SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 
UNIQA Dopunsko i dodatno zdravstveno osiguranje za clanove SDLSN
Crodux za članove SDLSN
HŽ popust
Croatia osiguranje polica
Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike od 9. studenoga 2017. godine
Tumačenja zajedničke komisije
Povjerljivi savjetnici
MU statistički prikaz
Analize Ministarstva uprave
Zapošljavanje u državnoj službi
Sindikalni list

Sisačko-moslavačka županija

Kolar_Marjan140     Povjerenik: Marjan Kolar
Tel/fax: 044/500-011
Mobitel: 098/1796-319, 091/4628-258
E-mail: marjan.kolar@udu-smz.hr

29.05.2017

Završeni 23. Športski susreti SDLSN, ukupni pobjednik Sisačko-moslavačka županija

smz_pobjednik

(SDLSN, 29. svibnja 2017.) Jučer su u Zatonu kraj Nina završili tradicionalni, 23. po redu Športski susreti Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike sdlsn_www220Hrvatske, na kojima je oko 600 učesnika – članova Sindikata, tijekom trodnevnih športskih nadmetanja pokazalo svoje vještine u malom nogometu, uličnoj košarci, tenisu, stolnom tenisu, odbojci na pijesku, kuglanju, šahu, belotu, streljaštvu, pikadu i potezanju užeta.
Oni koji se nisu natjecali, bodrili su svoje kolege i uživali u druženju, pjesmi, moru i ugodnom okruženju Turističkog naselja ZATON.

coric_otvaranje

Ministar Ćorić na susretima SDLSN nije “propjevao” već je sudionicima ispred Vlade RH zaželio uspješno i fer nadmetanje

Športske susrete otvorio je, u ime pokrovitelja – Vlade Republike Hrvatske, ministar rada i mirovinskoga sustava Tomislav Ćorić, koji je pri tome izrazio žaljene što je pozvan na svečano otvaranje, a ne i na natjecanje u spremanju “fiša” odnosno ribljeg paprikaša i čobanca od divljači koje se održalo u petak i dobio obećanje organizatora da ga dogodine na 24. susretima čeka kotlić i natjecateljsko mjesto u ovoj zahtjevnoj športsko-gurmanskoj disciplini.

fis_vatra

Sudionik natjecanja u spravljanju “fiša” briše znoj dok se riba krčka u kotliću

Susreti su uspješno privedeni kraju podjelom priznanja i pehara najuspješnijim natjecateljima, a za ukupnog pobjednika proglašena je Sisačko-moslavačka županija, dok je drugo mjesto pripalo Gradu Zagrebu, a treće Osječko-baranjskoj županiji.
Nakon športskih nadmetanja i druženja službenici i namještenici vraćaju se svojim redovnim poslovima i zadaćama, obogaćeni iskustvom športske rekreacije i druženja s kolegama iz cijele Hrvatske.

Tko je sve pobijedio i u kojim disciplinama možete pogledati ovdje. S. Kuhar

20.01.2017

INTERVJU s prof. dr. sc. Gordanom Marčetić o istraživanju isplate dodataka za uspješnost u radu u jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave

Nagrađivanje službenika za natprosječne rezultate rada u županijama, gradovima i općinama – problematično

marcetic_gordana_naslovnica_sdlsn200117

Nedosljednost u primjeni, nedostatak objektivnih i standardiziranih kriterija te nejednaki pristup zaposlenicima ozbiljno dovode u pitanje ispravnost, svrhovitost i pravednost ovog modela u hrvatskim okolnostima

(SDLSN – SINDIKALNI LIST, 20. siječnja 2017.) U prvoj polovini 2016. godine Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika i prof. dr. sc. Gordana Marčetić s Pravnog fakulteta iz Zagreba proveli su zajedničko istraživanje o isplati dodatka za uspješnost u radu u jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave (JLPRS).

sl_logo250Ovaj dodatak se prema Zakonu o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi može isplatiti službenicima i namještenicima ako ostvare natprosječne rezultate u radu, a godišnje može iznositi najviše tri plaće službenika ili namještenika. Sindikat je službenim putem poslao zahtjev za pristup informacijama svim hrvatskim županijama i odabranim gradovima u svakoj županiji koji su prikazani u tablici.

ŽUPANIJE GRAD I. GRAD II.
I. Zagrebačka Velika Gorica Jastrebarsko
II. Krapinsko – zagorska Krapina Zabok
III. Sisačko – moslavačka Sisak Petrinja
IV. Karlovačka Karlovac Ogulin
V. Varaždinska Varaždin Lepoglava
VI. Koprivničko – križevačka Koprivnica Križevci
VII. Bjelovarsko – bilogorska Bjelovar Daruvar
VIII. Primorsko – goranska Rijeka Opatija
IX. Ličko – senjska Gospić Senj
X. Virovitičko – podravska Virovitica Slatina
XI. Požeško – slavonska Požega Kutjevo
XII. Brodsko – posavska Slavonski Brod Nova Gradiška
XIII. Zadarska Zadar Pag
XIV. Osječko – baranjska Osijek Đakovo
XV. Šibensko – kninska Šibenik Knin
XVI. Vukovarsko – srijemska Vukovar Županja
XVII. Splitsko – dalmatinska Makarska
XVIII. Istarska Pazin Pula
XIX. Dubrovačko – neretvanska Dubrovnik Ploče
XX. Međimurska Čakovec Prelog
XXI. Grad Zagreb Zagreb

 

Zatraženi su odgovori na šest pitanja:

P 1. Je li župan/gradonačelnik, sukladno članku 13. stavak 2. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi pravilnikom utvrdio kriterije utvrđivanja natprosječnih rezultata i način isplate dodatka za uspješnost na radu?
P 2. Je li župan/gradonačelnik, sukladno članku 13. stavak 3. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi utvrdio masu sredstava za dodatke za uspješnost na radu u pojedinim upravnim odjelima i službama, sukladno osiguranim proračunskim sredstvima?
P 3. Koliko je sredstava do sada osigurano za isplatu dodatka za uspješnost na radu u 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015. i 2016. godini?
P 4. Koliko službenika i namještenika je zaposleno u upravnim tijelima županije/grada?
P 5. Koliko je zaposlenika do sada nagrađeno temeljem navedenog pravilnika u 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015. i 2016. godini (molimo prikaz po godinama) i to:
– Koliko službenika od ukupnog broja službenika (npr. 8/24), a koliko namještenika od ukupnog broja namještenika (npr. 2/6)?
– U kojem ukupnom iznosu?
– Koliko ih je od toga nagrađeno više puta, odnosno, koliko je nagrada isplaćeno?
– Koji je najniži, a koji najviši iznos isplaćene pojedinačne nagrade u novčanom iznosu?
P 6. Koji su prema vašem mišljenju učinci isplate dodatka za uspješnost na radu, pozitivni ili negativni. Molimo da objasnite.

marcetic_gordana1_sdlsn200117

Podatke koje su dostavile JLPRS obradila je i analizirala prof. dr. sc. Gordana Marčetić te smo ju zamolili da protumači pojedine odgovore i ukratko prikaže rezultate istraživanja.

Jesu li župani i gradonačelnici u svim anketiranim jedinicama donijeli pravilnike o kriterijima i utvrdili masu sredstava za dodatke na uspješnost?

Ne. U dvije županije (Požeško-slavonska i Šibensko-kninska) te šest gradova (Đakovo, Kutjevo, Makarska, Petrinja, Šibenik i Županja) župani i gradonačelnici nisu donijeli pravilnike niti su utvrdili masu sredstava za dodatke na uspješnost. No, u tim jedinicama dodaci na uspješnost nisu ni isplaćivani.
Iako su u velikom broju jedinica donijeti pravilnici, među njima 24 JLPRS nije utvrdilo masu sredstava za dodatke. Unatoč tomu, neke su tijekom godina isplaćivale dodatke na uspješnost. Sveukupno je oko polovine anketiranih jedinica isplaćivalo dodatke u razdoblju od 2010. do 2016.

Postoji li veća razlika u ukupnoj masi isplaćenih sredstava za dodatak na uspješnost u promatranim godinama između pojedinih lokalnih jedinica?

Da, razlika je vrlo velika između pojedinih lokalnih i regionalnih jedinica što se ne može povezati s brojem zaposlenih. Primjerice, u gradu s 468 zaposlenih, najveći iznos sredstava za dodatke u 2013. je iznosio 72.417 kuna, dok je, s druge strane, u županiji koja ima 110 zaposlenih u 2015. izdvojeno čak 2.424.000 kuna. To je ujedno i najveći godišnji iznos koji je u promatranim godinama izdvojen na ime dodatka u svim JLPRS, s time da je već premašen u prvoj četvrtini 2016. Pitanje je može li se to opravdati isključivo jakim financijskim kapacitetom, osobito ako ovu županiju usporedimo s gradom – sjedištem te županije, koji ima duplo više zaposlenih (221) i nesumnjivo izvrstan prihod od turizma, a najviši iznos sredstava koji je izdvojio u godini 2012. bio je 318.448 kuna.
I obrnuto, najmanji iznos od 1.348 kuna u 2010. godini je isplaćen u gradu Daruvaru koji broji 26 zaposlenih, dok su neke JLPRS sa sličnim ili manjim brojem zaposlenih odvojile znatno veće novčane svote na ime dodatka (npr. Ploče, Zabok) ili pak uopće nisu isplaćivale dodatke (Knin, Krapina, Križevci, Pag, Prelog, Senj).

Postoji li razlika u iznosu isplaćenih sredstava unutar istog grada ili županije u pojedinim godinama?

marcetic_gordana2_sdlsn200117

Da, iznenađujuće su velike razlike. Više je pravilo nego iznimka da su u pojedinim godinama isplaćivani veći iznosi, a u drugim godinama nije uopće bilo isplata ili su iznosi bili znatno manji. Primjerice, u Zagrebačkoj županiji je od 2010. do 2013. isplaćivano između milijun i milijun i pol kuna godišnje, a u 2014. i 2015. nije isplaćen nikakav iznos na ime dodatka. U Velikoj Gorici je bilo obrnuto, pa se tek počelo isplaćivati nakon 2014. Slično je i u Rijeci, koja u 2010., 2012. i 2015. nije izdvojila niti jednu kunu, dok je ostalih godina isplatila između 125.000 i 263.000 kuna godišnje. U Sisačko-moslavačkoj županiji je 2010. isplaćeno 382.000 kuna, a u 2014. 1.380.000 kuna, u Karlovcu je pak 2010. isplaćeno 180.895 kuna, a 2013. 20.438 kuna. Nadalje, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji je 2010. isplaćeno samo 2.090 kuna, da bi godinu dana kasnije svota narasla na 79.382 kuna, a sličan nerazmjer je i u Zadru, gdje je 2013. isplaćeno 72.417 kuna, a dvije godine kasnije samo 3.103 kn. I tako dalje. Teško je povjerovati da su tako velike razlike u kvaliteti i rezultatima rada službenika i namještenika unutar iste jedinice LRSG u vremenskom razdoblju od godinu ili dvije.

Kakva je situacija u pogledu broja nagrađenih službenika i namještenika i koliko su puta nagrađivani unutar iste godine?

I ovdje je također primjetna ogromna razlika i između pojedinih JLRSG i unutar iste jedinice pa brojka varira od minimalno jednog nagrađenog namještenika i niti jednog službenika do čak 90% nagrađenih službenika i 90-100% nagrađenih namještenika (u nekoliko jedinica). U pojedinim jedinicama samo je jedan zaposlenik ili službenik dobio jednu nagradu. Na drugoj strani ljestvice je opet županija gdje je u 2015. nagrađeno 87 od ukupno 88 službenika i sva 4 namještenika s ukupno 181 nagradom, od kojih je najniža bila 7.470, a najviša 22.500 kuna. Dakako da cijeli koncept dodatka na uspješnost s time gubi svoj smisao, jer bi se on trebao isplaćivati kao nagrada za natprosječne rezultate rada, a ne kao dodatak na plaću svim zaposlenicima.
No, ipak u većem broju jedinica nisu nagrađeni svi zaposleni već određeni, veći ili manji postotak službenika i namještenika. Nagrade variraju, od najmanjeg individualnog iznosa 323 kune koji je isplaćen u Zaboku 2012. i 10% od bruto plaće u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u svim godinama, pa sve do iznosa od 33.631 kuna koji je isplaćen 2011. u Dubrovniku ili iznosa od tri plaće u Rijeci koji je isplaćivan malom broju službenika u godinama 2011., 2013. i 2014.

Koji je prevladavajući stav o učincima isplate dodatka na uspješnost u JLPRS?

Na pitanje o učincima isplate dodatka na uspješnost na radu većina ispitanih jedinica nije odgovorila jer smatraju da se ne radi o informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama.

Koji bi bio sažeti zaključak dobivenih rezultata istraživanja?

marcetic_gordana3_sdlsn200117

Nedosljednost u primjeni, nedostatak objektivnih i standardiziranih kriterija te nejednaki pristup zaposlenicima ozbiljno dovode u pitanje ispravnost, svrhovitost i pravednost ovog modela u hrvatskim okolnostima.

Kakva su komparativna regionalna, EU i svjetska iskustva?

Različite varijante modela plaća ili dodataka na plaću koje se temelje na kvaliteti radnog izvršenja (Performance-related pay – PRP) rezultat su uvođenja menadžerskih metoda u javnu upravu pod utjecajem doktrine Novog javnog menadžmenta. Za razliku od klasičnih platnih sustava koji su se dugo vremena fokusirali na karijeru, stabilnost, iskustvo u službi, posljednjih desetljeća se promijenila priroda rada i radne snage, traži se specijalizirano znanje i posebne vještine, pa se i javni službenik više ne promatra kao dio skupine već kao pojedinac čije doprinose treba prepoznati i nagraditi. Sveopći proces fleksibilizacije, decentralizacije i individualizacije odgovornosti odrazio se i na sustavima plaća, ali ne svugdje u istom opsegu. Dok je u većini anglosaksonskih, skandinavskih i nekih drugih zemalja koje su provodile menadžerske reforme individualni i decentralizirani pristup plaćama bio naglašeniji, na kontinentu Europe taj proces teče sporije. U zemljama EU osnovna plaća je u pravilu povezana sa stupnjevanjem radnog mjesta pojedinog zaposlenika na platnoj ljestvici, dok se drugi dio plaće temelji na različitim kriterijima. No, iako su još uvijek tradicionalni i opći kriteriji vezani za godine provedene u službi, raste broj bonusa koji se vežu za radnu ocjenu. Često se takvi modeli uvode samo za vodeće osoblje ili vrijede na razini pojedinih ministarstava odnosno agencija dok je manji broj zemalja uveo ekstenzivan i formaliziran sustav plaća prema radu. Unatoč propulzivnosti i svojevrsnoj pomodnosti modela PRP-a, vrlo je malo komparativnih i empirijskih istraživanja o njegovoj uspješnosti ili neuspješnosti u praksi. Jedino veće istraživanje na koje se brojni autori referiraju je ono koje je proveo OECD, no pokušaji da se izmjeri opseg u kojem su službenički sustavi u praksi usmjereni na izvršenje nisu bili osobito uspješni.

Je li nagrađivanje za natprosječne rezultate rada čarobni štapić kojim se mogu riješiti svi problemi javne uprave?

Sasvim sigurno nije riječ o čarobnom štapiću, štoviše, ovaj koncept može proizvesti brojne negativne efekte u upravnim sustavima koji nemaju objektivan sustav ocjenjivanja. Iako nema formule koja će jamčiti uspješnost uvođenja modela PRP-a, mnogi stručnjaci ističu da je potrebno zadovoljiti neke nužne uvjete kako bi njihovo djelovanje bilo efektivno. Među njima su: povjerenje u vodstvo, izostanak primoravanja na izvršenje, dobar sustav mjerenja i relevantni kriteriji ocjenjivanja, sposobnost da se plati dobar rad, valjana procjena poslova, otvorena politika plaća, usklađenost s prevladavajućom kulturom, itd. Menadžere i osobe koje nadziru rad treba osposobiti u vještinama postupka ocjenjivanja i prevladavanja subjektivnosti u ocjenjivanju, motivirati ih da vode brigu o ocjenjivanju rada, pa i kažnjavati ako to ne čine kako treba. I zaposlenici i menadžeri trebaju pokazati interes za ocjenjivanje rada te ostvariti dobru komunikaciju.

marcetic_gordana4_sdlsn200117

Svi koji su zaposleni u hrvatskoj upravi znaju da ovi uvjeti uglavnom nisu ostvareni te da ne postoji dosljedan i jedinstven sustav ocjenjivanja s razrađenim i valjanim kriterijima ocjene i objektivnim ocjenjivačima. Nekoliko istraživanja koje sam provodila u tijelima državne uprave i Gradu Zagrebu posljednjih desetak godina uvijek pokazuju iste rezultate – nerealno visoki postotak iznimno uspješnih i uspješnih ocjena (od 90-98%!) i minoran postotak zadovoljavajućih ocjena. Apsurdno je pomisliti da su te ocjene istinski pokazatelj kvalitetno obavljenog posla, jer iz njih proizlazi da su hrvatski službenici najbolji na svijetu. Takva situacija pogoduje neradnicima, a omalovažava i frustrira ljude koji uistinu kvalitetno i predano rade svoj posao. S druge strane, upravo činjenica da ocjene nikada nisu ni utjecale na visinu plaće, pokazuje da se njih ne smatra suviše bitnim faktorom jer u praksi djeluju sasvim drugi neformalni kriteriji, kao što su političke i prijateljske veze. O tome dovoljno govori i okolnost da Vlada do danas nije donijela uredbu o kriterijima za određivanje natprosječnih rezultata i načinima njegova isplaćivanja. No, ovo istraživanje u JLPRSG pokazuje da se i u slučaju kada su donijeti pravilnici o nagrađivanju nastavlja s dosadašnjom praksom nejedinstvenosti, nedosljednosti i neobjektivnosti.

Koji su pozitivni i negativni učinci diferencijacije zaposlenika s obzirom na uspješnost u radu – kakvo ponašanje potiče?

Na teorijskoj razini mnogi autori argumentiraju u prilog PRP-a naglašavajući jednostavnost formule plaćanja prema radu – zaposlenici koji žele veću plaću radit će više i kvalitetnije će ispunjavati svoje radne zadatke, a menadžeri trebaju kreirati vrijednosni sustav nagrada (koje su uobičajeno novčane) i povezati ih s očekivanom razinom izvršenja. Oni ističu da ovaj model pridonosi zdravom natjecanju koje omogućava više plaće agresivnijim i produktivnijim zaposlenicima, dok prosječni dobivaju niže plaće koje i zaslužuju, pa je krajnji rezultat – ravnomjerna pravednost. Iako povezivanje novčanih ili drugih poticaja s motivacijom zvuči teorijski logično, u stvarnosti se ova pretpostavka pokazala upitnom. Naime, često se događa da zaposlenici na koje se primjenjuju modeli PRP-a ne rade više i kvalitetnije, pa protivnici ovog pristupa ističu da takvi načini plaćanja uopće nisu motivirajući. Tu je riječ o vrlo nezdravom natjecanju između zaposlenika jer su u takvom kompetitivnom okruženju pobjednici na cijeni, dobivaju status, počasti i novčane nagrade, dok gubitnici postaju ljuti, frustrirani ili demotivirani.

marcetic_gordana5_sdlsn200117

Novija istraživanja u organizacijama javnog sektora (npr. Studija o motivaciji danskog Ministarstva financija ili studija o reformi platnog sustava u američkoj državi Georgiji) pokazuju da većina službenika načelno podržava PRP smatrajući ga pravednijim od modela plaća koji se temelje na godinama provedenim u službi ili prema zvanju. Međutim, problemi se pojavljuju u trenutku njegove implementacije u praksi. U mnogo slučajeva do sada ljudi su bili više demotivirani i frustrirani nakon uvođenja plaćanja prema učinku. Uspoređujući neprekidno svoj doprinos s ostalim kolegama, zaposlenici tendiraju vjerovanju da oni koji su dobili bonuse to nisu zaslužili, osobito ako ih oni sami nikada ne dobivaju. Oni osjećaju da su nepošteno tretirani zbog neprofesionalnih ili nepoštenih odluka o plaćama svojih nadređenih.
Rezultati nekih ranijih istraživanja pokazuju da je ono što se najviše vrednuje – pravednost u plaći, odnosno, da ljude uglavnom ne zanima rade li osobe na drugim poslovima više, ali su vrlo zainteresirani da li za isti posao dobivaju veću plaću. Ljudi su obično nezadovoljni kad vide da je njihova plaća manja od plaća onih koje rade na istim poslovima. Štoviše, ako je produktivan i učinkovit zaposlenik na određenom poslu plaćen jednako kao i onaj koji je manje produktivan i kvalitetan na istom takvom poslu, može se dogoditi da će on smanjiti svoju produktivnost do točke koju smatra pravednom.

Razgovarao: Siniša Kuhar
Fotografije: arhiva SDLSN

18.07.2013

sisak_sd180713

15.05.2012

Završeni 18. Športski susreti SDLSN: Grad Zagreb ukupni pobjednik

zaton12_pobjednik

(15. svibnja 2012.) U nedjelju su završeni 18. Športski susreti Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, koji su po 15. puta održani u turističkom naselju Zaton, omiljenoj destinaciji sportaša iz redova službenika i namještenika.

sdlsn_www220Tijekom natjecanja u brojnim športskim disciplinama, a još više druženja s kolegicama i kolegama iz istih i različitih državnih, lokalnih i javnih službi, napunjene su “baterije” i “odrađena” je važna sastavnica radničkog života – rekreacija, odnosno jedna trećina formule “osam sati rada, osam sati odmora i osam sati rekreacije”.
Potrebu zajedničkog druženja svih koji dijele službenički i namještenički kruh istaknuo je na otvaranju predsjednik SDLSN Boris Pleša i dodao kako nas nakon športskih susreta čeka još jedan “susret” s predstavnicima Vlade u disciplini “kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike”, napomenuvši pri tome kako se nada da Vlada kao poslodavac barem neće dirati u slobodne dane namijenjene športskoj rekreaciji svojih zaposlenika.

zaton12_plesa

Potvrdu za to Pleša je pronašao u činjenici da je Vlada već tradicionalno prihvatila pokroviteljstvo nad športskim susretima SDLSN, a u njeno ime sudionike je pozdravio resorni ministar svih službenika i namještenika, ministar uprave Arsen Bauk, koji je tom prigodom potvrdio vijest o formiranju pregovaračkog odbora Vlade za pregovore o novom kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike i s njima zapjevao pjesmu “maslina je neobrana”.

zaton12_bauk

Ima li u tome kakve dublje simbolike pokazat će vrijeme, odnosno predstojeći pregovori.
Športska natjecanja protekla su u fer i adrenalinom bogatom ozračju, a kad se podvukla crta i zbrojili osvojeni trofeji, ukupnim pobjednikom je proglašen Grad Zagreb, drugo mjesto je zauzela Sisačko-moslavačka županija, a treće Varaždinska županija.

zaton12_film

27.04.2011

I NAJSIROMAŠNIJI POTPISUJU

kostajnica_KU200411

(SDLSN, 27. travnja 2011.) U srijedu, 20. travnja 2011. godine, gradonačelnik Hrvatske Kostajnice Tomislav Paunović i predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH Boris Pleša potpisali su Kolektivni ugovor za zaposlene u gradskoj upravi Grada Hrvatske Kostajnice, u prisutnosti županijskog povjerenika Sindikata Marjana Kolara, povjerenika Podružnice gradske uprave Hrvatske Kostajnice Tvrdka Soklera, blagajnika podružnice Hrvoja Žličarića i pročelnika Ureda grada Petra Samardžije.
Gradonačelnik Paunović tom je prilikom naglasio kako bez obzira na lošu financijsku situaciju, neredovite isplate osobnih dohodaka i problema vezanih uz isplate materijalnih potraživanjima djelatnika smatra da je radno-pravna sigurnost djelatnika gradske uprave ovim činom svakako čvršća i dogovorena sukladno svim pozivnim propisima.
Zahvaljujući se na dobroj suradnji, predsjednik SDLSN Boris Pleša pohvalno se izrazio o svim akterima i njihovom doprinosu u ovoj suradnji i kvalitetnom završetku procesa pripreme i završnog potpisivanja ovo važnog dokumenta u vrlo kratkom periodu. M. Kolar

13.10.2010

ZAGREB Održan drugi seminar o socijalnom partnerstvu za povjerenike Sindikata

seminar_zg121010

(SDLSN, 13. listopada 2010.) Jučer je u Domu sindikata grafičara u Zagrebu održan drugi od četiri planirana regionalna seminara za sindikalne povjerenike Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH na temu “Socijalno partnerstvo u Hrvatskoj kroz rad GSV-a i kolektivno pregovaranje”.

sdlsn_www220Na seminaru je 90-tak sindikalnih povjerenika s područja Grada Zagreba, Zagrebačke, Varaždinske, Međimurske, Bjelovarsko-bilogorske, Krapinsko-zagorske, Karlovačke, Sisačko-moslavačke, Ličko-senjske i Koprivničko-križevačke županije moglo čuti izlaganja predstojnika Ureda za socijalno partnerstvo Vlade Republike Hrvatske Vitomira Begovića, predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimira Severa i pravne savjetnice SDLSN Marine Haklin o socijalnom dijalogu, kolektivnom pregovaranju i savjetovanju u Republici Hrvatskoj.

Pročitajte još…

25.04.2009

Potpisan Kolektivni ugovor za službenike i namještenike gradske uprave

Novska_KU_rukovanje

(Grad Novska – on line vijesti, 24. travnja 2009.) Nakon uspješnih dvomjesečnih pregovora između Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH, Sindikalne podružnice Grada Novske i gradonačelnika Antuna Vidakovića, kao poslodavca te zamjenika gradonačelnika Marina Piletića i Željka Solde, koji su bili u pregovaračkom timu te Natalije Pipić-Skoko, povjerenice Sindikalne podružnice Grada Novske, Karoline Šimičić, zamjenice i Ivanke Zečević-Šolta tajnice Gradskog vijeća i Gradskog poglavarstva,  danas je u Gradskoj vijećnici potpisan Kolektivni ugovor za službenike i namještenike u gradskim upravnim tijelima Grada Novske.
Ugovor su potpisali predsjednik Sindikata državnih i loklanih službenika i namještenika Republike Hrvatske, gospodin Boris Pleša i gradonačelnik grada Novske Antun Vidaković, uz nazočnost sindikalnog povjerenika Sisačko-moslavačke županije gospodina Marijana Kolara, sindikalne povjerenice Gradske uprave i zamjenice, tajnice Gradskog vijeća i Gradskog poglavarstva te zamjenicima gradonačelnika.

Novska_KU_potpisivanje

Predsjednik Sindikata, gosp. Boris Pleša izrazio je zadovoljstvo potpisivanjem ovog ugovora rekavši kako su potpisivanjem Kolektivnog ugovora osigurana materijalna prava zaposlenih, tj. regulirana su prava i obveze djelatnika i poslodavaca. Premda se kolektivni ugovor potpisuje za četverogodišnje razdoblje, podložan je promjenama. Kao što je rekao gradonačelnik, Antun Vidaković, potpisivanjem Kolektivnog ugovora službenicima i namještenicima su osigurana prava, ali i obveze, sukladno Zakonu i općem stanju, kako u gospodarstvu tako i u ostalim privrednim  granama u našem gradu. Obzirom da su donošenjem Proračuna za 2009. godinu već unaprijed osigurana sredstva, uvršena je razina prava koja je već utvrđena Poslovnikom o materijalnim pravima, a koji je bio na snazi do potpisivanja ovog ugovora. Svakako, prije donošenja slijedećeg Proračuna postoji mogućnost pregovaranja o aneksu ovog Kolektivnog ugovora, a opet sukladno mogućnostima Proračuna i zakonskim okvirima.

19.09.2007

SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA: Marjan Kolar ponovno županijski povjerenik, Boris Pleša kandidat za predsjednika Sindikata

Kolar_Marjan(SDLSN, 19. rujna) SISAK – Na danas održanoj izbornoj skupštini Povjereništva SDLSN Sisačko-moslavačke županije županije sindikalni povjerenici izabrali su između sebe novo županijsko sindikalno vodstvo.

Županijski povjerenik u idućem četverogodišnjem mandatu ponovno će biti Marjan Kolar, a njegov zamjenik Gordana Šegović.

Za izbore za Statutarnu komisiju i Nadzorni odbor Sindikata na predstojećem Saboru SDLSN istaknuti su kandidati Viktorija Majcen i Ivka Hrgović.

Zastupnici na Saboru bit će Marjan Kolar, Gordana Šegović, Boris Lovrenčić, Tamara Rajković, Dragoslav Krnjaić i Dubravko Pruša.

Kao kandidat za predsjednika Sindikata istaknut je Boris Pleša, zamjenik predsjednika Sindikata.

06.02.2007

KUTINA: SDLSN potpisnik četiri nova kolektivna ugovora

Kutina_KU060207(www.kutina.hr, SDLSN, 6. veljače) 189 radnika Gradske uprave i Gradskih ustanova od danas je izjednačeno u materijalnim i socijalnim pravima potpisivanjem 7 kolektivnih ugovora.

Tako će zaposlenici Gradske uprave, Sportskog centra, Dječjeg vrtića, Muzeja, Knjižnice, Pučkog otvorenog učilišta i Profesionalne vatrogasne postrojbe imati istu osnovicu plaće od 2180 kn, isti regres od 2000 kn, te 1000 kn božićnice i dar vrijednosti 400 kn za Uskrs.
Kutina je socijalni grad i potpisivanje ovih Kolektivnih ugovora dobro je za razvoj grada“, istaknuo je gradonačelnik Kutine Davor Žmegač, dodajući da je ovo ulaganje u ljude, čime su svi zaposlenici gradske uprave izjednačeni u pravima, ali i u obvezama.
Zadovoljstvo potpisivanjem 7 kolektivnih ugovora odjednom, izrazio je i Ivica Has, predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika: “Kutina je prvi grad koji je potpisao Kolektivne ugovore sa zaposlenicima gradske uprave i ustanova. Velik je to napredak i primjer drugim gradovima u Hrvatskoj“, koji je u ime SDLSN potpisao kolektivne ugovore za Gradsku upravu, Muzej, Knjižnicu i Pučko otvoreno učilište.  S ocjenom se složila i Božena Strugar, predsjednica Sidikata radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju.

Kutina_KU060207_374

23.11.2006

Bojim se da će zbog otkaza suprug dići ruku na sebe

Piše: Mate Piškor
Foto: Miroslav Kiš

Jutarnji_weblogoSISAK- Zlatko Harbaš (46) iz Siska, u subotu 25. studenoga dobit će otkaz. Proglašen je viškom nakon procedure racionalizacije i štednje u  Državnoj upravi za zaštitu i spašavanja u Gradskom centru 112 u Hrvatskoj Kostajnici. Naime, 11. rujna ove godine Gradski centar je zatvoren, a Zlatko stavljen na raspolaganje do 25. studenoga, kada će dobiti radnu knjižicu.

JL231106_HarbasZlatko Harbaš hrvatski je branitelj, dragovoljac Domovinskog rata sa 1003 dana provedena u obrani, a njegova sudbina po mnogočemu je tipična hrvatska priča. Uobičajen i siguran život njegove četveročlane obitelji zamijenit će strah od budućnosti i borba za preživljavanje. Otac obitelji ostat će bez posla, a gubitak radnog mjesta prijeti i majci. Naime, Zlatkova supruga Izeta radila je kao kranovođa u Valjaonici traka i gredica sisačke Željezare, a sada kada nema proizvodnje preraspoređena je na sređivanje dokumentacije u nekadašnji ERC Željezare Sisak. Boji se da je sljedeći korak koji je čeka – Zavod za zapošljavanje.
Ne znam što ćemo sutra, a najviše se bojim da moj Zlatko iz očaja ne digne ruku na sebe i tako se pridruži mnogim bivšim braniteljima koji su teške životne probleme pokušavali riješiti samoubojstvom“, ističe Izeta.
Zlatko i Izeta imaju dvoje djece, 18-godišnju kćer i 13-godišnjeg sina.

JL231106_Harbas2

Moja kći Edita je invalid od rođenja. Od prvog dana pacijentica je bolnica Šalata i Dubrava. Podvrgnuta je bezbrojnim operacijama zbog rascijepljene gornje usnice i nepca i poremećenog disanja kroz nos, a čekaju je još mnogi novi zahvati. Kada dobijem otkaz ne znam kako ću nastaviti s liječenjem svojega djeteta, kako ću brinuti o njoj. Otkad znam da sam neraspoređen i da me čeka otkaz, pokušavam na sve strane pronaći odgovarajuće radno mjesto, ali uzalud. Pitao sam u građevinskim tvrtkama, tražio zaposlenje kao vozač, ali nikome ne treba 46-godišnjak sa srednjom stručnom spremom. Nemam pravo zbog svoje djece reći svemu zbogom, ali priznajem da sam i o tome razmišljao“, pripovijeda Zlatko.
Boli ga što je za Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti tek redni broj koji se ne uklapa u zakonske paragrafe.

Piše mi u rješenju koje je potpisala ministrica Kosor kako Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata propisuje da se prilikom zapošljavanja službenika i namještenika daje prednost nezaposlenim dragovoljcima i braniteljima iz Domovinskog rata, ukoliko ispunjavaju tražene uvjete natječaja. No zakon ne propisuje i zaštitu kod raspolaganja službenika i namještenika. Gospođa ministrica kaže kako uvažava tešku socijalnu situaciju moje obitelji te da će mi pružiti pomoć. Kakvu pomoć? Milostinju? Meni to ne treba, ja sam zdrav, jak, znam i mogu raditi i ja hoću radno mjesto. Ne želim nakon 26 godina staža i 1003 dana u ratu ići po socijalnu pomoć. Od te pomoći i naknade sa Zavoda za zapošljavanje neću moći kupovati lijekove za moju Editu, neću je moći voditi u Zagreb na liječenje i kontrole“, nastavlja svoju priču hrvatski branitelj.

Harbas_okvirVapaji Zlatka Harbaša prema tijelima državne uprave ostali su bez odjeka. Bez odjeka je ostala i zamolba Ivice Ihasa, predsjednika Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH prema Vladi, Ministarstvu branitelja i Središnjem državnom uredu za upravu. Sindikat je tražio da sustav državne uprave pokaže veću fleksibilnost i osjetljivost kada su u pitanju državni zaposlenici, pogotovo u tako teškoj i osjetljivoj socijalnoj situaciji u kojoj je Zlatko Harbaš. “Skrećemo pozornost da u ovom slučaju postoji opravdana bojazan da gospodin Harbaš postane jedan od preko 1600 hrvatskih branitelja koji je dignuo ruku na sebe razočaran vlastitom sudbinom u državi za čiju je uspostavu dao doprinos na najizravniji mogući način, sudjelovanjem u Domovinskom ratu“, posebno su naglasili čelnici sindikata u dopisu upućenom državnoj upravi.
U Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje također nisu uzeli u obzir teško stanje obitelji Harbaš, činjenicu da je Zlatko odmah nakon rata zaposlen u službi obavješćivanja, da je položio sve potrebne ispite i prošao osposobljavanja. “Razgovarali su sa mnom u Zagrebu, ali ništa nisu rekli, tek obične fraze kako razumiju da je stanje teško, ali da moram i ja njih razumjeti, jer se ne uklapam. Imao sam stalno dojam da su me primili na razgovor kako bi očistili savjest i u strahu od mogućeg incidenta koji bih mogao napraviti, ističe Zlatko. Ipak se nada da do najgorega neće doći i da će u zadnji tren, ovu subotu 25. studenoga, umjesto radne knjižice dobiti raspored na neko drugo radno mjesto u sustavu Državne uprave i svoje Službe za zaštitu i spašavanje.

Pročitajte još…

MINISTARSTVO OBITELJI, BRANITELJA I MEĐUGENERACIJSKE SOLIDARNOSTI PONIJELO SE NEPROFESIONALNO I NESOLIDARNO

Harbas_MOBMS

(SDLSN, 23. studenoga) Iz hladnog i birokratski distanciranog odgovora Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti razvidno je kako se autor dopisa nije čak ni potrudio proučiti dokumentaciju koja je dostavljena od strane Sindikata.

Naime, u dopisu se poziva na program zbrinjavanja viška namještenika i konstatira: “Ukoliko je sindikat odobrio program ne vidimo razlog obraćanja sindikata našem Ministarstvu“.

Da je “savjetnik” koji je dopis pisao prolistao dokumentaciju, mogao bi uočiti kako je gospodin Harbaš državni službenik, a ne namještenik, a na službenike se ne primjenjuje odredba Kolektivnog ugovora o obvezi izrade programa zbrinjavanja viška namještenika, već se oni stavljaju na raspolaganje Vladi RH.

U Sindikatu ne vjeruju da bi osoba poput gđe Kosor potpisala dopis u kojem se Ministarstvo kojem je na čelu proglašava nenadležnim pomoći hrvatskom branitelju i ocu invalidnog djeteta

U Sindikatu ne vjeruju da bi osoba poput gđe Kosor potpisala dopis u kojem se Ministarstvo kojem je na čelu proglašava nenadležnim pomoći hrvatskom branitelju i ocu invalidnog djeteta

Pored toga, odgovorni u ministarstvu nadležnom za obitelj i branitelje, umjesto da zajedno sa Sindikatom i ostalim državnim tijelima pokušaju pronaći način rješavanja problema branitelja Harbaša i njegove obitelji, lamentiraju nad činjenicom je li on podnio prigovor i što je Sindikat u cijeloj priči radio, te zaključuju kako su glede rasporeda na drugo radno mjesto nemoćni jer o tome evidenciju vodi Središnji državni ured za upravu.

Ne vjerujući da je spomenuti dopis vlastoručno potpisala potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Sindikat od gđe Kosor traži da za obitelj Harbaš učini bar toliko da državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za upravu upita ima li u nekome državnom tijelu mogućnosti za zapošljavanje hrvatskog branitelja i oca invalidnog djeteta, umjesto da ovlašćuje beščutne birokrate da njezin faksimil udaraju na dopise uvredljivog i beščutnog sadržaja.

OTKAZI U preustroju državne uprave za zaštitu i spašavanje zatvaraju se gradski centri 112
Bez posla, a kći mu bolesna
Autor Martin Horvat

VL231106_Harbas

SISAK – Zlatko Harbaš, 46-godišnji branitelj, sutra će službeno ostati bez posla. Do 10. rujna bio je u gradskom centru 112 u Hrvatskoj Kostajnici operater. Od tada je do 25. studenoga “na raspolaganju” jer je centar zatvoren. Zatvoreni su centri i u Glini i Dvoru.

Edita mora na operciju
Kći Zlatka Harbaša, Edita, rodila se s rascjepom nepca i usnice. Već je pet puta operirana, ali potrebne su joj još dvije operacije. Svaka stoji 6000 kuna. Edita bez tih operacija  ne može normalno disati.

Učinili su sve što su mogli
vl_log– Učinili smo sve što smo mogli da zbrinemo te ljude – kaže  načelnik Županijskog centra 112 Nikola Krizmanić. Zlatko Harbaš jedan je od onih kojima jednostavno nisu mogli naći posao. Tehnologija se u međuvremenu razvila i pooštrili su se kriteriji za zapošljavanje.  – Mi moramo dostići europske i svjetske standarde, a to ne ide svima na ruku – objašnjava Krizmanić.
U Domovinskom ratu Zlatko je proveo više od 1000 dana. – Branio sam svoju zemlju, pomagao joj kada je bilo najteže. Gdje je sada ona kada je meni pomoć potrebna? Da nije moje žene i djece, mislim da bih već digao ruku na sebe – priznaje Zlatko.

Godina:

moj_web_sanducic_ikona

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu