SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

Karlovačka županija

povjerenik_10     Povjerenik: Zrinka Babić
Tel: 047/615-922
Fax: 047/600-238
Mobitel: 098/1796-313

Osnovana podružnica Područnog ureda Porezne uprave u Karlovcu

(SDLSN, 29. siječnja 2018.) U Karlovcu je prošli četvrtak osnovana sindikalna podružnica Područnog ureda Porezne uprave u Karlovcu.

Na osnivačkoj skupštini su bila nazočna 32 nova člana Sindikata, koji su tom prigodom za sindikalnu povjerenicu izabrali Snježanu Cindrić, a za zamjenicu sindikalne povjerenice Željku Domjančić.

Kao predstavnice višeg tijela Sindikata skupštinu su pozdravile županijska povjerenica SDLSN Zrinka Babić i članica Glavnog povjereništva Sindikata Snježana Mesek, koje su im tom prigodom zaželjele puno uspjeha u radu na dobrobit službenika i namještenika Porezne uprave. 

Potpisan Kolektivni ugovor za službenike i namještenike Karlovačke županije


(SDLSN, 28. studenoga 2017.) Nakon okončanog procesa kolektivnog pregovaranja i postignutog dogovora između socijalnih partnera, Karlovačke županije, kao poslodavca i Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika - Sindikalne podružnice zaposlenika Karlovačke županije, u ponedjeljak, 27. studenoga 2017. godine, u Uredu župana Karlovačke županije potpisan je novi Kolektivni ugovor.

Kolektivni ugovor je u ime Karlovačke županije potpisao župan Damir Jelić, za Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske predsjednik Boris Pleša, a za Sindikalnu podružnicu zaposlenika Karlovačke županije povjerenica Sanja Sila. S. Sila

INTERVJU s prof. dr. sc. Gordanom Marčetić o istraživanju isplate dodataka za uspješnost u radu u jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave

Nagrađivanje službenika za natprosječne rezultate rada u županijama, gradovima i općinama - problematično

marcetic_gordana_naslovnica_sdlsn200117

Nedosljednost u primjeni, nedostatak objektivnih i standardiziranih kriterija te nejednaki pristup zaposlenicima ozbiljno dovode u pitanje ispravnost, svrhovitost i pravednost ovog modela u hrvatskim okolnostima

(SDLSN - SINDIKALNI LIST, 20. siječnja 2017.) U prvoj polovini 2016. godine Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika i prof. dr. sc. Gordana Marčetić s Pravnog fakulteta iz Zagreba proveli su zajedničko istraživanje o isplati dodatka za uspješnost u radu u jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave (JLPRS).

sl_logo250Ovaj dodatak se prema Zakonu o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi može isplatiti službenicima i namještenicima ako ostvare natprosječne rezultate u radu, a godišnje može iznositi najviše tri plaće službenika ili namještenika. Sindikat je službenim putem poslao zahtjev za pristup informacijama svim hrvatskim županijama i odabranim gradovima u svakoj županiji koji su prikazani u tablici.

ŽUPANIJE GRAD I. GRAD II.
I. Zagrebačka Velika Gorica Jastrebarsko
II. Krapinsko - zagorska Krapina Zabok
III. Sisačko - moslavačka Sisak Petrinja
IV. Karlovačka Karlovac Ogulin
V. Varaždinska Varaždin Lepoglava
VI. Koprivničko - križevačka Koprivnica Križevci
VII. Bjelovarsko - bilogorska Bjelovar Daruvar
VIII. Primorsko - goranska Rijeka Opatija
IX. Ličko - senjska Gospić Senj
X. Virovitičko - podravska Virovitica Slatina
XI. Požeško - slavonska Požega Kutjevo
XII. Brodsko - posavska Slavonski Brod Nova Gradiška
XIII. Zadarska Zadar Pag
XIV. Osječko - baranjska Osijek Đakovo
XV. Šibensko - kninska Šibenik Knin
XVI. Vukovarsko - srijemska Vukovar Županja
XVII. Splitsko - dalmatinska Makarska -
XVIII. Istarska Pazin Pula
XIX. Dubrovačko - neretvanska Dubrovnik Ploče
XX. Međimurska Čakovec Prelog
XXI. Grad Zagreb Zagreb -

 

Zatraženi su odgovori na šest pitanja:

P 1. Je li župan/gradonačelnik, sukladno članku 13. stavak 2. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi pravilnikom utvrdio kriterije utvrđivanja natprosječnih rezultata i način isplate dodatka za uspješnost na radu?
P 2. Je li župan/gradonačelnik, sukladno članku 13. stavak 3. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi utvrdio masu sredstava za dodatke za uspješnost na radu u pojedinim upravnim odjelima i službama, sukladno osiguranim proračunskim sredstvima?
P 3. Koliko je sredstava do sada osigurano za isplatu dodatka za uspješnost na radu u 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015. i 2016. godini?
P 4. Koliko službenika i namještenika je zaposleno u upravnim tijelima županije/grada?
P 5. Koliko je zaposlenika do sada nagrađeno temeljem navedenog pravilnika u 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015. i 2016. godini (molimo prikaz po godinama) i to:
- Koliko službenika od ukupnog broja službenika (npr. 8/24), a koliko namještenika od ukupnog broja namještenika (npr. 2/6)?
- U kojem ukupnom iznosu?
- Koliko ih je od toga nagrađeno više puta, odnosno, koliko je nagrada isplaćeno?
- Koji je najniži, a koji najviši iznos isplaćene pojedinačne nagrade u novčanom iznosu?
P 6. Koji su prema vašem mišljenju učinci isplate dodatka za uspješnost na radu, pozitivni ili negativni. Molimo da objasnite.

marcetic_gordana1_sdlsn200117

Podatke koje su dostavile JLPRS obradila je i analizirala prof. dr. sc. Gordana Marčetić te smo ju zamolili da protumači pojedine odgovore i ukratko prikaže rezultate istraživanja.

Jesu li župani i gradonačelnici u svim anketiranim jedinicama donijeli pravilnike o kriterijima i utvrdili masu sredstava za dodatke na uspješnost?

Ne. U dvije županije (Požeško-slavonska i Šibensko-kninska) te šest gradova (Đakovo, Kutjevo, Makarska, Petrinja, Šibenik i Županja) župani i gradonačelnici nisu donijeli pravilnike niti su utvrdili masu sredstava za dodatke na uspješnost. No, u tim jedinicama dodaci na uspješnost nisu ni isplaćivani.
Iako su u velikom broju jedinica donijeti pravilnici, među njima 24 JLPRS nije utvrdilo masu sredstava za dodatke. Unatoč tomu, neke su tijekom godina isplaćivale dodatke na uspješnost. Sveukupno je oko polovine anketiranih jedinica isplaćivalo dodatke u razdoblju od 2010. do 2016.

Postoji li veća razlika u ukupnoj masi isplaćenih sredstava za dodatak na uspješnost u promatranim godinama između pojedinih lokalnih jedinica?

Da, razlika je vrlo velika između pojedinih lokalnih i regionalnih jedinica što se ne može povezati s brojem zaposlenih. Primjerice, u gradu s 468 zaposlenih, najveći iznos sredstava za dodatke u 2013. je iznosio 72.417 kuna, dok je, s druge strane, u županiji koja ima 110 zaposlenih u 2015. izdvojeno čak 2.424.000 kuna. To je ujedno i najveći godišnji iznos koji je u promatranim godinama izdvojen na ime dodatka u svim JLPRS, s time da je već premašen u prvoj četvrtini 2016. Pitanje je može li se to opravdati isključivo jakim financijskim kapacitetom, osobito ako ovu županiju usporedimo s gradom - sjedištem te županije, koji ima duplo više zaposlenih (221) i nesumnjivo izvrstan prihod od turizma, a najviši iznos sredstava koji je izdvojio u godini 2012. bio je 318.448 kuna.
I obrnuto, najmanji iznos od 1.348 kuna u 2010. godini je isplaćen u gradu Daruvaru koji broji 26 zaposlenih, dok su neke JLPRS sa sličnim ili manjim brojem zaposlenih odvojile znatno veće novčane svote na ime dodatka (npr. Ploče, Zabok) ili pak uopće nisu isplaćivale dodatke (Knin, Krapina, Križevci, Pag, Prelog, Senj).

Postoji li razlika u iznosu isplaćenih sredstava unutar istog grada ili županije u pojedinim godinama?

marcetic_gordana2_sdlsn200117

Da, iznenađujuće su velike razlike. Više je pravilo nego iznimka da su u pojedinim godinama isplaćivani veći iznosi, a u drugim godinama nije uopće bilo isplata ili su iznosi bili znatno manji. Primjerice, u Zagrebačkoj županiji je od 2010. do 2013. isplaćivano između milijun i milijun i pol kuna godišnje, a u 2014. i 2015. nije isplaćen nikakav iznos na ime dodatka. U Velikoj Gorici je bilo obrnuto, pa se tek počelo isplaćivati nakon 2014. Slično je i u Rijeci, koja u 2010., 2012. i 2015. nije izdvojila niti jednu kunu, dok je ostalih godina isplatila između 125.000 i 263.000 kuna godišnje. U Sisačko-moslavačkoj županiji je 2010. isplaćeno 382.000 kuna, a u 2014. 1.380.000 kuna, u Karlovcu je pak 2010. isplaćeno 180.895 kuna, a 2013. 20.438 kuna. Nadalje, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji je 2010. isplaćeno samo 2.090 kuna, da bi godinu dana kasnije svota narasla na 79.382 kuna, a sličan nerazmjer je i u Zadru, gdje je 2013. isplaćeno 72.417 kuna, a dvije godine kasnije samo 3.103 kn. I tako dalje. Teško je povjerovati da su tako velike razlike u kvaliteti i rezultatima rada službenika i namještenika unutar iste jedinice LRSG u vremenskom razdoblju od godinu ili dvije.

Kakva je situacija u pogledu broja nagrađenih službenika i namještenika i koliko su puta nagrađivani unutar iste godine?

I ovdje je također primjetna ogromna razlika i između pojedinih JLRSG i unutar iste jedinice pa brojka varira od minimalno jednog nagrađenog namještenika i niti jednog službenika do čak 90% nagrađenih službenika i 90-100% nagrađenih namještenika (u nekoliko jedinica). U pojedinim jedinicama samo je jedan zaposlenik ili službenik dobio jednu nagradu. Na drugoj strani ljestvice je opet županija gdje je u 2015. nagrađeno 87 od ukupno 88 službenika i sva 4 namještenika s ukupno 181 nagradom, od kojih je najniža bila 7.470, a najviša 22.500 kuna. Dakako da cijeli koncept dodatka na uspješnost s time gubi svoj smisao, jer bi se on trebao isplaćivati kao nagrada za natprosječne rezultate rada, a ne kao dodatak na plaću svim zaposlenicima.
No, ipak u većem broju jedinica nisu nagrađeni svi zaposleni već određeni, veći ili manji postotak službenika i namještenika. Nagrade variraju, od najmanjeg individualnog iznosa 323 kune koji je isplaćen u Zaboku 2012. i 10% od bruto plaće u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u svim godinama, pa sve do iznosa od 33.631 kuna koji je isplaćen 2011. u Dubrovniku ili iznosa od tri plaće u Rijeci koji je isplaćivan malom broju službenika u godinama 2011., 2013. i 2014.

Koji je prevladavajući stav o učincima isplate dodatka na uspješnost u JLPRS?

Na pitanje o učincima isplate dodatka na uspješnost na radu većina ispitanih jedinica nije odgovorila jer smatraju da se ne radi o informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama.

Koji bi bio sažeti zaključak dobivenih rezultata istraživanja?

marcetic_gordana3_sdlsn200117

Nedosljednost u primjeni, nedostatak objektivnih i standardiziranih kriterija te nejednaki pristup zaposlenicima ozbiljno dovode u pitanje ispravnost, svrhovitost i pravednost ovog modela u hrvatskim okolnostima.

Kakva su komparativna regionalna, EU i svjetska iskustva?

Različite varijante modela plaća ili dodataka na plaću koje se temelje na kvaliteti radnog izvršenja (Performance-related pay - PRP) rezultat su uvođenja menadžerskih metoda u javnu upravu pod utjecajem doktrine Novog javnog menadžmenta. Za razliku od klasičnih platnih sustava koji su se dugo vremena fokusirali na karijeru, stabilnost, iskustvo u službi, posljednjih desetljeća se promijenila priroda rada i radne snage, traži se specijalizirano znanje i posebne vještine, pa se i javni službenik više ne promatra kao dio skupine već kao pojedinac čije doprinose treba prepoznati i nagraditi. Sveopći proces fleksibilizacije, decentralizacije i individualizacije odgovornosti odrazio se i na sustavima plaća, ali ne svugdje u istom opsegu. Dok je u većini anglosaksonskih, skandinavskih i nekih drugih zemalja koje su provodile menadžerske reforme individualni i decentralizirani pristup plaćama bio naglašeniji, na kontinentu Europe taj proces teče sporije. U zemljama EU osnovna plaća je u pravilu povezana sa stupnjevanjem radnog mjesta pojedinog zaposlenika na platnoj ljestvici, dok se drugi dio plaće temelji na različitim kriterijima. No, iako su još uvijek tradicionalni i opći kriteriji vezani za godine provedene u službi, raste broj bonusa koji se vežu za radnu ocjenu. Često se takvi modeli uvode samo za vodeće osoblje ili vrijede na razini pojedinih ministarstava odnosno agencija dok je manji broj zemalja uveo ekstenzivan i formaliziran sustav plaća prema radu. Unatoč propulzivnosti i svojevrsnoj pomodnosti modela PRP-a, vrlo je malo komparativnih i empirijskih istraživanja o njegovoj uspješnosti ili neuspješnosti u praksi. Jedino veće istraživanje na koje se brojni autori referiraju je ono koje je proveo OECD, no pokušaji da se izmjeri opseg u kojem su službenički sustavi u praksi usmjereni na izvršenje nisu bili osobito uspješni.

Je li nagrađivanje za natprosječne rezultate rada čarobni štapić kojim se mogu riješiti svi problemi javne uprave?

Sasvim sigurno nije riječ o čarobnom štapiću, štoviše, ovaj koncept može proizvesti brojne negativne efekte u upravnim sustavima koji nemaju objektivan sustav ocjenjivanja. Iako nema formule koja će jamčiti uspješnost uvođenja modela PRP-a, mnogi stručnjaci ističu da je potrebno zadovoljiti neke nužne uvjete kako bi njihovo djelovanje bilo efektivno. Među njima su: povjerenje u vodstvo, izostanak primoravanja na izvršenje, dobar sustav mjerenja i relevantni kriteriji ocjenjivanja, sposobnost da se plati dobar rad, valjana procjena poslova, otvorena politika plaća, usklađenost s prevladavajućom kulturom, itd. Menadžere i osobe koje nadziru rad treba osposobiti u vještinama postupka ocjenjivanja i prevladavanja subjektivnosti u ocjenjivanju, motivirati ih da vode brigu o ocjenjivanju rada, pa i kažnjavati ako to ne čine kako treba. I zaposlenici i menadžeri trebaju pokazati interes za ocjenjivanje rada te ostvariti dobru komunikaciju.

marcetic_gordana4_sdlsn200117

Svi koji su zaposleni u hrvatskoj upravi znaju da ovi uvjeti uglavnom nisu ostvareni te da ne postoji dosljedan i jedinstven sustav ocjenjivanja s razrađenim i valjanim kriterijima ocjene i objektivnim ocjenjivačima. Nekoliko istraživanja koje sam provodila u tijelima državne uprave i Gradu Zagrebu posljednjih desetak godina uvijek pokazuju iste rezultate - nerealno visoki postotak iznimno uspješnih i uspješnih ocjena (od 90-98%!) i minoran postotak zadovoljavajućih ocjena. Apsurdno je pomisliti da su te ocjene istinski pokazatelj kvalitetno obavljenog posla, jer iz njih proizlazi da su hrvatski službenici najbolji na svijetu. Takva situacija pogoduje neradnicima, a omalovažava i frustrira ljude koji uistinu kvalitetno i predano rade svoj posao. S druge strane, upravo činjenica da ocjene nikada nisu ni utjecale na visinu plaće, pokazuje da se njih ne smatra suviše bitnim faktorom jer u praksi djeluju sasvim drugi neformalni kriteriji, kao što su političke i prijateljske veze. O tome dovoljno govori i okolnost da Vlada do danas nije donijela uredbu o kriterijima za određivanje natprosječnih rezultata i načinima njegova isplaćivanja. No, ovo istraživanje u JLPRSG pokazuje da se i u slučaju kada su donijeti pravilnici o nagrađivanju nastavlja s dosadašnjom praksom nejedinstvenosti, nedosljednosti i neobjektivnosti.

Koji su pozitivni i negativni učinci diferencijacije zaposlenika s obzirom na uspješnost u radu - kakvo ponašanje potiče?

Na teorijskoj razini mnogi autori argumentiraju u prilog PRP-a naglašavajući jednostavnost formule plaćanja prema radu - zaposlenici koji žele veću plaću radit će više i kvalitetnije će ispunjavati svoje radne zadatke, a menadžeri trebaju kreirati vrijednosni sustav nagrada (koje su uobičajeno novčane) i povezati ih s očekivanom razinom izvršenja. Oni ističu da ovaj model pridonosi zdravom natjecanju koje omogućava više plaće agresivnijim i produktivnijim zaposlenicima, dok prosječni dobivaju niže plaće koje i zaslužuju, pa je krajnji rezultat - ravnomjerna pravednost. Iako povezivanje novčanih ili drugih poticaja s motivacijom zvuči teorijski logično, u stvarnosti se ova pretpostavka pokazala upitnom. Naime, često se događa da zaposlenici na koje se primjenjuju modeli PRP-a ne rade više i kvalitetnije, pa protivnici ovog pristupa ističu da takvi načini plaćanja uopće nisu motivirajući. Tu je riječ o vrlo nezdravom natjecanju između zaposlenika jer su u takvom kompetitivnom okruženju pobjednici na cijeni, dobivaju status, počasti i novčane nagrade, dok gubitnici postaju ljuti, frustrirani ili demotivirani.

marcetic_gordana5_sdlsn200117

Novija istraživanja u organizacijama javnog sektora (npr. Studija o motivaciji danskog Ministarstva financija ili studija o reformi platnog sustava u američkoj državi Georgiji) pokazuju da većina službenika načelno podržava PRP smatrajući ga pravednijim od modela plaća koji se temelje na godinama provedenim u službi ili prema zvanju. Međutim, problemi se pojavljuju u trenutku njegove implementacije u praksi. U mnogo slučajeva do sada ljudi su bili više demotivirani i frustrirani nakon uvođenja plaćanja prema učinku. Uspoređujući neprekidno svoj doprinos s ostalim kolegama, zaposlenici tendiraju vjerovanju da oni koji su dobili bonuse to nisu zaslužili, osobito ako ih oni sami nikada ne dobivaju. Oni osjećaju da su nepošteno tretirani zbog neprofesionalnih ili nepoštenih odluka o plaćama svojih nadređenih.
Rezultati nekih ranijih istraživanja pokazuju da je ono što se najviše vrednuje - pravednost u plaći, odnosno, da ljude uglavnom ne zanima rade li osobe na drugim poslovima više, ali su vrlo zainteresirani da li za isti posao dobivaju veću plaću. Ljudi su obično nezadovoljni kad vide da je njihova plaća manja od plaća onih koje rade na istim poslovima. Štoviše, ako je produktivan i učinkovit zaposlenik na određenom poslu plaćen jednako kao i onaj koji je manje produktivan i kvalitetan na istom takvom poslu, može se dogoditi da će on smanjiti svoju produktivnost do točke koju smatra pravednom.

Razgovarao: Siniša Kuhar
Fotografije: arhiva SDLSN

OPOREZIVANJE DOHOTKA
Grad koji kani otpuštati zbog poreza je Karlovac

karlovac_panorama

(NOVI LIST, 11. listopada 2014.) ZAGREB » Jedini grad koji je za sada najavio smanjivanje materijalnih prava radnika i moguće otpuštanje, zbog gubitka prihoda od oporezivanja dohotka, ali i sredstava koja može dobiti zbog statusa područja posebne državne skrbi za sada je Karlovac kojeg vodi potpredsjednik HDZ-a Damir Jelić.

nl_logo180810Kako nam je odgovoreno iz ureda gradonačelnika, u proračunu za iduću godinu izgubit će između 10 i 17 milijuna kuna s osnova oporezivanja dohotka, a koji će iznos biti u pitanju ovisi o kompenzacijskim mjerama što ih Vlada priprema za lokalnu upravu i samoupravu. Kako nam je odgovorila Katarina Matasić, glasnogovornica Grada Karlovca, taj će grad izgubiti i sredstava na koje su do sada imali pravo temeljem statusa područja posebne državne skrbi. U ovoj godini s tog osnova u proračun im se slilo 7,2 milijuna kuna.
"Kompenzacijske mjere već su uključene u našu računicu. (...) U najboljim projekcijama mogle bi nadoknaditi iznos od oko 5 milijuna kuna", stoji u odgovoru što smo ga dobili iz Karlovca. Pritom se objašnjava i kako je Vlada trebala do konca lipnja jedinicama lokalne i regionalne uprave i samouprave trebala poslati upute za izradu proračuna, što nije učininjeno.
Koliko zaposlenika planiraju proglasiti tehnološkim viškom, za sada nije poznato. No, u gradskim tijelima zaposleno je trenutno 134 službenika i namještenika, a na plaće se iz proračuna godišnje izdvaja nešto manje od 16 milijuna kuna. Svima njima najavljeno je rezanje osnovne plaće za šest posto, ukidanje božićnice i regresa za iduću godinu, smanjivanje otpremnina. (G. Ga.)

UPOZORENJE SINDIKATA NIZ PROBLEMA I PRIJE PROVOĐENJA POREZNIH IZMJENA
Jedan gradonačelnik već najavio niže plaće i otkaze zbog poreza na dohodak

novcanik_nl101014

Za lokalnu samoupravu i dvjesto kuna po plaći bit će upitno

(NOVI LIST, 10. listopada 2014.) ZAGREB » Rast neoporezivog dijela dohotka s 2.200 na 2.600 kuna kao i izmjene unutar poreznih razreda za oporezivanje dohotka, već su počele prozvoditi pravne učinke iako izmjene Zakona o porezu na dohodak još nisu stupile na snagu.

nl_logo180810Upozorava to Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika čiji su povjerenici počeli dobivati "ponude" lokalnih čelnika za smanjenjem plaća, ali i broja zaposlenih u idućoj godini. Plan je Vlade, kako smo najavljivali da se promjene u oporezivanju dohotka primjenjuju od prosinca ove godine. I dok će većini zaposlenih to donijeti koju kunu više u novčaniku, povećanje osobnog odbitka i promjene unutar stopa za oporezivanje dohotka iz proračuna bi trebale izbiti više od dvije milijarde kuna. Lokalna zajednica pritom je najveći gubitnik jer joj se iz ruku izbija oko 1,8 milijardi kuna prihoda. Naime, iz oporezivanja dohotka gradovi, općine županije prikupe oko 20 posto svojih prihoda, stoga ne čudi da su i prije no što je zakon uopće donesen gradonačelnici počeli razmišljati o smanjivanju izdataka za plaće na lokalnoj razini.
Sindikat službenika i namještenika upozorio je u četvrtak kako je "gradonačelnik jednog grada srednje veličine" sindikatu uputio dopis kojim, upravo zbog planiranog gubitka prihoda po osnovi poreza na dohodak u idućoj godini, predlaže određene materijalne restrikcije pa i otpuštanja. U službeničkom sindikatu za sada ne žele govoriti o kojem je gradu riječ, no ističu da se zaposlenima za iduću godinu predlaže dodatna neisplata materijalnih prava i snižavanje osnovice za najmanje pet posto. Osim toga, predložen je i prestanak službe za određeni broj službenika i namještenika koji bi postali tehnološki višak. Smanjenje plaća i otkazi pritom bi se razmotrili i u svim ustanovama i tvrtkama u vlasništvu tog grada.
"I dok će javnost vjerojatno pozdraviti smanjenje plaća i materijalnih prava gradskih službenika i namještenika, premda od svog grada očekuju visoku razinu javnog servisa, možda će joj manje simpatično biti smanjenje plaća teta u vrtićima, čistačima ulica ili održavateljima gradskih zelenih površina", ističe službenički sindikat. G. GALIĆ

porez_indexhr101014

(Index.hr, 10. listopada 2014.) GLAVNI tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) Siniša Kuhar javio je o "ponudi" koja je njegovom sindikatu stigla od gradonačelnika jednog hrvatskog grada srednje veličine u kojoj se zbog očekivanog gubitka prihoda povodom izmjena Zakona o porezu na dohodak predlaže "dodatna neisplata materijalnih prava, snižavanje osnovice za plaće od najmanje pet posto i prestanak službe, odnosno radnog odnosa za određeni broj službenika i namještenika koji bi bili proglašeni tehnološkim viškom."

indexhr_logo08072014"I dok će javnost vjerojatno pozdraviti smanjenje plaća i materijalnih prava gradskih službenika i namještenika, premda od svog grada očekuju visoku razinu javnog servisa, možda će joj manje simpatično biti smanjenje plaća teta u vrtićima, čistačima ulica ili održavateljima gradskih zelenih površina," piše u priopćenju Kuhara koji postavlja pitanje hoće li izmjene zakona čiji je "cilj potaknuti globalni optimizam i potrošnju, istovremeno prouzročiti lokalni pesimizam i recesiju."

Komentar smo potražili od dr. sc. Vedrana Đulabića koji je o navedenoj ponudi za Index izjavio:

"Ono što pokazuje ovaj slučaj kreativnog gradonačelnika je samo još jedan pokazatelj da reformskih zahvatima treba pristupati cjelovito imajući u vidu različite efekte do kojih može doći. Jer ako smanjite prihode od poreza na dohodak lokalnim jedinicama određene kategorije građana će vjerojatno dobiti nešto više plaće, ali će se to reflektirati na drugoj strani, odnosno na tome da će se lokalne jedinice nastojati tome prilagoditi i smanjivat će razinu usluga ili materijalna prava svojih zaposlenika pa se u konačnici opet nije mnogo postiglo.

Možete li pojasniti što mislite pod cjelovitim pristupom?

"Kad kažem cjelovit pristup reformi, mislim na državnu upravu, teritorijalnu samoupravu (općine, gradovi, županije) te javne službe. Za svaki taj segment treba utvrditi temeljne ciljeve i pristupiti reformama imajući na umu međusobnu povezanosti tih dijelova javnog sektora i specifičnost svakoga od njih. U nekim dijelovima ima više mogućnosti za primjenu menadžerskih vještina i tehnika, a u nekima manje. Na tome se mora kontinuirano raditi i eventualna sredstva koja bi se uštedjela zbog treba usmjeriti u povećanje efikasnosti, a ne samo u krpanje proračunskih rupa.

No, temeljni problem u RH je što se politika ozbiljno ne bavi javnim sektorom. Reforma javnog sektora trebala biti visoko na listi političkih prioriteta svake vlade, nešto kao svojedobno pristupanje EU oko čega je bio postignut konsenzus svih velikih stranaka i zato je taj posao bio manje-više uspješno okončan. Naime, ušli smo u punopravno članstvo. Doduše, i oko reforme javnog sektora postoji konsenzus najvećih političkih stranaka, a to je da se ništa značajno ne mijenja iako se deklarativno zagovaraju reforme, riječ je dakle o svojevrsnom statusu quo," rekao nam je Đulabić koji radi kao docent na Pravnom fakultetu u Zagrebu i koji čitatelje zainteresirane za reformu javne uprave poziva na svoj blog Administratio Publica.

Ima li načina da se izbjegnu zamke koje ste upravo opisali?

"Kad je riječ o lokalnoj i regionalnoj samoupravi, onda je evidentno da se tamo trebaju pokrenuti dva procesa: okrupnjavanje tih jedinica čime će se povećati broj stanovnika koji plaćaju poreze i tako pune lokalne proračune i decentralizacija, tj. prenošenje više ovlasti i udjela u javnim sredstvima na te jedinice putem kojih će se financirati javni poslovi na lokalnoj razini," zaključio je dr. sc. Đulabić.

porez_narodhr091014

(Narod.hr, 9. listopada 2014.) Iako ga Vlada još nije uputila u Sabor Zakon o izmjenama i dopunama, Zakon o porezu na dohodak već je počeo proizvoditi pravne učinke, a postavlja se pitanje hoće li izmjene Zakona o porezu na dohodak kojima je cilj potaknuti narodhr_logoglobalni optimizam i potrošnju, istovremeno prouzročiti lokalni pesimizam i recesiju, piše u priopćenju Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH koje potpisuje glavni tajnik Siniša Kuhar.

"Tako, naime, proizlazi iz ponude koju je Sindikatu državnih i lokalnih službenika i namještenika RH uputio gradonačelnik jednog grada srednje veličine, u kojoj se zbog planiranog gubitka prihoda po osnovi poreza na dohodak u 2015. godini predlaže dodatna neisplata materijalnih prava, snižavanje osnovice za plaće za najmanje pet posto i prestanak službe, odnosno radnog odnosa za određeni broj službenika i namještenika koji bi bili proglašeni tehnološkim viškom", smatra Kuhar.

Kako se iz dopisa gradonačelnika saznaje, predložene mjere istovremeno će se razmatrati i u svim tvrtkama i ustanovama u vlasništvu grada. I dok će javnost vjerojatno pozdraviti smanjenje plaća i materijalnih prava gradskih službenika i namještenika, premda od svog grada očekuju visoku razinu javnog servisa, možda će joj manje "simpatično" biti smanjenje plaća teta u vrtićima, čistačima ulica ili održavateljima gradskih zelenih površina, objašnjava Kuhar.

"No, svima je jasno da se samo smanjenjem plaća i broja zaposlenih čije se plaće isplaćuju iz gradske su blagajne proračunska rupa koja će nastati umanjenjem prihoda jedinica lokalne samouprave neće moći zakrpati, a sasvim je izvjesno kako će ona u budućnosti biti razmjerna i povećanju broj rupa na gradskim cestama", ocijenjo je Kuhar.

MINI POREZNA REFORMA

Nepostojeći zakon počeo proizvoditi pravne učinke

Postavlja se pitanje hoće li izmjene Zakona o porezu na dohodak kojima je cilj potaknuti globalni optimizam i potrošnju, istovremeno prouzročiti lokalni pesimizam i recesiju

grad_od_legica

(SDLSN, 9. listopada 2014.) Iako ga Vlada još nije uputila u Sabor Zakon o izmjenama i dopunama Zakon o porezu na dohodak već je počeo proizvoditi pravne učinke.

sdlsn_www220Tako, naime, proizlazi iz "ponude" koju je Sindikatu državnih i lokalnih službenika i namještenika RH uputio gradonačelnik jednog grada srednje veličine, u kojoj se zbog planiranog gubitka prihoda po osnovi poreza na dohodak u 2015. godini predlaže dodatna neisplata materijalnih prava, snižavanje osnovice za plaće za najmanje pet posto i prestanak službe, odnosno radnog odnosa za "određeni" broj službenika i namještenika koji bi bili proglašeni "tehnološkim viškom".
Kako se iz dopisa gradonačelnika saznaje, predložene mjere istovremeno će se razmatrati i u svim tvrtkama i ustanovama u vlasništvu grada.
I dok će javnost vjerojatno pozdraviti smanjenje plaća i materijalnih prava gradskih službenika i namještenika, premda od svog grada očekuju visoku razinu javnog servisa, možda će joj manje "simpatično" biti smanjenje plaća teta u vrtićima, čistačima ulica ili održavateljima gradskih zelenih površina.
No, svima je jasno da se "samo" smanjenjem plaća i broja zaposlenih čije se plaće isplaćuju iz gradske blagajne proračunska rupa koja će nastati umanjenjem prihoda jedinica lokalne samouprave neće moći zakrpati, a sasvim je izvjesno kako će ona u budućnosti biti razmjerna i povećanju broj rupa na gradskim cestama.
Stoga se postavlja pitanje hoće li mjera kojoj je cilj potaknuti globalni optimizam i potrošnju, istovremeno prouzročiti lokalni pesimizam i recesiju. S. Kuhar

Završeni 18. Športski susreti SDLSN: Grad Zagreb ukupni pobjednik

zaton12_pobjednik

(15. svibnja 2012.) U nedjelju su završeni 18. Športski susreti Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, koji su po 15. puta održani u turističkom naselju Zaton, omiljenoj destinaciji sportaša iz redova službenika i namještenika.

sdlsn_www220Tijekom natjecanja u brojnim športskim disciplinama, a još više druženja s kolegicama i kolegama iz istih i različitih državnih, lokalnih i javnih službi, napunjene su "baterije" i "odrađena" je važna sastavnica radničkog života - rekreacija, odnosno jedna trećina formule "osam sati rada, osam sati odmora i osam sati rekreacije".
Potrebu zajedničkog druženja svih koji dijele službenički i namještenički kruh istaknuo je na otvaranju predsjednik SDLSN Boris Pleša i dodao kako nas nakon športskih susreta čeka još jedan "susret" s predstavnicima Vlade u disciplini "kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike", napomenuvši pri tome kako se nada da Vlada kao poslodavac barem neće dirati u slobodne dane namijenjene športskoj rekreaciji svojih zaposlenika.

zaton12_plesa

Potvrdu za to Pleša je pronašao u činjenici da je Vlada već tradicionalno prihvatila pokroviteljstvo nad športskim susretima SDLSN, a u njeno ime sudionike je pozdravio resorni ministar svih službenika i namještenika, ministar uprave Arsen Bauk, koji je tom prigodom potvrdio vijest o formiranju pregovaračkog odbora Vlade za pregovore o novom kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike i s njima zapjevao pjesmu "maslina je neobrana".

zaton12_bauk

Ima li u tome kakve dublje simbolike pokazat će vrijeme, odnosno predstojeći pregovori.
Športska natjecanja protekla su u fer i adrenalinom bogatom ozračju, a kad se podvukla crta i zbrojili osvojeni trofeji, ukupnim pobjednikom je proglašen Grad Zagreb, drugo mjesto je zauzela Sisačko-moslavačka županija, a treće Varaždinska županija.

zaton12_film

Kome je Grinch ukrao Božić: Većini gradova prazne blagajne pa za blagdanske nagrade nema novca
Božićnicu ne dijele Rijeka, Split, Zagreb, u Osijeku bonovi...

Hoće li i kolikim božićnicama zaposlenike svojih uprava počastiti gradonačelnici

bandic_vl091210

autor: Velinka Knežević, dopisnici Večernjeg lista 09.12.2010.

Zagrebački komunalni div Zagrebački holding u prvih pola godine ušao je u minus od 51 milijun kuna, a uprava se trenutačno "navlači" sa sindikatima (kojih ima 56) da radnicima ne isplati božićnicu. Inače razjedinjeni sindikati u ovome imaju čvrst stav - božićnice, zajamčene kolektivnim ugovorom, neće se odreći.

Pregovori još traju

Riječ je o 2884 kune, a za više od 12 tisuća zaposlenika trošak je 37 milijuna kuna. No Holdingov stvarni trošak je 82 milijuna kuna jer je dužan, s obzirom na to da i božićnica i regres iznose više od 2500 kuna, koliko je granica ispod koje država ne zaračunava porez, platiti još 45 milijuna kuna poreza. Uprava se nada da će na današnjem sastanku sindikati ipak uzeti u obzir lošu financijsku situaciju tvrtke i popustiti. No predstavnik vl_logo180909sindikata Dario Klenberger ustrajan je u stavu da njihove božićnice neće spasiti tvrtku.
- Kad je Holding bio u dobiti, radnici nisu dobili dio. Za iduću godinu otvoreni smo za razgovore, ali uprava mora prvo napraviti racionalizaciju i poboljšati ekonomsku sliku - kaže Klenberger.
Za radnike, Holdingov je kolektivni ugovor jedan od najboljih. Osnovica im je 2884 kune, a prosječna plaća 6300 kuna. Za razliku od gradske tvrtke, sindikat gradske uprave shvatio je loše stanje gradske blagajne i već je prošle godine pristao na kompromis. Tada su dobili cijeli regres od 3100 kuna i polovicu božićnice (1500 kuna).
- Morali smo pristati na manja prava jer su financije loše i da smo ustrajali, pitanje je bi li nam se moglo išta isplatiti. Dogovor je da ove godine nema božićnice, već samo regres od 2500 kuna. U ljeto nam nisu mogli isplatiti sve, dobili smo po 2000 kuna, pa smo usuglasili da nam ostalih 500 isplate pred Božić - kazao je Ivan Katalenić, šef sindikata gradske uprave. Gotovo je sigurno da ni u slavonskobrodskoj upravi božićnicu neće dobiti. Gradonačelnik Mirko Duspara smatra da božićnice ne bi trebalo biti, ali kako u kolektivnom ugovoru stoji obveza o isplati božićnice od 1250 kuna, djelatnici očekuju da će je ipak dobiti. U gradskim tvrtkama još pregovaraju o isplati i visini božićnice, a ishod će se znati idući tjedan.
Ništa od božićnice neće biti ni u pulskoj upravi, a gradonačelnik je preporučio gradskim tvrtkama i ustanovama da regres i božićnica ne budu veći od ukupno 2500 kuna. U Čakovcu, kao i u gradskim tvrtkama Čakom, Ekom i Stanorad, božićne naknade također neće biti. U javnim tvrtkama pregovori još traju.
- Pregovaramo o tome da se radnicima isplati 1250 kuna, što je polovica iznosa na koji imaju pravo po kolektivnom ugovoru - kaže Josip Zorčec, direktor Međimurskih voda.
U Rijeci su teške financijske prilike pritisle gradonačelnika Vojka Obersnela da odustane od isplate božićnica, a pregovori sa sindikatima još traju. Ista je situacija u tvrtkama u vlasništvu Grada.
Vinkovci ove godine neće ni svojim djelatnicima, a ni umirovljenicima i nezaposlenima isplatiti božićnicu.
Koliko god situacija bila teška, zaposleni u gradskoj upravi Vukovara i većim tvrtkama ove će godine dobiti božićnice.
- Iznosit će tisuću kuna po osobi. Prvi put božićnicu ćemo isplatiti i umirovljenicima slabijeg imovnog stanja te socijalno ugroženim obiteljima - rekao je gradonačelnik Vukovara Željko Sabo. I u dvije najveće vukovarske tvrtke, Vupiku i Borovu, zaposleni se mogu nadati božićnici. U Vupiku, koji je u vlasništvu Agrokora, dobit će poklon-bonove vrijedne po 2200 kuna, a koje mogu potrošiti isključivo u Konzumu. Usto, i za svako dijete zaposleni će dobiti poklon-bon u vrijednosti 600 kuna. Prema riječima Mirka Ćavare, glavnog direktora Borova, njihovi zaposlenici mogu se nadati božićnici.

Mali gradovi štedljiviji?

- Svaka od tvrtki kćeri Borova isplaćivat će božićnicu koliku, prema rezultatima poslovanja, mogu u ovom trenutku. Bit će tu isplata u novcu, ali i poklon-bonovima. Još nije donesena konačna odluka, ali mislim da će vrijednost isplaćene božićnice iznositi između 500 i 600 kuna - rekao je Ćavara. U Požegi zaposleni u upravi dobit će 1000 kuna, a u Karlovcu i radnici u upravi i gradskim tvrtkama dobit će 1250 kuna. U osječkoj upravi i tvrtkama dobit će od 500 do 1500 kuna. U Varaždinu još nisu odlučili hoće li isplatiti božićnice.

ZAGREB Održan drugi seminar o socijalnom partnerstvu za povjerenike Sindikata

seminar_zg121010

(SDLSN, 13. listopada 2010.) Jučer je u Domu sindikata grafičara u Zagrebu održan drugi od četiri planirana regionalna seminara za sindikalne povjerenike Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH na temu "Socijalno partnerstvo u Hrvatskoj kroz rad GSV-a i kolektivno pregovaranje".

sdlsn_www220Na seminaru je 90-tak sindikalnih povjerenika s područja Grada Zagreba, Zagrebačke, Varaždinske, Međimurske, Bjelovarsko-bilogorske, Krapinsko-zagorske, Karlovačke, Sisačko-moslavačke, Ličko-senjske i Koprivničko-križevačke županije moglo čuti izlaganja predstojnika Ureda za socijalno partnerstvo Vlade Republike Hrvatske Vitomira Begovića, predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimira Severa i pravne savjetnice SDLSN Marine Haklin o socijalnom dijalogu, kolektivnom pregovaranju i savjetovanju u Republici Hrvatskoj.

Pročitajte još...

KARLOVAČKA ŽUPANIJA: Zrinka Babić ponovno županijski povjerenik, Boris Pleša kandidat za predsjednika Sindikata

Karlovac270907-005

(SDLSN, 27. rujna) KARLOVAC - Sindikalni povjerenici Karlovačke županije izabrali su danas novo sindikalno vodstvo na razini županije za iduće četiri godine.

SDLSN_wwwZrinka Babić, koja je i dosad obnašala dužnost prvog među jednakima u Županiji, potvrdu svog dosadašnjeg rada dobila je ponovnim izborom na mjesto županijskog povjerenika, dok je za njegovog zamjenika izabran Dražen Adamić.

U Nadzorni odbor i Statutarnu komisiju Sindikata na predstojećem Saboru SDLSN istaknuti su kandidati Marica Šimičić i Dražen Adamić, a delegati na Saboru ispred Karlovačke županije bit će Zrinka Babić, Dražen Adamić, Rade Miroslav, Alena Fičurin, Željka Bačalić i Marica Šimičić.

Za predsjednika Sindikata kandidiran je zamjenik predsjednika Sindikata Boris Pleša, koji se nazočnim sindikalnim povjerenicima zahvalio na ukazanom povjerenju i kandidaturi.

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu