neriješenih predmeta
(HRT, 3. lipnja 2019.) Odbor za državnu službu, koji odlučuje o žalbama državnih službenika u području službeničkih odnosa i kandidata u postupku primanja u državnu službu, pohvalio se kako je lani uspio riješiti 9904 upravna predmeta, pa je na kraju godine neriješenih ostalo 12.800, što znači da im je u posljednje dvije godine uspio prepoloviti broj.
Odbor je u 2018. riješio 9904 upravna predmeta, što je 269 posto više u odnosu na godinu prije, kada ih je riješio 3673, navodi Odbor u Izvješću o radu za spomenutu godinu.
Na efikasnost Odbora sasvim je izvjesno utjecala činjenica da je u proljeće prošle godine dobio pet novih članova imenovanih nakon provedenog javnog natječaja, sve do tada u njemu je radilo samo pet članova i predsjednica.
Odbor ima 11 članova, imenuje ih Vlada javnim natječajem na vrijeme od pet godina, aktualna mu je predsjednica Stanka Vučica.
To posebno i neovisno tijelo osnovano je 2006. u sklopu priprema Hrvatske za ulazak u Europsku uniju, a tijekom svog djelovanja zaprimio je više od 46 tisuća predmeta, od čega samo 2014. i 2015. njih 20 tisuća, koji su se odnosili na uskratu prava iz Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike.
Kako bi se Odbor rasteretio, zakonskim izmjenama iz lipnja 2017. nadležnost mu je taksativno svedena na žalbe protiv rješenja o prijmu u državnu službu, rasporedu na radno mjesto, plaći, premještaju, stavljanju na raspolaganje, ocjenjivanju te prestanku državne službe.
Lani najviše žalbi iz Ministarstva financija i MUP-a
Odbor odlučuje o žalbama državnih službenika u tijelima državne uprave, pravosudnim i kaznenim tijelima, stručnim službama Hrvatskog sabora, Vlade, Ureda predsjednice države, Ustavnog suda itd., a žaliti mu se mogu i kandidati za ulazak u državnu službu.
Iz prikaza riješenih upravnih predmeta vidljivo je kako je Odbor lani najviše žalbi odbio, čak 9087, što čini 92 posto ukupno riješenih predmeta. Uskrate prava na uvećanje plaće po osnovi godina radnog staža iz KU za državne službenike i namještenike čine glavninu riješenih upravnih predmeta (8219).
U Odboru je lani zaprimljeno 791 upravnih i 114 neupravnih predmeta, što je pad u odnosu na godinu prije kada ih je zaprimljeno 1255 i 151.
Najviše žalbi stiglo je iz ministarstava unutarnjih poslova (194) i financija (175), koja su najveća i imaju najviše zaposlenih, najmanje žalbi, po dvije, bilo je iz Hrvatskog sabora i Državnog zavoda za statistiku. Više od polovice žalbi službenici su podnijeli nezadovoljni ocjenom rada i rasporedom na radno mjesto.
Posljednjeg dana prošle godine u Odboru je ostalo neriješenih 12.800 upravnih predmeta, što znači da im je u zadnje dvije godine prepolovio broj. Uspio je riješiti sve preostale predmete zaprimljene još 2012. Neriješeni predmeti iz 2013. i 2014. tiču se razlika naknade troškova prijevoza, s tim da iz 2014. ima i neriješenih ocjena službenika te prava iz KU.
U prošloj godini Odbor je riješio sve predmete koji se odnose na prijam u državnu službu, stavljanje na raspolaganje i prestanak državne službe.
Za rad Odbora u 2018. u državnom je proračunu bilo planirano nešto više od dva milijuna kuna, neutrošenih je ostalo oko 120 tisuća kuna.
ZAŠTITA ZDRAVLJA
Sistematski pregledi državnih službenika i namještenika upitni zbog nedostatnih sredstava
(SDLSN, 28. svibnja 2019.) Sukladno Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, a u cilju zaštite zdravlja, državni službenici i namještenici imaju pravo na sistematski pregled, s time da bi oni mlađi od 50 godina sistematski pregled trebali obaviti jednom u tri, a oni stariji od 50 godina jednom u dvije godine.
Zahvaljujući sistematskim pregledima u brojnim slučajevima otkrivena su različita oboljenja ili zdravstveni rizici kod službenika i namještenika, koji su zahvaljujući tome na vrijeme podvrgnuti liječenju ili upozoreni na potrebu pojačane kontrole određenih zdravstvenih indikatora.
Nažalost, njihova provedba ugrožena je činjenicom da predviđeni iznos od 500 kuna ne pokriva cijenu paketa pregleda specifikacija kojih je sastavni dio Kolektivnog ugovora i koji su različiti ovisno o dobi i spolu sukladno potencijalnim zdravstvenim rizicima karakterističnima za ciljane skupine.
Razlog tomu je što na razini državne službe, iako se o tome razgovaralo kada se ugovarala obveza provedbe sistematskih pregleda, nije provedena središnja javna nabava usluge pružanja sistematskih pregleda, kojom bi se osigurali sistematski pregledi u okviru cijene od 500 kuna, već su pregledi ugovarani na razini pojedinačnih državnih tijela, u kojem slučaju pružatelji zdravstvenih usluga nisu za traženi iznos mogli osigurati traženi obuhvat sistematskih pregleda.
Zbog toga je došlo do zastoja u provedbi sistematskih pregleda, s time da pojedina državna tijela svoje zaposlenike anketiraju kojim se pregledima ne bi podvrgli, kako bi osigurali barem djelomične sistematske preglede, dok se druga tijela obraćaju sindikatima s upitima o tome postoje li uopće zdravstvene ustanove u kojima bi njihovi zaposlenici mogli obaviti zdravstvene preglede u vrijednosti od 500 kuna prema specifikaciji iz Kolektivnog ugovora.
Smjernice po kojima ugovorena vrijednost od 500 kuna predstavlja zajamčenu vrijednost pregleda, koja ne isključuje obvezu poslodavca omogućiti obavljanje sistematskog pregleda u rokovima i opsegu propisanom Kolektivnim ugovorom, dane u tumačenju Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike od 7. studenoga 2018. godine, nisu polučile rezultate, budući da na razini samih državnih tijela nitko ne želi (i ne može) preuzeti odgovornost za odobrenje dodatnih financijskih sredstava za provedbu sistematskih pregleda u punom opsegu.
Rješenje za ovu situaciju u kojoj postoji dobra volja državnih tijela za organiziranjem sistematskih pregleda za svoje zaposlenike, ali ne i dostatna sredstva za njihovu provedbu, moguće je u okviru preuzetih obveza Vlade Republike Hrvatske ili provedbom središnje javne nabave za sva državna tijela ili osiguranjem dodatnih sredstava za provedbu ove mjere zaštite zdravlja državnih službenika i namještenika, kako je već i učinjeno na razini nekih manjih javnih službi.
Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH stoga o Vlade RH traži da se to pitanje riješi tijekom predstojećih kolektivnih pregovora, kako hvale vrijedna mjera zaštite zdravlja ne bi imala sudski epilog. S. Kuhar
Državni inspektorat: od travnja rade, ali kad će pod isti krov, ne zna se
Gabrijela Galić
(FAKTOGRAF, 21. svibnja 2019.) Državni inspektorat kao jedinstveno inspekcijsko tijelo službeno je počeo s radom s prvim danom travnja. Do danas, međutim, svi službenici koji su preuzeti iz osam ministarstava nisu smješteni pod isti krov. Useljavanje u Ininu poslovnu zgradu traje, a paralelno s useljavanjem odvija se i preuređenje tog poslovnog prostora kojeg država do kraja godine namjerava otkupiti.
Ministarstvo gospodarstva temeljem odluke Vlade iz ožujka ove godine potpisalo je ugovor o zakupu poslovnog prostora INA-e u Šubićevoj 29. Tim ugovorom, razvidno je iz vladine odluke kojom je resornog ministra zadužila da odradi posao, „ugovorne strane (RH I INA) suglasno izjavljuju namjeru da do 31. prosinca 2019. godine sklope kupoprodajni ugovor za kupnju navedenog poslovnog prostora, prema tržišnoj vrijednosti nekretnine (fer vrijednosti), a koja će se utvrditi sukladno posebnim propisima kojima se uređuje procjena vrijednosti nekretnina“.
Ministar potpisao ugovor, a ministarstvo nema informacije
Državu će najam poslovnog prostora za Državni inspektorat, u koji bi se s vremenom trebalo smjestit i ministarstvo gospodarstva te Hamag, koštati 150 tisuća kuna, objašnjavao je Darko Horvat, ministar gospodarstva, navodeći pritom i da je INA zgradu u Šubićevoj, koja je godinama u hladnom pogonu, u dosadašnjim razgovorima cijenila oko 25 milijuna eura. Resorni ministar najavljivao je i da će do srpnja u zgradu biti smješteno 500 službenika središnjeg ureda Inspektorata te područnog ureda Zagreb.
Koliko će dugo trajati uređenje Inine zgrade i kada će ona biti useljiva, koliko će koštati uređenje poslovnog prostora i u kojoj se mjeri uređenje odrazilo na cijenu najma koju država plaća, pitanja su na koja nam u resornom gospodarstvu nisu mogli odgovoriti – iako je upravo ministarstvo gospodarstva dogovaralo posao s INA-om – te su nas uputili na Državni inspektorat. A on, odgovara na kapaljku.
Useljenje “sukladno operativnim i tehničkim zahtjevima”
„Useljavanje Državnog inspektorata u zgradu na adresi Šubićeva ul. 29 sukladno je operativnim i tehničkim zahtjevima inspektorata“, navode iz Državnog inspektorata. Iako se iz tog odgovora dade zaključiti da će se Inspektorat „puniti“ u fazama, zatražili smo podatak o tome koliko je službi do sada useljeno te kada će sve službe biti pod istim krovom.
„Do početka lipnja 2019. godine ukupno 346 državnih službenika Središnjeg ureda državnog inspektorata kao i Područnog ureda u Zagrebu biti će smješteni na adresi Šubićeva ul. 29“, odgovaraju iz Inspektorata.
Prema Uredbi o unutarnjem ustrojstvu Državnog inspektorata, koju je Vlada usvojila 2. svibnja, dakle mjesec dana nakon što je to tijelo postalo „operativno“, središnji ured trebao bi zapošljavati 681 službenika i namještenika, a Područni ured Zagreb 339 službenika i namještenika. Ukupno je riječ o 1.020 službenika i namještenika – tri puta više no što će ih se u narednim danima useliti u prostor Inspektorata. Pritom, valja imati na umu da je dosadašnja praksa pokazala kako uglavnom do 20 posto unutarnjim ustrojstvom predviđenih radnih mjesta ne ostane popunjeno.
Preuređenje navodno plaća INA
Što se tiče preuređenja zgrade u Šubićevoj, Državni inspektorat na naš upit o radovima odgovara kako je „korisnik prostora temeljem Ugovora o zakupu kojeg je sklopilo Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, te je unutarnje uređenje zgrade ugovoreno i ide na teret vlasnika INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d., Zagreb“. Stoga, dodaju, preuređenje zgrade neće utjecati na cijenu najma koja je utvrđena Ugovorom o zakupu. Gotovo istovjetan odgovor daje i INA-e koja pritom objašnjava kako se kao zakupodavac „obvezala urediti poslovni prostor kako bi on bio pogodan za rad“. Dodaju i kako bi Inspekorat do kraja godine “trebao preuzeti” zgradu.
Koliko će preuređenje koštati, međutim, niti u INA-i ne žele reći. Neslužbeno se može čuti da će najmoprimcu „prepuštati“ dio po dio poslovnog prostora, odnosno kako se koji dio uredi. A prvi kat je već sređen i u njega je preseljen dio Državnog inspektorata. Dio će, sudeći po odgovoru Inspektorata, biti useljen do početka lipnja, a kada će se Središnji ured i Područni ured Zagreb, u potpunosti ekipirati, nije jasno.
Loading ...
