MINISTARSTVO PRAVOSUĐA

Ministar Miljenić s predstavnicima SDLSN o položaju službenika i namještenika u pravosuđu 

(SDLSN, 1. kolovoza 2012.) U Ministarstvu pravosuđa održan je 26. srpnja 2012. god. sastanak predstavnika Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH s ministrom pravosuđa i njegovim suradnicima. Glavne teme sastanka bile su rad državnih službenika u pravosuđu u kontekstu e-spisa i programa supra nova. Početkom obavljanja tih poslova, povećao se njihov obim pa je potreban i prekovremeni rad. Stoga je u Općinskom sudu u Bjelovaru pokrenuto potpisivanje peticije,koja je naišla na podršku i u drugim sudovima, za dodatak na plaću za službenike koji rade na tim poslovima. Ovom prigodom, Irena Vanja, službenica Općinskom suda u Bjelovaru i inicijatorica peticije, predala je ministru pravosuđa popis službenika koji su potpisali peticiju.

Darko Lesar, zamjenik predsjednika Sindikata i Zdenka Horvat, povjerenica u Trgovačkom sudu u Zagrebu, ukazali su na probleme u radu sudskih izvršitelja kojima se ne priznaje izlazak na teren ukoliko stranku ne zateknu kod kuće. Još je veći problem što postoji različita praksa u sudovima i stoga je od ministra zatraženo da se takve anomalije na događaju, odnosno da se sudska praksa ujednači.
Jasna Stilinović, povjerenica u zatvoru Gospić, govorila je o problemima funkcioniranja zatvorskog sustava u cjelini. Posebno je naglasila prekapacitiranost zatvora i nedovoljan broj zatvorskih službenika, starost voznog parka što sve može dovesti do "puknuća" sustava.

Orsat Miljenić, ministar pravosuđa, naglasio je da u ovom trenutku nije realna opcija bilo kakva opcija povećanja plaća zbog povećanog obima posla jer su sredstva za plaće i materijalna prava iz kolektivnog ugovora utvrđena. Što se tiče sudskih izvršitelja, ministarstvo će provjeriti različitost sudske prakse i to za izdržavanje se mora ujednačiti.
Kada se govori o zatvorskom sustavu,zna se da je prekapacitiran i u pravcu rješavanja tog problema, planira se izgradnja (napokon) zatvora u Šibeniku gdje će trebati 600-800 novih ljudi u sustavu, kroz izmjene kaznenog zakona kazne između 1-2 godine drugačije će se rješavati kako bi se stvorili bolji uvjeti za izdržavanje dugogodišnjih kazni. Naglasio je i da kreće djelomična obnova voznog parka.
Predsjednik Sindikata Boris Pleša naglasio je značaj ovakvih sastanaka jer otvaraju mogućnost isticanja problema koji se javljaju u sustavu pravosuđa s posebnim naglaskom na zatvorski sustav. Stoga Sindikat očekuje da ministarstvo pravosuđa u okviru svojih nadležnosti čini sve što je potrebno u ujednačavanju postupaka sudskih ovršitelja. Iskazao je i uvjerenje u kontinuitet ovakvih sastanaka jer su oni najbolji način njihovog otkrivanja, ali i rješavanja.
Sastanku su bili nazočni i Damir Kaufman, tajnik ministarstva i Ivan Šimac, pomoćnik ministra i upravitelj Uprave za zatvorski sustav. Tekst: B. Pleša

Završeni 18. Športski susreti SDLSN: Grad Zagreb ukupni pobjednik

(15. svibnja 2012.) U nedjelju su završeni 18. Športski susreti Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, koji su po 15. puta održani u turističkom naselju Zaton, omiljenoj destinaciji sportaša iz redova službenika i namještenika.
Tijekom natjecanja u brojnim športskim disciplinama, a još više druženja s kolegicama i kolegama iz istih i različitih državnih, lokalnih i javnih službi, napunjene su „baterije" i „odrađena" je važna sastavnica radničkog života - rekreacija, odnosno jedna trećina formule „osam sati rada, osam sati odmora i osam sati rekreacije".
Potrebu zajedničkog druženja svih koji dijele službenički i namještenički kruh istaknuo je na otvaranju predsjednik SDLSN Boris Pleša i dodao kako nas nakon športskih susreta čeka još jedan „susret" s predstavnicima Vlade u disciplini „kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike", napomenuvši pri tome kako se nada da Vlada kao poslodavac barem neće dirati u slobodne dane namijenjene športskoj rekreaciji svojih zaposlenika.

Potvrdu za to Pleša je pronašao u činjenici da je Vlada već tradicionalno prihvatila pokroviteljstvo nad športskim susretima SDLSN, a u njeno ime sudionike je pozdravio resorni ministar svih službenika i namještenika, ministar uprave Arsen Bauk, koji je tom prigodom potvrdio vijest o formiranju pregovaračkog odbora Vlade za pregovore o novom kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike i s njima zapjevao pjesmu „maslina je neobrana".

Ima li u tome kakve dublje simbolike pokazat će vrijeme, odnosno predstojeći pregovori.
Športska natjecanja protekla su u fer i adrenalinom bogatom ozračju, a kad se podvukla crta i zbrojili osvojeni trofeji, ukupnim pobjednikom je proglašen Grad Zagreb, drugo mjesto je zauzela Sisačko- moslavačka županija, a treće Varaždinska županija.

 

ZAGREB Održan drugi seminar o socijalnom partnerstvu za povjerenike Sindikata

(SDLSN, 13. listopada 2010.) Jučer je u Domu sindikata grafičara u Zagrebu održan drugi od četiri planirana regionalna seminara za sindikalne povjerenike Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH na temu "Socijalno partnerstvo u Hrvatskoj kroz rad GSV-a i kolektivno pregovaranje".

Na seminaru je 90-tak sindikalnih povjerenika s područja Grada Zagreba, Zagrebačke, Varaždinske, Međimurske, Bjelovarsko-bilogorske, Krapinsko-zagorske, Karlovačke, Sisačko-moslavačke, Ličko-senjske i Koprivničko-križevačke županije moglo čuti izlaganja predstojnika Ureda za socijalno partnerstvo Vlade Republike Hrvatske Vitomira Begovića, predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimira Severa i pravne savjetnice SDLSN Marine Haklin o socijalnom dijalogu, kolektivnom pregovaranju i savjetovanju u Republici Hrvatskoj.

Pročitajte još...

• 06.10.2010. - OSIJEK: Seminar o socijalnom partnerstvu za povjerenike sindikata

BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA: Boris Prpić županijski povjerenik, Boris Pleša kandidat za predsjednika Sindikata

(SDLSN, 11. listopada) BJELOVAR - Sindikalni povjerenici Bjelovarsko-bilogorske županije izabrali su danas novo sindikalno vodstvo na razini županije za iduće četiri godine.

Za prvog među jednakima u Županiji izabran Boris Prpić, dok je za njegovog zamjenika izabrana Alica Butković.

Za Statutarnu komisiju i Nadzorni odbor Sindikata na predstojećem Saboru SDLSN istaknuti su kandidati Alica Butković i Ivan Stapić, a delegati na Saboru ispred Bjelovarsko-bilogorske županije bit će Stevo Hadžamija; Boris Prpić, Ivanka Jareb, Ljubica Sabljić, Vesna Jun, Dragica Pejašinović i Željko Nemet.

Za predsjednika Sindikata kandidiran je zamjenik predsjednika Sindikata Boris Pleša, koji se nazočnim sindikalnim povjerenicima zahvalio na ukazanom povjerenju i kandidaturi.

Bjelovarski neovisni tjednik REGIJA o slučaju Sirač

Pročitajte još...

• SIRAČ: Vlasnik pekare i odvjetnica oduzeli status zaštićenog najmoprimca osobi s invaliditetom

SIRAČ: Vlasnik pekare i odvjetnica oduzeli status zaštićenog najmoprimca osobi s invaliditetom

(SDLSN, 17. rujna) Mira Lefelman, teži tjelesni invalid iz Sirača, donedavno je s mužem i troje djece živjela u statusu zaštićenog najmoprimca u zgradi u vlasništvu Ustanove za rehabilitaciju hendikepiranih osoba profesionalnom rehabilitacijom  i zapošljavanjem „Suvenir Sirač“. No, nakon stečaja ustanove, nekretnina u kojoj je stan gđe Lefelman, kao i još dva stana u kojima također žive osobe s invaliditetom, ušla je u stečajnu masu i kao takva je prodana na javnoj dražbi.

Kupac i novi vlasnik zgrade postao je Miroslav Lukač iz Sirača, vlasnik pekarskog obrta Pekara Sirač.

Poduzetni vlasnik ubrzo je stanarima putem odvjetnice Sofije Drašner ponudio na potpis ugovor o najmu stana, a odvjetnica Drašner stanare je dopisom od 14. lipnja 2007. godine „informirala“ kako im je status najmoprimca prestao stečajem tvrtke Suvenir Sirač.

Sofija Drašner ih je slijedom ovog „pravnog“ tumačenja pozvala da s novim vlasnikom sklope ugovore u najmu stana na određeno vrijeme, do 31 prosinca 2007. godine.

U dopisu se još navodi kako će im, u slučaju da u roku od 15 dana ne potpišu nove ugovore, biti dan rok od 30 dana za iseljenje, nakon kojeg će njih i članove njihovih obitelji iseliti prisilnim putem.

Gđa Lefelman je status zaštićenog najmoprimca stekla 1999. godine, temeljem ugovora o najmu stana sklopljenom između nje i Ustanove Suvenir Sirač, a nakon što je u njemu prethodno boravila kao nositelj stanarskog prava.

Naime, izgradnju stana sufinancirao je Suvenir Sirač i poduzeće njenog supruga „Jedinstvo“ iz Pakraca 1987. godine „radi zadovoljavanja stambenih potreba svojih radnika Lefelman Mire i Lefelman Franje“.

Uplašena zbog mogućnosti gubika statusa zaštićenog najmoprimca, gđa Lefelman obratila se za pomoć Sindikatu državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske čiji je član.

Sindikat je svojim dopisom od 9. srpnja 2007. godine upozorio odvjetnicu Sofiju Drašner kako Mira Lefelman ima status zaštićenog najmoprimca te joj se, neovisno o promjeni vlasnika zgrade u kojoj se stan nalazi treba ponuditi ugovor o najmu stana na neodređeno vrijeme i odrediti iznos zaštićene najamnine sukladno Uredbi o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje zaštićene najamnine i zatražio da se gđi Lefelman ponudi novi ugovor o najmu stana koji će uvažiti ove činjenice.

Međutim, odvjetnica Drašner 12. je srpnja Sindikat obavijestila kako tumačenje pozitivnih propisa na koje se SDLSN poziva nije pravno utemeljeno, da je ugovor o najmu stana kojim je utvrđen status zaštićenog najmoprimca gđe Lefelman prestao postojati nastupanjem stečaja, te da stoga nema osnove ponuditi joj drugi ugovor o najmu stana.

Sofija Drašner nakon toga je usmenim putem upozorila Miru Lefelman da se, ukoliko ne potpiše ponuđeni ugovor, mora iseliti iz stana do 31. srpnja te da će joj, ako se do tada ne iseli, policija doći na vrata.

Ustrašena takvim navodima Mira Lefelman potpisala je ugovor o najmu stana s najamninom od 334,81 kn kojim joj se ne priznaje status zaštićenog najmoprimca i izložila sebe i svoju obitelj opasnosti ne produživanja ugovora nakon 31. prosinca 2007. godine, kao i mogućnosti povisivanja najamnine.

Sindikat je tada dopisom od 19. srpnja o svemu upoznao potpredsjednicu Vlade i ministricu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranku Kosor, državnu tajnicu za socijalnu skrb Doricu Nikolić, pučkog pravobranitelja Juricu Malčića i glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića.

SDLSN je od čelnika ovih državnih tijela zatražio da, budući da se radi o osobama s invaliditetom kao društveno ranjivoj skupini, zaštita čijih prava predstavlja posebnu društvenu odgovornost svih državnih tijela, u okviru svojih nadležnosti preispitaju okolnosti uslijed kojih je Mira Lefelman izgubila status zaštićenog najmoprimca, te je li pri tome došlo do postupanja koje ima obilježje kaznenog djela.

Sindikat zamjera državnoj tajnici za socijalnu skrb neosjetljivost i nesnalažljivost u slučaju Lefelman. Je li se od nadležnog centra za socijalnu skrb moglo zatražiti izvid i izvješće o cijelom slučaju?

Na poziv Sindikata prvo je ragiralo Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, potrošivši cijelu stranicu teksta kako bi nenadležnošću opravdalo svoju nezainteresiranost za činjenicu da je osoba s invaliditetom na možebitni prijevaran način dovedena u težak socijalni položaj.

Tako u dopisu Dorice Nikolić, između ostalog, stoji: „Navodimo da ovo ministarstvo nije nadležno za preispitivanje okolnosti zbog čega je imenovana sklopila štetan ugovor o najmu stana s obzirom da je poslovno sposobna odrasla osoba“.

Nakon ovakvog razočaravajućeg odgovora državne tajnice za socijalnu skrb Sindikat je ugodno iznenadila reakcija potpredsjednice Vlade Jadranke Kosor, koja je o predstavki SDLSN izvijestila ministricu pravosuđa Anu Lovrin i glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića, zatraživši od njih da razmotre cijeli slučaj, te da ju o utvrđenom izvijeste, kao i Sindikat.

Potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor ponovno je pokazala da kad su u pitanju osobe s invaliditetom ništa ne prepušta slučaju

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske nakon toga, dopisom od 31. kolovoza i 6. rujna obavješćuje potpredsjednicu Kosor i Sindikat da je proukom cijelog slučaja utvrdilo kako je nezakonitim postupanjem Mira Lefelman teško oštećena u svojim pravima u odnosu na stan u Siraču broj 118.

Ivan Kani, zamjenik glavnog državnog odvjetnika, u dopisu navodi kako je gđa Lefelman postala nositelj stanarskog prava sukladno tadašnjem Zakonu o stambenim odnosima, te da je joj je stupanjem na snagu Zakona o najmu stanova prestalo stanarsko pravo, ali je stekla prava i obveze najmoprimca.

Kani napominje kako je odvjetnica Sofija Drašner u svojim dopisima potpuno zanemarila navedene odredbe ukinutog Zakona o stambenim odnosima kojima je gđa Lefelman stekla stanarsko pravo, te odredbe Zakona o najmu stanova kojima je stekla status najmoprimca sa zaštićenom najamninom. „Potonji Zakon je lex specialis u odnosu na Stečajni zakon i štiti zaštićenog najmoprimca u njegovom nesmetanom daljnjem korištenju stana, bez obzira na promjenu vlasnika stana“, navodi Kani.

U dopisu Državnog odvjetništva se još kaže kako osoba koja kupi zgradu s (bivšim) stanarima, odnosno zaštićenim najmoprimcima, nema pravo tražiti njihovo iseljenje, već je dužna s njima sklopiti nove ugovore pod istim uvjetima, a prema odredbama Zakona o najmu stanova.

„Držimo da je postupanjem odvjetnice Sofije Drašner došlo do nedopuštene prijetnje koja je izazvala opravdani strah gđe Lefelman koja je zbog toga sklopila ugovor, opisano u čl. 279. zakona (NN 25/05).

Pored toga, radi se i o prijevari iz čl. 284. zakona jer je gđa Lefelman dovedena u zabludu postupanjem odvjetnice Sofije Drašner, sve u namjeri da je navede na sklapanje ugovora.

Ovakvo postupanje kada je pri sklapanju ugovora bilo mane volje (čl. 330. zakona) čini Ugovor pobojnim.“

U svom odgovoru upućenom potpredsjednici Kosor, Državno odvjetništvo navodi i kako će o eventualnom kaznenom postupku protiv odvjetnice Sofije Drašner iz Daruvara izvijestiti nakon odluke Kaznenog odjela Državnog odvjetništva RH, kao i to da je u svezi s postupanjem odvjetnice Drašner upućen dopis Hrvatskoj odvjetničkoj komori.

Upisujući se u virtualnu SDP-ovu knjigu sučuti povodom smrti Ivice Račana, Sofija Drašner izrazila je divljenje svom stranačkom uzoru zbog poštenja koje je iskazivao za života. Njezino poštenje uskoro bi moglo postati predmetom kaznenog postupka i ocjenjivanja Hrvatske odvjetničke komore.

Miri Lefelman sada predstoji sudski postupak s ciljem poništenja ugovora, u kojem ju Sindikat ne može zastupati, ali joj može pomoći solidarnim financiranjem odvjetničkih troškova.

Međutim, ovaj slučaj pokazuje značaj i ulogu sindikata u zaštiti prava svojih članova, koja ponekad prelazi okvire ustaljenih obrazaca sindikalnog djelovanja.

Sindikat se pri tome posebno zahvaljuje potpredsjednici Vlade i ministrici obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranki Kosor koja je još jednom pokazala senzibilitet socijalno odgovorne dužnosnice i političarke kada su u pitanju prava društveno ranjivih skupina, nastavivši tako dobru suradnju sa Sindikatom na ovome području.

Naime, upravo je na inicijativu SDLSN u Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike ugrađena obveza državnih tijela da pri izradi i donošenju plana zapošljavanja vode računa o mogućnostima zapošljavanja osoba s invaliditetom i utvrde odgovarajuća radna mjesta i za ove naše sugrađane, a svoj potpis na ovaj dodatak Kolektivnom ugovoru s vladine strane stavila je potpredsjednica Kosor, naglasivši kako je riječ o zajedničkoj brizi socijalnih partnera za osobe s invaliditetom.

Pročitajte još...

• Dopis odvjetnice Drašner Miri Lefelman
• Dopis SDLSN odvjetnici Drašner
• Dopis SDLSN potpredsjednici Kosor
• Dopis potpredsjednice Kosor Državnom odvjetništvu
• Odgovor DORH potpredsjednici Kosor
• Odgovor DORH SDLSN-u
• Ugovor o sufinanciranju stana za Miru Lefelman
• Ugovor kojim je Mira Lefelman stekla status zaštićenog najmoprimca

Svjedoci

PRAVOSUDNI EPILOG Odbačena kaznena prijava protiv predsjednice Prekršajnog suda

Autor Mirjana ROSIĆ-ZRINSKI

BJELOVAR - Općinsko državno odvjetništvo u Daruvaru odbacilo je kaznenu prijavu protiv Ružice Drmačić-Pavlović, predsjednice  bjelovarskog Prekršajnog suda koju je 4. siječnja ove godine  podnio Sindikat državnih i lokalnih službenika i zaposlenika RH,  zbog zabrane štrajka u toj ustanovi. Time je višemjesečna sindikalna sapunica, u kojoj su se mikroskopski analizirale i  neke druge navodne mrlje  u profesionalnoj karijeri sutkinje, poput sukoba interesa, o čemu je Večernji pisao, barem dijelom dobila pravosudni epilog.
Sindikat je, naime, u kaznenoj prijavi teretio predsjednicu da je 22. prosinca prošle godine na sastanku zaposlenika izričito zabranila štrajk u toj ustanovi, navodno im naredivši da 28. prosinca na dan štrajka svi imaju raditi, pa u toj ustanovi i nije bilo obustave rada.
No, sutkinja Pavlović-Drmačić, u bjelovarskom je Općinskom državnom odvjetništvu opovrgnula tvrdnje iz kaznene prijave, kazavši među ostalim da je ona, ne želeći otkazivati ranije zakazane rasprave na dan štrajka, radila s  dežurnom daktilografkinjom koja nije članica sindikata, te kako štrajk nikome nije zabranjivala. Rezulte štrajka, objasnila je sutkinja Pavlović-Drmačić, doznala je tek nakon što se raspitala kod sindikalne povjerenice prije nego što je o tomu morala dostaviti podatke Ministarstvu pravosuđa. 
Zanimljivo je kako u pojedinačnim obavjesnim razgovorima, na kojima je saslušano deset djelatnica Prekršajnog suda, nitko osim sindikalne povjerenice Elizabete Humljanović nije potvrdio da je predsjednica na zajedničkom sastanku izrijekom zabranila štrajk. Svjedokinje su redom izjavljivale kako se ne sjećaju što je predsjednica točno rekla, premda su spremno potvrdile kako nije  bilo riječ o izričitoj zabrani. 
U SDLSH-u takav epilog tumače strahom zaposlenika zbog mogućih šikaniranja na radnome mjestu. Tvrde kako glatko odbijanje  kaznene prijave govori u prilog i neobjektivnosti domaćeg  pravosuđa u zaštiti sudaca po svaku cijenu. Upravo zbog toga, potvrđuje županijski sindikalni povjerenik Stevo Hadžamija, sindikat neće uložiti žalbu na izrečeni pravorijek.

BJELOVAR: Bezgrješna sutkinja oslobođena optužbi da je zabranila štrajk

(SDLSN, 7. lipnja) Općinsko državnog odvjetništvo u Daruvaru, odlučujući o pokretanju kaznenog postupka protiv predsjednice Prekršajnog suda u Bjelovaru, sutkinje Ružice Pavlović-Drmačić, protiv koje je Sindikat podnio kaznenu prijavu zbog zabrane štrajka 28.prosinca 2005. godine, odbacilo je prijavu kao neosnovanu, a sve to temeljem izjava svjedoka zajedničkog (na svu sreću ne i smrtonosnog) sastanka zaposlenika suda pred održavanje štrajka.

Iskaz sindikalne povjerenice iz kojeg je razvidno da radna etika sutkinji Pavlović-Drmačić ne dozvoljava nerad na dan štrajka, no na dan svečanog ručka spremna je odobriti slobodan dan zaposlenicima...

Ispitivanje brojnih svjedoka pokazalo je da se oni u većini ne sječaju točno što je rekla predsjednica suda, ali se zato točno sječaju što nije rekla, tj. da nije izričito zabranila održavanje štrajka.

Ona je, naime, održavanje štrajka na sastanku ocijenila nepotrebnim jer da ima previše posla, odnosno rasprava koje treba održati i okupljenima odlučila vlastitim primjerom pokazati kako se radi na dan štrajka, te rekla kako će ona svoje rasprave održati, a drugi neka štrajkaju ako hoće.

Svoju benevolentnost prema štrajkačima pokazala je, kako se navodi u rješenju, na način da je štrajkačima poručila da ako žele štrajkati neka to učine izvan prostorija suda.

Ostali službenici u državnoj upravi (na slici štrajkaši u Poreznoj upravi u Čakovcu) štrajkali su u svojim radnim prostorijama. Međutim, predsjednica Prekršajnog suda u Bjelovaru "ponudila" je svojim službenicima da štrajkaju izvan radnih prostorija. Možda u skladištu za metle ili na nogostupu ispred zgrade suda? Tamo bi mogli u znak podrške štrajku isplesti metlu od pruća ili napraviti snjegovića.

Tako su sutkinja i njezina zapisničarka, čije je nezakonito rješenje o zapošljavanju na neodređeno vrijeme donijeto neposredno nakon štrajka u međuvremenu poništeno, na sam dan štrajka zasukale rukave i pokazale potencijalnim štrajkašima kako se građani mogu i moraju servisirati u svim uvjetima.

"Ja zabranila štrajk? Pa samo sam toga dana htjela odraditi slobodan dan za domjenak, a štrajkašima poručila da štrajkaju gdje hoće, samo ne u prostorijama moga suda!", kao da na ovoj slici govori bezgrješna Ružica od zakonodavne i izvršne vlasti...

Međutim, iz iskaza svjedoka sa sastanka razvidno je i to da je u vrijeme štrajka revna sutkinja na istome sastanku službenicima suda ponudila slobodan dan u vrijeme predbožičnog domjenka, koji je također padao u uredovno vrijeme suda.

Kriteriji po kojima je predsjednica suda ocijenila da bi pravosudni sustav mogao doći u pitanje neradom u vrijeme štrajka, ali ne i u vrijeme službeničkog domjenka, vjerojatno se nalaze u sferi njezine slobodne sudačke procjene.

Nakon odbacivanja kaznene prijave Sindikat je svejedno mogao predložiti pokretanje kaznenog postupka, ali je nakon konzultacija sa svojom sindikalnom povjerenicom odustao od toga, budući da je ocijenjeno kako bi rupe u sjećanju službenika i sudaca prisutnih na sastanku protekom vremena mogle i narasti.

Tako je sutkinja koja je u hrvatskom pravosuđu promovirala bezgrješno obnašanje izvršne i zakonodavne vlasti, utjelovljujući istovremeno i dužnost predsjednice Prekršajnog suda u Bjelovaru i pročelnice Jedinstvenog upravnog odjela Općine Štefanje, svojim svijetlim primjerom pokazala dubinu vjere u sudačku nepogrješivost koja postoji među onima koji odlučuju o njihovoj sudačkoj sudbini.

Pročitajte još...

• Predsjednica suda povrijedila je zakon!
• REAGIRANJE: Bjelovarska sutkinja "demantira" optužbe Sindikata
• SKANDAL: Bjelovarskoj sutkinji treći mandat predsjednice Prekršajnog suda nakon što je osam godina bila u sukobu interesa
• JOŠ O SLUČAJU BJELOVARSKE SUTKINJE
• SUTKINJA KOJA JE ZABRANILA ŠTRAJK UZ SUDAČKU OBNAŠALA I FUNKCIJU PROČELNICE UPRAVNOG ODJELA OPĆINE ŠTEFANJE
• Sindikat podnio kaznenu prijavu zbog zabrane štrajka protiv predsjednice Prekršajnog suda u Bjelovaru

BJELOVAR: Predsjednica suda povrijedila je zakon!

SLUČAJ Odbor za državne službe RH poništio postupak izbora za radno mjesto na Prekršajnom sudu

Autor Mirjana ROSIĆ-ZRINSKI

BJELOVAR - Isključivo vlastitom upornošću te pomnim proučavanjem zakonske regulative o vlastitim pravima iz Zakona o radu, posebice onom o državnim službenicima, Bjelovarčanka Sanja Belec-Bačeković, majka dvoje djece, s braniteljskim statusom, uspjela je osporiti zakonitost i okolnosti zbog kojih nije primljena na stalno radno mjesto administrativnog referenta na bjelovarskom Prekršajnom sudu.

Potvrđeno je to i prošlotjednim rješenjem Odbora za državnu službu Republike Hrvatske koje je razmatralo njezinu žalbu, te zaključilo kako interni oglas preko kojega je na to radno mjesto primljena kandidatkinja Suzana Matić valja poništiti i staviti ga izvan snage. Zanimljivo je kako se ta odluka gotovo doslovno temelji na argumentima s kojima se i S. Belec-Bačeković pokušavala izboriti za vlastito pravo na rad, o čemu je podsjećamo, Večernji u nekoliko navrata pisao.

Odbor je naime potvrdio, kako je "žalba osnovana, a pobijano rješenje nezakonito jer je nakon provedenog internog oglasa na radno mjesto primljena osoba koja nije državni službenik, da je provedeni postupak po internom natječaju u cijelosti obavljen protiv Zakona o državnim službenicinma i Uredbi o raspisivanju i provedbi javnog natječaja, kao i zbog toga što je povrijeđeno njezino pravo hrvatskog branitelja jer je prilikom zapošljavanja morala imati prednost pred drugim kandidatima".

To znači da je predsjednica suda Ružica Pavlović-Drmačić pri izboru Suzane Matić previdjela ključnu činjenicu kako niti jedna od triju kandidatkinja u tom trenutku nije imala status državnih službenika, na čemu se temelji mogućnost raspisivanja internog oglasa, umjesto javnog natječaja. U potankom obrazloženju odluke, u rješenju je pobrojano ukupno 12 povrijeđenih odredaba Zakona i Uredbi o državnim službenicima.

Ne krijući zadovoljstvo ovakvim raspletom, S. Belec-Bačeković očekuje i odluku DSV-a, koje bi kaže, trebalo primijeniti i pravedne sankcije protiv predsjednice Prekršajnog suda.

Pročitajte još neke zanimljivosti o ovoj osebujnoj sutkinji:

• REAGIRANJE: Bjelovarska sutkinja "demantira" optužbe Sindikata
• SKANDAL: Bjelovarskoj sutkinji treći mandat predsjednice Prekršajnog suda nakon što je osam godina bila u sukobu interesa
• JOŠ O SLUČAJU BJELOVARSKE SUTKINJE
• SUTKINJA KOJA JE ZABRANILA ŠTRAJK UZ SUDAČKU OBNAŠALA I FUNKCIJU PROČELNICE UPRAVNOG ODJELA OPĆINE ŠTEFANJE

REAGIRANJE: Bjelovarska sutkinja "demantira" optužbe Sindikata

(SDLSN, 3. travnja) U svom reagiranju u Večernjem listu 1. travnja (nije prvoaprilska šala) na optužbe Sindikata kako je obnašajući dužnost sutkinje i pročelnice Jedinstvenog upravnog odjela Općine Štefanje bila u sukobu interesa, kao i na navode o nepravilnostima pri zapošljavanju na Prekršajnom sudu u Bjelovaru, nova – stara predsjednica ovog suda «demantirala» je postojanje sukoba interesa.

Kao razlog navodi činjenicu da je imenovana pročelnicom Jedinstvenog upravnog odjela Općine Štefanje u svojstvu volontera, te da je nakon samo sedam godina obnašanja te funkcije na svoj zahtjev razriješena.

Što je time opovrgla nije nam sasvim jasno, budući da je sukob interesa evidentan neovisno o činjenici je li gđa Drmačić bila volonter ili nije, a bilo bi interesantno saznati je li za to vrijeme primala i kakvu volontersku naknadu.

Za oko nam je «zapelo» i poistovječivanje gđe Ružice Pavlović-Drmačić sa «hrvatskim sucima» i njeno shvaćanje optužbi Sindikata kao napad na hrvatske suce, premda vjerujemo kako «hrvatski suci» u pravilu ne obnašaju nespojive dužnosti, tj. da je upravo gđa sutkinja primjer kako suci ne bi trebali raditi, odnosno izuzetak koji potvrđuje pravilo.

Bilo kako bilo, nakon njena demantija Sindikatu se obratila i «anonimna» službenica koju proziva gđa Drmačić i pod punim imneom i prezimenom zamolila nas da njezino reagiranje objavimo na našoj web stranici, što i činimo pod «opširnije».

 

REAGIRANJE

Optužbe nisu dokazi

BJELOVAR – Na početku članka objavljenog u Večernjem listu napisana je rečenica uvredljivog sadržaja: SKANDAL «Sindikat podastire nove dokaze protiv Ružice Pavlović Drmačić» - Nisu to dokazi, to su neutemeljene optužbe koje terete moju osobnost. Novinarka Mirjana Rosić-Zrinski sve to objavljuje vjerujući da je sve što je «bivša djelatnica» Prekršajnog suda njoj rekla – istina. To više, što taj nakaradni tekst neupućene nužno navodi na zaključak kako su hrvatski suci osobe koje rade povredu zakona. Anonimna bivša djelatnica radila je na određeno vrijeme, ali je imala priliku ostati na radnom mjestu, što ona zna, sada je očito teško sagledati realnu situaciju. Osobno sam joj ponudila radno mjesto, no ona je to odbila navodeći da joj  je obećano mjesto izvan pravosuđa, što se očito izjalovilo pa sada kuca na vrata novinara kako bi me izvrijeđala. Postupak oglašavanja radnog mjesta bio je zakonit jer je dovršen prema Uredbi o raspisivanju javnog natječaja i internog oglasa u državnoj službi. Nisam u sukobu interesa. Odlukom Poglavarstva Štefanja 24. 5. 1994. godine imenovana sam pročelnicom Jedinstvenog upravnog odjela u svojstvu volontera, ali sam 10. 10. 2000. uputila zahtjev i potom razriješena.

Reagiranje na reagiranje «anonimne službenice» Sanje Belec-Bačeković pročitajte pod opširnije….  

Demanti Sanje Belec-Bačeković na izjavu predsjednice Prekršajnog suda u Bjelovaru u Večernjem listu od 1. 4. 2006.

 

ZA SVE OPTUŽBE POSTOJE DOKAZI

Za sve optužbe ja posjedujem papirnate dokaze, i to: poziv na testiranje broj: Su-42/06-01 od 27. veljače 2006. g. koji nije bio sastavljen u skladu sa čl. 9.  Uredbe o raspisivanju javnog natječaja i internog oglasa u državnoj službi, na koju se predsjednica Prekršajnog suda poziva, a prilikom raspisivanja oglasa došlo je do povrede i čl. 5. i čl. 22.  iste Uredbe, te Rješenje broj: Su-42/06-5 od 10. ožujka 2006. godine kojim je povrijeđen čl. 67. Zakona o državnim službenicima, a to je, što u istom rješenju  gđa predsjednica nije poštivala zakonski rok za žalbu i sačekala da rješenje postane pravomoćno, već je sa istim danom izdavanja rješenja primljenu kandidatkinju raspodjelila na radno mjesto, a ono najgore nepoštivanje zakona je krivo dana uputa o pravnom lijeku u kojoj je predsjednica navela kako se na navedeno rješenje u roku od 8 dana može izjaviti prigovor predsjednici Prekršajnog suda, a sukladno čl. 67. Zakona o državnim službenicima i čl. 22. Uredbe o raspisivanju javnog natječaja i internog oglasa u državnoj službi, kandidati nezadovoljni rješenjem imaju pravo podnijeti žalbu Odboru za državnu službu i to u roku od 15 dana od dana primitka rješenja. I na kraju istim rješenjem povrijedila je moje pravo iz čl. 35. Zakona o hrvatskim braniteljima iz domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, jer sam hrvatski branitelj (za što posjedujem Potvrdu Ministarstva obrane), i prema navedenom članku, ukoliko hrvatski branitelj ispunjava uvjete iz natječaja, odnosno oglasa (a ja ih ispunjavam), tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti te druga tijela jedinica lokalne i područne samouprave, obvezna su prilikom zapošljavanja službenika i namještenika dati prednost nezaposlenom hrvatskom branitelju.“

Izjava da je gđa predsjednica meni osobno nudila to radno mjesto totalna je laž, čak dapače ista mi je „face to face“ na moje pitanje ima li ikakve šanse da na sudu bude neko mjesto na neodređeno vrijeme rekla: „Sam vi sebi tražte poso negdje drugdje“. Netko bi se stvarno trebao zabrinuti oko toga kako predsjednica jednog suda osobno nudi radna mjesta u državnoj službi. Ja sam na navedenom sudu radila na zamjeni djelatnice koja je bila na porodiljnom i po njenom povratku sa porodiljnog, istekao mi je ugovor. Predsjednica me je doduše, kada je Suzana Matić primljena na zamjenu zapisničarke u uredu predsjednice, pitala bi li radije ja prešla pisati k njoj, ja (poznavajući već do tada dobro kakva je ona osoba i šta bi sve od mene mogla tražiti), to  nisam prihvatila, a na mjestu zapisničara u referadi sudske savjetnice bilo mi je sasvim dobro. Čak sam neko vrijeme i morala pisati s predsjednicom, jer Suzana Matić, (koja je sada primljena na ovo radno mjesto, nije znala ni računalo uključiti). Ali, nakon toga, ne da mi je predsjednica nudila radno mjesto, nego sam zbog toga što mi ista nije željela isplatiti regres na koji sam imala pravo, s njom morala ući u spor i pisati predstavke u Ministarstvo pravosuđa, nakon čega mi je isti isplatila, a za što isto posjedujem papirnate dokaze. Nadalje, ista tvrdi kako nije u sukobu interesa, dok čl. 6. i čl. 10. Zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti govore kako jest. Naime, gđa predsjednica zaposlila je osobu koja nekoliko dana nakon prijema u državnu službu, odlazi u državno odvjetništo na obavijesni razgovor povodom kaznene prijave sindikata protiv predsjednice prekršajnog suda u Bjelovaru, a zbog zabrane štrajka na istom sudu. Zar  bih sa svojom žalbom išla do Ministarstva pravosuđa, Upravne inspekcije i Hrvatskoga sabora da za to nemam na zakonu utemeljene dokaze?

Nadalje, ista u „Večernjem listu“ od 01. 04. 2006. g. sama priznaje kako je od 1994. g. bila pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela, ali je tek 2000. g. uputila zahtjev za razrješenje, dakle 6 godina kasnije. A to što je navodno na toj dužnosti bila volonter, sasvim je nebitno, dakle, 6 godina je istovremeno bila u sudskoj i izvršnoj vlasti. No, ima toga još, o čemu će Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika, koji također posjeduju dokaze, mene do okončanja žalbenog postupka zanima samo nezakonito sproveden natječaj.