Zahtjev SDLSN RH novoj vlasti: Izmijenite Zakon o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata
Zagreb, 12. travnja 2024. – Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske uputio je najvećim političkim strankama koje sudjeluju u kampanji za predstojeće izbore za zastupnike u Hrvatski sabor 2024. – HDZ, SDP, DOMOVINSKI POKRET, MOST, MOŽEMO! – zahtjev za izmjenom Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata čije određene odredbe, prema mišljenju Sindikata, nisu u skladu s Ustavom RH i međunarodnim ugovorima o slobodi sindikalnog organiziranja i pravu na kolektivno pregovaranje kojih je Republika Hrvatska potpisnik. Tražimo uvažavanje stvarne reprezentativnosti sindikata koji djeluju u svim državnim tijelima.
Zahtjev u cijelosti pročitajte u nastavku:
Najvećim političkim strankama koje sudjeluju u kampanji za predstojeće izbore za zastupnike u Hrvatski sabor 2024. Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske upućuje zahtjev za izmjenom Zakona o reprezentativnost udruga poslodavaca i sindikata čije određene odredbe, prema mišljenju Sindikata, nisu u skladu s Ustavom RH i međunarodnim ugovorima o slobodi sindikalnog organiziranja i pravu na kolektivno pregovaranje kojih je Republika Hrvatska potpisnik.
Naime, trenutno važeći Zakon, na području državne službe, omogućava reprezentativnost za kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnog ugovora isključivo dvama policijskim sindikatima. Samo dva policijska sindikata kolektivno pregovaraju za cijelu državnu službu, zastupajući pritom, ponajprije, interese policijskih službenika i namještenika.
SDLSN RH je najzastupljeniji na području državne službe izvan sustava policije, posebice u tijelima sudbene vlasti i državnom odvjetništvu, u državnim zavodima, vanjskim poslovima, no postao je nereprezentativan, jer se reprezentativnost utvrđuje na području čitave državne službe u kojoj dominiraju zaposleni u policiji.
Policijskih službenika i namještenika je 25 732 (gov.hr podatak na dan 31.12.2022.), dok je državnih službenika i namještenika izvan policije 31 973 (gov.hr podatak na dan 31.12.2022.)
SDLSN RH je Povjerenstvu za utvrđivanje reprezentativnosti 2023. godine dostavio podatak o 6.935 svojih članova, Povjerenstvo je utvrdilo da SDLSN RH ima 6.872 člana – 424 člana u policiji, a u cjelokupnoj državnoj službi izvan sustava policije 6.448.
Iz ovog je vidljivo kako SDLSN RH na cijelom području državne službe izvan sustava policije ne samo da ima više od 20 posto od ukupnog broja sindikalno organiziranih službenika i namještenika, postotak koji omogućuje reprezentativnost, već SDLSN RH u svojem članstvu ima više od 20 posto uopće zaposlenih državnih službenika i namještenika! Samo u tijelima sudbene vlati SDLSN RH broji 3.994 člana dok prvi reprezentativni policijski sindikat broji 149, a drugi 192 člana.
Ovdje ujedno skrećemo pozornost na pogrešno utvrđivanje broja sindikalno organiziranih radnika u postupku prebrojavanja. Povjerenstvu za utvrđivanje reprezentativnosti je trebala biti poznata činjenica kako su mnogi službenici i namještenici zaposleni u tijelima državne uprave članovi dva ili više sindikata te s obzirom na njihovo multi člansko brojanje nije bilo dovoljno samo zbrojiti podatke o broju članova koje su dostavili sindikati koji su sudjelovali u postupku utvrđivanja reprezentativnosti. Na taj je način Povjerenstvo povrijedilo naš osnovni interes i pravo, pravo na kolektivno pregovaranje.
Uz to, Zakon o reprezentativnosti uvažava specifičnosti javnih službi i gospodarsko-socijalne interese tamo zaposlenih, odnosno uvažava brojnost sindikata koji djeluju u javnim službama, te im omogućava formiranje pregovaračkog odbora od 11 članova za sklapanje Temeljnog kolektivnog ugovora. Štoviše, člankom 197. a Zakona o zdravstvenoj zaštiti se iznimno od kriterija reprezentativnosti utvrđenoga općim propisom, uz sindikate utvrđene reprezentativnim u skladu s odredbama općeg propisa o reprezentativnosti, na temelju ovoga Zakona o zdravstvenoj zaštiti reprezentativnim sindikatom smatrat i sindikat koji ima najmanje dvadeset posto članova liječnika od ukupnog broja radnika liječnika zaposlenih u ustanovama u području pregovora. Dodatno, Vlada sa sindikatima javnih službi sklapa granske i kućne kolektivne ugovore te tako u širokom opsegu uvažava sindikate koji djeluju u svim javnim službama, što u državnoj službi nije slučaj.
Za područje državne službe odredbe Zakona ne uvažavaju brojnost sindikata kao ni sklapanje granskog kolektivnog ugovora za specifične dijelove državne službe. Ali zato Zakon o policiji za policiju predviđa mogućnost sklapanja granskog kolektivnog ugovora.
Reprezentativnost je policijskim sindikatima omogućila da ugovore članak 94. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike koji ih, protivno Konvencijama Međunarodne organizacije rada br. 87 i 98 stavlja u povoljniji položaj u odnosu na druge sindikate.
Omogućila im je i ugovaranje izmjene odredbe Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenika koja propisuje da dodatak za rad organiziran na drugačiji način za (samo) policijske službenike koji rade na poslovima osiguranja sigurnosti i imovine. To je novi ugovoreni dodatak i odnosi se isključivo na policijske službenike, pa se postavlja pitanje kako to reprezentativni sindikati u državnoj službi zastupaju interese svih državnih službenika kada ugovaraju nova prava u kolektivnom ugovoru isključivo za policijske službenike.
Iz svega naprijed navedenog jasno proizlazi kako odredbe Zakona o reprezentativnosti ne vode ka socijalnoj pravednosti kao ustavnoj kategoriji, niti socijalnom miru, već je njome omogućeno pogodovanje određenim sindikatima koji zlorabe svoj položaj nauštrb svih ostalih sindikata koji djeluju u državnim tijelima izvan policije. Stoga tražimo uvažavanje stvarne reprezentativnosti sindikata koji djeluju u svim državnim tijelima.
