SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

Osnovne informacije

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu SDLSN) je neovisna, samostalna i nestranačka udruga dragovoljno i interesno udruženih službenika i namještenika članova Sindikata, zaposlenih u tijelima državne i lokalne vlasti i drugim ustanovama (državni službenici i namještenici u ministarstvima, Vladi RH, Hrvatskom saboru, županijama, sudovima, tužilaštvu i pravobraniteljstvu, izvršenju sankcija, pravosudnoj policiji, policiji, vatrogastvu, carini, poreznoj upravi, državnim zavodima i ustanovama, lokalnoj upravi i samoupravi u gradovima i općinama, komorama, zavodu za zapošljavanje i drugim ustanovama), koji prihvaćaju Statut i organizaciju Sindikata.

SDLSN zastupa sve svoje članove u zemlji i inozemstvu s obzirom na djelatnost državne vlasti ukoliko plaćaju sindikalnu članarinu.

SDLSN ima organizirano članstvo u oko 400 podružnica, koje djeluju unutar 20 županija i Gradu Zagrebu. Svaki povjerenik podružnice član je županijskog povjereništva svoje županije na čijem je čelu županijski povjerenik kao koordinator rada i prva osoba Sindikata u županiji. Po funkciji je i član Glavnog povjereništva, najvišeg rukovodnog i izvršnog tijela Sindikata između dva izborna Sabora. Svaki povjerenik podružnice i županijskog povjereništva dobiva, dok obavlja svoju funkciju, posebnu iskaznicu na kojoj s podacima o nositelju, reg. broju podružnice, pravima i obvezama povjerenika pri predstavljanju i nastupu prema članovima odnosno poslodavcu.

SDLSN je jedan od brojčano najvećih i financijski najjačih sindikata u Hrvatskoj. Respektabilan je i pregovarački jak Sindikat koji je prvi od svih sindikata državnih i javnih službi potpisao s Vladom RH Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike 18.3.1996., u kojem je prvi puta utvrdeno 40 satno tjedno radno vrijeme zaposlenika. Time je otvorio mogućnost da i drugi sindikati ugovore sa svojim poslodavcima isto tjedno radno vrijeme.

SDLSN je udružen u Nezavisne hrvatske sindikate, drugu po veličini sindikalnu središnjicu više razine u Hrvatskoj.

SDLSN je član Međunarodne sindikalne organizacije javnih službi PSI – Public services internacional.

SDLSN osnovan je 6. travnja 1990. godine i pravni je sljednik bivšeg strukovnog Sindikata državnih stužbenika, odnosno Sindikata uprave i pravosuđa i fnancijskih organizacija, te Saveza sindikata Hrvatske i Saveza sindikata.

SDLSN čine članovi organizirani u sindikalne podružnice na čijem su čelu povjerenici. Oni čine županijska povjereništva, a županijski povjerenici su po funkciji članovi Glavnog povjereništva koje potvrđuje Sabor, koji ujedno bira i ostale njegove članove, te predsjednika Sindikata, Statutarnu komisiju i Nadzorni odbor na mandat od četiri godine. Glavno povjereništvo na prijedlog predsjednika Sindikata bira predsjedništvo od sedam članova, kao izvršno i operativno tijelo, te po užim djelatnostima osniva odbore državne uprave, lokalne uprave, pravosuđa, carine, porezne uprave, vatrogastva, pravosudne policije, zavoda za zapošljavanje, policije, službenika i namještenika u vojsci i odbor žena.

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH – kao najbrojniji sindikat u tijelima državne i lokalne vlasti i najjači pregovarački partner u pregovorima i sklapanju kolektivnog ugovora s vladom RH svojim članovima

jamči

  • besplatnu pravnu pomoć, zaštitu i zastupanje pred sudovima i poslodavcima kod povreda iz rada i po osnovi rada i službe
  • zastupanje u pregovorima i zaštitu prava iz zakona i kolektivnog ugovora
  • organiziranje pomoći i zaštite u štrajku
  • informacije o radu i upravljanju sindikatom
  • sindikalno obrazovanje i osposobljavanje
  • pomoć u organiziranju odmora i sindikalnih športskih susreta
  • korištenje usluga sindikalnih zadruga

osigurava

  • materijalnu pomoć u određenim teškim socijalnim i zdrastvenim slučajevima, kod posljedica nesretnog slučaja ili nezgode – ovisno o visini postotka trajnog invaliditeta i pomoć obitelji umrlog člana sindikata, prema pravilima Sindikalnog fonda pomoći
  • najbolje uvjete na štednju i dobivanje kredita u Sindikalno štedno-kreditnoj zadruzi do 10000 kn

PITANJA:

Zašto je potreban sindikat?

Vječiti sukob interesa izmedu rada i kapitala, zaposlenika i poslodavca – u kojem je zaposleni pojedinac slabiji ako se sam postavlja prema poslodavcu – vlasniku kapitala. Da bi zaštitio svoje interese pojedinac se udružuje zajedno s drugim pojedincima u sindikat, kao organiziranu udrugu, koja zastupa interese svoga članstva.

U pregovorima s poslodavcem radi traženja optimalnih uvjeta rada i materijalne sigurnosti i zaštite zaposlenika – članova sindikata.

Može li član sindikata imati posljedice?

Pravo na slobodu sindikalnog organiziranja i djelovanja, zajamčeno je Ustavom RH, Zakonom o radu, odnosno međunarodnim Konvencijama MOR-a (Medunarodne organizacije rada), i član sindikata ne može imati nikakve posljedice za zbog članstva u sindikatu. Povredom prava na sindikalno organiziranje smatra se svaki pritisak od strane poslodavca na zaposlenika da mu onemogući sindikalno organiziranje ili da istupi iz sindikalne organizaclje.

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu