SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

Splitsko-dalmatinska županija

    Povjerenik: Mladen Kokan
Tel: 021/310-159
Fax: 021/310-160
Mobitel: 098/478-325
E-mail: 

MIJENJAJU PERCEPCIJU O UHLJEBIMA

GRAD POPUT OVOG NIJE LAKO NAĆI Nemaju kolektivni ugovor, u 15 godina plaća im se nije povećala ni za lipu, a nekima se i smanjila za 2000 kuna!


AUTOR: Ivona Ćirak/Makarska kronika


(JUTARNJI LIST, 10. svibnja 2018.) Članak Slobodne Dalmacije o službenicima u splitskoj Banovini koji su zaštićeni kao "lički medvjedi", potaknuo nas je da istražimo kakva je situacija u Gradu Makarskoj. S obzirom na činjenicu da službenici i namještenici nisu zaštićeni kolektivnim ugovorom, nego prava propisuje Zakon o državnim službenicima i namještenicima, te da su najviši koeficijenti relativno niski, a imajući u vidu i to da posljednjih 15 godina nije rasla osnovica za plaću koja i dalje iznosi 4130 kuna, moglo bi se reći da u Makarskoj lički medvjedi obitavaju samo u gradskim poduzećima, piše Slobodna Dalmacija.

Krenimo redom. Predstojnica Ureda gradonačelnika Lara Rakušić kaže kako je Grad Makarska jedan od rijetkih gradova koji nemaju kolektivni ugovor. Odvjetnik Željko Ravlić, “specijaliziran” za pitanje radnog prava, veli kako je u osnovi za radnika uvijek najbolje kad postoji kolektivni ugovor jer u praksi daje širu zaštitu od samog zakona.

Pa onda, kako kaže Rakušić, postoje slučajevi da zaposlenik Grada radi 40 godina, ne koristi godišnji odmor, osobito u krizno vrijeme rata, i onda u mirovinu ode sa svega 8000 kuna otpremnine.

- To je sramotno za grad poput Makarske – napominje Rakušić.

Dakle, po pitanju pravne zaštite, postoji bitna razlika u odnosu na Split. Velika je razlika sa Splitom i po pitanju koeficijenata. Uredba propisuje raspon od 0,9 do 6, a u Makarskoj najviši koeficijent iznosi 2,4, a imaju ga tek pročelnici. Dužnosnici, odnosno gradonačelnik i njegovi zamjenici nisu obuhvaćeni ovim zakonom ni Odlukom o koeficijentima.

Uz osnovicu plaće od 4130 kuna dođemo do nekih 10-ak tisuća kuna za pročelnike, te par stotina kuna manje plaće za više savjetnike. U Splitu se, kako kaže Siniša Mračević, predstavnik Sindikata, koriste i maksimalni koeficijenti, pa je onda, dodaje, imalo smisla da gradonačelnik Andro Krstulović Opara "reže" koeficijente.

Treća stvar koja Makarsku, prema tvrdnjama Lare Rakušić, Dražena Nemčića, zamjenika gradonačelnika, te Siniše Mračevića, razlikuje od velikog broja drugih gradova, osobito veličine i proračunske snage jedne Makarske, jest činjenica da se osnovica nije podizala posljednjih 15 godina.

Uglavnom, iz svega navedenog moglo bi se reći da nije toliki bingo dobiti posao u makarskoj “Bijeloj kući”. Plaća nije bogznakakva, u prosjeku se kreće od 4000 do 6000 kuna, ali je, kako kaže Nemčić, sigurna.

Kao i svuda, rad u gradskim službama može biti raj za one koji nisu ambiciozni, koji ne vole raditi i zadovoljavaju se nevelikom no sigurnom plaćom, te jednog dana mirovinom. Siniša Mračević, međutim, kaže kako je na neki način riječ o društvenom mitu.

- Ima ta percepcija ljudi o uhljebima, ali s druge strane imami jednu drugu činjenicu. Prosječna plaća namještenika iznosi 3500 kuna, i kada imamo natječaj za određene poslove, primjerice za komunalnog redara ili kontrolora parking službi, nema odaziva. To najbolje pokazuje koliko je plaća stimulativna, I kakva je percepcija tih “sigurnih” poslova koji pogotovo u sezoni iziskuju puno posla – kaže Mračević.

Lanjski nalaz revizije dao je zeleno svjetlo za podizanje plaća, kaže Rakušić, a pitanje hoće li se na to ići uputili smo zamjeniku Nemčiću.

- Pregovaramo sa sindikatom. Istina je, nije to u javnosti neka popularna mjera, jer svi će reći da radiš u gradskoj upravi i imaš siguran posao. Ali u privatnom sektoru plaće rastu, pada vrijednost kune koju zaradiš u odnosu na proizvod koji moraš kupiti, i nije to baš tako bajno kako se misli – kaže Nemčić.

Hoće li viša plaća motivirati ljude? Nemčić kaže kako sigurno hoće, jer se na taj način pokazuje da im je stalo do zaposlenika. Bolje je pitanje bi li ih motivirali bonusi koje bi ostvarili u slučaju dobrih ocjena, odnosno rezanje plaća ako se posao obavlja neodgovorno. Jer Grad Makarska već ima Pravilnik o ocjenjivanju, no nikad ga nije primjenjivao. Postoji čak mogućnost da se u proračunu osigura novac za bonuse “odlikašima”, ali se ne konzumira. I Rakušić i Nemčić nisu neki veliki pobornici ocjenjivanja, za što se Grad Vrgorac, o čemu smo pisali u prošlom broju, odlučio usvojivši pravilnik na prošlotjednoj sjednici Vijeća.

Evo i zašto:

- Pozdravljam sve alate koji će omogućiti bolje funkcioniranje grada, sve ono što poboljšava radnu učinkovitost i podiže standarde radne etike, ali ocjenjivanje može biti i nezahvalno. Nešto je moguće mjeriti brojem rješenja, ili evaluirati egzaktnim metodama, ali nešto i ne, a u konačnici ne želimo da se itko pri ocjenjivanju vodi subjektivnim dojmom – kaže Nemčić.

Rakušić rezolutno tvrdi kako neće biti ništa od toga dok ocjenjivanuje ne bude objektivno, a to je teško.

- Ili da se uvede i ocjena onomu tko ocjenjuje druge – dodaje Rakušić.

 

'Sramotno niske plaće'


Povezivanje ocjenjivanja s izvršenjem proračuna, kako to Grad Vrgorac misli raditi? Nemčić kaže kako je za neke urede to moguće, ali za druge ne. Kaže kako je generalno zadovoljan radom službenika. Dodaje i kako rad i nerad imaju svoje ime i prezime, te kako oboje imaju stalni posao i kako će, dok se ne bude primjenjivalo bodovanje, imati i istu plaću. Autonomija u donošenju odluka je, kaže Nemčić, solidna, iako se slaže da može biti veća i da se gradske oce i ne treba bap vući za rukav za svaku stvar.

Situaciju u gradskoj upravi pokušali smo skenirati i s vremenskog aspekta, usporedivši je s 2003. godinom. Ako se uzme u obzir činjenica da je onda Grad imao 33 zaposlenika, a danas 55, može se reći da je gradska uprava nabujala za 40 posto. Uz 55 službenika tu je i 39 zaposlenika Komunalnog pogona, koji je prije bio pod Makarskim komunalcem. Nemčić napominje da je porastao i proračun, i to otprilike duplo.

S druge strane, neke su se stvari i smanjile, a među njima su, vjerovali ili ne, dužnosničke plaće. Lara Rakušić kaže kako su od početka mandata bivšeg gradonačelnika Tonćija Bilića triput smanjivane, zadnji put također u Bilićevu mandatu. Tako je plaća dužnosnika za neke pala i 2000 kuna.

- To su sramotno niske plaće, osobito kad pogledate koji promet imamo, koliko transakcija obavljamo – upozorava Rakušić.

Upravo na plaće dužnosnika referira se i predstavnik Sindikata Mračević koji kaže kako im je cilj povećati i minimalnu plaću i onu najvišu.

- Zamjenikova plaća uvjetuje plaću pročelnika, i zato je bitno povisiti plaće dužnosnicima koje su, bez ikakva ulizivanja, niske. Svakako su umnogome manje od plaća direktora gradskih poduzeća, što je apsurdno, jer gradska poduzeća se naslanjaju na Grad. To je jednako kao da pročelnik ima veću plaću od gradonačelnika, naprosto nema smisla – kaže Mračević.

Kaže da se bori za veće plaće, ali ne pod cijenu nerada.

- Ja sam za to da se uvede ocjenjivanje, i kao što bi se nagrađivalo zaposlenike, tako sam i za kazne onima koji ne rade. Jer opet će isplivati nekolicina koji žele raditi, a ostali će se zadovoljiti postojećim. Prvi ću istupiti iz Sindikata ako bi to značilo da budem protiv vrednovanja rada, pa samim time i sustava kazni za neradnike – zaključuje Mračević.

 

Moguće povećanje od 260 kuna


Siniša Mračević, predstavnik Sindikata, kaže kako je nedavno potpisan kolektivni ugovor za javnu upravu te je sukladno tome došlo do povećanja plaće od šest posto, a toliko će, najmanje, tražiti i da se povećaju plaće u Gradu.

- Tražit ćemo da se to poravna, što bi za prosječnu plaću od oko 4500 kuna iznosilo nekih 260 kuna. S gradonačelnikom smo razgovarali, pregovore smo otvorili prije šest mjeseci, ali smo uvažavajući realizaciju proračuna pristali da sa zahtjevom idemo tijekom ove godine – kaže Mračević.

Iako šest posto ne zvuči puno na pojedinačnu plaću, kada se uzme u obzir da se izdvaja oko 11 milijuna kuna za plaće, to bi značilo dodatnih stotinjak tisuća eura opterećenja gradskog proračuna.

Zašto do sada to nije realizirano, Mračević optužuje bivšeg gradonačelnika koji je, kaže, imao "ratničke metode".

- Nije bilo komunikacije, sve je bilo na rubu utuživanja i zabrana - podsjeća Mračević.

 

Revizija bolovanja


U privatnom sektoru malo tko zna što znači koristiti bolovanje za neke “benignije” stvari, a uvriježeno je mišljenje da se u državnoj službi pravo na bolovanje konzumira bez problema, čak i da se zloupotrebljava. Koliko je prosječno trajanje bolovanja u Gradu, nismo uspjeli doznati. No, predstojnica Ureda gradonačelnika nam je rekla da se na teret Grada koristi do 42 dana uz 95 posto plaće.

- Nekad se znalo vući bolovanje po šest mjeseci, ali imali smo reviziju u mandatu dr. Marka Ožića Bebeka kada je naloženo da se pripazi na to. Osim toga, i zakon je to sada prilično čvrsto regulirao, pa i liječnici posebno paze – kaže Rakušić.

Sindikat: Što je gradonačelnik Vrgorca dosad čekao s ocjenjivanjem i nagrađivanjem službenika


(HINA, 2. svibnja 2018.) - Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske upozorio je u srijedu da je gradonačelnik Vrgorca Ante Pranić (Most), koji je najavio donošenje pravilnika o ocjenjivanju tamošnjih službenika i namještenika, već trebao započeti s ocjenjivanjem i nagrađivanjem službenika i namještenika u lokalnoj samoupravi jer mu je to zakonska obveza.

Dio medija požurio je pohvaliti mladog gradonačelnika i saborskog zastupnika zbog predstojećeg obračuna s neradnicima u gradskoj upravi, uzgred napominjući kako pozitivni propisi već predviđaju ocjenjivanje "kao mogućnost" i tako nasjeo na priču o inovativnosti i političkoj smjelosti hrabrog političara.

Naime, ocjenjivanje službenika i namještenika u lokalnoj samoupravi nije "mogućnost" već zakonska obveza, upozorava sindikat u priopćenju.

Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi iz 2008. godine kaže da se službenici ocjenjuju svake godine najkasnije do 31. ožujka za prethodnu kalendarsku godinu, te da se kriteriji za ocjenjivanje službenika i način provedbe ocjenjivanja propisuju općim aktom lokalne jedinice.

Budući da statut Vrgorca iz 2009. godine uređuje da gradonačelnik donosi odluku o kriterijima za ocjenjivanje službenika i načinu provedbe ocjenjivanja, nameće se pitanje kako to da Vrgorac dosad nije poštovao zakon i vlastiti statut i treba li lokalnu vlast koja ne poštuje pozitivne propise hvaliti samo zato jer ih je konačno otkrila, naglašava sindikat.

Osim toga, da bi uveo pravilnik o ocjenjivanju i ocjenjivanje kao temelj za nagrađivanje sukladno rezultatima rada, gradonačelnik mora donijeti pravilnik kojim će se urediti kriteriji utvrđivanja natprosječnih rezultata i način isplate dodatka za uspješnost na radu, a kao obvezan kriterij mora se uzeti u obzir ocjena službenika.

Treba utvrditi i masu sredstava za dodatke za uspješnost u radu, što je također obveza gradonačelnika. Ni to nije nova obveza, pa su tako župani, gradonačelnici i općinski načelnici bili dužni pravilnike o nagrađivanju donijeti najkasnije šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, tj. do rujna 2010. godine.

Naravno, Pranić nije kriv što njegovi prethodnici nisu donijeli akte koje im propisuju pozitivni propisi i statut, ali i on se mogao u prethodne dvije godine, koliko je na vlasti, informirati koje su mu obveze, a postavlja se i pitanje nadzora nad radom jedinica lokalne i područne samouprave koje godinama ne izvršavaju obveze, ističe sindikat u priopćenju.

 

ČEMU SLUŽE ZAKONI I STATUT GRADA

Vrgorac uvodi ocjenjivanje i nagrađivanje službenika – što su dosad čekali


(SDLSN, 2. svibnja 2018.) Gradonačelnik Vrgorca Ante Pranić od nedavno se hvali kako će na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća Grad Vrgorac donijeti Pravilnik o ocjenjivanju službenika i namještenika Jedinstvenog upravnog odjela pa će tako službenicima koji su ljubazni i dobro rade plaća rasti dvostruko, a onima koji bježe ranije prijeti otkaz.

Dio medija već je požurio pohvaliti mladog gradonačelnika i saborskog zastupnika zbog predstojećeg obračuna s neradnicima u gradskoj upravi, uzgred napominjući kako pozitivni propisi već predviđaju ocjenjivanje „kao mogućnost“ i tako nasjeo na priču o inovativnosti i političkoj smjelosti hrabrog političara.

Međutim, ocjenjivanje službenika i namještenika u lokalnoj samoupravi nije „mogućnost“ već zakonska obveza.

Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi iz 2008. godine kaže kako se službenici ocjenjuju svake godine najkasnije do 31. ožujka za prethodnu kalendarsku godinu te da se kriteriji za ocjenjivanje službenika i način provođenja ocjenjivanja propisuju općim aktom lokalne jedinice.

Tako i Statut Grada Vrgorca iz 2009. godine člankom 47. uređuje kako gradonačelnik donosi odluku o kriterijima za ocjenjivanje službenika i načinu provođenja ocjenjivanja.

Stoga se logičnim nameće pitanje kako to da Grad Vrgorac dosad nije poštovao zakon i vlastiti statut i treba li lokalnu vlast koja ne poštuje pozitivne propise hvaliti samo zato jer ih je konačno otkrila.

Sindikat skreće pozornost i na mali detalj koji se tiče nagrađivanja onih koji dobro rade i po najavama gradonačelnika Pranjića mogu očekivati da im plaća raste dvostruko.

Naime, najavljeni pravilnik o ocjenjivanju i samo ocjenjivanje predstavljaju temelj za nagrađivanje sukladno rezultatima rada, ali da bi se to ostvarilo gradonačelnik mora donijeti pravilnik kojim će se urediti kriteriji utvrđivanja natprosječnih rezultata i način isplate dodatka za uspješnost na radu, a kao obvezan kriterij mora se uzeti u obzir ocjena kojom je službenik odnosno namještenik ocijenjen.

Potrebno je utvrditi i masu sredstava za dodatke za uspješnost u radu, što je također obveza gradonačelnika, jer ako se ona ne utvrdi badava ocjenjivanje i pravilnik o nagrađivanju.

Ni ova obveza nije nova pa su tako župani, gradonačelnici i općinski načelnici bili dužni pravilnike o nagrađivanju donijeti najkasnije šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, tj. do rujna 2010. godine.

Podsjećamo, sada je 2018. godina.

Naravno, aktualni gradonačelnik Grada Vrgorca nije kriv za to što njegovi prethodnici nisu donijeli akte koje im propisuju pozitivni propisi i Statut Grada, ali i on se mogao u prethodne dvije godine koliko je na vlasti u Vrgorcu informirati koje su mu obveze, a postavlja se i pitanje nadzora nad radom jedinica lokalne i područne samouprave koje godinama ne izvršavaju obveze koje im nameću službenički propisi. S. Kuhar

SLOBODNA DALMACIJA o reagiranju SDLSN na uvjete rada u Općinskom sudu u Splitu

opsud_split_sd100317

...za čitanje klikni na sliku

Pročitajte još...

INTERVJU s prof. dr. sc. Gordanom Marčetić o istraživanju isplate dodataka za uspješnost u radu u jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave

Nagrađivanje službenika za natprosječne rezultate rada u županijama, gradovima i općinama - problematično

marcetic_gordana_naslovnica_sdlsn200117

Nedosljednost u primjeni, nedostatak objektivnih i standardiziranih kriterija te nejednaki pristup zaposlenicima ozbiljno dovode u pitanje ispravnost, svrhovitost i pravednost ovog modela u hrvatskim okolnostima

(SDLSN - SINDIKALNI LIST, 20. siječnja 2017.) U prvoj polovini 2016. godine Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika i prof. dr. sc. Gordana Marčetić s Pravnog fakulteta iz Zagreba proveli su zajedničko istraživanje o isplati dodatka za uspješnost u radu u jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave (JLPRS).

sl_logo250Ovaj dodatak se prema Zakonu o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi može isplatiti službenicima i namještenicima ako ostvare natprosječne rezultate u radu, a godišnje može iznositi najviše tri plaće službenika ili namještenika. Sindikat je službenim putem poslao zahtjev za pristup informacijama svim hrvatskim županijama i odabranim gradovima u svakoj županiji koji su prikazani u tablici.

ŽUPANIJE GRAD I. GRAD II.
I. Zagrebačka Velika Gorica Jastrebarsko
II. Krapinsko - zagorska Krapina Zabok
III. Sisačko - moslavačka Sisak Petrinja
IV. Karlovačka Karlovac Ogulin
V. Varaždinska Varaždin Lepoglava
VI. Koprivničko - križevačka Koprivnica Križevci
VII. Bjelovarsko - bilogorska Bjelovar Daruvar
VIII. Primorsko - goranska Rijeka Opatija
IX. Ličko - senjska Gospić Senj
X. Virovitičko - podravska Virovitica Slatina
XI. Požeško - slavonska Požega Kutjevo
XII. Brodsko - posavska Slavonski Brod Nova Gradiška
XIII. Zadarska Zadar Pag
XIV. Osječko - baranjska Osijek Đakovo
XV. Šibensko - kninska Šibenik Knin
XVI. Vukovarsko - srijemska Vukovar Županja
XVII. Splitsko - dalmatinska Makarska -
XVIII. Istarska Pazin Pula
XIX. Dubrovačko - neretvanska Dubrovnik Ploče
XX. Međimurska Čakovec Prelog
XXI. Grad Zagreb Zagreb -

 

Zatraženi su odgovori na šest pitanja:

P 1. Je li župan/gradonačelnik, sukladno članku 13. stavak 2. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi pravilnikom utvrdio kriterije utvrđivanja natprosječnih rezultata i način isplate dodatka za uspješnost na radu?
P 2. Je li župan/gradonačelnik, sukladno članku 13. stavak 3. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi utvrdio masu sredstava za dodatke za uspješnost na radu u pojedinim upravnim odjelima i službama, sukladno osiguranim proračunskim sredstvima?
P 3. Koliko je sredstava do sada osigurano za isplatu dodatka za uspješnost na radu u 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015. i 2016. godini?
P 4. Koliko službenika i namještenika je zaposleno u upravnim tijelima županije/grada?
P 5. Koliko je zaposlenika do sada nagrađeno temeljem navedenog pravilnika u 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015. i 2016. godini (molimo prikaz po godinama) i to:
- Koliko službenika od ukupnog broja službenika (npr. 8/24), a koliko namještenika od ukupnog broja namještenika (npr. 2/6)?
- U kojem ukupnom iznosu?
- Koliko ih je od toga nagrađeno više puta, odnosno, koliko je nagrada isplaćeno?
- Koji je najniži, a koji najviši iznos isplaćene pojedinačne nagrade u novčanom iznosu?
P 6. Koji su prema vašem mišljenju učinci isplate dodatka za uspješnost na radu, pozitivni ili negativni. Molimo da objasnite.

marcetic_gordana1_sdlsn200117

Podatke koje su dostavile JLPRS obradila je i analizirala prof. dr. sc. Gordana Marčetić te smo ju zamolili da protumači pojedine odgovore i ukratko prikaže rezultate istraživanja.

Jesu li župani i gradonačelnici u svim anketiranim jedinicama donijeli pravilnike o kriterijima i utvrdili masu sredstava za dodatke na uspješnost?

Ne. U dvije županije (Požeško-slavonska i Šibensko-kninska) te šest gradova (Đakovo, Kutjevo, Makarska, Petrinja, Šibenik i Županja) župani i gradonačelnici nisu donijeli pravilnike niti su utvrdili masu sredstava za dodatke na uspješnost. No, u tim jedinicama dodaci na uspješnost nisu ni isplaćivani.
Iako su u velikom broju jedinica donijeti pravilnici, među njima 24 JLPRS nije utvrdilo masu sredstava za dodatke. Unatoč tomu, neke su tijekom godina isplaćivale dodatke na uspješnost. Sveukupno je oko polovine anketiranih jedinica isplaćivalo dodatke u razdoblju od 2010. do 2016.

Postoji li veća razlika u ukupnoj masi isplaćenih sredstava za dodatak na uspješnost u promatranim godinama između pojedinih lokalnih jedinica?

Da, razlika je vrlo velika između pojedinih lokalnih i regionalnih jedinica što se ne može povezati s brojem zaposlenih. Primjerice, u gradu s 468 zaposlenih, najveći iznos sredstava za dodatke u 2013. je iznosio 72.417 kuna, dok je, s druge strane, u županiji koja ima 110 zaposlenih u 2015. izdvojeno čak 2.424.000 kuna. To je ujedno i najveći godišnji iznos koji je u promatranim godinama izdvojen na ime dodatka u svim JLPRS, s time da je već premašen u prvoj četvrtini 2016. Pitanje je može li se to opravdati isključivo jakim financijskim kapacitetom, osobito ako ovu županiju usporedimo s gradom - sjedištem te županije, koji ima duplo više zaposlenih (221) i nesumnjivo izvrstan prihod od turizma, a najviši iznos sredstava koji je izdvojio u godini 2012. bio je 318.448 kuna.
I obrnuto, najmanji iznos od 1.348 kuna u 2010. godini je isplaćen u gradu Daruvaru koji broji 26 zaposlenih, dok su neke JLPRS sa sličnim ili manjim brojem zaposlenih odvojile znatno veće novčane svote na ime dodatka (npr. Ploče, Zabok) ili pak uopće nisu isplaćivale dodatke (Knin, Krapina, Križevci, Pag, Prelog, Senj).

Postoji li razlika u iznosu isplaćenih sredstava unutar istog grada ili županije u pojedinim godinama?

marcetic_gordana2_sdlsn200117

Da, iznenađujuće su velike razlike. Više je pravilo nego iznimka da su u pojedinim godinama isplaćivani veći iznosi, a u drugim godinama nije uopće bilo isplata ili su iznosi bili znatno manji. Primjerice, u Zagrebačkoj županiji je od 2010. do 2013. isplaćivano između milijun i milijun i pol kuna godišnje, a u 2014. i 2015. nije isplaćen nikakav iznos na ime dodatka. U Velikoj Gorici je bilo obrnuto, pa se tek počelo isplaćivati nakon 2014. Slično je i u Rijeci, koja u 2010., 2012. i 2015. nije izdvojila niti jednu kunu, dok je ostalih godina isplatila između 125.000 i 263.000 kuna godišnje. U Sisačko-moslavačkoj županiji je 2010. isplaćeno 382.000 kuna, a u 2014. 1.380.000 kuna, u Karlovcu je pak 2010. isplaćeno 180.895 kuna, a 2013. 20.438 kuna. Nadalje, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji je 2010. isplaćeno samo 2.090 kuna, da bi godinu dana kasnije svota narasla na 79.382 kuna, a sličan nerazmjer je i u Zadru, gdje je 2013. isplaćeno 72.417 kuna, a dvije godine kasnije samo 3.103 kn. I tako dalje. Teško je povjerovati da su tako velike razlike u kvaliteti i rezultatima rada službenika i namještenika unutar iste jedinice LRSG u vremenskom razdoblju od godinu ili dvije.

Kakva je situacija u pogledu broja nagrađenih službenika i namještenika i koliko su puta nagrađivani unutar iste godine?

I ovdje je također primjetna ogromna razlika i između pojedinih JLRSG i unutar iste jedinice pa brojka varira od minimalno jednog nagrađenog namještenika i niti jednog službenika do čak 90% nagrađenih službenika i 90-100% nagrađenih namještenika (u nekoliko jedinica). U pojedinim jedinicama samo je jedan zaposlenik ili službenik dobio jednu nagradu. Na drugoj strani ljestvice je opet županija gdje je u 2015. nagrađeno 87 od ukupno 88 službenika i sva 4 namještenika s ukupno 181 nagradom, od kojih je najniža bila 7.470, a najviša 22.500 kuna. Dakako da cijeli koncept dodatka na uspješnost s time gubi svoj smisao, jer bi se on trebao isplaćivati kao nagrada za natprosječne rezultate rada, a ne kao dodatak na plaću svim zaposlenicima.
No, ipak u većem broju jedinica nisu nagrađeni svi zaposleni već određeni, veći ili manji postotak službenika i namještenika. Nagrade variraju, od najmanjeg individualnog iznosa 323 kune koji je isplaćen u Zaboku 2012. i 10% od bruto plaće u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u svim godinama, pa sve do iznosa od 33.631 kuna koji je isplaćen 2011. u Dubrovniku ili iznosa od tri plaće u Rijeci koji je isplaćivan malom broju službenika u godinama 2011., 2013. i 2014.

Koji je prevladavajući stav o učincima isplate dodatka na uspješnost u JLPRS?

Na pitanje o učincima isplate dodatka na uspješnost na radu većina ispitanih jedinica nije odgovorila jer smatraju da se ne radi o informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama.

Koji bi bio sažeti zaključak dobivenih rezultata istraživanja?

marcetic_gordana3_sdlsn200117

Nedosljednost u primjeni, nedostatak objektivnih i standardiziranih kriterija te nejednaki pristup zaposlenicima ozbiljno dovode u pitanje ispravnost, svrhovitost i pravednost ovog modela u hrvatskim okolnostima.

Kakva su komparativna regionalna, EU i svjetska iskustva?

Različite varijante modela plaća ili dodataka na plaću koje se temelje na kvaliteti radnog izvršenja (Performance-related pay - PRP) rezultat su uvođenja menadžerskih metoda u javnu upravu pod utjecajem doktrine Novog javnog menadžmenta. Za razliku od klasičnih platnih sustava koji su se dugo vremena fokusirali na karijeru, stabilnost, iskustvo u službi, posljednjih desetljeća se promijenila priroda rada i radne snage, traži se specijalizirano znanje i posebne vještine, pa se i javni službenik više ne promatra kao dio skupine već kao pojedinac čije doprinose treba prepoznati i nagraditi. Sveopći proces fleksibilizacije, decentralizacije i individualizacije odgovornosti odrazio se i na sustavima plaća, ali ne svugdje u istom opsegu. Dok je u većini anglosaksonskih, skandinavskih i nekih drugih zemalja koje su provodile menadžerske reforme individualni i decentralizirani pristup plaćama bio naglašeniji, na kontinentu Europe taj proces teče sporije. U zemljama EU osnovna plaća je u pravilu povezana sa stupnjevanjem radnog mjesta pojedinog zaposlenika na platnoj ljestvici, dok se drugi dio plaće temelji na različitim kriterijima. No, iako su još uvijek tradicionalni i opći kriteriji vezani za godine provedene u službi, raste broj bonusa koji se vežu za radnu ocjenu. Često se takvi modeli uvode samo za vodeće osoblje ili vrijede na razini pojedinih ministarstava odnosno agencija dok je manji broj zemalja uveo ekstenzivan i formaliziran sustav plaća prema radu. Unatoč propulzivnosti i svojevrsnoj pomodnosti modela PRP-a, vrlo je malo komparativnih i empirijskih istraživanja o njegovoj uspješnosti ili neuspješnosti u praksi. Jedino veće istraživanje na koje se brojni autori referiraju je ono koje je proveo OECD, no pokušaji da se izmjeri opseg u kojem su službenički sustavi u praksi usmjereni na izvršenje nisu bili osobito uspješni.

Je li nagrađivanje za natprosječne rezultate rada čarobni štapić kojim se mogu riješiti svi problemi javne uprave?

Sasvim sigurno nije riječ o čarobnom štapiću, štoviše, ovaj koncept može proizvesti brojne negativne efekte u upravnim sustavima koji nemaju objektivan sustav ocjenjivanja. Iako nema formule koja će jamčiti uspješnost uvođenja modela PRP-a, mnogi stručnjaci ističu da je potrebno zadovoljiti neke nužne uvjete kako bi njihovo djelovanje bilo efektivno. Među njima su: povjerenje u vodstvo, izostanak primoravanja na izvršenje, dobar sustav mjerenja i relevantni kriteriji ocjenjivanja, sposobnost da se plati dobar rad, valjana procjena poslova, otvorena politika plaća, usklađenost s prevladavajućom kulturom, itd. Menadžere i osobe koje nadziru rad treba osposobiti u vještinama postupka ocjenjivanja i prevladavanja subjektivnosti u ocjenjivanju, motivirati ih da vode brigu o ocjenjivanju rada, pa i kažnjavati ako to ne čine kako treba. I zaposlenici i menadžeri trebaju pokazati interes za ocjenjivanje rada te ostvariti dobru komunikaciju.

marcetic_gordana4_sdlsn200117

Svi koji su zaposleni u hrvatskoj upravi znaju da ovi uvjeti uglavnom nisu ostvareni te da ne postoji dosljedan i jedinstven sustav ocjenjivanja s razrađenim i valjanim kriterijima ocjene i objektivnim ocjenjivačima. Nekoliko istraživanja koje sam provodila u tijelima državne uprave i Gradu Zagrebu posljednjih desetak godina uvijek pokazuju iste rezultate - nerealno visoki postotak iznimno uspješnih i uspješnih ocjena (od 90-98%!) i minoran postotak zadovoljavajućih ocjena. Apsurdno je pomisliti da su te ocjene istinski pokazatelj kvalitetno obavljenog posla, jer iz njih proizlazi da su hrvatski službenici najbolji na svijetu. Takva situacija pogoduje neradnicima, a omalovažava i frustrira ljude koji uistinu kvalitetno i predano rade svoj posao. S druge strane, upravo činjenica da ocjene nikada nisu ni utjecale na visinu plaće, pokazuje da se njih ne smatra suviše bitnim faktorom jer u praksi djeluju sasvim drugi neformalni kriteriji, kao što su političke i prijateljske veze. O tome dovoljno govori i okolnost da Vlada do danas nije donijela uredbu o kriterijima za određivanje natprosječnih rezultata i načinima njegova isplaćivanja. No, ovo istraživanje u JLPRSG pokazuje da se i u slučaju kada su donijeti pravilnici o nagrađivanju nastavlja s dosadašnjom praksom nejedinstvenosti, nedosljednosti i neobjektivnosti.

Koji su pozitivni i negativni učinci diferencijacije zaposlenika s obzirom na uspješnost u radu - kakvo ponašanje potiče?

Na teorijskoj razini mnogi autori argumentiraju u prilog PRP-a naglašavajući jednostavnost formule plaćanja prema radu - zaposlenici koji žele veću plaću radit će više i kvalitetnije će ispunjavati svoje radne zadatke, a menadžeri trebaju kreirati vrijednosni sustav nagrada (koje su uobičajeno novčane) i povezati ih s očekivanom razinom izvršenja. Oni ističu da ovaj model pridonosi zdravom natjecanju koje omogućava više plaće agresivnijim i produktivnijim zaposlenicima, dok prosječni dobivaju niže plaće koje i zaslužuju, pa je krajnji rezultat - ravnomjerna pravednost. Iako povezivanje novčanih ili drugih poticaja s motivacijom zvuči teorijski logično, u stvarnosti se ova pretpostavka pokazala upitnom. Naime, često se događa da zaposlenici na koje se primjenjuju modeli PRP-a ne rade više i kvalitetnije, pa protivnici ovog pristupa ističu da takvi načini plaćanja uopće nisu motivirajući. Tu je riječ o vrlo nezdravom natjecanju između zaposlenika jer su u takvom kompetitivnom okruženju pobjednici na cijeni, dobivaju status, počasti i novčane nagrade, dok gubitnici postaju ljuti, frustrirani ili demotivirani.

marcetic_gordana5_sdlsn200117

Novija istraživanja u organizacijama javnog sektora (npr. Studija o motivaciji danskog Ministarstva financija ili studija o reformi platnog sustava u američkoj državi Georgiji) pokazuju da većina službenika načelno podržava PRP smatrajući ga pravednijim od modela plaća koji se temelje na godinama provedenim u službi ili prema zvanju. Međutim, problemi se pojavljuju u trenutku njegove implementacije u praksi. U mnogo slučajeva do sada ljudi su bili više demotivirani i frustrirani nakon uvođenja plaćanja prema učinku. Uspoređujući neprekidno svoj doprinos s ostalim kolegama, zaposlenici tendiraju vjerovanju da oni koji su dobili bonuse to nisu zaslužili, osobito ako ih oni sami nikada ne dobivaju. Oni osjećaju da su nepošteno tretirani zbog neprofesionalnih ili nepoštenih odluka o plaćama svojih nadređenih.
Rezultati nekih ranijih istraživanja pokazuju da je ono što se najviše vrednuje - pravednost u plaći, odnosno, da ljude uglavnom ne zanima rade li osobe na drugim poslovima više, ali su vrlo zainteresirani da li za isti posao dobivaju veću plaću. Ljudi su obično nezadovoljni kad vide da je njihova plaća manja od plaća onih koje rade na istim poslovima. Štoviše, ako je produktivan i učinkovit zaposlenik na određenom poslu plaćen jednako kao i onaj koji je manje produktivan i kvalitetan na istom takvom poslu, može se dogoditi da će on smanjiti svoju produktivnost do točke koju smatra pravednom.

Razgovarao: Siniša Kuhar
Fotografije: arhiva SDLSN

VRGORAC U FOKUSU
Sindikat: "Pranić je nezakonito smanjio plaće gradskim službenicima"

kuhar_pranic_kronikahr290916

Piše Branko Radonić

(Kronika.hr, 29. rujna 2016.) Glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske Siniša Kuhar objavio je 16. rujna priopćenje u kojemu stoji kako je gradonačelnik Vrgorca Ante Pranić nezakonito smanjio plaću gradskim službenicima s 4.597,96 na 3.120,00 kuna. Gradonačelnik je odluku obrazložio teškim stanjem gradskih financija te da je provedena u skladu sa zakonom.

mkronika_logo2016Ali, kako ističu u Sindikatu, "sposobna mladost" ipak nije dovoljno upoznata sa zakonima pa tako Odluka o utvrđivanju osnovice za izračun plaće službenika i namještenika gradske uprave Grada Vrgorca koju je gradonačelnik Pranić donio 27. lipnja i primjenjuje se od 1. srpnja 2016. godine, nije objavljena u službenom glasilu Grada Vrgorca "Vjesniku".

Nezakonitost plaćaju Vrgorčani

U Sindikatu upozoravaju da članak 73 Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, kojim je utvrđeno kako prije nego što stupi na snagu opći akt obavezno se objavljuje u službenom glasilu jedinice, jasno je kako odluka o osnovici, kao opći akt, nije mogla stupiti na snagu prije nego što je objavljena u "Vjesniku", posebice ako se to još uvijek nije dogodilo. Citirana odredba Zakona još navodi kako opći akt stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave. Iznimno, općim se aktom može iz osobito opravdanih razloga odrediti da stupa na snagu danom objave, te kako takav akt ne može imati povratno djelovanje. Iako se zakonska odredba odnosi na opće akte koje donosi predstavničko tijelo, Grad Vrgorac je svojim Statutom propisao obvezu da se prije nego što stupe na snagu moraju objaviti u službenom glasilu, navode u priopćenju Sindikata. - Iz navedenog je razvidno kako Pranićeva odluka o osnovici ne samo da nije mogla stupiti na snagu prije nego što je objavljena u službenom glasilu, već i da će, kad jednom bude objavljena, proizvesti Ustavom i Zakonom zabranjeno povratno djelovanje, budući da u njoj stoji kako se primjenjuje od 1. srpnja ove godine. Ovu nezakonitost platit će građani Grada Vrgorca, ali i sami zaposlenici gradske uprave, odnosno svi oni koji jesu i nisu na izborima za gradonačelnika izabrali "sposobnu mladost", a samog gradonačelnika očekuje još i prekršajna prijava Sindikata jer se pri donošenju odluke o osnovici i koeficijentima nije savjetovao sa sindikatom, što je također jedan od preduvjeta koji treba zadovoljiti kako bi se ove odluke mogle smatrati zakonitima, ističe u svome priopćenju sindikalist Kuhar.

Pojedinačni akt gradonačelnika

Gradonačelnik Ante Pranić reagirao je na priopćenje kazavši kako je Odluka o utvrđivanju osnovice za izračun plaća službenika i namještenika gradske uprave Grada Vrgorca donesena 27. lipnja 2016. godine. U članku 2. odluke stoji da će se odluka primjenjivati od 1. srpnja. 2016. godine i kao takva je objavljena u službenom glasniku. - Ovo nije opći akt Gradskog vijeća, već pojedinačni akt gradonačelnika. Odluku o smanjenju koeficijenata donijelo je Gradsko vijeće 29. lipnja 2016. godine. Odluka isto stupa na snagu od 1. srpnja, a objavljena je u Vjesniku. Ovo je opći akt. Da je sindikatu stalo, zvali bi nas da dostavimo odluke. Ovako pucaju u prazno, bez kontaktiranja, bez dopisa, preko medija. Sve je ovo politiziranje od strane vrgorskog povjerenika sindikata (Mirko Vrcan, op. a.) čije radno mjesto nije predviđeno u novoj sistematizaciji gradske uprave. Isti djelatnik je mog prvog radnog dana otišao na godišnji, da bi nastavio bolovanje, pa ne znam kada sam imao vremena pričati s njim, naglasio je Pranić u svome priopćenju te dodao kako bi bilo bolje da se Sindikat pozabavi neopravdanim bolovanjima zdravih osoba nego slanjem prekršajne prijave gradonačelnicima. U novoj izjavi za medije Pranić je rekao da je prvog radnog dana na dužnosti gradonačelnika sazvao sve djelatnike na sastanak na kojemu ih je izvijestio o potrebi smanjenja plaća i da je tu bio prisutan i predstavnik sindikata. Također je rekao kako on poštuje radnike i bori se svaki dan da podigne prihode i isplati plaće unatoč svemu i da je njegova plaća 4.100 kuna. - U novoj sistematizaciji sam zadržao apsolutno sve djelatnike. Morao sam smanjiti masu plaća da bi plaće bile uopće isplaćene, rekao je gradonačelnik.

Je li "Vjesnik" antidatiran?

Sutradan, 17. rujna sindikalist Kuhar se ponovno obratio javnosti ističući da je da je nakon slanja priopćenja, u kojem se konstatira kako odluka o smanjenju osnovice za izračun plaće nije objavljena u službenom glasilu Grada, na službenim mrežnim stranicama Grada Vrgorca pojavio se antidatirani broj 7a "Vjesnika", u kojem se nalazi sporna odluka. Zbog, kako kažu, "prikladnog" pojavljivanja broja 7a "Vjesnika" Grada Vrgorca, Sindikat će se obratiti i Državnom odvjetništvu, kako bi se utvrdilo predstavlja li ovaj "pronađeni" broj službenog glasila, krivotvorinu ili ne. Gradonačelnik je situaciju objasnio riječima da se radilo o promjenama na web stranici, i ako je i napravljena neka tehnička greška u postavljanju elektronske verzije spornog Vjesnika na web stranicu, ne radi se o njegovoj, niti namjernoj grešci.

Ante Pranić: Sindikalist i djelatnici su prvoga dana obaviješteni o potrebi smanjenja plaća, a odluka jest objavljena u službenom glasniku

Siniša Kuhar: Ovu nezakonitost platit će građani Grada Vrgorca, ali i sami zaposlenici gradske uprave, odnosno svi oni koji jesu i nisu na izborima za gradonačelnika izabrali "sposobnu mladost", a samog gradonačelnika očekuje još i prekršajna prijava

NA UDARU SINDIKATA
Gradonačelniku Vrgorca prekršajna prijava jer je zaposlenicima nezakonito smanjio plaće

pranic_sd190916

Piše Jadranka Matić

(SLOBODNA DALMACIJA, 19. rujna 2016.) Zbog krivotvorenja službene isprave - objave antidatiranog broja službenog glasila Grada Vrgorca, "Vjesnik" broj 7a/16, Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika iz Zagreba podnio je Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja u Gradu Vrgorcu.

SD_logo240U ovom broju "Vjesnika" objavljena je odluka o utvrđivanju osnovice za izračun plaće službenika i namještenika gradske uprave, koja u konačnici donosi njezino smanjenje s 4597 kuna na 3120 kuna.

Prema sindikatu, problem je što je sporni broj na mrežnim stranicama Grada objavljen s datumom 30. lipnja ove godine, iako tog broja tamo nije bilo sve do 16. rujna ove godine.

Jasno je to, kažu, i iz telefonskih razgovora pravne savjetnice sindikata Sanje Serdar, koje je prošlog tjedna vodila s predstavnicima Grada Vrgorca, u kojima joj je rečeno kako se broj 7a "Vjesnika" priprema.

Glasilo od 17. rujna

Umjesto 30. lipnja, objavljen je 17. rujna 2016. godine, kažu u sindikatu, tek kad su oni medijima poslali priopćenje u kojem navode da odluka o smanjenju plaće nije mogla stupiti na snagu, u ovom slučaju 1. srpnja 2016. godine, jer prethodno nije objavljena u službenom glasilu.

Ovu nezakonitost platit će građani Vrgorca, ali i sami zaposlenici gradske uprave, odnosno svi oni koji jesu i nisu na izborima za gradonačelnika izabrali "sposobnu mladost", upozoravaju iz Zagreba, a tajnik sindikata Siniša Kuhar najavio je da će protiv gradonačelnika Ante Pranića biti podnesena prekršajna prijava jer se prije smanjenja plaća o tome nije savjetovao sa sindikatom, što je bio obvezan ako je želio da odluka koju donese bude zakonita.

- Sindikat nas nije kontaktirao, a medijski nas razvlače - komentirao je istup sindikalaca gradonačelnik Pranić, ne osporavajući im pravo da rade sve ono što misle da trebaju.

- Kako god, ne radim "Vjesnik", pa ako se i dogodio propust, nije moj osobno - naglasio je gradonačelnik, pretpostavljajući da je do zabune u objavi moglo doći zbog mijenjanja web-stranice Grada.

Povjerenik na bolovanju

Pranić se osvrnuo i na primjedbu da se nije savjetovao kod smanjenja plaća.

- Sindikat šalje priopćenja svim medijima, a nikako da pošalje službeno priopćenje gradonačelniku - veli Pranić. - Očito je u pitanju medijska igra, jer da je sindikatu stalo do radnika, poslali bi mi, kao gradonačelniku, službeni dopis, kao što su slali dopise mom prethodniku, a danas sam ih našao u gradskoj arhivi.

Ako su u siječnju ove godine tražili službene sastanke s mojih prethodnikom, zašto nisu i sa mnom onog dana kad sam stupio na dužnost. Pogotovo ako su od sindikalnog povjerenika Mirka Vrcana znali da ćemo biti primorani smanjiti masu plaća u gradskom proračunu, i to zbog duga od 2,6 milijuna kuna dospjelih obveza.

Vrcan je bio na sastanku moga prvog radnog dana kad sam to najavio. Inače gradski zaposlenik, Vrcan, toga dana je otišao na godišnji odmor da bi 11. kolovoza donio doznake za bolovanje, a na bolovanju je do danas - odgovara Pranić na prozivanja.

- Postavlja se pitanje kako, kao gradonačelnik, mogu uspostaviti kontakt sa sindikalnim povjerenikom koji nije na svom radnom mjestu od moga prvog radnog dana. Očito je sve ovo izrežirana priča u kojoj mi se pokušava namjestiti nešto za što nisam kriv - uvjeren je Pranić.

Tužbe zaposlenika grada Vrgorca protiv smanjenja plaća

pranic_hrt190916

(HRT, 19. rujna 2016.) Petnaest zaposlenika vrgoračke gradske uprave podnijelo je tužbe Upravnom sudu u Splitu protiv odluke gradonačelnika Ante Pranića radi smanjivanja plaća. Tužbe temelje na nepoštovanju zakonske procedure pri donošenju te odluke. hrt_vijesti_200315Gradonačelnik Ante Pranić odbacuje takva prozivanja te poručuje kako je morao smanjiti plaće jer je Vrgorac na rubu bankrota.

Tužbe će sigurno proći na Upravnom sudu jer gradonačelnik nije razgovarao sa sindikatom prije donošenja odluke - kazao nam je u telefonskom razgovoru sindikalni povjerenik Mirko Vrcan. S druge strane, gradonačelnik Ante Pranić odgovara da je sindikalni povjerenik od lipnja na godišnjem odmoru, pa bolovanju.

I gradonačelnik Pranić i predsjednik Gradskog vijeća Rade Bobanac tvrde da su bili prisiljeni na smanjivanje plaća u gradu jer su ih pri preuzimanju vlasti dočekali višemilijunski dugovi. "Moja plaća kao gradonačelnika je 4100 kuna, moj prethodnik je imao plaću od 9600 kuna, shodno tome su se smanjile i sve ostale plaće. Znači 40% se smanjila masa plaća u gradskoj upravi. A upitna će biti i istplata takvih smanjenih plaća", kazao je Pranić.

Bobanac dodaje kako Gradu i gradskim poduzećima, prije svega komunalnom - prijeti financijski krah. "Pokušali smo se na sve načine organizirati, a da nikoga ne šaljemo kući", dodao je.

grljusic_hrt190916

Bivši gradonačelnik Rudolf Grljušić (HDZ), kojeg su Most i SDP srušili nakon samo osam mjeseci, podupire tužbu gradskih zaposlenika. Gradonačelnik Pranić - umjesto tužbi, očekivao je razumijevanje svojih zaposlenika. Poručuje kako je smanjenje plaća privremeno - do kraja ove godine.

Raskrinkavanje Vrgorca - još jedan primjer kako oni na vlasti mijenjaju dokaze kad ne poštuju zakon

Prijevremeni lokalni izbori u Vrgorcu

(Narod.hr, 18. rujna 2016.) Nakon što je u petak u javnost izašlo priopćenje Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH o nezakonitom smanjenju plaća u narodhr_logoGradu Vrgorcu, u kojem se konstatira kako odluka o smanjenju osnovice za izračun plaće nije objavljena u službenom glasilu Grada, na službenim mrežnim stranicama Vrgorca pojavio se potpuno novi broj 7a "Vjesnika", u kojem se nalazi sporna odluka.

Naime u petak - kao što je vidljivo na fotografiji dolje - na mrežnim stranicama Grada Vrgorca nije bilo broja 7a "Vjesnika", za što nam je dokaz poslao Siniša Kuhar, glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske.

vrgorac1_narodhr180916

Foto: Snimka zaslona

No jučer se "prikladno" pojavio novi broj - 7a, kao što se vidi na fotografiji dolje.

vrgorac2_narodhr180916

Međutim, u Sindikatu je već u petak napravljena snimka zaslona - na dan 16. rujna 2016. godine - dostupnih brojeva Vrgoračkog "Vjesnika" i broja 7a tada nije bilo, pa se postavlja pitanje njegovog pojavljivanja baš nakon priopćenja Sindikata i još s nadnevkom 30. lipnja.

vrgorac_vjesnik_usporedno

Foto: Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH u Vrgorcu

Zbog ovog "prikladnog" pojavljivanja broja 7a "Vjesnika" Grada Vrgorca Sindikat će se obratiti i Državnom odvjetništvu, kako bi se utvrdilo predstavlja li ovaj "pronađeni" broj službenog glasila, krivotvorinu ili ne.

Podsjećamo, u žurbi da u djelo provede načelo "Sposobna mladost, a ne podobni uhljebi!" navedeno na svojoj facebook stranici, novopečeni je Vrgorački gradonačelnik Ante Pranić službenicima i namještenicima gradske uprave Grada Vrgorca smanjio bruto osnovicu za plaće s 4.597,96 na 3.120,00 kuna.

Međutim, ispostavilo se kako "sposobna mladost" ipak nije dovoljno upoznata sa zakonima pa tako "Odluka o utvrđivanju osnovice za izračun plaće službenika i namještenika gradske uprave Grada Vrgorca" koju je gradonačelnik Pranić donio 27. lipnja i primjenjuje se od 1. srpnja 2016. godine, još uvijek ni prošloga petka nije bila objavljena u "Vjesniku" - službenom glasilu Grada Vrgorca. Doduše, ta se situacija promijenila pojavom misteriznog Vjesnika ubrzo nakon što je ova informacija procurila u javnost.

TKO JE U PRAVU?
Je li gradonačelnik nezakonito smanjio plaće zaposlenima u Gradskoj upravi?

Gradonačelnik Vrgorca Ante Pranić nezakonito je smanjio plaće zaposlenicima Gradske uprave, tvrdi sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika. Mladi gradonačelnik koji uživa potporu MOST-a odgovara da je jedino tako grad mogao i dalje normalno funkcionirati te da ništa nezakonito nije napravio.

pranic_dnevnikhr170916

Autor: Stipe Antonijević komentara

(Dnevnik.hr, 17. rujna 2016.) Gradonačelnik Vrgorca prekršio je zakon kada je po dolasku na vlast zaposlenicima gradske uprave smanjio bruto osnovicu plaće za tisuću i pol kuna, tvrde iz sindikata.

dnevnikhr_logo041114"Gradonačelnik je odluku o osnovici donio na način da se nije savjetovao sa sindikatom o ulozi radničkog vijeća, čime je počinio najteži prekršaj poslodavca koji se kažnjava sa 31 do 60 tisuća kuna", tvrdi Siniša Kuhar, glavni tajnik SDLSN-a.
Gradonačelnik pak iznosi svoju stranu priče. "Prvo što sam napravio u 8 sati je bio sastanak s djelatnicima gradske uprave. Tu je bio i predstavnik sindikata. Nije moja krivnja što predstavnik sindikata nije obavijestio sindikat u Zagrebu", kaže gradonačelnik Pranić.
Glavni tajnik SDLSN-a tvrdi i da je odluka gradonačelnika opći akt koji 8 dana prije stupanja na snagu treba objaviti u službenom glasilu grada Vrgorca. Gradonačelnik to, ističu iz sindikata, još nije napravio.

kuhar_dnevnikhr170916

"Gospodin iz sindikata brka dva pojma. Ovo nije obični akt - zna se što je opći akt. Opći akt u sebi mora sadržati apstraktnost i generalnost. Ovo je pojedinačni akt gradonačelnika", odgovara gradonačelnik Pranić.
"Ova odluka je po svojoj naravi opći akt zato jer se odnosi ne samo na sve zaposlene u gradu Vrgorcu, nego i na sve građane koji će danas ili sutra se zaposliti u gradu Vrgorcu", kaže pak Kuhar.
Zbog načina na koji je od prvog srpnja smanjio plaće, iz sindikata podižu prekršajnu prijavu protiv gradonačelnika Vrgorca. I ne samo to. "Pokrenut ćemo sudske sporove za sve one zaposlenike koji nam daju punomoć na način da im se isplati razlika do trenutka dok ta osnovica ne bude legalna", najavljuje Kuhar.
"U novoj sistematizaciji sam zadržao apsolutno sve djelatnike. Morao sam smanjiti masu plaća da bi plaće bile uopće isplaćene", kaže gradonačelnik.
Tko je u pravu, gradonačelnik ili sindikat - odlučit će sud.

Pročitajte još...

pranic_24sata170916

Autori: Vedrana Bekavac Šuvar, Ivan Pandžić

(24sata, 17. rujna 2016.) Sindikat će prijaviti mladog gradonačelnika Vrgorca Antu Pranića Državnom odvjetništvu za krivotvorenje dokumenata.

24sata_logoEpilog je to dvodnevnog sukoba u kojem je gradonačelnik uhvaćen u laži. Pranić je kao nezavisni kandidat koji podržava Most pobjedio na proljetnim izborima. Odmah je išao smanjiti plaće. Međutim, Sindikat službenika i namještenika je u petak priopćio da je smanjenje nezakonito jer odluka o smanjenju dva mjeseca nije objavljena u službenom gradskom Vjesniku.

Gradonačelnik Pranić je u razgovoru i s nama rekao da to nije istina iako u petak na internetu nije bilo broja u kojem je bila objava. Kasnije se on pojavio, a Sindikat sumnja da je antidatirao odluku i zato će ga prijaviti Državnom odvjetništvu. Pranić je i nas uvjeravao da sporni broj Vjesnika nije objavio tek u petak poslijepodne, ali sindikat ima snimke zaslona koji dokazuju suprotno.

VLAST RADI ŠTO VLAST MOŽE
Na stranicama Grada Vrgorca objavljena antidatirana odluka o osnovici

vrgorac_osnovica_7a

(SDLSN, 17. rujna 2016.) Nakon jučerašnjeg priopćenja Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH o nezakonitom smanjenju plaća u Gradu Vrgorcu, u kojem se konstatira kako odluka o smanjenju osnovice za izračun plaće nije objavljena u službenom glasilu Grada, na službenim mrežnim stranicama Vrgorca pojavio se antidatirani broj 7a "Vjesnika", u kojem se nalazi sporna odluka.

vrgorac_vjesnik_usporedno

Jučer na mrežnim stranicama Grada Vrgorca nije bilo broja 7a "Vjesnika" (stupac lijevo), da bi se danas "prikladno" pojavio (stupac desno)

Međutim, u Sindikatu je jučer napravljen "print screen" na dan 16. rujna 2016. godine dostupnih brojeva Vrgoračkog "Vjesnika" i broja 7a tada nije bilo pa se postavlja pitanje njegovog pojavljivanja baš nakon priopćenja Sindikata i još s nadnevkom 30. lipnja.
Zbog ovog "prikladnog" pojavljivanja broja 7a "Vjesnika" Grada Vrgorca Sindikat će se obratiti i Državnom odvjetništvu, kako bi se utvrdilo predstavlja li ovaj "pronađeni" broj službenog glasila, krivotvorinu ili ne. S. Kuhar

Pročitajte još...

"Sposobna mladost, a ne podobni uhljebi!"
Gradonačelnik Vrgorca službenicima ipak nezakonito smanjio plaće

praniv_vrgorac

(SDLSN, 16. rujna 2016.) U žurbi da u djelo provede načelo "Sposobna mladost, a ne podobni uhljebi!" navedeno na svojoj facebook stranici, novopečeni je Vrgorački gradonačelnik Ante Pranić službenicima i namještenicima gradske uprave Grada Vrgorca smanjio bruto osnovicu za plaće s 4.597,96 na 3.120,00 kuna.

sdlsn_www220U medijima je ovu odluku opravdao teškim stanjem gradskih financija i istaknuo kako je smanjenje plaća provedeno u skladu sa zakonom.
Međutim, ispostavilo se kako "sposobna mladost" ipak nije dovoljno upoznata sa zakonima pa tako "Odluka o utvrđivanju osnovice za izračun plaće službenika i namještenika gradske uprave Grada Vrgorca" koju je gradonačelnik Pranić donio 27. lipnja i primjenjuje se od 1. srpnja 2016. godine, još uvijek nije objavljena u "Vjesniku" - službenom glasilu Grada Vrgorca.
Sagledavajući ovu okolnost (neobjavljivanje odluke o osnovici u "Vjesniku") u kontekstu odredbe članka 73. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, kojim je utvrđeno kako "prije nego što stupi na snagu opći akt obavezno se objavljuje u službenom glasilu jedinice", jasno je kako odluka o osnovici, kao opći akt, nije mogla stupiti na snagu prije nego što je objavljena u službenom glasilu Grada Vrgorca, posebice ako se to još uvijek nije dogodilo.
Citirana odredba Zakona još navodi kako "opći akt stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave. Iznimno, općim se aktom može iz osobito opravdanih razloga odrediti da stupa na snagu danom objave" te kako takav akt ne može imati povratno djelovanje.

Iako se zakonska odredba odnosi na opće akte koje donosi predstavničko tijelo, Grad Vrgorac je svojim Statutom obvezu objave općih akata prije nego što stupe na snagu u službenom glasilu Grada, propisao i za opće akte koje donosi gradonačelnik.

vrgorac_statut

Odluka o osnovici za izračun plaće, koja je po svojoj naravi opći akt jer se primjenjuje na sve sadašnje i buduće zaposlenike (službenike i namještenike i građane koji to mogu postati), sukladno Statutu Grada Vrgorca nije smjela stupiti na snagu prije objave u "Vjesniku" Grada Vrgorca

Iz navedenog je razvidno kako Pranićeva odluka o osnovici ne samo da nije mogla stupiti na snagu prije nego što je objavljena u službenom glasilu, već i da će, kad jednom bude objavljena, proizvesti Ustavom i Zakonom zabranjeno povratno djelovanje, budući da u njoj stoji kako se primjenjuje od 1. srpnja ove godine.

Ovu nezakonitost platit će građani Grada Vrgorca, ali i sami zaposlenici gradske uprave, odnosno svi oni koji jesu i nisu na izborima za gradonačelnika izabrali "sposobnu mladost", a samog gradonačelnika očekuje još i prekršajna prijava Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH jer se pri donošenju odluke o osnovici i koeficijentima nije savjetovao sa sindikatom, što je također jedan od preduvjeta koji treba zadovoljiti kako bi se ove odluke mogle smatrati zakonitima. S. Kuhar

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu