SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

Krapinsko-zagorska županija

vincelj_renata_140     Povjerenik: Renata Vincelj
Tel: 049/329-220
Fax: 049/329-054
Mobitel: 098/9022-735
E-mail: sindikat@udu-kzz.hr

INTERVJU s prof. dr. sc. Gordanom Marčetić o istraživanju isplate dodataka za uspješnost u radu u jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave

Nagrađivanje službenika za natprosječne rezultate rada u županijama, gradovima i općinama - problematično

marcetic_gordana_naslovnica_sdlsn200117

Nedosljednost u primjeni, nedostatak objektivnih i standardiziranih kriterija te nejednaki pristup zaposlenicima ozbiljno dovode u pitanje ispravnost, svrhovitost i pravednost ovog modela u hrvatskim okolnostima

(SDLSN - SINDIKALNI LIST, 20. siječnja 2017.) U prvoj polovini 2016. godine Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika i prof. dr. sc. Gordana Marčetić s Pravnog fakulteta iz Zagreba proveli su zajedničko istraživanje o isplati dodatka za uspješnost u radu u jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave (JLPRS).

sl_logo250Ovaj dodatak se prema Zakonu o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi može isplatiti službenicima i namještenicima ako ostvare natprosječne rezultate u radu, a godišnje može iznositi najviše tri plaće službenika ili namještenika. Sindikat je službenim putem poslao zahtjev za pristup informacijama svim hrvatskim županijama i odabranim gradovima u svakoj županiji koji su prikazani u tablici.

ŽUPANIJE GRAD I. GRAD II.
I. Zagrebačka Velika Gorica Jastrebarsko
II. Krapinsko - zagorska Krapina Zabok
III. Sisačko - moslavačka Sisak Petrinja
IV. Karlovačka Karlovac Ogulin
V. Varaždinska Varaždin Lepoglava
VI. Koprivničko - križevačka Koprivnica Križevci
VII. Bjelovarsko - bilogorska Bjelovar Daruvar
VIII. Primorsko - goranska Rijeka Opatija
IX. Ličko - senjska Gospić Senj
X. Virovitičko - podravska Virovitica Slatina
XI. Požeško - slavonska Požega Kutjevo
XII. Brodsko - posavska Slavonski Brod Nova Gradiška
XIII. Zadarska Zadar Pag
XIV. Osječko - baranjska Osijek Đakovo
XV. Šibensko - kninska Šibenik Knin
XVI. Vukovarsko - srijemska Vukovar Županja
XVII. Splitsko - dalmatinska Makarska -
XVIII. Istarska Pazin Pula
XIX. Dubrovačko - neretvanska Dubrovnik Ploče
XX. Međimurska Čakovec Prelog
XXI. Grad Zagreb Zagreb -

 

Zatraženi su odgovori na šest pitanja:

P 1. Je li župan/gradonačelnik, sukladno članku 13. stavak 2. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi pravilnikom utvrdio kriterije utvrđivanja natprosječnih rezultata i način isplate dodatka za uspješnost na radu?
P 2. Je li župan/gradonačelnik, sukladno članku 13. stavak 3. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi utvrdio masu sredstava za dodatke za uspješnost na radu u pojedinim upravnim odjelima i službama, sukladno osiguranim proračunskim sredstvima?
P 3. Koliko je sredstava do sada osigurano za isplatu dodatka za uspješnost na radu u 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015. i 2016. godini?
P 4. Koliko službenika i namještenika je zaposleno u upravnim tijelima županije/grada?
P 5. Koliko je zaposlenika do sada nagrađeno temeljem navedenog pravilnika u 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015. i 2016. godini (molimo prikaz po godinama) i to:
- Koliko službenika od ukupnog broja službenika (npr. 8/24), a koliko namještenika od ukupnog broja namještenika (npr. 2/6)?
- U kojem ukupnom iznosu?
- Koliko ih je od toga nagrađeno više puta, odnosno, koliko je nagrada isplaćeno?
- Koji je najniži, a koji najviši iznos isplaćene pojedinačne nagrade u novčanom iznosu?
P 6. Koji su prema vašem mišljenju učinci isplate dodatka za uspješnost na radu, pozitivni ili negativni. Molimo da objasnite.

marcetic_gordana1_sdlsn200117

Podatke koje su dostavile JLPRS obradila je i analizirala prof. dr. sc. Gordana Marčetić te smo ju zamolili da protumači pojedine odgovore i ukratko prikaže rezultate istraživanja.

Jesu li župani i gradonačelnici u svim anketiranim jedinicama donijeli pravilnike o kriterijima i utvrdili masu sredstava za dodatke na uspješnost?

Ne. U dvije županije (Požeško-slavonska i Šibensko-kninska) te šest gradova (Đakovo, Kutjevo, Makarska, Petrinja, Šibenik i Županja) župani i gradonačelnici nisu donijeli pravilnike niti su utvrdili masu sredstava za dodatke na uspješnost. No, u tim jedinicama dodaci na uspješnost nisu ni isplaćivani.
Iako su u velikom broju jedinica donijeti pravilnici, među njima 24 JLPRS nije utvrdilo masu sredstava za dodatke. Unatoč tomu, neke su tijekom godina isplaćivale dodatke na uspješnost. Sveukupno je oko polovine anketiranih jedinica isplaćivalo dodatke u razdoblju od 2010. do 2016.

Postoji li veća razlika u ukupnoj masi isplaćenih sredstava za dodatak na uspješnost u promatranim godinama između pojedinih lokalnih jedinica?

Da, razlika je vrlo velika između pojedinih lokalnih i regionalnih jedinica što se ne može povezati s brojem zaposlenih. Primjerice, u gradu s 468 zaposlenih, najveći iznos sredstava za dodatke u 2013. je iznosio 72.417 kuna, dok je, s druge strane, u županiji koja ima 110 zaposlenih u 2015. izdvojeno čak 2.424.000 kuna. To je ujedno i najveći godišnji iznos koji je u promatranim godinama izdvojen na ime dodatka u svim JLPRS, s time da je već premašen u prvoj četvrtini 2016. Pitanje je može li se to opravdati isključivo jakim financijskim kapacitetom, osobito ako ovu županiju usporedimo s gradom - sjedištem te županije, koji ima duplo više zaposlenih (221) i nesumnjivo izvrstan prihod od turizma, a najviši iznos sredstava koji je izdvojio u godini 2012. bio je 318.448 kuna.
I obrnuto, najmanji iznos od 1.348 kuna u 2010. godini je isplaćen u gradu Daruvaru koji broji 26 zaposlenih, dok su neke JLPRS sa sličnim ili manjim brojem zaposlenih odvojile znatno veće novčane svote na ime dodatka (npr. Ploče, Zabok) ili pak uopće nisu isplaćivale dodatke (Knin, Krapina, Križevci, Pag, Prelog, Senj).

Postoji li razlika u iznosu isplaćenih sredstava unutar istog grada ili županije u pojedinim godinama?

marcetic_gordana2_sdlsn200117

Da, iznenađujuće su velike razlike. Više je pravilo nego iznimka da su u pojedinim godinama isplaćivani veći iznosi, a u drugim godinama nije uopće bilo isplata ili su iznosi bili znatno manji. Primjerice, u Zagrebačkoj županiji je od 2010. do 2013. isplaćivano između milijun i milijun i pol kuna godišnje, a u 2014. i 2015. nije isplaćen nikakav iznos na ime dodatka. U Velikoj Gorici je bilo obrnuto, pa se tek počelo isplaćivati nakon 2014. Slično je i u Rijeci, koja u 2010., 2012. i 2015. nije izdvojila niti jednu kunu, dok je ostalih godina isplatila između 125.000 i 263.000 kuna godišnje. U Sisačko-moslavačkoj županiji je 2010. isplaćeno 382.000 kuna, a u 2014. 1.380.000 kuna, u Karlovcu je pak 2010. isplaćeno 180.895 kuna, a 2013. 20.438 kuna. Nadalje, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji je 2010. isplaćeno samo 2.090 kuna, da bi godinu dana kasnije svota narasla na 79.382 kuna, a sličan nerazmjer je i u Zadru, gdje je 2013. isplaćeno 72.417 kuna, a dvije godine kasnije samo 3.103 kn. I tako dalje. Teško je povjerovati da su tako velike razlike u kvaliteti i rezultatima rada službenika i namještenika unutar iste jedinice LRSG u vremenskom razdoblju od godinu ili dvije.

Kakva je situacija u pogledu broja nagrađenih službenika i namještenika i koliko su puta nagrađivani unutar iste godine?

I ovdje je također primjetna ogromna razlika i između pojedinih JLRSG i unutar iste jedinice pa brojka varira od minimalno jednog nagrađenog namještenika i niti jednog službenika do čak 90% nagrađenih službenika i 90-100% nagrađenih namještenika (u nekoliko jedinica). U pojedinim jedinicama samo je jedan zaposlenik ili službenik dobio jednu nagradu. Na drugoj strani ljestvice je opet županija gdje je u 2015. nagrađeno 87 od ukupno 88 službenika i sva 4 namještenika s ukupno 181 nagradom, od kojih je najniža bila 7.470, a najviša 22.500 kuna. Dakako da cijeli koncept dodatka na uspješnost s time gubi svoj smisao, jer bi se on trebao isplaćivati kao nagrada za natprosječne rezultate rada, a ne kao dodatak na plaću svim zaposlenicima.
No, ipak u većem broju jedinica nisu nagrađeni svi zaposleni već određeni, veći ili manji postotak službenika i namještenika. Nagrade variraju, od najmanjeg individualnog iznosa 323 kune koji je isplaćen u Zaboku 2012. i 10% od bruto plaće u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u svim godinama, pa sve do iznosa od 33.631 kuna koji je isplaćen 2011. u Dubrovniku ili iznosa od tri plaće u Rijeci koji je isplaćivan malom broju službenika u godinama 2011., 2013. i 2014.

Koji je prevladavajući stav o učincima isplate dodatka na uspješnost u JLPRS?

Na pitanje o učincima isplate dodatka na uspješnost na radu većina ispitanih jedinica nije odgovorila jer smatraju da se ne radi o informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama.

Koji bi bio sažeti zaključak dobivenih rezultata istraživanja?

marcetic_gordana3_sdlsn200117

Nedosljednost u primjeni, nedostatak objektivnih i standardiziranih kriterija te nejednaki pristup zaposlenicima ozbiljno dovode u pitanje ispravnost, svrhovitost i pravednost ovog modela u hrvatskim okolnostima.

Kakva su komparativna regionalna, EU i svjetska iskustva?

Različite varijante modela plaća ili dodataka na plaću koje se temelje na kvaliteti radnog izvršenja (Performance-related pay - PRP) rezultat su uvođenja menadžerskih metoda u javnu upravu pod utjecajem doktrine Novog javnog menadžmenta. Za razliku od klasičnih platnih sustava koji su se dugo vremena fokusirali na karijeru, stabilnost, iskustvo u službi, posljednjih desetljeća se promijenila priroda rada i radne snage, traži se specijalizirano znanje i posebne vještine, pa se i javni službenik više ne promatra kao dio skupine već kao pojedinac čije doprinose treba prepoznati i nagraditi. Sveopći proces fleksibilizacije, decentralizacije i individualizacije odgovornosti odrazio se i na sustavima plaća, ali ne svugdje u istom opsegu. Dok je u većini anglosaksonskih, skandinavskih i nekih drugih zemalja koje su provodile menadžerske reforme individualni i decentralizirani pristup plaćama bio naglašeniji, na kontinentu Europe taj proces teče sporije. U zemljama EU osnovna plaća je u pravilu povezana sa stupnjevanjem radnog mjesta pojedinog zaposlenika na platnoj ljestvici, dok se drugi dio plaće temelji na različitim kriterijima. No, iako su još uvijek tradicionalni i opći kriteriji vezani za godine provedene u službi, raste broj bonusa koji se vežu za radnu ocjenu. Često se takvi modeli uvode samo za vodeće osoblje ili vrijede na razini pojedinih ministarstava odnosno agencija dok je manji broj zemalja uveo ekstenzivan i formaliziran sustav plaća prema radu. Unatoč propulzivnosti i svojevrsnoj pomodnosti modela PRP-a, vrlo je malo komparativnih i empirijskih istraživanja o njegovoj uspješnosti ili neuspješnosti u praksi. Jedino veće istraživanje na koje se brojni autori referiraju je ono koje je proveo OECD, no pokušaji da se izmjeri opseg u kojem su službenički sustavi u praksi usmjereni na izvršenje nisu bili osobito uspješni.

Je li nagrađivanje za natprosječne rezultate rada čarobni štapić kojim se mogu riješiti svi problemi javne uprave?

Sasvim sigurno nije riječ o čarobnom štapiću, štoviše, ovaj koncept može proizvesti brojne negativne efekte u upravnim sustavima koji nemaju objektivan sustav ocjenjivanja. Iako nema formule koja će jamčiti uspješnost uvođenja modela PRP-a, mnogi stručnjaci ističu da je potrebno zadovoljiti neke nužne uvjete kako bi njihovo djelovanje bilo efektivno. Među njima su: povjerenje u vodstvo, izostanak primoravanja na izvršenje, dobar sustav mjerenja i relevantni kriteriji ocjenjivanja, sposobnost da se plati dobar rad, valjana procjena poslova, otvorena politika plaća, usklađenost s prevladavajućom kulturom, itd. Menadžere i osobe koje nadziru rad treba osposobiti u vještinama postupka ocjenjivanja i prevladavanja subjektivnosti u ocjenjivanju, motivirati ih da vode brigu o ocjenjivanju rada, pa i kažnjavati ako to ne čine kako treba. I zaposlenici i menadžeri trebaju pokazati interes za ocjenjivanje rada te ostvariti dobru komunikaciju.

marcetic_gordana4_sdlsn200117

Svi koji su zaposleni u hrvatskoj upravi znaju da ovi uvjeti uglavnom nisu ostvareni te da ne postoji dosljedan i jedinstven sustav ocjenjivanja s razrađenim i valjanim kriterijima ocjene i objektivnim ocjenjivačima. Nekoliko istraživanja koje sam provodila u tijelima državne uprave i Gradu Zagrebu posljednjih desetak godina uvijek pokazuju iste rezultate - nerealno visoki postotak iznimno uspješnih i uspješnih ocjena (od 90-98%!) i minoran postotak zadovoljavajućih ocjena. Apsurdno je pomisliti da su te ocjene istinski pokazatelj kvalitetno obavljenog posla, jer iz njih proizlazi da su hrvatski službenici najbolji na svijetu. Takva situacija pogoduje neradnicima, a omalovažava i frustrira ljude koji uistinu kvalitetno i predano rade svoj posao. S druge strane, upravo činjenica da ocjene nikada nisu ni utjecale na visinu plaće, pokazuje da se njih ne smatra suviše bitnim faktorom jer u praksi djeluju sasvim drugi neformalni kriteriji, kao što su političke i prijateljske veze. O tome dovoljno govori i okolnost da Vlada do danas nije donijela uredbu o kriterijima za određivanje natprosječnih rezultata i načinima njegova isplaćivanja. No, ovo istraživanje u JLPRSG pokazuje da se i u slučaju kada su donijeti pravilnici o nagrađivanju nastavlja s dosadašnjom praksom nejedinstvenosti, nedosljednosti i neobjektivnosti.

Koji su pozitivni i negativni učinci diferencijacije zaposlenika s obzirom na uspješnost u radu - kakvo ponašanje potiče?

Na teorijskoj razini mnogi autori argumentiraju u prilog PRP-a naglašavajući jednostavnost formule plaćanja prema radu - zaposlenici koji žele veću plaću radit će više i kvalitetnije će ispunjavati svoje radne zadatke, a menadžeri trebaju kreirati vrijednosni sustav nagrada (koje su uobičajeno novčane) i povezati ih s očekivanom razinom izvršenja. Oni ističu da ovaj model pridonosi zdravom natjecanju koje omogućava više plaće agresivnijim i produktivnijim zaposlenicima, dok prosječni dobivaju niže plaće koje i zaslužuju, pa je krajnji rezultat - ravnomjerna pravednost. Iako povezivanje novčanih ili drugih poticaja s motivacijom zvuči teorijski logično, u stvarnosti se ova pretpostavka pokazala upitnom. Naime, često se događa da zaposlenici na koje se primjenjuju modeli PRP-a ne rade više i kvalitetnije, pa protivnici ovog pristupa ističu da takvi načini plaćanja uopće nisu motivirajući. Tu je riječ o vrlo nezdravom natjecanju između zaposlenika jer su u takvom kompetitivnom okruženju pobjednici na cijeni, dobivaju status, počasti i novčane nagrade, dok gubitnici postaju ljuti, frustrirani ili demotivirani.

marcetic_gordana5_sdlsn200117

Novija istraživanja u organizacijama javnog sektora (npr. Studija o motivaciji danskog Ministarstva financija ili studija o reformi platnog sustava u američkoj državi Georgiji) pokazuju da većina službenika načelno podržava PRP smatrajući ga pravednijim od modela plaća koji se temelje na godinama provedenim u službi ili prema zvanju. Međutim, problemi se pojavljuju u trenutku njegove implementacije u praksi. U mnogo slučajeva do sada ljudi su bili više demotivirani i frustrirani nakon uvođenja plaćanja prema učinku. Uspoređujući neprekidno svoj doprinos s ostalim kolegama, zaposlenici tendiraju vjerovanju da oni koji su dobili bonuse to nisu zaslužili, osobito ako ih oni sami nikada ne dobivaju. Oni osjećaju da su nepošteno tretirani zbog neprofesionalnih ili nepoštenih odluka o plaćama svojih nadređenih.
Rezultati nekih ranijih istraživanja pokazuju da je ono što se najviše vrednuje - pravednost u plaći, odnosno, da ljude uglavnom ne zanima rade li osobe na drugim poslovima više, ali su vrlo zainteresirani da li za isti posao dobivaju veću plaću. Ljudi su obično nezadovoljni kad vide da je njihova plaća manja od plaća onih koje rade na istim poslovima. Štoviše, ako je produktivan i učinkovit zaposlenik na određenom poslu plaćen jednako kao i onaj koji je manje produktivan i kvalitetan na istom takvom poslu, može se dogoditi da će on smanjiti svoju produktivnost do točke koju smatra pravednom.

Razgovarao: Siniša Kuhar
Fotografije: arhiva SDLSN

Završeni 18. Športski susreti SDLSN: Grad Zagreb ukupni pobjednik

zaton12_pobjednik

(15. svibnja 2012.) U nedjelju su završeni 18. Športski susreti Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, koji su po 15. puta održani u turističkom naselju Zaton, omiljenoj destinaciji sportaša iz redova službenika i namještenika.

sdlsn_www220Tijekom natjecanja u brojnim športskim disciplinama, a još više druženja s kolegicama i kolegama iz istih i različitih državnih, lokalnih i javnih službi, napunjene su "baterije" i "odrađena" je važna sastavnica radničkog života - rekreacija, odnosno jedna trećina formule "osam sati rada, osam sati odmora i osam sati rekreacije".
Potrebu zajedničkog druženja svih koji dijele službenički i namještenički kruh istaknuo je na otvaranju predsjednik SDLSN Boris Pleša i dodao kako nas nakon športskih susreta čeka još jedan "susret" s predstavnicima Vlade u disciplini "kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike", napomenuvši pri tome kako se nada da Vlada kao poslodavac barem neće dirati u slobodne dane namijenjene športskoj rekreaciji svojih zaposlenika.

zaton12_plesa

Potvrdu za to Pleša je pronašao u činjenici da je Vlada već tradicionalno prihvatila pokroviteljstvo nad športskim susretima SDLSN, a u njeno ime sudionike je pozdravio resorni ministar svih službenika i namještenika, ministar uprave Arsen Bauk, koji je tom prigodom potvrdio vijest o formiranju pregovaračkog odbora Vlade za pregovore o novom kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike i s njima zapjevao pjesmu "maslina je neobrana".

zaton12_bauk

Ima li u tome kakve dublje simbolike pokazat će vrijeme, odnosno predstojeći pregovori.
Športska natjecanja protekla su u fer i adrenalinom bogatom ozračju, a kad se podvukla crta i zbrojili osvojeni trofeji, ukupnim pobjednikom je proglašen Grad Zagreb, drugo mjesto je zauzela Sisačko-moslavačka županija, a treće Varaždinska županija.

zaton12_film

RTL Danas o borbi vatrogasaca za očuvanje broja 93

magdic93_rtl051210_390

Za gledanje priloga RTL-a klikni na sliku...

ZAGREB Održan drugi seminar o socijalnom partnerstvu za povjerenike Sindikata

seminar_zg121010

(SDLSN, 13. listopada 2010.) Jučer je u Domu sindikata grafičara u Zagrebu održan drugi od četiri planirana regionalna seminara za sindikalne povjerenike Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH na temu "Socijalno partnerstvo u Hrvatskoj kroz rad GSV-a i kolektivno pregovaranje".

sdlsn_www220Na seminaru je 90-tak sindikalnih povjerenika s područja Grada Zagreba, Zagrebačke, Varaždinske, Međimurske, Bjelovarsko-bilogorske, Krapinsko-zagorske, Karlovačke, Sisačko-moslavačke, Ličko-senjske i Koprivničko-križevačke županije moglo čuti izlaganja predstojnika Ureda za socijalno partnerstvo Vlade Republike Hrvatske Vitomira Begovića, predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimira Severa i pravne savjetnice SDLSN Marine Haklin o socijalnom dijalogu, kolektivnom pregovaranju i savjetovanju u Republici Hrvatskoj.

Pročitajte još...

KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Zaposleni u Županiji zadovoljni dogovorenim

ku_kkz210710_390

(www.kzz.hr) Kolektivni ugovor za zaposlene u upravnim tijelima Krapinsko-zagorske županije danas su potpisali župan Siniša Hajdaš Dončić, Boris Pleša, predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika te Marina Krog, povjerenica Sindikata u Krapinsko-zagorskoj županiji.

kzz_zgradaNakon konstruktivnih razgovora o tekstu i sadržaju Kolektivnog ugovora za zaposlene u upravnim tijelima Krapinsko-zagorske županije, uslijedilo je i danas održano njegovo potpisivanje. Vidno zadovoljan razumijevanjem zaposlenih na koje je naišao, župan Siniša Hajdaš Dončić kazao je kako "nakon socijalno prihvatljivih pregovora potpisuje kvalitetan kolektivni ugovor". Kada je riječ o zaposlenicima organiziranim u Sindikat rekao je kako im "zahvaljuje na razumijevanju koje su iskazali, jer se nalazimo u financijski teškoj godini u kojoj će, zbog najnovijih rješenja Vlade Republike Hrvatske, prihodi naše Županije do kraja godine na mjesečenoj bazi pasti i do 10 posto."
Boris Pleša, predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, istaknuo je kako je ovo dobar primjer suradnje poslodavca i radnika, jer se i u krizno vrijeme, vrijeme recesije, uspijeva pronaći zajednički interes i razumijevanje kada je riječ o pravima zaposlenih u Krapinsko-zagorskoj županiji.
Povjerenica Sindikata za Krapinsko-zagorsku županiju, Marina Krog, zahvalila je županu na razumijevanju i uvažavanju sindikalnih zahtjeva, a koji su, uistinu, bili u skladu sa složenom situacijom u kojoj se danas nalaze svi u Hrvatskoj pa tako i naša Županija.

KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA: Nada Horvat županijska povjerenica, Boris Pleša kandidat za predsjednika Sindikata

Zabok210907-002

(SDLSN, 21. rujna) ZABOK - Na danas održanoj izbornoj skupštini Povjereništva SDLSN Krapinsko-zagorske županije sindikalni povjerenici izabrali su između sebe novo županijsko sindikalno vodstvo.

Županijska povjerenica u idućem četverogodišnjem mandatu bit će Nada Horvat, a njena zamjenica Ljubica Sinković.

Zabok210907-003Za izbore za Statutarnu komisiju i Nadzorni odbor Sindikata na predstojećem Saboru SDLSN predloženi su kandidati Jasna Vorih Čiček i Renata Vincelj.

Zastupnici na Saboru bit će Ivan Budić, Nada Horvat, Ljubica Sinković, Ivan Kos i Ervin Šoban.

Kao kandidat za predsjednika Sindikata istaknut je Boris Pleša, sadašnji zamjenik predsjednika Sindikata.

Na skupštini su bili nazočni i predsjednik Sindikata Ivica Ihas i tajnik Sindikata Siniša Kuhar.

Predsjednik Ihas tom se prigodom zahvalio dosadašnjem županijskom povjereniku Ivanu Budiću na samoprijegornom radu i napretku koji je ostvaren za njegova mandata, kako u jačanju sindikalne organizacije, tako i u broju članova Sindikata, te zaželio novom vodstvu uspješan rad i dobru suradnju sa središnjicom Sindikata i njegovim tijelima.

Večernji list o uskršnjoj humanitarnoj akciji naših članova u Zagorskoj JVP iz Zaboka

Vatrogasci_Zabok_Uskrs374

ZAGORSKI LIST i Radio KAJ o slučaju "HITNA" i inicijativi naših vatrogasaca

(SDLSN, 11. kolovoza) Inicijativa Zagorske JVP o objedinjavanju dojavnog sustava pri prometnim nezgodama u Krapinsko-zagorskoj županiji odjeknula je u medijima i pokazala kako profesionalni vatrogasci imaju izražen senzibilitet za probleme sredine u kojoj djeluju, makar se radilo i o pitanjima koja naizgled prelaze granice njihove nadležnosti.

Za sindikat je ova priča zanimljiva iz razloga jer je inicijativa potekla iz redova naših članova u Zagorskoj JVP iz Zaboka, te u nastavku stoga možete pročitati kako su je zabilježili u Zagorskom listu i na Radijskoj postaji KAJ.

ZL_hitna2

Pročitajte cijeli članak iz Zagorskog lista

Kaj_logoVATROGASCI PONUDILI RJEŠENJE PROBLEMA NEPOSTOJANJA HITNE POMOĆI U ZAGORJU - RADIO KAJ, 10.kolovoz 2006. -Rješenje nevjerojatne situacije da Krapinsko-zagorska županija nema organiziranu Hitnu pomoć zbog činjenice da ima manje od 200.000 stanovnika, barem u dijelu koji se odnosi na dojavni sustav u slučaju prometnih nezgoda, ponudila je Zagorska javna vatrogasna postrojba sa sjedištem u Zaboku. Voditelj službe za tehniku Javne vatrogasne postrojbe Mladen Magdić izjavio je kako je dispečerski centar, odnosno operativno dežurstvo ove uzorne vatrogasne postrojbe u stanju preuzeti sve pozive na broj 94 koji se odnose na prometne nezgode i u najkraćem mogućem roku obavijestiti najbližu raspoloživu ekipu hitne pomoći. Prema Magdićevim riječima dispečerski centar Zagorske Javne vatrogasne postrojbe istovremeno može pokrenuti i vatrogasnu i medicinsku intervenciju, uz prethodno usuglašavanje protokola i liste raspoloživih interventnih medicinskih timova. Ovime bi se nedostatak operativnog dežurstva s jedne i već postojeći i dobro uhodani dojavni sustav s druge strane mogli iskoristiti na najbolji mogući način, posebice zbog činjenice da javna vatrogasna postrojba posjeduje GPS sustav za navođenje, te uskoro uvodi i kompjuterizirani sustav mapiranja svih raspoloživih vatrogasnih postrojbi i ekipa za intervenciju na području Županije, koji će automatski određivati optimalnu interventnu ekipu i najkraći put do intervencije, a moguće ga je "nahraniti" i s podatcima o zdravstvenim kapacitetima i ekipama.

Zagorje bez hitne: Vatrogasci nude svoje dispečere

Piše: Ljiljana Pavlina
Foto: Krunoslav Pavlina
Skandal s kašnjenjem liječnika na mjesto sudara zavadio političare

Jutarnji_weblogoKRAPINA - Šokantna činjenica da Krapinsko-zagorska županija prema državnim mjerilima nema dovoljan broj stanovnika (manje od 200.000) da bi imala samostalnu službu Hitne pomoći digla je na noge, nakon teškog sudara u Bedekovčini gdje su unesrećeni u ponedjeljak jedva živi dočekali pomoć, sve političke organizacije.
Zaratila je županijska vlast u Zagorju s oporbenim HDZ-om, dok su profesionalni vatrogasci ponudili konkretnu pomoć, preuzimanjem svih poziva na broj 94.

Dispečerski centar
- Javna vatrogasna postrojba Zabok nudi rješenje, barem u dijelu koji se odnosi na dojavni sustav u slučaju prometnih nesreća. Dispečerski centar, odnosno operativno dežurstvo ove postrojbe u stanju je preuzeti sve pozive na broj 94 koji se odnose na

Nesreća u Bedekovčini koja je sve otkrila

Nesreća u Bedekovčini koja je sve otkrila

prometne nesreće i u najkraćem roku obavijestiti najbližu raspoloživu ekipu Hitne pomoći - izjavio je jučer voditelj službe za tehniku JVP-a i predsjednik Odbora profesionalnih vatrogasaca SDLFN Mladen Magdić.
- Dispečerski centar JVP može istovremeno pokrenuti i vatrogasnu i medicinsku intervenciju, uz prethodno usuglašavanje protokola i liste raspoloživih interventnih medicinskih timova. Ovime bi nedostatak operativnog dežurstva i već uhodani vatrodojavni sustav mogli iskoristiti na najbolji mogući način, to više što JVP ima GPS sustav za navođenje, a uskoro će uvesti i kompjutorizirani sustav mapiranja svih vatrogasnih postrojbi i ekipa za intervenciju na području županije, koje je moguće ‘nahraniti’ podacima o zdravstvenim kapacitetima i ekipama -dodaje Magdić.

Rasprava na jesen
Magdić ima dokaze da je JVP dojavu o nesreći u Bedekovčini primio od privatne osobe u 11.50 sati, ekipa vatrogasaca je izašla u 11.51, a stigla točno u 12. Prva liječnička ekipa, kako smo i izvijestili, stigla je pola sata kasnije, a drugi unesrećeni je odvezen tek u 12.50 sati. Jučer su potaknuti našima napisima o skandalu s nepostojanjem Hitne službe press konferenciju žurno sazvali i čelnici Županijskog odbora HDZ-a, koji su uglavnom ponovili ono što je dan ranije ispričao njihov glavni tajnik Ivan Jarnjak. Optužbe za postojeće stanje usmjerili su prema koalicijskoj županijskoj vlasti, a raspravu o svemu najavili su za prvu sjednicu Županijske skupštine, na jesen.

ZABOK: Zagorska JVP predlaže objedinjavanje dojavnog sustava pri prometnim nezgodama

Zabok_dispcerski_centar2

(SDLSN, 9. kolovoza) Rješenje nevjerojatne situacije da Krapinsko-zagorska županija nema organiziranu Hitnu pomoć zbog činjenice da ima manje od 200.000 stanovnika, barem u dijelu koji se odnosi na dojavni sustav u slučaju prometnih nezgoda, ponudila je Zagorska javna vatrogasna postrojba sa sjedištem u Zaboku.

Voditelj službe za tehniku JVP i predsjednik Odbora profesionalnih vatrogasaca SDLSN Mladen Magdić izjavio je kako je dispečerski centar, odnosno operativno dežurstvo ove uzorne vatrogasne postrojbe u stanju preuzeti sve pozive na broj 94 koji se odnose na prometne nezgode i u najkraćem mogućem roku obavijestiti najbližu raspoloživu ekipu hitne pomoći.

JL080806_foro_KPavlinaMagdić podsjeća da je Zagorska JVP dojavu o prekjučerašnjoj prometnoj nezgodi u centru Bedekovčine primila od privatne osobe u 11:50, a ekipa je na intervenciju izašla u 11:51 sati, stigavši na poprište nezgode točno u 12:00.
"Spašavanje je počelo odmah po dolasku vatrogasaca", kaže Magdić koji je i sam bio član ekipe i dodaje kako je hitna pomoć s prvim unesrečenim otišla u 12:20, a druga u 12:50 sati, tako da je vozač koji je drugi prevožen ležao u autu gotovo sat vremena.
"Opet se pokazalo da su kod svih intervencija vatrogasci prvi koji žurno dolaze u pomoć dok ostale službe dolaze kasnije i to od 10 minuta na dalje", zaključio je Magdić te još jednom ponovio kako dispečerski centar Zagorske JVP istovremeno može pokrenuti i vatrogasnu i medicinsku intervenciju, uz prethodno usuglašavanje protokola i liste raspoloživih interventnih medicinskih timova.
Ovime bi se nedostatak operativnog dežurstva s jedne i već postojeći i dobro uhodani vatrodojavni sustav s druge strane mogli iskoristiti na najbolji mogući način, posebice zbog činjenice da JVP posjeduje GPS sustav za navođenje, te da uskoro uvodi i kompjuterizirani sustav mapiranja svih raspoloživih vatrogasnih postrojbi i ekipa za intervenciju na području Županije, koji će automatski određivati optimalnu interventnu ekipu i najkraći put do intervencije, a moguće ga je "nahraniti" i s podatcima o zdravstvenim kapacitetima i ekipama.

Magdić smatra da se ovakvim prijedlogom ne zadire u ingerencije sustava 112, već se samo osigurava optimalno korištenje postojećih resursa kojima raspolaže Zagorska JVP.

ZAGORSKI VATROGASCI PREDLAŽU OBJEDINJAVANJE DOJAVNOG SUSTAVA PRI PROMETNIM NEZGODAMA

hina_logo

ZAGREB, 9. kolovoza 2006. (Hina) -  Zagorska Javna vatrogasna postrojba (JVP) sa sjedištem u Zaboku, potaknuta problemima Krapinsko-zagorske županije koja nema organiziranu Hitnu pomoć jer ima manje od 200.000 stanovnika, predlaže objedinjavanje dojavnog sustava pri prometnim nezgodama, priopćio je danas Sindikat državnih službenika i namještenika.

Mladen Magdić demonstrira kompjutorski sustav praćenja i navođenja hitnih intervencija koji se uvodi u Zagorskoj JVP

Mladen Magdić demonstrira kompjutorski sustav praćenja i navođenja hitnih intervencija koji se uvodi u Zagorskoj JVP

Predsjednik Odbora profesionalnih vatrogasaca Sindikata državnih službenika Mladen Magdić tvrdi da je dispečerski centar, odnosno operativno dežurstvo Zagorske JVP, u stanju preuzeti sve pozive na broj 94 koji se odnose na prometne nezgode i u najkraćem roku obavijestiti najbližu raspoloživu ekipu Hitne pomoći.
Magdić podsjeća da je Zagorska JVP dojavu o prekjučerašnjoj prometnoj nezgodi u centru Bedekovčine primila od privatne osobe u 11,50 sati, a ekipa je na poprište nezgode stigla točno u 12 sati.
Spašavanje je počelo odmah po dolasku vatrogasaca, kaže Magdić koji je i sam bio članom ekipe, te je Hitna pomoć s prvim unesrećenim otišla u 12,20 sati, a druga u 12,50 sati.
"Opet se pokazalo da su kod svih intervencija vatrogasci prvi koji dolaze u pomoć, dok ostale službe stižu kasnije, od 10 minuta na više", kaže  Magdić.
Dispečerski centar Zagorske JVP može istovremeno pokrenuti vatrogasnu i medicinsku intervenciju, uz prethodno usuglašavanje protokola i liste raspoloživih interventnih medicinskih timova.
JVP posjeduje GPS sustav za navođenje, a uskoro uvodi i kompjuterizirani sustav mapiranja svih raspoloživih vatrogasnih postrojbi i ekipa za intervenciju na području Županije, koji će automatski određivati optimalnu ekipu i najkraći put do intervencije.
Magdić drži kako svojim prijedlogom ne zadire u nadležnosti sustava 112, već samo želi osigurati optimalno korištenje postojećih resursa Zagorske JVP. (Hina) pp/xmd ymd

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu