SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

Istarska županija

povjerenik_21     Povjerenik: Denis Buršić
Tel: 052 379-752
Fax: 052 218-966
Prostorije SDLSN u Galiotskoj ulici
Tel/fax: 052/217-401
Mobitel: 098/351-485, 099/2259-876, 099/2705-163
E-mail: denis.bursic@porezna-uprava.hr

Čelnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika u Istri: Sindikati bolje surađuju s desnim, nego s lijevim vladama. A ODNOS S IDS-om JE ZA POHVALU

Autor: Sanja BOSNIĆ 


(GLAS ISTRE, 18. svibnja 2019.) Izborna je godina za sva tijela u Sindikatu državnih i lokalnih službenika i namještenika. Denis Buršić, povjerenik za Istarsku županiju, ističe da će se, s obzirom na bogato iskustvo, ponovo kandidirati.

- Sindikalnim radom bavim se od 2001., a povjerenik za Istru sam od 2008. U novom mandatu bih nastojao pomladiti sindikat i privući više visokoobrazovanih članova. Netko nas treba jednog dana naslijediti i shvatiti da je bez sindikata, uvažavanja radnika, sindikalnih pregovora i kolektivnih ugovora gotovo nezamislivo ostvariti veća radnička prava, ističe Buršić, dodavši da imaju nešto preko 200 članova.

Buršić dodaje da njegovo iskustvo pokazuje kako sindikati imaju više uspjeha u pregovorima s desno orijentiranim vladama, nego onima s ljevice.

- Sadašnja vladajuća koalicija, bez obzira na inicijativu "67 je previše", dobro surađuje sa sindikatima. Konzumiraju se mnoga prava koja je SDP-ova koalicija zanemarivala. Pregovaramo s njima i pregovori se poštuju. U doba Milanovića i njegove koalicije jedno bi se dogovorilo, a zatim bismo bili prevareni. Na regionalnoj razini je suradnja s IDS-om za pohvalu, kaže Buršić.

Ističe da je najveći problem sindikata taj što je sve manje članova.

- Padu članstva doprinose odlasci starijih članova u mirovinu, jer oni su ti koji su shvaćali značaj sindikalnog organiziranja. U drugim članicama EU, primjerice Francuskoj, sindikati obuhvaćaju manje radno aktivnog stanovništva, ali su zato tamo građani i radnici socijalno osviješteni i vrlo aktivni. U Hrvatskoj je postotak sindikalista daleko veći, ali to članstvo je vrlo neaktivno, zaključio je Buršić.

PRVOMAJSKI SKUP NA PORTARATI

MARINA CVITIĆ: Krajnje je vrijeme da se probudi uspavana radnička i građanska svijest "jer ovako više ne ide"


Autor: Bojan ŽIŽOVIĆ

(GLAS ISTRE, 1. svibnja 2019.) Praznik rada danas izgleda ironično. Asocira nas na piknik, roštilj, promociju politikantstva, cirkus sa šatorom, štandovima te u konačnici guranje u blatu da bi se dobila besplatna porcija graha. Kako smo od povorke radnika koji zahtijevaju svoja prava došli do ovoga što se sada događa, upitala se Marina Cvitić, predsjednica Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije na današnjem obilježavaju Praznika rada na Portarati.

Istaknula je da je danas, kao i prije 133 godine, jednako aktualno pitanje radničkih prava. Pogotovo u našoj zemlji.

- Hrvatska drži prvo mjesto u Europi po udjelu radnika zaposlenih na određeno vrijeme do tri mjeseca. Svaki četvrti radnik u Hrvatskoj ima ugovor na određeno. Svaki drugi radnik mlađi od 29 godina nema stalni posao. Naši su radnici među pet najslabije plaćenih radnika u EU-u, rekla je Cvitić.

Napomenula je da smo društvo stalnih reformi, a da svaka nova nosi nesigurnost, veće siromaštvo. "Donijeli su zakon o produljenju radnog vijeka do 67 godine i veću penalizaciju prijevremenih mirovina. To je novi udar upravo na najosjetljivije i najsiromašnije. Čime se ova Vlada služi da bi nas uvjerila da je ova mirovinska reforma dobra", upitala se Cvitić te odmah ponudila i odgovor. "Novcem poreznih obveznika financira skupe reklame, jumbo plakate. Premijer Andrej Plenković i ministar Marko Pavić plaše umirovljenike da će, ukoliko uspije referendumska inicijativa, morati smanjivati mirovine. Lažu vam."

Cvitić smatra da živimo u društvu u kojem vlada korupcija podjednako na lokalnoj i državnoj razini, u pravosuđu, policiji, politici, gospodarstvu, medijima. "Zato nam mladi ljudi odlaze, jer se ne prepoznaju sposobni, nego podobni."

Vladajući, prema njenim riječima, uvjeravaju građane da bi s novcem za Uljanik mogli izgraditi nove škole, vrtiće, mostove. Pa gdje su te škole, vrtići i mostovi, upitala se.

- Za takve je stvari izdvajao Uljanik dok je bio uspješna kompanija. Uljanik je izgradio Pulu i Istru. Odgojio je generacije. Neovisno kako završi ova priča s Uljanikom, a nisam optimistična, posljedice će se osjećati godinama. Uljanik je trenutno najveći gospodarski, socijalni i ekonomski problem, ali nije jedini. Činjenica je da je u Istri plaća ispod hrvatskog prosjeka. Imamo situacije u gradskim komunalnim poduzećima gdje se godinama nije povećavala plaća. Nije čudno da radnici odlaze i iz firmi gdje su se nekada mogli zaposliti samo po babi i stričevima. Tko će voziti autobuse, tko će nas zakapati, skupljati smeće, odgajati djecu u vrtićima? Istovremeno, svaki gradonačelnik diže sebi spomenike u svojim gradovima - neki fontane, neki kružne tokove, kazala je Cvitić te poručila da je krajnje vrijeme da se probudi uspavana radnička i građanska svijest "jer ovako više ne ide".

Denis Buršić iz Sindikata lokalnih službenika i namještenika rekao je da je Uljanik zadnji od zadnjega kad govorimo o hrvatskoj industrijskoj proizvodnji. Smatra da se u ovom društvu treba boriti za to da neisplata plaća ne bude normalna pojava, odnosno da se drastično kažnjavaju poslodavci koji ne isplaćuju plaće, bez obzira na razloge. Neisplata plaća je zločin, poručio je.

Pozvao je okupljene da podrže inicijativu protiv mirovinske reforme, no pritom nije kritizirao trenutnu Vladu već, kako je istaknuo, onu lažnu socijaldemokratsku koja je 2015. donijela takav zakon.

"Sve što je ta socijaldemokracija donijela negativno je za hrvatsko radništvo. Ne želim ih vidjeti nigdje na mjestima gdje Inicijativa prikuplja potpise", zaključio je Buršić.

"Ne damo Uljanik, ne damo Pulu, najbolja je poruka koja oslikava trenutnu situaciju u našem gradu. Uljanik i radna mjesta u brodogradilištima treba spasiti. Nadamo se da je država napokon shvatila važnost očuvanja našeg brodogradilišta", rekao je zamjenik gradonačelnika Robert Cvek. On se, kako je rekao, slaže s ogromnim dijelom onoga što su izrekli sindikalisti. Smatra da je jedini zaključak koji se može iz svega izvući taj da se radnička prava, a time i ljudska, svakim danom u Hrvatskoj sve više zatiru.

Na Trgu Portarata obilježen Međunarodni praznik rada


POLOŽENI VIJENCI POGINULIM RADNICIMA 1920., TE SU PODIJELJENI KARANFILI PROLAZNICIMA


(REGIONAL EXPRESS, 1. svibnja 2018.) Danas je tradicionalnim polaganjem vijenaca na spomen ploču palim radnicima 1920. godine na Trgu Portarata obilježen 1. svibanj - Međunarodni praznik rada. Okupljene je pozdravio zamjenik gradonačelnika Grada Pule Robert Cvek koji je istaknuo važnost obilježavanja današnjeg dana podsjetivši kako je na istome mjestu četvero radnika 1920. godine poginulo u demonstracijama tražeći svoja radnička prava.

Osvrnuo se i na današnju situaciju oko Uljanika kazavši kako će se sve napraviti za zadržavanje radnih mjesta te kako su u današnje vrijeme prava radnika preniska, ali zajedničkom borbom vjeruje da će se stvoriti pozitivna klima i uvjeti za rad i stvaranje. “ U Pulu i Istru se sve više ljudi doseljava, ali žalimo za svakim puležanom i istrijanom koji se odlučio napustiti svoju hižu i zemlju.” dodao je Cvek i poželio svim Puležankama i Puležanima sretan praznik rada.

Polaganju vijenaca pridružio se i pročelnik Ureda Grada Pule Aleksandar Matić i zamjenik istarskog župana Fabrizio Radin te predstavnici sindikata. Predstavnici Sindikata, Denis Buršić, predsjednik Sindikata lokalnih službenika i namještenika, Rajko Kutlača, voditelj pulskog ureda Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije i Boris Cerovac predsjednik Jadranskog sindikata osvrnuli su se na tešku gospodarsku situaciju u zemlji te poručili kako se svi zajedno trebamo boriti za bolje sutra.

Nakon prigodnih govora predstavnici Grada i sindikata položili su vijence na spomen ploču palim radnicima koji su 1920. godine na Portarati pali kao žrtve prvosvibanjskih demonstracija. To su bili Luigi Lebek, Francesco Mrzljak, Odone Schmelzer i Francesco Sponza. Uslijedio je nastup zbora Lino Mariani te Puhačkog orkestra Grada Pule, a svim sudionicima programa i mnogobrojnim prolaznicima podijeljeni su crveni karanfili koji simboliziraju prvi svibanj.

Potpisan Kolektivni ugovor za Javnu ustanovu Nacionalni park Brijuni

(SDLSN, 27. travnja 2018.) Jučer je u Ministarstvu zaštite i okoliša u Zagrebu potpisan Kolektivni ugovor za Javnu ustanovu Nacionalni park Brijuni, prvi u povijesti ove ustanove.

Kolektivni ugovor je za JU NP Brijuni potpisao ravnatelj ustanove dr. sc. Marno Milotić, a potpisnici sa sindikalne strane bili su Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma i ugostiteljstva Hrvatske i Denis Buršić, županijski povjerenik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH u Istarskoj županiji.

Pregovori su prošli u dobroj suradnji sa poslodavcem uz maksimalno uvažavanje obiju strana.

Kolektivnim ugovorom ugovorena su uvećanja po osnovi prekovremenog rada te su uvedeni dodaci od 10 posto za smjenski rad kao i 5 posto za rad u turnusu.

Također je ugovorena stimulacija koja može iznositi najviše 30 posto od iznosa osnovne plaće isplaćene u mjesecu za koji se radniku daje stimulacija.

Potpisan Kolektivni ugovor za službenike i namještenike Općine Ližnjan

(SDLSN, 6. ožujka 2018.) Dana 1. veljače 2018. godine potpisan je Kolektivni ugovor za službenike i namještenike Općine Ližnjan.

Pregovori koji su započeli u studenom 2017. vođeni su cijelo vrijeme u dobroj suradnji s poslodavcem, odnosno njegovim predstavnikom, načelnikom Markom Ravnićem.

Većina prava ostala su sačuvana, a neka su i povećana, poput osnovice koja prati osnovicu plaće koja se obračunava na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku, a ne više na osnovu podataka Fine, što znači veću osnovicu.

Neka prava su smanjena pa je tako ukinut dodatak za staž od 4, 8 i 10 % i zamijenjen dodatkom od 4% za sve one koji su navršili 20 godina staža nadalje, iako do sada nitko nije konzumirao to pravo, jer Općina većinom ima zaposlene mlađe službenike.

Što se tiče prijevoza, ukinuta je naknada prijevoza za sve one koji od mjesta stanovanja do mjesta rada imaju udaljenost manju od 2 km.

Prijevoz se obračunava na osnovu cijene mjesečne karte. Povoljnija je verzija koja je i prihvaćena obračun prijevoza na temelju mjesečne karte.

I dalje ostaje u primjeni isplata stalnog dodatka (nekadašnjeg toplog obroka) u iznosu od 300,00 kuna, ali ovisno o broju dana provedenih na poslu. D. Buršić

 

INTERVJU s prof. dr. sc. Gordanom Marčetić o istraživanju isplate dodataka za uspješnost u radu u jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave

Nagrađivanje službenika za natprosječne rezultate rada u županijama, gradovima i općinama - problematično

marcetic_gordana_naslovnica_sdlsn200117

Nedosljednost u primjeni, nedostatak objektivnih i standardiziranih kriterija te nejednaki pristup zaposlenicima ozbiljno dovode u pitanje ispravnost, svrhovitost i pravednost ovog modela u hrvatskim okolnostima

(SDLSN - SINDIKALNI LIST, 20. siječnja 2017.) U prvoj polovini 2016. godine Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika i prof. dr. sc. Gordana Marčetić s Pravnog fakulteta iz Zagreba proveli su zajedničko istraživanje o isplati dodatka za uspješnost u radu u jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave (JLPRS).

sl_logo250Ovaj dodatak se prema Zakonu o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi može isplatiti službenicima i namještenicima ako ostvare natprosječne rezultate u radu, a godišnje može iznositi najviše tri plaće službenika ili namještenika. Sindikat je službenim putem poslao zahtjev za pristup informacijama svim hrvatskim županijama i odabranim gradovima u svakoj županiji koji su prikazani u tablici.

ŽUPANIJE GRAD I. GRAD II.
I. Zagrebačka Velika Gorica Jastrebarsko
II. Krapinsko - zagorska Krapina Zabok
III. Sisačko - moslavačka Sisak Petrinja
IV. Karlovačka Karlovac Ogulin
V. Varaždinska Varaždin Lepoglava
VI. Koprivničko - križevačka Koprivnica Križevci
VII. Bjelovarsko - bilogorska Bjelovar Daruvar
VIII. Primorsko - goranska Rijeka Opatija
IX. Ličko - senjska Gospić Senj
X. Virovitičko - podravska Virovitica Slatina
XI. Požeško - slavonska Požega Kutjevo
XII. Brodsko - posavska Slavonski Brod Nova Gradiška
XIII. Zadarska Zadar Pag
XIV. Osječko - baranjska Osijek Đakovo
XV. Šibensko - kninska Šibenik Knin
XVI. Vukovarsko - srijemska Vukovar Županja
XVII. Splitsko - dalmatinska Makarska -
XVIII. Istarska Pazin Pula
XIX. Dubrovačko - neretvanska Dubrovnik Ploče
XX. Međimurska Čakovec Prelog
XXI. Grad Zagreb Zagreb -

 

Zatraženi su odgovori na šest pitanja:

P 1. Je li župan/gradonačelnik, sukladno članku 13. stavak 2. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi pravilnikom utvrdio kriterije utvrđivanja natprosječnih rezultata i način isplate dodatka za uspješnost na radu?
P 2. Je li župan/gradonačelnik, sukladno članku 13. stavak 3. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi utvrdio masu sredstava za dodatke za uspješnost na radu u pojedinim upravnim odjelima i službama, sukladno osiguranim proračunskim sredstvima?
P 3. Koliko je sredstava do sada osigurano za isplatu dodatka za uspješnost na radu u 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015. i 2016. godini?
P 4. Koliko službenika i namještenika je zaposleno u upravnim tijelima županije/grada?
P 5. Koliko je zaposlenika do sada nagrađeno temeljem navedenog pravilnika u 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015. i 2016. godini (molimo prikaz po godinama) i to:
- Koliko službenika od ukupnog broja službenika (npr. 8/24), a koliko namještenika od ukupnog broja namještenika (npr. 2/6)?
- U kojem ukupnom iznosu?
- Koliko ih je od toga nagrađeno više puta, odnosno, koliko je nagrada isplaćeno?
- Koji je najniži, a koji najviši iznos isplaćene pojedinačne nagrade u novčanom iznosu?
P 6. Koji su prema vašem mišljenju učinci isplate dodatka za uspješnost na radu, pozitivni ili negativni. Molimo da objasnite.

marcetic_gordana1_sdlsn200117

Podatke koje su dostavile JLPRS obradila je i analizirala prof. dr. sc. Gordana Marčetić te smo ju zamolili da protumači pojedine odgovore i ukratko prikaže rezultate istraživanja.

Jesu li župani i gradonačelnici u svim anketiranim jedinicama donijeli pravilnike o kriterijima i utvrdili masu sredstava za dodatke na uspješnost?

Ne. U dvije županije (Požeško-slavonska i Šibensko-kninska) te šest gradova (Đakovo, Kutjevo, Makarska, Petrinja, Šibenik i Županja) župani i gradonačelnici nisu donijeli pravilnike niti su utvrdili masu sredstava za dodatke na uspješnost. No, u tim jedinicama dodaci na uspješnost nisu ni isplaćivani.
Iako su u velikom broju jedinica donijeti pravilnici, među njima 24 JLPRS nije utvrdilo masu sredstava za dodatke. Unatoč tomu, neke su tijekom godina isplaćivale dodatke na uspješnost. Sveukupno je oko polovine anketiranih jedinica isplaćivalo dodatke u razdoblju od 2010. do 2016.

Postoji li veća razlika u ukupnoj masi isplaćenih sredstava za dodatak na uspješnost u promatranim godinama između pojedinih lokalnih jedinica?

Da, razlika je vrlo velika između pojedinih lokalnih i regionalnih jedinica što se ne može povezati s brojem zaposlenih. Primjerice, u gradu s 468 zaposlenih, najveći iznos sredstava za dodatke u 2013. je iznosio 72.417 kuna, dok je, s druge strane, u županiji koja ima 110 zaposlenih u 2015. izdvojeno čak 2.424.000 kuna. To je ujedno i najveći godišnji iznos koji je u promatranim godinama izdvojen na ime dodatka u svim JLPRS, s time da je već premašen u prvoj četvrtini 2016. Pitanje je može li se to opravdati isključivo jakim financijskim kapacitetom, osobito ako ovu županiju usporedimo s gradom - sjedištem te županije, koji ima duplo više zaposlenih (221) i nesumnjivo izvrstan prihod od turizma, a najviši iznos sredstava koji je izdvojio u godini 2012. bio je 318.448 kuna.
I obrnuto, najmanji iznos od 1.348 kuna u 2010. godini je isplaćen u gradu Daruvaru koji broji 26 zaposlenih, dok su neke JLPRS sa sličnim ili manjim brojem zaposlenih odvojile znatno veće novčane svote na ime dodatka (npr. Ploče, Zabok) ili pak uopće nisu isplaćivale dodatke (Knin, Krapina, Križevci, Pag, Prelog, Senj).

Postoji li razlika u iznosu isplaćenih sredstava unutar istog grada ili županije u pojedinim godinama?

marcetic_gordana2_sdlsn200117

Da, iznenađujuće su velike razlike. Više je pravilo nego iznimka da su u pojedinim godinama isplaćivani veći iznosi, a u drugim godinama nije uopće bilo isplata ili su iznosi bili znatno manji. Primjerice, u Zagrebačkoj županiji je od 2010. do 2013. isplaćivano između milijun i milijun i pol kuna godišnje, a u 2014. i 2015. nije isplaćen nikakav iznos na ime dodatka. U Velikoj Gorici je bilo obrnuto, pa se tek počelo isplaćivati nakon 2014. Slično je i u Rijeci, koja u 2010., 2012. i 2015. nije izdvojila niti jednu kunu, dok je ostalih godina isplatila između 125.000 i 263.000 kuna godišnje. U Sisačko-moslavačkoj županiji je 2010. isplaćeno 382.000 kuna, a u 2014. 1.380.000 kuna, u Karlovcu je pak 2010. isplaćeno 180.895 kuna, a 2013. 20.438 kuna. Nadalje, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji je 2010. isplaćeno samo 2.090 kuna, da bi godinu dana kasnije svota narasla na 79.382 kuna, a sličan nerazmjer je i u Zadru, gdje je 2013. isplaćeno 72.417 kuna, a dvije godine kasnije samo 3.103 kn. I tako dalje. Teško je povjerovati da su tako velike razlike u kvaliteti i rezultatima rada službenika i namještenika unutar iste jedinice LRSG u vremenskom razdoblju od godinu ili dvije.

Kakva je situacija u pogledu broja nagrađenih službenika i namještenika i koliko su puta nagrađivani unutar iste godine?

I ovdje je također primjetna ogromna razlika i između pojedinih JLRSG i unutar iste jedinice pa brojka varira od minimalno jednog nagrađenog namještenika i niti jednog službenika do čak 90% nagrađenih službenika i 90-100% nagrađenih namještenika (u nekoliko jedinica). U pojedinim jedinicama samo je jedan zaposlenik ili službenik dobio jednu nagradu. Na drugoj strani ljestvice je opet županija gdje je u 2015. nagrađeno 87 od ukupno 88 službenika i sva 4 namještenika s ukupno 181 nagradom, od kojih je najniža bila 7.470, a najviša 22.500 kuna. Dakako da cijeli koncept dodatka na uspješnost s time gubi svoj smisao, jer bi se on trebao isplaćivati kao nagrada za natprosječne rezultate rada, a ne kao dodatak na plaću svim zaposlenicima.
No, ipak u većem broju jedinica nisu nagrađeni svi zaposleni već određeni, veći ili manji postotak službenika i namještenika. Nagrade variraju, od najmanjeg individualnog iznosa 323 kune koji je isplaćen u Zaboku 2012. i 10% od bruto plaće u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u svim godinama, pa sve do iznosa od 33.631 kuna koji je isplaćen 2011. u Dubrovniku ili iznosa od tri plaće u Rijeci koji je isplaćivan malom broju službenika u godinama 2011., 2013. i 2014.

Koji je prevladavajući stav o učincima isplate dodatka na uspješnost u JLPRS?

Na pitanje o učincima isplate dodatka na uspješnost na radu većina ispitanih jedinica nije odgovorila jer smatraju da se ne radi o informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama.

Koji bi bio sažeti zaključak dobivenih rezultata istraživanja?

marcetic_gordana3_sdlsn200117

Nedosljednost u primjeni, nedostatak objektivnih i standardiziranih kriterija te nejednaki pristup zaposlenicima ozbiljno dovode u pitanje ispravnost, svrhovitost i pravednost ovog modela u hrvatskim okolnostima.

Kakva su komparativna regionalna, EU i svjetska iskustva?

Različite varijante modela plaća ili dodataka na plaću koje se temelje na kvaliteti radnog izvršenja (Performance-related pay - PRP) rezultat su uvođenja menadžerskih metoda u javnu upravu pod utjecajem doktrine Novog javnog menadžmenta. Za razliku od klasičnih platnih sustava koji su se dugo vremena fokusirali na karijeru, stabilnost, iskustvo u službi, posljednjih desetljeća se promijenila priroda rada i radne snage, traži se specijalizirano znanje i posebne vještine, pa se i javni službenik više ne promatra kao dio skupine već kao pojedinac čije doprinose treba prepoznati i nagraditi. Sveopći proces fleksibilizacije, decentralizacije i individualizacije odgovornosti odrazio se i na sustavima plaća, ali ne svugdje u istom opsegu. Dok je u većini anglosaksonskih, skandinavskih i nekih drugih zemalja koje su provodile menadžerske reforme individualni i decentralizirani pristup plaćama bio naglašeniji, na kontinentu Europe taj proces teče sporije. U zemljama EU osnovna plaća je u pravilu povezana sa stupnjevanjem radnog mjesta pojedinog zaposlenika na platnoj ljestvici, dok se drugi dio plaće temelji na različitim kriterijima. No, iako su još uvijek tradicionalni i opći kriteriji vezani za godine provedene u službi, raste broj bonusa koji se vežu za radnu ocjenu. Često se takvi modeli uvode samo za vodeće osoblje ili vrijede na razini pojedinih ministarstava odnosno agencija dok je manji broj zemalja uveo ekstenzivan i formaliziran sustav plaća prema radu. Unatoč propulzivnosti i svojevrsnoj pomodnosti modela PRP-a, vrlo je malo komparativnih i empirijskih istraživanja o njegovoj uspješnosti ili neuspješnosti u praksi. Jedino veće istraživanje na koje se brojni autori referiraju je ono koje je proveo OECD, no pokušaji da se izmjeri opseg u kojem su službenički sustavi u praksi usmjereni na izvršenje nisu bili osobito uspješni.

Je li nagrađivanje za natprosječne rezultate rada čarobni štapić kojim se mogu riješiti svi problemi javne uprave?

Sasvim sigurno nije riječ o čarobnom štapiću, štoviše, ovaj koncept može proizvesti brojne negativne efekte u upravnim sustavima koji nemaju objektivan sustav ocjenjivanja. Iako nema formule koja će jamčiti uspješnost uvođenja modela PRP-a, mnogi stručnjaci ističu da je potrebno zadovoljiti neke nužne uvjete kako bi njihovo djelovanje bilo efektivno. Među njima su: povjerenje u vodstvo, izostanak primoravanja na izvršenje, dobar sustav mjerenja i relevantni kriteriji ocjenjivanja, sposobnost da se plati dobar rad, valjana procjena poslova, otvorena politika plaća, usklađenost s prevladavajućom kulturom, itd. Menadžere i osobe koje nadziru rad treba osposobiti u vještinama postupka ocjenjivanja i prevladavanja subjektivnosti u ocjenjivanju, motivirati ih da vode brigu o ocjenjivanju rada, pa i kažnjavati ako to ne čine kako treba. I zaposlenici i menadžeri trebaju pokazati interes za ocjenjivanje rada te ostvariti dobru komunikaciju.

marcetic_gordana4_sdlsn200117

Svi koji su zaposleni u hrvatskoj upravi znaju da ovi uvjeti uglavnom nisu ostvareni te da ne postoji dosljedan i jedinstven sustav ocjenjivanja s razrađenim i valjanim kriterijima ocjene i objektivnim ocjenjivačima. Nekoliko istraživanja koje sam provodila u tijelima državne uprave i Gradu Zagrebu posljednjih desetak godina uvijek pokazuju iste rezultate - nerealno visoki postotak iznimno uspješnih i uspješnih ocjena (od 90-98%!) i minoran postotak zadovoljavajućih ocjena. Apsurdno je pomisliti da su te ocjene istinski pokazatelj kvalitetno obavljenog posla, jer iz njih proizlazi da su hrvatski službenici najbolji na svijetu. Takva situacija pogoduje neradnicima, a omalovažava i frustrira ljude koji uistinu kvalitetno i predano rade svoj posao. S druge strane, upravo činjenica da ocjene nikada nisu ni utjecale na visinu plaće, pokazuje da se njih ne smatra suviše bitnim faktorom jer u praksi djeluju sasvim drugi neformalni kriteriji, kao što su političke i prijateljske veze. O tome dovoljno govori i okolnost da Vlada do danas nije donijela uredbu o kriterijima za određivanje natprosječnih rezultata i načinima njegova isplaćivanja. No, ovo istraživanje u JLPRSG pokazuje da se i u slučaju kada su donijeti pravilnici o nagrađivanju nastavlja s dosadašnjom praksom nejedinstvenosti, nedosljednosti i neobjektivnosti.

Koji su pozitivni i negativni učinci diferencijacije zaposlenika s obzirom na uspješnost u radu - kakvo ponašanje potiče?

Na teorijskoj razini mnogi autori argumentiraju u prilog PRP-a naglašavajući jednostavnost formule plaćanja prema radu - zaposlenici koji žele veću plaću radit će više i kvalitetnije će ispunjavati svoje radne zadatke, a menadžeri trebaju kreirati vrijednosni sustav nagrada (koje su uobičajeno novčane) i povezati ih s očekivanom razinom izvršenja. Oni ističu da ovaj model pridonosi zdravom natjecanju koje omogućava više plaće agresivnijim i produktivnijim zaposlenicima, dok prosječni dobivaju niže plaće koje i zaslužuju, pa je krajnji rezultat - ravnomjerna pravednost. Iako povezivanje novčanih ili drugih poticaja s motivacijom zvuči teorijski logično, u stvarnosti se ova pretpostavka pokazala upitnom. Naime, često se događa da zaposlenici na koje se primjenjuju modeli PRP-a ne rade više i kvalitetnije, pa protivnici ovog pristupa ističu da takvi načini plaćanja uopće nisu motivirajući. Tu je riječ o vrlo nezdravom natjecanju između zaposlenika jer su u takvom kompetitivnom okruženju pobjednici na cijeni, dobivaju status, počasti i novčane nagrade, dok gubitnici postaju ljuti, frustrirani ili demotivirani.

marcetic_gordana5_sdlsn200117

Novija istraživanja u organizacijama javnog sektora (npr. Studija o motivaciji danskog Ministarstva financija ili studija o reformi platnog sustava u američkoj državi Georgiji) pokazuju da većina službenika načelno podržava PRP smatrajući ga pravednijim od modela plaća koji se temelje na godinama provedenim u službi ili prema zvanju. Međutim, problemi se pojavljuju u trenutku njegove implementacije u praksi. U mnogo slučajeva do sada ljudi su bili više demotivirani i frustrirani nakon uvođenja plaćanja prema učinku. Uspoređujući neprekidno svoj doprinos s ostalim kolegama, zaposlenici tendiraju vjerovanju da oni koji su dobili bonuse to nisu zaslužili, osobito ako ih oni sami nikada ne dobivaju. Oni osjećaju da su nepošteno tretirani zbog neprofesionalnih ili nepoštenih odluka o plaćama svojih nadređenih.
Rezultati nekih ranijih istraživanja pokazuju da je ono što se najviše vrednuje - pravednost u plaći, odnosno, da ljude uglavnom ne zanima rade li osobe na drugim poslovima više, ali su vrlo zainteresirani da li za isti posao dobivaju veću plaću. Ljudi su obično nezadovoljni kad vide da je njihova plaća manja od plaća onih koje rade na istim poslovima. Štoviše, ako je produktivan i učinkovit zaposlenik na određenom poslu plaćen jednako kao i onaj koji je manje produktivan i kvalitetan na istom takvom poslu, može se dogoditi da će on smanjiti svoju produktivnost do točke koju smatra pravednom.

Razgovarao: Siniša Kuhar
Fotografije: arhiva SDLSN

GLAS ISTRE o sindikalizmu na francuski način

francuska_gi08052016

...za čitanje klikni na sliku

Bulić: U kapitalizmu nema gornje granice pohlepe, ni donje bijede

bursic_bulic_gi010516

(GLAS ISTRE, 2. svibnja 2016.) U povodu 1. maja na Trgu Portarata u Puli odana je počasti radnicima ubijenim u prosvjedima 1920. U organizaciji Grada Pule, Zajednice Talijana i sindikata, uz glazbu gradskog Puhačkog orkestra, vijence su uz spomen ploču položili dogradonačelnik Fabrizio Radin, predsjednik Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije Bruno Bulić, te županijski povjerenik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Denis Buršić. U posebno oštrom govoru, Bulić se obrušio na sve odgovorne za današnje stanje u društvu, štedeći samo umirovljenike i djecu.

glas_istre220- U Hrvatskoj nema nikakvog razloga za obilježavanje 1. maja! Sve što su radnici stvorili - oduzeto im je i uništeno. I SDP i HDZ sa svojim slugama napravili su veliko zlo hrvatskom radništvu. Jedni su kroz zakone postigli cilj bogatih i do te mjere omalovažili radništvo da su ih pretvorili u robove, a drugi pokrali narod i državu i još uvijek to čine. Odgovornost za takvo stanje snosimo svi, jer svi izlazimo na izbore i glasamo, rekao je.

Posebno je kritizirao medije u rukama bogatih, te urednike i novinare koji ne poštuju svoj poziv, pretvorili su ga u zanimanje, pa ne izvještavaju savjesno, već pišu i govore "ono što im gazda kaže". Naglasio je da se radnici i umirovljenici nemaju kome s povjerenjem obratiti, jer su svi korumpirani i povezani, te da u kapitalizmu ne postoji gornja granica pohlepe, ni donja bijede. Što se sindikata tiče, rekao je da problem nije na regionalnoj, već na nacionalnoj razini, jer "oni u igrokazu s Vladom skupa dogovaraju kad će i što kritizirati".

- Ukoliko nisu u stanju stati uz radnike i organizirati generalni štrajk, neka odstupe, poručio je Bulić.

Upozorio je također na jačanje nacionalizma i desničarskih stranki u Hrvatskoj i Europi. "Ovi radnici 1920. godine nisu umrli od ruku druga Tita, ni Staljina, ni Mao Tse-tunga, već od fašista koji poznaju samo kapital i koji su proizvod onog što se kod nas dešava, naglasio je.

Buršić se osvrnuo na najavljene reforme Vlade Tihomira Oreškovića, izrazivši nadu da "neće proći".

- Protivimo se odlasku u mirovinu sa 67 godina, poskupljenju zdravstvenog osiguranja, ponovnom uvođenju outsourcinga i zloupotrebi rada na određeno vrijeme. Protivimo se tome da je profit ispred ljudi! Međutim, na vlasti su Vlada i premijer koji prvo gledaju profit i od države žele napraviti korporaciju. Sve se radi prema direktivama Europske komisije, a ona potkopava socijalnu Europu, upozorio je Buršić.

Radin je podsjetio da su se poginuli radnici borili za socijalnu pravdu i društvenu jednakost - ideale koji su još uvijek aktualni, uz nadu da ćemo ih jednog dana i ostvariti. (K. FLEGAR, snimio Dejan ŠTIFANIĆ)

UMAG PO MJERI GRADONAČELNIKA
Za predstojnika Bankovića sistematizacija krojena kako bi dobio posao, a za komunalne redare kako bi ga izgubili

odijelo_po_mjeri

Izbor Diega Bankovića kao osobe koja će ispred Grada Umaga građanima "objasniti" zašto komunalni redari nisu dobili otkaz nego im je služba prestala po sili zakona, samo je dokaz specifičnog humora koji njeguje administracija gradonačelnika Bassanesea

sdlsn_www220(SDLSN, 28. studenoga 2015.) Jučerašnja izjava Diega Bankovića, predstojnika Ureda gradonačelnika Grada Umaga, za Glas Istre kako u Umagu  nije bilo otpuštanja službenika -komunalnih redara, već su izmjenama i dopunama pravilnika o unutarnjem redu gradske uprave za radno mjesto komunalnog redara promijenjeni osnovni podaci pa "dvoje službenika koji su bili raspoređeni na radna mjesta komunalnog redara po donošenju pravilnika nisu ispunjavali stručne uvijete. Imali su neodgovarajući stručnu spremu i druge uvjete, pa su u skladu s odredbama Zakona o službenicima i namještenicimau lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, stavljeni na raspolaganje jer nije bilo drugog odgovarajućeg radnog mjesta u upravnom tijelu na koje bi se mogli rasporediti. Istekom roka raspolaganja službenicima je prestala služba po sili zakona", primjer je silovanja zdrave pameti i logike, ali i potcjenjivanja čitatelja Glasa Istre i građana Umaga od kojih se očekuje da će alanfordovsko objašnjenje otpuštanja dvojice nesretnih komunalnih redara prihvatiti zdravo za gotovo.

bankovic_gi271115

Naime, kako drugačije shvatiti izjavu kojom se mijenjanje sistematizacije na način da diskvalificira dvojicu komunalnih redara propisivanjem više stručne spreme od one koju imaju (izmjenama se traži VŠS, a do tada za to radno mjesto tražena SSS) opisuje kao prestanak službe po sili zakona, kada ni jedan zakon ili propis ne uvjetuje da komunalni redar mora imati višu stručnu spremu od srednje stručne spreme. Osim, dakako, onoga koji je donio sam Grad Umag, a to je pravilnik o unutarnjem redu, koji je skrojen tako da bi nesretni komunalni redari ostali bez posla i zaposlili se novi.

bankovic_sistematizacija

Kad je u pitanju Diego Banković, izmjenom sistematizacije omogućeno je njegovo zapošljavanje na mjestu predstojnika Ureda gradonačelnika (za uvećanje klikni na sliku)

Cijela priča je tim više gadljiva što je pravilnik o unutarnjem redu ili, kolokvijalno, sistematizacija radnih mjesta, u Gradu Umagu odavno postala sredstvo kojim se jednim službenicima omogućava  zapošljavanje dok se drugima sprječava ostanak u službi.
A najbolji primjer kako se to radi je upravo Diego Banković, zbog kojeg je gradonačelnik Vili Bassanese uvjete za raspored na položajno položajno mjesto predstojnika Ureda gradonačelnika promijenio tako što je do tada traženu iskljućivo visoku stručnu spremu, proširio s višom stručnom spremom, kako bi Benković (inače kandidat na nezavisnoj listi Vilija Bassanesea), koji ima višu ekonomsku stručnu spremu mogao dobiti posao predstojnika.
Stoga je izbor Diega Bankovića kao osobe koja će ispred Grada Umaga građanima "objasniti" zašto komunalni redari nisu dobili otkaz nego im je služba prestala po sili zakona, samo dokaz specifičnog humora koji njeguje administracija gradonačelnika Bassanesea, a na građanima je da se zapitaju zašto se za najodgovornija položajna službenička radna mjesta u Gradu Umagu snižavaju potrebni stručni uvjeti, dok se za ona manje odogovorna i složena povećavaju. S. Kuhar

Grad Umag sklapao nezakonite ugovore o djelu

umag_gruprava_istarskihr231115

(Istarski.hr, 23. studenoga 2015.) Grad Umag je tijekom 2014. i 2015. godine sklopio ugovore o djelu za neke poslove koji spadaju u službeničke poslove, što nije u skladu s propisima, stoji u predstavci Upravne inspekcije Ministarstva uprva Republike Hrvatske objavljenom 19. studenoga. Inspekcijski nadzor proveden je na zahtjev Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika poslan 25. ožujka ove godine.

istarskihr_logo231115Sindikat u zahtjevu ističe slučaj Zvjezdana Kovača s kojim je zaključen ugovor o djelu za obavljanje pomoćno-tehničkih poslova na pripremi dokumentacije za legalizaciju, a imenovani je uglavnom obavljao poslove vozača, što znači da je s njime zaključen ugovor o djelu za poslove koje u stvarnosti nije obavljao. Također, sindikat je napomenuo da je imenovani 2002. godine sudjelovao u oružanoj pljački mjenjanice u Taru, za što je i suđen 2008. godine. Stoga su, ako se radi o istoj osobi, smatrali da treba provjeriti je li u njegovom slučaju nastupila rehabilitacija u skladu s posebnim zakonom u smislu zapreke za zapošljavanje, tj. je li zapošljavanjem ovakve osobe na ugovor o djelu svjesno zaobiđeno postojanje zapreke za zapošljavanje na poslovima namještenika.

Uz to je inspekciji skrenuta pozornost na činjenicu da su se istovremeno, dok su se za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Grada Umaga zapošljavale osobe po ugovoru o djelu, čak i na poslovima komunalnog redara, u Gradu Umagu provodila otpuštanja službenika i namještenika. Između ostalih, otpuštene su su dvije namještenice na način da su poslovi čišćenja "outsourcirani" i dva komunlana redara tako što je propisana za stupanj viša stručna sprema od one koju su oni imali. (R.S.)

Pročitajte još...

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu