SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

Bjelovarsko-bilogorska županija

povjerenik_13     Povjerenik: Boris Prpić
Tel: 043/278-332
Fax: 043/278-170
Mobitel: 091/5640-222

INTERVJU s prof. dr. sc. Gordanom Marčetić o istraživanju isplate dodataka za uspješnost u radu u jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave

Nagrađivanje službenika za natprosječne rezultate rada u županijama, gradovima i općinama - problematično

marcetic_gordana_naslovnica_sdlsn200117

Nedosljednost u primjeni, nedostatak objektivnih i standardiziranih kriterija te nejednaki pristup zaposlenicima ozbiljno dovode u pitanje ispravnost, svrhovitost i pravednost ovog modela u hrvatskim okolnostima

(SDLSN - SINDIKALNI LIST, 20. siječnja 2017.) U prvoj polovini 2016. godine Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika i prof. dr. sc. Gordana Marčetić s Pravnog fakulteta iz Zagreba proveli su zajedničko istraživanje o isplati dodatka za uspješnost u radu u jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave (JLPRS).

sl_logo250Ovaj dodatak se prema Zakonu o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi može isplatiti službenicima i namještenicima ako ostvare natprosječne rezultate u radu, a godišnje može iznositi najviše tri plaće službenika ili namještenika. Sindikat je službenim putem poslao zahtjev za pristup informacijama svim hrvatskim županijama i odabranim gradovima u svakoj županiji koji su prikazani u tablici.

ŽUPANIJE GRAD I. GRAD II.
I. Zagrebačka Velika Gorica Jastrebarsko
II. Krapinsko - zagorska Krapina Zabok
III. Sisačko - moslavačka Sisak Petrinja
IV. Karlovačka Karlovac Ogulin
V. Varaždinska Varaždin Lepoglava
VI. Koprivničko - križevačka Koprivnica Križevci
VII. Bjelovarsko - bilogorska Bjelovar Daruvar
VIII. Primorsko - goranska Rijeka Opatija
IX. Ličko - senjska Gospić Senj
X. Virovitičko - podravska Virovitica Slatina
XI. Požeško - slavonska Požega Kutjevo
XII. Brodsko - posavska Slavonski Brod Nova Gradiška
XIII. Zadarska Zadar Pag
XIV. Osječko - baranjska Osijek Đakovo
XV. Šibensko - kninska Šibenik Knin
XVI. Vukovarsko - srijemska Vukovar Županja
XVII. Splitsko - dalmatinska Makarska -
XVIII. Istarska Pazin Pula
XIX. Dubrovačko - neretvanska Dubrovnik Ploče
XX. Međimurska Čakovec Prelog
XXI. Grad Zagreb Zagreb -

 

Zatraženi su odgovori na šest pitanja:

P 1. Je li župan/gradonačelnik, sukladno članku 13. stavak 2. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi pravilnikom utvrdio kriterije utvrđivanja natprosječnih rezultata i način isplate dodatka za uspješnost na radu?
P 2. Je li župan/gradonačelnik, sukladno članku 13. stavak 3. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi utvrdio masu sredstava za dodatke za uspješnost na radu u pojedinim upravnim odjelima i službama, sukladno osiguranim proračunskim sredstvima?
P 3. Koliko je sredstava do sada osigurano za isplatu dodatka za uspješnost na radu u 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015. i 2016. godini?
P 4. Koliko službenika i namještenika je zaposleno u upravnim tijelima županije/grada?
P 5. Koliko je zaposlenika do sada nagrađeno temeljem navedenog pravilnika u 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015. i 2016. godini (molimo prikaz po godinama) i to:
- Koliko službenika od ukupnog broja službenika (npr. 8/24), a koliko namještenika od ukupnog broja namještenika (npr. 2/6)?
- U kojem ukupnom iznosu?
- Koliko ih je od toga nagrađeno više puta, odnosno, koliko je nagrada isplaćeno?
- Koji je najniži, a koji najviši iznos isplaćene pojedinačne nagrade u novčanom iznosu?
P 6. Koji su prema vašem mišljenju učinci isplate dodatka za uspješnost na radu, pozitivni ili negativni. Molimo da objasnite.

marcetic_gordana1_sdlsn200117

Podatke koje su dostavile JLPRS obradila je i analizirala prof. dr. sc. Gordana Marčetić te smo ju zamolili da protumači pojedine odgovore i ukratko prikaže rezultate istraživanja.

Jesu li župani i gradonačelnici u svim anketiranim jedinicama donijeli pravilnike o kriterijima i utvrdili masu sredstava za dodatke na uspješnost?

Ne. U dvije županije (Požeško-slavonska i Šibensko-kninska) te šest gradova (Đakovo, Kutjevo, Makarska, Petrinja, Šibenik i Županja) župani i gradonačelnici nisu donijeli pravilnike niti su utvrdili masu sredstava za dodatke na uspješnost. No, u tim jedinicama dodaci na uspješnost nisu ni isplaćivani.
Iako su u velikom broju jedinica donijeti pravilnici, među njima 24 JLPRS nije utvrdilo masu sredstava za dodatke. Unatoč tomu, neke su tijekom godina isplaćivale dodatke na uspješnost. Sveukupno je oko polovine anketiranih jedinica isplaćivalo dodatke u razdoblju od 2010. do 2016.

Postoji li veća razlika u ukupnoj masi isplaćenih sredstava za dodatak na uspješnost u promatranim godinama između pojedinih lokalnih jedinica?

Da, razlika je vrlo velika između pojedinih lokalnih i regionalnih jedinica što se ne može povezati s brojem zaposlenih. Primjerice, u gradu s 468 zaposlenih, najveći iznos sredstava za dodatke u 2013. je iznosio 72.417 kuna, dok je, s druge strane, u županiji koja ima 110 zaposlenih u 2015. izdvojeno čak 2.424.000 kuna. To je ujedno i najveći godišnji iznos koji je u promatranim godinama izdvojen na ime dodatka u svim JLPRS, s time da je već premašen u prvoj četvrtini 2016. Pitanje je može li se to opravdati isključivo jakim financijskim kapacitetom, osobito ako ovu županiju usporedimo s gradom - sjedištem te županije, koji ima duplo više zaposlenih (221) i nesumnjivo izvrstan prihod od turizma, a najviši iznos sredstava koji je izdvojio u godini 2012. bio je 318.448 kuna.
I obrnuto, najmanji iznos od 1.348 kuna u 2010. godini je isplaćen u gradu Daruvaru koji broji 26 zaposlenih, dok su neke JLPRS sa sličnim ili manjim brojem zaposlenih odvojile znatno veće novčane svote na ime dodatka (npr. Ploče, Zabok) ili pak uopće nisu isplaćivale dodatke (Knin, Krapina, Križevci, Pag, Prelog, Senj).

Postoji li razlika u iznosu isplaćenih sredstava unutar istog grada ili županije u pojedinim godinama?

marcetic_gordana2_sdlsn200117

Da, iznenađujuće su velike razlike. Više je pravilo nego iznimka da su u pojedinim godinama isplaćivani veći iznosi, a u drugim godinama nije uopće bilo isplata ili su iznosi bili znatno manji. Primjerice, u Zagrebačkoj županiji je od 2010. do 2013. isplaćivano između milijun i milijun i pol kuna godišnje, a u 2014. i 2015. nije isplaćen nikakav iznos na ime dodatka. U Velikoj Gorici je bilo obrnuto, pa se tek počelo isplaćivati nakon 2014. Slično je i u Rijeci, koja u 2010., 2012. i 2015. nije izdvojila niti jednu kunu, dok je ostalih godina isplatila između 125.000 i 263.000 kuna godišnje. U Sisačko-moslavačkoj županiji je 2010. isplaćeno 382.000 kuna, a u 2014. 1.380.000 kuna, u Karlovcu je pak 2010. isplaćeno 180.895 kuna, a 2013. 20.438 kuna. Nadalje, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji je 2010. isplaćeno samo 2.090 kuna, da bi godinu dana kasnije svota narasla na 79.382 kuna, a sličan nerazmjer je i u Zadru, gdje je 2013. isplaćeno 72.417 kuna, a dvije godine kasnije samo 3.103 kn. I tako dalje. Teško je povjerovati da su tako velike razlike u kvaliteti i rezultatima rada službenika i namještenika unutar iste jedinice LRSG u vremenskom razdoblju od godinu ili dvije.

Kakva je situacija u pogledu broja nagrađenih službenika i namještenika i koliko su puta nagrađivani unutar iste godine?

I ovdje je također primjetna ogromna razlika i između pojedinih JLRSG i unutar iste jedinice pa brojka varira od minimalno jednog nagrađenog namještenika i niti jednog službenika do čak 90% nagrađenih službenika i 90-100% nagrađenih namještenika (u nekoliko jedinica). U pojedinim jedinicama samo je jedan zaposlenik ili službenik dobio jednu nagradu. Na drugoj strani ljestvice je opet županija gdje je u 2015. nagrađeno 87 od ukupno 88 službenika i sva 4 namještenika s ukupno 181 nagradom, od kojih je najniža bila 7.470, a najviša 22.500 kuna. Dakako da cijeli koncept dodatka na uspješnost s time gubi svoj smisao, jer bi se on trebao isplaćivati kao nagrada za natprosječne rezultate rada, a ne kao dodatak na plaću svim zaposlenicima.
No, ipak u većem broju jedinica nisu nagrađeni svi zaposleni već određeni, veći ili manji postotak službenika i namještenika. Nagrade variraju, od najmanjeg individualnog iznosa 323 kune koji je isplaćen u Zaboku 2012. i 10% od bruto plaće u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u svim godinama, pa sve do iznosa od 33.631 kuna koji je isplaćen 2011. u Dubrovniku ili iznosa od tri plaće u Rijeci koji je isplaćivan malom broju službenika u godinama 2011., 2013. i 2014.

Koji je prevladavajući stav o učincima isplate dodatka na uspješnost u JLPRS?

Na pitanje o učincima isplate dodatka na uspješnost na radu većina ispitanih jedinica nije odgovorila jer smatraju da se ne radi o informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama.

Koji bi bio sažeti zaključak dobivenih rezultata istraživanja?

marcetic_gordana3_sdlsn200117

Nedosljednost u primjeni, nedostatak objektivnih i standardiziranih kriterija te nejednaki pristup zaposlenicima ozbiljno dovode u pitanje ispravnost, svrhovitost i pravednost ovog modela u hrvatskim okolnostima.

Kakva su komparativna regionalna, EU i svjetska iskustva?

Različite varijante modela plaća ili dodataka na plaću koje se temelje na kvaliteti radnog izvršenja (Performance-related pay - PRP) rezultat su uvođenja menadžerskih metoda u javnu upravu pod utjecajem doktrine Novog javnog menadžmenta. Za razliku od klasičnih platnih sustava koji su se dugo vremena fokusirali na karijeru, stabilnost, iskustvo u službi, posljednjih desetljeća se promijenila priroda rada i radne snage, traži se specijalizirano znanje i posebne vještine, pa se i javni službenik više ne promatra kao dio skupine već kao pojedinac čije doprinose treba prepoznati i nagraditi. Sveopći proces fleksibilizacije, decentralizacije i individualizacije odgovornosti odrazio se i na sustavima plaća, ali ne svugdje u istom opsegu. Dok je u većini anglosaksonskih, skandinavskih i nekih drugih zemalja koje su provodile menadžerske reforme individualni i decentralizirani pristup plaćama bio naglašeniji, na kontinentu Europe taj proces teče sporije. U zemljama EU osnovna plaća je u pravilu povezana sa stupnjevanjem radnog mjesta pojedinog zaposlenika na platnoj ljestvici, dok se drugi dio plaće temelji na različitim kriterijima. No, iako su još uvijek tradicionalni i opći kriteriji vezani za godine provedene u službi, raste broj bonusa koji se vežu za radnu ocjenu. Često se takvi modeli uvode samo za vodeće osoblje ili vrijede na razini pojedinih ministarstava odnosno agencija dok je manji broj zemalja uveo ekstenzivan i formaliziran sustav plaća prema radu. Unatoč propulzivnosti i svojevrsnoj pomodnosti modela PRP-a, vrlo je malo komparativnih i empirijskih istraživanja o njegovoj uspješnosti ili neuspješnosti u praksi. Jedino veće istraživanje na koje se brojni autori referiraju je ono koje je proveo OECD, no pokušaji da se izmjeri opseg u kojem su službenički sustavi u praksi usmjereni na izvršenje nisu bili osobito uspješni.

Je li nagrađivanje za natprosječne rezultate rada čarobni štapić kojim se mogu riješiti svi problemi javne uprave?

Sasvim sigurno nije riječ o čarobnom štapiću, štoviše, ovaj koncept može proizvesti brojne negativne efekte u upravnim sustavima koji nemaju objektivan sustav ocjenjivanja. Iako nema formule koja će jamčiti uspješnost uvođenja modela PRP-a, mnogi stručnjaci ističu da je potrebno zadovoljiti neke nužne uvjete kako bi njihovo djelovanje bilo efektivno. Među njima su: povjerenje u vodstvo, izostanak primoravanja na izvršenje, dobar sustav mjerenja i relevantni kriteriji ocjenjivanja, sposobnost da se plati dobar rad, valjana procjena poslova, otvorena politika plaća, usklađenost s prevladavajućom kulturom, itd. Menadžere i osobe koje nadziru rad treba osposobiti u vještinama postupka ocjenjivanja i prevladavanja subjektivnosti u ocjenjivanju, motivirati ih da vode brigu o ocjenjivanju rada, pa i kažnjavati ako to ne čine kako treba. I zaposlenici i menadžeri trebaju pokazati interes za ocjenjivanje rada te ostvariti dobru komunikaciju.

marcetic_gordana4_sdlsn200117

Svi koji su zaposleni u hrvatskoj upravi znaju da ovi uvjeti uglavnom nisu ostvareni te da ne postoji dosljedan i jedinstven sustav ocjenjivanja s razrađenim i valjanim kriterijima ocjene i objektivnim ocjenjivačima. Nekoliko istraživanja koje sam provodila u tijelima državne uprave i Gradu Zagrebu posljednjih desetak godina uvijek pokazuju iste rezultate - nerealno visoki postotak iznimno uspješnih i uspješnih ocjena (od 90-98%!) i minoran postotak zadovoljavajućih ocjena. Apsurdno je pomisliti da su te ocjene istinski pokazatelj kvalitetno obavljenog posla, jer iz njih proizlazi da su hrvatski službenici najbolji na svijetu. Takva situacija pogoduje neradnicima, a omalovažava i frustrira ljude koji uistinu kvalitetno i predano rade svoj posao. S druge strane, upravo činjenica da ocjene nikada nisu ni utjecale na visinu plaće, pokazuje da se njih ne smatra suviše bitnim faktorom jer u praksi djeluju sasvim drugi neformalni kriteriji, kao što su političke i prijateljske veze. O tome dovoljno govori i okolnost da Vlada do danas nije donijela uredbu o kriterijima za određivanje natprosječnih rezultata i načinima njegova isplaćivanja. No, ovo istraživanje u JLPRSG pokazuje da se i u slučaju kada su donijeti pravilnici o nagrađivanju nastavlja s dosadašnjom praksom nejedinstvenosti, nedosljednosti i neobjektivnosti.

Koji su pozitivni i negativni učinci diferencijacije zaposlenika s obzirom na uspješnost u radu - kakvo ponašanje potiče?

Na teorijskoj razini mnogi autori argumentiraju u prilog PRP-a naglašavajući jednostavnost formule plaćanja prema radu - zaposlenici koji žele veću plaću radit će više i kvalitetnije će ispunjavati svoje radne zadatke, a menadžeri trebaju kreirati vrijednosni sustav nagrada (koje su uobičajeno novčane) i povezati ih s očekivanom razinom izvršenja. Oni ističu da ovaj model pridonosi zdravom natjecanju koje omogućava više plaće agresivnijim i produktivnijim zaposlenicima, dok prosječni dobivaju niže plaće koje i zaslužuju, pa je krajnji rezultat - ravnomjerna pravednost. Iako povezivanje novčanih ili drugih poticaja s motivacijom zvuči teorijski logično, u stvarnosti se ova pretpostavka pokazala upitnom. Naime, često se događa da zaposlenici na koje se primjenjuju modeli PRP-a ne rade više i kvalitetnije, pa protivnici ovog pristupa ističu da takvi načini plaćanja uopće nisu motivirajući. Tu je riječ o vrlo nezdravom natjecanju između zaposlenika jer su u takvom kompetitivnom okruženju pobjednici na cijeni, dobivaju status, počasti i novčane nagrade, dok gubitnici postaju ljuti, frustrirani ili demotivirani.

marcetic_gordana5_sdlsn200117

Novija istraživanja u organizacijama javnog sektora (npr. Studija o motivaciji danskog Ministarstva financija ili studija o reformi platnog sustava u američkoj državi Georgiji) pokazuju da većina službenika načelno podržava PRP smatrajući ga pravednijim od modela plaća koji se temelje na godinama provedenim u službi ili prema zvanju. Međutim, problemi se pojavljuju u trenutku njegove implementacije u praksi. U mnogo slučajeva do sada ljudi su bili više demotivirani i frustrirani nakon uvođenja plaćanja prema učinku. Uspoređujući neprekidno svoj doprinos s ostalim kolegama, zaposlenici tendiraju vjerovanju da oni koji su dobili bonuse to nisu zaslužili, osobito ako ih oni sami nikada ne dobivaju. Oni osjećaju da su nepošteno tretirani zbog neprofesionalnih ili nepoštenih odluka o plaćama svojih nadređenih.
Rezultati nekih ranijih istraživanja pokazuju da je ono što se najviše vrednuje - pravednost u plaći, odnosno, da ljude uglavnom ne zanima rade li osobe na drugim poslovima više, ali su vrlo zainteresirani da li za isti posao dobivaju veću plaću. Ljudi su obično nezadovoljni kad vide da je njihova plaća manja od plaća onih koje rade na istim poslovima. Štoviše, ako je produktivan i učinkovit zaposlenik na određenom poslu plaćen jednako kao i onaj koji je manje produktivan i kvalitetan na istom takvom poslu, može se dogoditi da će on smanjiti svoju produktivnost do točke koju smatra pravednom.

Razgovarao: Siniša Kuhar
Fotografije: arhiva SDLSN

Potpisan kolektivni ugovor za Grubišno Polje

KU_Grubisno_Polje390

(www.grubisnopolje.hr, 4. svibnja 2013.) Boris Pleša, predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika u RH i Ivica Ahac, predsjednik podružnice Grada Grubišnoga Polja toga sindikata s jedne, i grubišnopoljski gradonačelnik Zlatko Mađeruh kao poslodavac s druge strane potpisali su danas kolektivni ugovor.

gp_grbUz Grad Bjelovar Grubišno Polje je time jedina lokalna samouprava u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji koja je, i to nakon poprilično kratkog vremena od osnutka podružnice, potpisala kolektivni ugovor sa svojim zaposlenicima.
-Osobno mislim da je to pomoć svakom tko je na pozicija u kojoj sam ja. Imam iskustva s granskim sindikatom vrtića, gdje sam imao izuzetno dobru suradnju, gdje su se i djelatnici izborili za svoja prava koja do toga vremena nisu imali-kazao je Mađeruh.
Boris Pleša pozdravlja inicijativu i organiziranost djelatnika Gradske uprave, ali i navod gradonačelnika da će ugovor biti pomoć ne samo njima već i njemu kao poslodavcu.
-Mi možemo pomoći jer potpisom ugovora se utvrđuju određeni uvjeti u zadovoljavanju materijalnih prava zaposlenika. Tu je stvar poprilično jasna: to je dvostrani akt kojim se jamče određena materijalna prava-kazao je Pleša, izrazivši nadu da će se, za razliku od većine slučajeva kada se potpisuju aneksi zbog smanjivanja prava, u Grubišnom Polju potpisivati upravo suprotno, odnosno aneksi za povećanje prava zaposlenika. Ugovor između ostaloga zaposlenicima jamči sigurnost na radu ukoliko oni izvršavaju svoje radne obveze i osigurava dio materijalnih prava, nekih koje do sada nisu uživali.

KU_Grubisno_Polje2_390

-Imat ćemo osiguranje zaposlenika, zatim dodatak da svake dvije godine imamo pravo na specijalističke preglede na trošak grada, i ovisno o godinama radnoga staža uvećanje postotka koeficijenta-kaže Ivica Ahac, dok se zadržava i većina dosadašnjih materijalnih prava, ako izuzmemo božićnicu i regres, koji nisu obuhvaćeni ugovorom, već bi mogli biti predmet nekakvog budućeg aneksa.(tekst i fotografije: Radio Grubišno Polje)

MINISTARSTVO PRAVOSUĐA
Ministar Miljenić s predstavnicima SDLSN o položaju službenika i namještenika u pravosuđu

miljenic_svi

(SDLSN, 1. kolovoza 2012.) U Ministarstvu pravosuđa održan je 26. srpnja 2012. god. sastanak predstavnika Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH s ministrom pravosuđa i njegovim suradnicima. Glavne teme sastanka bile su rad državnih službenika u pravosuđu u kontekstu e-spisa i programa supra nova. Početkom obavljanja tih poslova, povećao se njihov obim pa je potreban i prekovremeni rad. Stoga je u Općinskom sudu u Bjelovaru pokrenuto potpisivanje peticije,koja je naišla na podršku i u drugim sudovima, za dodatak na plaću za službenike koji rade na tim poslovima. Ovom prigodom, Irena Vanja, službenica Općinskom suda u Bjelovaru i inicijatorica peticije, predala je ministru pravosuđa popis službenika koji su potpisali peticiju.

miljenic_peticija260712

Darko Lesar, zamjenik predsjednika Sindikata i Zdenka Horvat, povjerenica u Trgovačkom sudu u Zagrebu, ukazali su na probleme u radu sudskih izvršitelja kojima se ne priznaje izlazak na teren ukoliko stranku ne zateknu kod kuće. Još je veći problem što postoji različita praksa u sudovima i stoga je od ministra zatraženo da se takve anomalije na događaju, odnosno da se sudska praksa ujednači.
Jasna Stilinović, povjerenica u zatvoru Gospić, govorila je o problemima funkcioniranja zatvorskog sustava u cjelini. Posebno je naglasila prekapacitiranost zatvora i nedovoljan broj zatvorskih službenika, starost voznog parka što sve može dovesti do "puknuća" sustava.

miljenic_peticija2

Orsat Miljenić, ministar pravosuđa, naglasio je da u ovom trenutku nije realna opcija bilo kakva opcija povećanja plaća zbog povećanog obima posla jer su sredstva za plaće i materijalna prava iz kolektivnog ugovora utvrđena. Što se tiče sudskih izvršitelja, ministarstvo će provjeriti različitost sudske prakse i to za izdržavanje se mora ujednačiti.
Kada se govori o zatvorskom sustavu,zna se da je prekapacitiran i u pravcu rješavanja tog problema, planira se izgradnja (napokon) zatvora u Šibeniku gdje će trebati 600-800 novih ljudi u sustavu, kroz izmjene kaznenog zakona kazne između 1-2 godine drugačije će se rješavati kako bi se stvorili bolji uvjeti za izdržavanje dugogodišnjih kazni. Naglasio je i da kreće djelomična obnova voznog parka.
Predsjednik Sindikata Boris Pleša naglasio je značaj ovakvih sastanaka jer otvaraju mogućnost isticanja problema koji se javljaju u sustavu pravosuđa s posebnim naglaskom na zatvorski sustav. Stoga Sindikat očekuje da ministarstvo pravosuđa u okviru svojih nadležnosti čini sve što je potrebno u ujednačavanju postupaka sudskih ovršitelja. Iskazao je i uvjerenje u kontinuitet ovakvih sastanaka jer su oni najbolji način njihovog otkrivanja, ali i rješavanja.
Sastanku su bili nazočni i Damir Kaufman, tajnik ministarstva i Ivan Šimac, pomoćnik ministra i upravitelj Uprave za zatvorski sustav. Tekst: B. Pleša

Završeni 18. Športski susreti SDLSN: Grad Zagreb ukupni pobjednik

zaton12_pobjednik

(15. svibnja 2012.) U nedjelju su završeni 18. Športski susreti Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, koji su po 15. puta održani u turističkom naselju Zaton, omiljenoj destinaciji sportaša iz redova službenika i namještenika.

sdlsn_www220Tijekom natjecanja u brojnim športskim disciplinama, a još više druženja s kolegicama i kolegama iz istih i različitih državnih, lokalnih i javnih službi, napunjene su "baterije" i "odrađena" je važna sastavnica radničkog života - rekreacija, odnosno jedna trećina formule "osam sati rada, osam sati odmora i osam sati rekreacije".
Potrebu zajedničkog druženja svih koji dijele službenički i namještenički kruh istaknuo je na otvaranju predsjednik SDLSN Boris Pleša i dodao kako nas nakon športskih susreta čeka još jedan "susret" s predstavnicima Vlade u disciplini "kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike", napomenuvši pri tome kako se nada da Vlada kao poslodavac barem neće dirati u slobodne dane namijenjene športskoj rekreaciji svojih zaposlenika.

zaton12_plesa

Potvrdu za to Pleša je pronašao u činjenici da je Vlada već tradicionalno prihvatila pokroviteljstvo nad športskim susretima SDLSN, a u njeno ime sudionike je pozdravio resorni ministar svih službenika i namještenika, ministar uprave Arsen Bauk, koji je tom prigodom potvrdio vijest o formiranju pregovaračkog odbora Vlade za pregovore o novom kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike i s njima zapjevao pjesmu "maslina je neobrana".

zaton12_bauk

Ima li u tome kakve dublje simbolike pokazat će vrijeme, odnosno predstojeći pregovori.
Športska natjecanja protekla su u fer i adrenalinom bogatom ozračju, a kad se podvukla crta i zbrojili osvojeni trofeji, ukupnim pobjednikom je proglašen Grad Zagreb, drugo mjesto je zauzela Sisačko-moslavačka županija, a treće Varaždinska županija.

zaton12_film

ZAGREB Održan drugi seminar o socijalnom partnerstvu za povjerenike Sindikata

seminar_zg121010

(SDLSN, 13. listopada 2010.) Jučer je u Domu sindikata grafičara u Zagrebu održan drugi od četiri planirana regionalna seminara za sindikalne povjerenike Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH na temu "Socijalno partnerstvo u Hrvatskoj kroz rad GSV-a i kolektivno pregovaranje".

sdlsn_www220Na seminaru je 90-tak sindikalnih povjerenika s područja Grada Zagreba, Zagrebačke, Varaždinske, Međimurske, Bjelovarsko-bilogorske, Krapinsko-zagorske, Karlovačke, Sisačko-moslavačke, Ličko-senjske i Koprivničko-križevačke županije moglo čuti izlaganja predstojnika Ureda za socijalno partnerstvo Vlade Republike Hrvatske Vitomira Begovića, predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimira Severa i pravne savjetnice SDLSN Marine Haklin o socijalnom dijalogu, kolektivnom pregovaranju i savjetovanju u Republici Hrvatskoj.

Pročitajte još...

POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA: Ljuban Čolić ponovno županijski povjerenik, Mirko Bošković i Boris Pleša kandidati za predsjednika Sindikata

Pozega_ZP111007-002

(SDLSN, 11. listopada) POŽEGA - Sindikalni povjerenici Požeško-slavonske županije izabrali su danas novo sindikalno vodstvo na razini županije za iduće četiri godine.

Za prvog među jednakima u Županiji ponovno je izabran Ljuban Čolić, dok je za njegovog zamjenika izabran Mirko Bošković.

SDLSN_wwwZa Statutarnu komisiju i Nadzorni odbor Sindikata na predstojećem Saboru SDLSN istaknuti su kandidati Franjo Krvarić i Zdravko Mihaljević, a delegati na Saboru ispred Požeško-slavonske županije bit će Ljuban Čolić, Mirko Bošković, Ruža Molnar, Zdravko Mihaljević i Jozo Ilić.

Za predsjednika Sindikata kandidirani su zamjenik predsjednika Sindikata Boris Pleša i Mirko Bošković koji su se nazočnim sindikalnim povjerenicima zahvalili na ukazanom povjerenju i kandidaturi.

Bjelovarski neovisni tjednik REGIJA o slučaju Sirač

Sirac_Regija

Pročitajte još...

SIRAČ: Vlasnik pekare i odvjetnica oduzeli status zaštićenog najmoprimca osobi s invaliditetom

SDLSN_www(SDLSN, 17. rujna) Mira Lefelman, teži tjelesni invalid iz Sirača, donedavno je s mužem i troje djece živjela u statusu zaštićenog najmoprimca u zgradi u vlasništvu Ustanove za rehabilitaciju hendikepiranih osoba profesionalnom rehabilitacijom  i zapošljavanjem "Suvenir Sirač". No, nakon stečaja ustanove, nekretnina u kojoj je stan gđe Lefelman, kao i još dva stana u kojima također žive osobe s invaliditetom, ušla je u stečajnu masu i kao takva je prodana na javnoj dražbi.

Sirac_zgrada_374

Kupac i novi vlasnik zgrade postao je Miroslav Lukač iz Sirača, vlasnik pekarskog obrta Pekara Sirač.

Poduzetni vlasnik ubrzo je stanarima putem odvjetnice Sofije Drašner ponudio na potpis ugovor o najmu stana, a odvjetnica Drašner stanare je dopisom od 14. lipnja 2007. godine "informirala" kako im je status najmoprimca prestao stečajem tvrtke Suvenir Sirač.

Sofija Drašner ih je slijedom ovog "pravnog" tumačenja pozvala da s novim vlasnikom sklope ugovore u najmu stana na određeno vrijeme, do 31 prosinca 2007. godine.

U dopisu se još navodi kako će im, u slučaju da u roku od 15 dana ne potpišu nove ugovore, biti dan rok od 30 dana za iseljenje, nakon kojeg će njih i članove njihovih obitelji iseliti prisilnim putem.

Gđa Lefelman je status zaštićenog najmoprimca stekla 1999. godine, temeljem ugovora o najmu stana sklopljenom između nje i Ustanove Suvenir Sirač, a nakon što je u njemu prethodno boravila kao nositelj stanarskog prava.

Naime, izgradnju stana sufinancirao je Suvenir Sirač i poduzeće njenog supruga "Jedinstvo" iz Pakraca 1987. godine "radi zadovoljavanja stambenih potreba svojih radnika Lefelman Mire i Lefelman Franje".

Uplašena zbog mogućnosti gubika statusa zaštićenog najmoprimca, gđa Lefelman obratila se za pomoć Sindikatu državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske čiji je član.

Sindikat je svojim dopisom od 9. srpnja 2007. godine upozorio odvjetnicu Sofiju Drašner kako Mira Lefelman ima status zaštićenog najmoprimca te joj se, neovisno o promjeni vlasnika zgrade u kojoj se stan nalazi treba ponuditi ugovor o najmu stana na neodređeno vrijeme i odrediti iznos zaštićene najamnine sukladno Uredbi o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje zaštićene najamnine i zatražio da se gđi Lefelman ponudi novi ugovor o najmu stana koji će uvažiti ove činjenice.

Međutim, odvjetnica Drašner 12. je srpnja Sindikat obavijestila kako tumačenje pozitivnih propisa na koje se SDLSN poziva nije pravno utemeljeno, da je ugovor o najmu stana kojim je utvrđen status zaštićenog najmoprimca gđe Lefelman prestao postojati nastupanjem stečaja, te da stoga nema osnove ponuditi joj drugi ugovor o najmu stana.

Sofija Drašner nakon toga je usmenim putem upozorila Miru Lefelman da se, ukoliko ne potpiše ponuđeni ugovor, mora iseliti iz stana do 31. srpnja te da će joj, ako se do tada ne iseli, policija doći na vrata.

Ustrašena takvim navodima Mira Lefelman potpisala je ugovor o najmu stana s najamninom od 334,81 kn kojim joj se ne priznaje status zaštićenog najmoprimca i izložila sebe i svoju obitelj opasnosti ne produživanja ugovora nakon 31. prosinca 2007. godine, kao i mogućnosti povisivanja najamnine.

Sindikat je tada dopisom od 19. srpnja o svemu upoznao potpredsjednicu Vlade i ministricu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranku Kosor, državnu tajnicu za socijalnu skrb Doricu Nikolić, pučkog pravobranitelja Juricu Malčića i glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića.

SDLSN je od čelnika ovih državnih tijela zatražio da, budući da se radi o osobama s invaliditetom kao društveno ranjivoj skupini, zaštita čijih prava predstavlja posebnu društvenu odgovornost svih državnih tijela, u okviru svojih nadležnosti preispitaju okolnosti uslijed kojih je Mira Lefelman izgubila status zaštićenog najmoprimca, te je li pri tome došlo do postupanja koje ima obilježje kaznenog djela.

Sindikat zamjera državnoj tajnici za socijalnu skrb neosjetljivost i nesnalažljivost u slučaju Lefelman. Je li se od nadležnog centra za socijalnu skrb moglo zatražiti izvid i izvješće o cijelom slučaju?

Sindikat zamjera državnoj tajnici za socijalnu skrb neosjetljivost i nesnalažljivost u slučaju Lefelman. Je li se od nadležnog centra za socijalnu skrb moglo zatražiti izvid i izvješće o cijelom slučaju?

Na poziv Sindikata prvo je ragiralo Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, potrošivši cijelu stranicu teksta kako bi nenadležnošću opravdalo svoju nezainteresiranost za činjenicu da je osoba s invaliditetom na možebitni prijevaran način dovedena u težak socijalni položaj.

Tako u dopisu Dorice Nikolić, između ostalog, stoji: "Navodimo da ovo ministarstvo nije nadležno za preispitivanje okolnosti zbog čega je imenovana sklopila štetan ugovor o najmu stana s obzirom da je poslovno sposobna odrasla osoba".

Nakon ovakvog razočaravajućeg odgovora državne tajnice za socijalnu skrb Sindikat je ugodno iznenadila reakcija potpredsjednice Vlade Jadranke Kosor, koja je o predstavki SDLSN izvijestila ministricu pravosuđa Anu Lovrin i glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića, zatraživši od njih da razmotre cijeli slučaj, te da ju o utvrđenom izvijeste, kao i Sindikat.

Potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor ponovno je pokazala da kad su u pitanju osobe s invaliditetom ništa ne prepušta slučaju

Potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor ponovno je pokazala da kad su u pitanju osobe s invaliditetom ništa ne prepušta slučaju

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske nakon toga, dopisom od 31. kolovoza i 6. rujna obavješćuje potpredsjednicu Kosor i Sindikat da je proukom cijelog slučaja utvrdilo kako je nezakonitim postupanjem Mira Lefelman teško oštećena u svojim pravima u odnosu na stan u Siraču broj 118.

Ivan Kani, zamjenik glavnog državnog odvjetnika, u dopisu navodi kako je gđa Lefelman postala nositelj stanarskog prava sukladno tadašnjem Zakonu o stambenim odnosima, te da je joj je stupanjem na snagu Zakona o najmu stanova prestalo stanarsko pravo, ali je stekla prava i obveze najmoprimca.

DORH

Kani napominje kako je odvjetnica Sofija Drašner u svojim dopisima potpuno zanemarila navedene odredbe ukinutog Zakona o stambenim odnosima kojima je gđa Lefelman stekla stanarsko pravo, te odredbe Zakona o najmu stanova kojima je stekla status najmoprimca sa zaštićenom najamninom. "Potonji Zakon je lex specialis u odnosu na Stečajni zakon i štiti zaštićenog najmoprimca u njegovom nesmetanom daljnjem korištenju stana, bez obzira na promjenu vlasnika stana", navodi Kani.

U dopisu Državnog odvjetništva se još kaže kako osoba koja kupi zgradu s (bivšim) stanarima, odnosno zaštićenim najmoprimcima, nema pravo tražiti njihovo iseljenje, već je dužna s njima sklopiti nove ugovore pod istim uvjetima, a prema odredbama Zakona o najmu stanova.

"Držimo da je postupanjem odvjetnice Sofije Drašner došlo do nedopuštene prijetnje koja je izazvala opravdani strah gđe Lefelman koja je zbog toga sklopila ugovor, opisano u čl. 279. zakona (NN 25/05).

Pored toga, radi se i o prijevari iz čl. 284. zakona jer je gđa Lefelman dovedena u zabludu postupanjem odvjetnice Sofije Drašner, sve u namjeri da je navede na sklapanje ugovora.

Ovakvo postupanje kada je pri sklapanju ugovora bilo mane volje (čl. 330. zakona) čini Ugovor pobojnim."

U svom odgovoru upućenom potpredsjednici Kosor, Državno odvjetništvo navodi i kako će o eventualnom kaznenom postupku protiv odvjetnice Sofije Drašner iz Daruvara izvijestiti nakon odluke Kaznenog odjela Državnog odvjetništva RH, kao i to da je u svezi s postupanjem odvjetnice Drašner upućen dopis Hrvatskoj odvjetničkoj komori.

Upisujući se u virtualnu SDP-ovu knjigu sučuti povodom smrti Ivice Račana, Sofija Drašner izrazila je divljenje svom stranačkom uzoru zbog poštenja koje je iskazivao za života. Njezino poštenje uskoro bi moglo postati predmetom kaznenog postupka i ocjenjivanja Hrvatske odvjetničke komore.

Upisujući se u virtualnu SDP-ovu knjigu sučuti povodom smrti Ivice Račana, Sofija Drašner izrazila je divljenje svom stranačkom uzoru zbog poštenja koje je iskazivao za života. Njezino poštenje uskoro bi moglo postati predmetom kaznenog postupka i ocjenjivanja Hrvatske odvjetničke komore.

Miri Lefelman sada predstoji sudski postupak s ciljem poništenja ugovora, u kojem ju Sindikat ne može zastupati, ali joj može pomoći solidarnim financiranjem odvjetničkih troškova.

Međutim, ovaj slučaj pokazuje značaj i ulogu sindikata u zaštiti prava svojih članova, koja ponekad prelazi okvire ustaljenih obrazaca sindikalnog djelovanja.

Sindikat se pri tome posebno zahvaljuje potpredsjednici Vlade i ministrici obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranki Kosor koja je još jednom pokazala senzibilitet socijalno odgovorne dužnosnice i političarke kada su u pitanju prava društveno ranjivih skupina, nastavivši tako dobru suradnju sa Sindikatom na ovome području.

Naime, upravo je na inicijativu SDLSN u Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike ugrađena obveza državnih tijela da pri izradi i donošenju plana zapošljavanja vode računa o mogućnostima zapošljavanja osoba s invaliditetom i utvrde odgovarajuća radna mjesta i za ove naše sugrađane, a svoj potpis na ovaj dodatak Kolektivnom ugovoru s vladine strane stavila je potpredsjednica Kosor, naglasivši kako je riječ o zajedničkoj brizi socijalnih partnera za osobe s invaliditetom.

Pročitajte još...

Svjedoci

PRAVOSUDNI EPILOG Odbačena kaznena prijava protiv predsjednice Prekršajnog suda
Autor Mirjana ROSIĆ-ZRINSKI

VL050506_Drmacic

BJELOVAR - Općinsko državno odvjetništvo u Daruvaru odbacilo je kaznenu prijavu protiv Ružice Drmačić-Pavlović, predsjednice  bjelovarskog Prekršajnog suda koju je 4. siječnja ove godine  podnio Sindikat državnih i lokalnih službenika i zaposlenika RH,  zbog zabrane štrajka u toj ustanovi. Time je višemjesečna sindikalna sapunica, u kojoj su se mikroskopski analizirale i  neke druge navodne mrlje  u profesionalnoj karijeri sutkinje, poput sukoba interesa, o čemu je Večernji pisao, barem dijelom dobila pravosudni epilog.

vl_logSindikat je, naime, u kaznenoj prijavi teretio predsjednicu da je 22. prosinca prošle godine na sastanku zaposlenika izričito zabranila štrajk u toj ustanovi, navodno im naredivši da 28. prosinca na dan štrajka svi imaju raditi, pa u toj ustanovi i nije bilo obustave rada.
No, sutkinja Pavlović-Drmačić, u bjelovarskom je Općinskom državnom odvjetništvu opovrgnula tvrdnje iz kaznene prijave, kazavši među ostalim da je ona, ne želeći otkazivati ranije zakazane rasprave na dan štrajka, radila s  dežurnom daktilografkinjom koja nije članica sindikata, te kako štrajk nikome nije zabranjivala. Rezulte štrajka, objasnila je sutkinja Pavlović-Drmačić, doznala je tek nakon što se raspitala kod sindikalne povjerenice prije nego što je o tomu morala dostaviti podatke Ministarstvu pravosuđa. Zanimljivo je kako u pojedinačnim obavjesnim razgovorima, na kojima je saslušano deset djelatnica Prekršajnog suda, nitko osim sindikalne povjerenice Elizabete Humljanović nije potvrdio da je predsjednica na zajedničkom sastanku izrijekom zabranila štrajk. Svjedokinje su redom izjavljivale kako se ne sjećaju što je predsjednica točno rekla, premda su spremno potvrdile kako nije  bilo riječ o izričitoj zabrani.
U SDLSH-u takav epilog tumače strahom zaposlenika zbog mogućih šikaniranja na radnome mjestu. Tvrde kako glatko odbijanje  kaznene prijave govori u prilog i neobjektivnosti domaćeg  pravosuđa u zaštiti sudaca po svaku cijenu. Upravo zbog toga, potvrđuje županijski sindikalni povjerenik Stevo Hadžamija, sindikat neće uložiti žalbu na izrečeni pravorijek.

BJELOVAR: Bezgrješna sutkinja oslobođena optužbi da je zabranila štrajk

Ruzica_KP1

(SDLSN, 7. lipnja) Općinsko državnog odvjetništvo u Daruvaru, odlučujući o pokretanju kaznenog postupka protiv predsjednice Prekršajnog suda u Bjelovaru, sutkinje Ružice Pavlović-Drmačić, protiv koje je Sindikat podnio kaznenu prijavu zbog zabrane štrajka 28.prosinca 2005. godine, odbacilo je prijavu kao neosnovanu, a sve to temeljem izjava svjedoka zajedničkog (na svu sreću ne i smrtonosnog) sastanka zaposlenika suda pred održavanje štrajka.

Iskaz sindikalne povjerenice iz kojeg je razvidno da radna etika sutkinji Pavlović-Drmačić ne dozvoljava nerad na dan štrajka, no na dan svečanog ručka spremna je odobriti slobodan dan zaposlenicima...

Iskaz sindikalne povjerenice iz kojeg je razvidno da radna etika sutkinji Pavlović-Drmačić ne dozvoljava nerad na dan štrajka, no na dan svečanog ručka spremna je odobriti slobodan dan zaposlenicima...

Ispitivanje brojnih svjedoka pokazalo je da se oni u većini ne sječaju točno što je rekla predsjednica suda, ali se zato točno sječaju što nije rekla, tj. da nije izričito zabranila održavanje štrajka.

Ona je, naime, održavanje štrajka na sastanku ocijenila nepotrebnim jer da ima previše posla, odnosno rasprava koje treba održati i okupljenima odlučila vlastitim primjerom pokazati kako se radi na dan štrajka, te rekla kako će ona svoje rasprave održati, a drugi neka štrajkaju ako hoće.

Svoju benevolentnost prema štrajkačima pokazala je, kako se navodi u rješenju, na način da je štrajkačima poručila da ako žele štrajkati neka to učine izvan prostorija suda.

Ostali službenici u državnoj upravi (na slici štrajkaši u Poreznoj upravi u Čakovcu) štrajkali su u svojim radnim prostorijama. Međutim, predsjednica Prekršajnog suda u Bjelovaru "ponudila" je svojim službenicima da štrajkaju izvan radnih prostorija. Možda u skladištu za metle ili na nogostupu ispred zgrade suda? Tamo bi mogli u znak podrške štrajku isplesti metlu od pruća ili napraviti snjegovića.

Ostali službenici u državnoj upravi (na slici štrajkaši u Poreznoj upravi u Čakovcu) štrajkali su u svojim radnim prostorijama. Međutim, predsjednica Prekršajnog suda u Bjelovaru "ponudila" je svojim službenicima da štrajkaju izvan radnih prostorija. Možda u skladištu za metle ili na nogostupu ispred zgrade suda? Tamo bi mogli u znak podrške štrajku isplesti metlu od pruća ili napraviti snjegovića.

Ruzica_KP3

Tako su sutkinja i njezina zapisničarka, čije je nezakonito rješenje o zapošljavanju na neodređeno vrijeme donijeto neposredno nakon štrajka u međuvremenu poništeno, na sam dan štrajka zasukale rukave i pokazale potencijalnim štrajkašima kako se građani mogu i moraju servisirati u svim uvjetima.

"Ja zabranila štrajk? Pa samo sam toga dana htjela odraditi slobodan dan za domjenak, a štrajkašima poručila da štrajkaju gdje hoće, samo ne u prostorijama moga suda!", kao da na ovoj slici govori bezgrješna Ružica od zakonodavne i izvršne vlasti...

"Ja zabranila štrajk? Pa samo sam toga dana htjela odraditi slobodan dan za domjenak, a štrajkašima poručila da štrajkaju gdje hoće, samo ne u prostorijama moga suda!", kao da na ovoj slici govori bezgrješna Ružica od zakonodavne i izvršne vlasti...

Međutim, iz iskaza svjedoka sa sastanka razvidno je i to da je u vrijeme štrajka revna sutkinja na istome sastanku službenicima suda ponudila slobodan dan u vrijeme predbožičnog domjenka, koji je također padao u uredovno vrijeme suda.

Kriteriji po kojima je predsjednica suda ocijenila da bi pravosudni sustav mogao doći u pitanje neradom u vrijeme štrajka, ali ne i u vrijeme službeničkog domjenka, vjerojatno se nalaze u sferi njezine slobodne sudačke procjene.

Nakon odbacivanja kaznene prijave Sindikat je svejedno mogao predložiti pokretanje kaznenog postupka, ali je nakon konzultacija sa svojom sindikalnom povjerenicom odustao od toga, budući da je ocijenjeno kako bi rupe u sjećanju službenika i sudaca prisutnih na sastanku protekom vremena mogle i narasti.

Tako je sutkinja koja je u hrvatskom pravosuđu promovirala bezgrješno obnašanje izvršne i zakonodavne vlasti, utjelovljujući istovremeno i dužnost predsjednice Prekršajnog suda u Bjelovaru i pročelnice Jedinstvenog upravnog odjela Općine Štefanje, svojim svijetlim primjerom pokazala dubinu vjere u sudačku nepogrješivost koja postoji među onima koji odlučuju o njihovoj sudačkoj sudbini.

Pročitajte još...

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu