SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

Primorsko-goranska županija

povjerenik_14     Povjerenik: Slavica Juranić
Tel: 051/354-455
Fax: 051/354-131
Mobitel: 099/4628-222
E-mail: sindikat@udu-pgz.hr

Osnovana sindikalna podružnica Grada Cresa

(SDLSN, 14. prosinca 2017.) U srijedu, 13. prosinca 2017. godine, osnovana je sindikalna podružnica Grada Cresa.

Osnivačkoj skupštini je nazočilo 10 zaposlenih i županijska povjerenica Slavica Juranić.

Podružnica ima 12 članova od ukupno 16 zaposlenih.

Za sindikalnu povjerenicu izabrana je Jana Zec, a za zamjenicu Dubravka Fak.

Članovi su naveli da osnivaju sindikalnu podružnicu kako bi mogli sudjelovati u donošenju odluka u svezi osnovice za plaće kao i ostala materijalna prava. Bilo je upita o pregovaranju i donošenju Kolektivnog ugovora.

U veselom ozračju, članovi su iskazali želju da iduće godine sudjeluju na sportskim susretima u Zatonu kraj Zadra.

Poslije sastanka, gradonačelnik Kristijan Jurjako i zamjenik gradonačelnika Marin Gregorović su, uz kavu, čestitali predsjednici i zamjenici sindikalne podružnice na izboru. S. Juranić

Osnovana sindikalna podružnica JVP Delnice



(23. listopada 2017.) U Delnicama je osnovana nova sindikalna podružnica JVP Delnice. Osnivačkoj skupštini je nazočilo 7 vatrogasaca i županijska povjerenica Slavica Juranić. Podružnica ima 12 članova.

Za sindikalnog povjerenika izabran je Dalibor Mareković, a za zamjenika Slaven Rački.

Na Skupštini su navedeni problemi u svezi obračuna i isplate plaća, nabavke opreme i smjenskog rada. Članovi su odlučni da uz pomoć SDLSN RH, riješe barem dio nagomilanih problema. S. Juranić

SINDIKAT TVRDI
Loši uvjeti rada, ali i čekanja: U riječkom MUP-u dokumenti se izdaju u šalter "sauni"

salter_foto_nl230317

Autor: Gabrijela Galić
SDLSN ističe i da je sistematizacijom predviđeno 13 službenika, a zaposleno ih je 10. No, radi ih 8 jer je jedna službenica na porodiljnom, a druga na bolovanju

(Novilist.hr, 23. ožujka 2017.) ZAGREB Otvaranjem novih šalterskih mjesta za izdavanje dokumenata i rješavanje statusnih pitanja građana na nove tri lokacije u Zagrebu, Ministarstvo unutarnjih poslova fizički je približilo upravni servis korisnicima - građanima - te istodobno osiguralo dodatne kadrove za obavljanje poslova koji novilist_hrgrađanima oduzimaju dragocjeno vrijeme. Sindikat državnih i lokalnih službenika (SDLSN) to pribiližavanje MUP-a građanima, odnosno jačanje upravnih kapaciteta hvali, ali i upozorava kako stanovnici drugih upravnih središta nisu takve sreće.

Novca nema

Posebno se to odnosi na Rijeku, drugi po veličini grad u Hrvatskoj u kojem službenici Službe za upravne poslove Policijske uprave primorsko-goranske već godinama rade u lošim uvjetima koji kulminiraju tijekom ljetnih mjeseci. "Šalter sala" tada se pretvara u saunu, a građani koji čekaju na izdavanje dokumenata frustracije iskaljuju na službenicima. Još od 2014. godine nadležne upozoravaju na nemoguće uvjete rada i nedovoljan broj službenika koji rade s građanima. No, problem se ne rješava jer novca nema, a sindikat je ponovo početkom ožujka MUP-ovoj upravi za pravne i inspekcijske poslove poslao požurnicu ne bi li se njihova dugogodišnja predstavka vezana uz uvjete rada riješila, tim više jer su se oni dodatno pogoršali smanjenjem broja zaposlenih i povećanjem obujma posla.

SDLSN ističe kako je zbog situacije u Rijeci u nekoliko navrata reagirao te da su odgovorni u MUP-u potvrđivali stanje i opravdavali ga nezavidnom financijskom situacijom. No, ništa se nije promijenilo pa se "stoga postavlja pitanje standarda upravnog servisa koji MUP osigurava u Zagrebu i drugim hrvatskim gradovima, odnosno potrebe policentričnog razvoja uprave koja će građanima pružati podjednaku kvalitetu usluga". No, tu podjednaku kvalitetu usluga bez obzira žive li u Rijeci, Zagrebu, Splitu ili nekom drugom gradu, građani još ne mogu dobiti. Tako je u Rijeci građanima koji za izdavanje osobnih dokumenata, odjavu i prijavu boravka te sve ostale administrativne poslove koji se obavljaju u MUP-u na raspolaganju jedna lokacija s nedovoljnim brojem zaposlenih.

Rad u dvije smjene

"Zaposleni u Službi za upravne poslove Policijske uprave primorsko-goranske već se godinama žale na problem nedovoljnog broja zaposlenih i uvjete rada na jedinoj građanima dostupnoj lokaciji u Ulici žrtava fašizma 3, koji redovito kulminira u ljetnim mjesecima zbog neadekvatnog klimatizacijskog sustava", navodi SDLSN. Ističe pritom da je sistematizacijom radnih mjesta predviđeno 13 službenika, a zaposleno ih je 10. No, stvarno ih radi osam jer je jedna službenica na porodiljnom dopustu, a druga na bolovanju.

"Zaposleni rade u dvije smjene, njih četvero ujutro i tri poslijepodne, dok je jedna osoba angažirana na mobilnom šalteru i obilasku građana koji sami ne mogu pristupiti šalterskom mjestu", navodi sindikat, dodajući kako njihove kolege u Rijeci, osim nedovoljnog broja zaposlenih, muči i povećanje opsega posla do kojeg je došlo zbog izdavanja osobnih iskaznica osobama koje imaju manje od 16 godina, povećanog broja izdanih putovnica osobama koje odlaze na rad u inozemstvo i izdavanja nove osobne iskaznice kod promjene adrese.

salter_nl230317

...za uvećanje klikni na sliku

SINDIKAT UPOZORAVA
U Zagrebu novi šalteri, a u Rijeci na jedinom nema dovoljno službenika

salter_direktnohr220317

U Rijeci se zaposleni u Službi za upravne poslove Policijske uprave primorsko-goranske već godinama žale na nedovoljan broj službenika

(Direktno.hr, 22. ožujka 2017.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske upozorio je u srijedu da dok MUP u Zagrebu otvara tri nove šalterske lokacije, u Rijeci na jedinoj građanima dostupnoj lokaciji nema dovoljno službenika.

direktnohr_logo2015MUP je otvaranjem novih šalterskih mjesta za izdavanje dokumenata i rješavanje statusnih pitanja građana u Zagrebu, na lokacijama u Črnomercu, Dubravi i Novom Zagrebu, Zagrepčanima fizički približio upravni servis i osigurao dodatne kadrove za obavljanje poslova koji im oduzimaju dragocjeno vrijeme, no građani u drugim upravnim središtima nisu takve sreće, ističe sindikat u priopćenju.

U Rijeci se zaposleni u Službi za upravne poslove Policijske uprave primorsko-goranske već godinama žale na nedovoljan broj službenika i uvjete rada na lokaciji u Ulici žrtava fašizma 3, što redovito kulminira u ljetnim mjesecima zbog neadekvatnog klimatizacijskog sustava, uslijed čega frustrirani građani svoje nezadovoljstvo često iskaljuju na zaposlenima, napominje sindikat.

Iako je sistematizacijom predviđeno 13 službenika, zaposleno ih je 10, od kojih je jedna službenica na porodiljnom dopustu, a druga na bolovanju. Zaposleni rade u dvije smjene, njih četvero ujutro i tri poslijepodne, dok je jedna osoba angažirana na mobilnom šalteru i obilasku građana koji sami ne mogu pristupiti šalterskom mjestu.

Osim nedovoljnog broja zaposlenih, muči ih i povećanje opsega posla do kojeg je došlo zbog izdavanja osobnih iskaznica osobama koje imaju manje od 16 godina, povećanog broja izdanih putovnica osobama koje odlaze na rad u inozemstvo i izdavanja novih osobnih iskaznica kod promjene adrese.

Sindikat je zbog toga u nekoliko navrata reagirao, a odgovorni u MUP-u potvrđivali stanje i opravdavali ga nezavidnom financijskom situacijom, ali ništa se nije promijenilo. Stoga se postavlja pitanje standarda upravnog servisa koji MUP osigurava u Zagrebu i drugim hrvatskim gradovima, odnosno potrebe policentričnog razvoja uprave koja će građanima pružati podjednaku kvalitetu usluga, poručuje sindikat.

Sindikalci se žale što Zagreb ima tri nova MUP šaltera, a Rijeka samo jedan

salter_indexhr220317

(Index.hr, 23. ožujka 2017.) SINDIKAT državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske upozorio je da dok MUP u Zagrebu otvara tri nove šalterske lokacije, u Rijeci na jedinoj građanima dostupnoj lokaciji nema dovoljno službenika.

indexhr_logo08072014MUP je otvaranjem novih šalterskih mjesta za izdavanje dokumenata i rješavanje statusnih pitanja građana u Zagrebu, na lokacijama u Črnomercu, Dubravi i Novom Zagrebu, Zagrepčanima fizički približio upravni servis i osigurao dodatne kadrove za obavljanje poslova koji im oduzimaju dragocjeno vrijeme, no građani u drugim upravnim središtima nisu takve sreće, ističe sindikat u priopćenju.

Nedovoljan broj službenika

U Rijeci se zaposleni u Službi za upravne poslove Policijske uprave primorsko-goranske već godinama žale na nedovoljan broj službenika i uvjete rada na lokaciji u Ulici žrtava fašizma 3, što redovito kulminira u ljetnim mjesecima zbog neadekvatnog klimatizacijskog sustava, uslijed čega frustrirani građani svoje nezadovoljstvo često iskaljuju na zaposlenima, napominje sindikat.

Iako je sistematizacijom predviđeno 13 službenika, zaposleno ih je 10, od kojih je jedna službenica na porodiljnom dopustu, a druga na bolovanju. Zaposleni rade u dvije smjene, njih četvero ujutro i tri poslijepodne, dok je jedna osoba angažirana na mobilnom šalteru i obilasku građana koji sami ne mogu pristupiti šalterskom mjestu.

Muči ih i povećanje opsega posla

Osim nedovoljnog broja zaposlenih, muči ih i povećanje opsega posla do kojeg je došlo zbog izdavanja osobnih iskaznica osobama koje imaju manje od 16 godina, povećanog broja izdanih putovnica osobama koje odlaze na rad u inozemstvo i izdavanja novih osobnih iskaznica kod promjene adrese.

Sindikat je zbog toga u nekoliko navrata reagirao, a odgovorni u MUP-u potvrđivali stanje i opravdavali ga nezavidnom financijskom situacijom, ali ništa se nije promijenilo. Stoga se postavlja pitanje standarda upravnog servisa koji MUP osigurava u Zagrebu i drugim hrvatskim gradovima, odnosno potrebe policentričnog razvoja uprave koja će građanima pružati podjednaku kvalitetu usluga, poručuje sindikat.

Sindikat negoduje zbog neravnomjernog otvaranja šaltera u RH

salter_n1220317

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske upozorio je u srijedu da dok MUP u Zagrebu otvara tri nove šalterske lokacije, u Rijeci na jedinoj građanima dostupnoj lokaciji nema dovoljno službenika.

(N1, 22. ožujka 2017.) MUP je otvaranjem novih šalterskih mjesta za izdavanje dokumenata i rješavanje statusnih pitanja građana u Zagrebu, na lokacijama u Črnomercu, Dubravi i Novom Zagrebu, Zagrepčanima fizički približio upravni servis i n1_logo300315osigurao dodatne kadrove za obavljanje poslova koji im oduzimaju dragocjeno vrijeme, no građani u drugim upravnim središtima nisu takve sreće, ističe sindikat u priopćenju.

U Rijeci zaposleni u Službi za upravne poslove Policijske uprave primorsko-goranske već godinama se žale na nedovoljan broj službenika i uvjete rada na lokaciji u Ulici žrtava fašizma 3, što redovito kulminira u ljetnim mjesecima zbog neadekvatnog klimatizacijskog sustava, uslijed čega frustrirani građani svoje nezadovoljstvo često iskaljuju na zaposlenima, napominje sindikat.

Iako je sistematizacijom predviđeno 13 službenika, zaposleno ih je 10, od kojih je jedna službenica na porodiljnom dopustu, a druga na bolovanju. Zaposleni rade u dvije smjene, njih četvero ujutro i tri poslijepodne, dok je jedna osoba angažirana na mobilnom šalteru i obilasku građana koji sami ne mogu pristupiti šalterskom mjestu.

Osim nedovoljnog broja zaposlenih, muči ih i povećanje opsega posla do kojeg je došlo zbog izdavanja osobnih iskaznica osobama koje imaju manje od 16 godina, povećanog broja izdanih putovnica osobama koje odlaze na rad u inozemstvo i izdavanja novih osobnih iskaznica kod promjene adrese.

Sindikat je zbog toga u nekoliko navrata reagirao, a odgovorni u MUP-u potvrđivali stanje i opravdavali ga nezavidnom financijskom situacijom, ali ništa se nije promijenilo. Stoga se postavlja pitanje standarda upravnog servisa koji MUP osigurava u Zagrebu i drugim hrvatskim gradovima, odnosno potrebe policentričnog razvoja uprave koja će građanima pružati podjednaku kvalitetu usluga, poručuje sindikat.

U Zagrebu novi šalteri, a MUP je Rijeku zanemario?

mup_rijeka_fiumanhr220317

(Fiuman.hr, 22. ožujka 2017.) Ministarstvo unutarnjih poslova je otvaranjem novih šalterskih mjesta za izdavanje dokumenata i rješavanje statusnih pitanja građana u gradu Zagrebu, na lokacijama u Črnomercu, Dubravi i Novom Zagrebu, stanovnicima hrvatske metropole fizički približilo upravni servis i osigurao dodatne kadrove za fiumanhr_logo220317obavljanje poslova koji građanima oduzimaju dragocjeno vrijeme, a koji su dosad bili upućeni na lokacije u Petrinjskoj i Heinzelovoj ulici.

I dok je ovakvo jačanje upravnih kapaciteta MUP-a u Zagrebu za svaku pohvalu, u drugim upravnim središtima nisu takve sreće.

Tako se npr. u Rijeci, trećem po veličini gradu u Hrvatskoj, zaposleni u Službi za upravne poslove Policijske uprave primorsko-goranske već godinama žale na problem nedovoljnog broja zaposlenih i uvjete rada na jedinoj građanima dostupnoj lokaciji u Ulici žrtava fašizma 3, koji redovito kulminira u ljetnim mjesecima zbog neadekvatnog klimatizacijskog sustava, uslijed čega frustrirani građani svoje nezadovoljstvo često iskaljuju na zaposlenima.

Naime, iako je sistematizacijom predviđeno 13 službenika, zaposleno ih je 10, od kojih je jedna službenica na porodiljnom dopustu, a druga na bolovanju. Zaposleni rade u dvije smjene, njih četvero ujutro i tri poslijepodne, dok je jedna osoba angažirana na mobilnom šalteru i obilasku građana koji sami ne mogu pristupiti šalterskom mjestu.

Osim nedovoljnog broja zaposlenih, muči ih i povećanje opsega posla do kojeg je došlo zbog izdavanja osobnih iskaznica osobama koje imaju manje od 16 godina, povećanom broju izdanih putovnica osobama koje odlaze na rad u inozemstvo i izdavanja nove osobne iskaznice kod promjene adrese.

Sindikat je zbog toga u nekoliko navrata reagirao, a odgovorni u MUP-u potvrđivali stanje i opravdavali ga nezavidnom financijskom situacijom, ali ono se nije promijenilo te se stoga postavlja pitanje standarda upravnog servisa koji MUP osigurava u Zagrebu i drugim hrvatskim gradovima, odnosno potrebe policentričnog razvoja uprave koja će građanima pružati podjednaku kvalitetu usluga, stoji u reagiranju Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske.

MUP u Zagrebu otvorio tri nove šalterske lokacije, u Rijeci na jednoj nema dovoljno zaposlenih

mup1_rijecanin260816

Postavlja se pitanje standarda upravnog servisa koji MUP osigurava u Zagrebu i drugim hrvatskim gradovima, odnosno potrebe policentričnog razvoja uprave koja će građanima pružati podjednaku kvalitetu usluga

(SDLSN, 22. ožujka 2017.) Ministarstvo unutarnjih poslova je otvaranjem novih šalterskih mjesta za izdavanje dokumenata i rješavanje statusnih pitanja građana u gradu Zagrebu, na lokacijama u Črnomercu, Dubravi i Novom Zagrebu, stanovnicima hrvatske metropole fizički približilo upravni servis i osigurao dodatne kadrove za obavljanje poslova koji građanima oduzimaju dragocjeno vrijeme, a koji su dosad bili upućeni na lokacije u Petrinjskoj i Heinzelovoj ulici.
sdlsn_www220I dok je ovakvo jačanje upravnih kapaciteta MUP-a u gradu Zagrebu za svaku pohvalu, u drugim upravnim središtima nisu takve sreće.
Tako se npr. u gradu Rijeci, drugom po veličini gradu u Hrvatskoj, zaposleni u Službi za upravne poslove Policijske uprave primorsko-goranske već godinama žale na problem nedovoljnog broja zaposlenih i uvjete rada na jedinoj građanima dostupnoj lokaciji u Ulici žrtava fašizma 3, koji redovito kulminira u ljetnim mjesecima zbog neadekvatnog klimatizacijskog sustava, uslijed čega frustrirani građani svoje nezadovoljstvo često iskaljuju na zaposlenima.
Naime, iako je sistematizacijom predviđeno 13 službenika, zaposleno ih je 10, od kojih je jedna službenica na porodiljnom dopustu, a druga na bolovanju. Zaposleni rade u dvije smjene, njih četvero ujutro i tri poslijepodne, dok je jedna osoba angažirana na mobilnom šalteru i obilasku građana koji sami ne mogu pristupiti šalterskom mjestu.
Osim nedovoljnog broja zaposlenih, muči ih i povećanje opsega posla do kojeg je došlo zbog izdavanja osobnih iskaznica osobama koje imaju manje od 16 godina, povećanom broju izdanih putovnica osobama koje odlaze na rad u inozemstvo i izdavanja nove osobne iskaznice kod promjene adrese.
Sindikat je zbog toga u nekoliko navrata reagirao, a odgovorni u MUP-u potvrđivali stanje i opravdavali ga nezavidnom financijskom situacijom, ali ono se nije promijenilo te se stoga postavlja pitanje standarda upravnog servisa koji MUP osigurava u Zagrebu i drugim hrvatskim gradovima, odnosno potrebe policentričnog razvoja uprave koja će građanima pružati podjednaku kvalitetu usluga. S. Kuhar

Pročitajte još...

INTERVJU s prof. dr. sc. Gordanom Marčetić o istraživanju isplate dodataka za uspješnost u radu u jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave

Nagrađivanje službenika za natprosječne rezultate rada u županijama, gradovima i općinama - problematično

marcetic_gordana_naslovnica_sdlsn200117

Nedosljednost u primjeni, nedostatak objektivnih i standardiziranih kriterija te nejednaki pristup zaposlenicima ozbiljno dovode u pitanje ispravnost, svrhovitost i pravednost ovog modela u hrvatskim okolnostima

(SDLSN - SINDIKALNI LIST, 20. siječnja 2017.) U prvoj polovini 2016. godine Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika i prof. dr. sc. Gordana Marčetić s Pravnog fakulteta iz Zagreba proveli su zajedničko istraživanje o isplati dodatka za uspješnost u radu u jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave (JLPRS).

sl_logo250Ovaj dodatak se prema Zakonu o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi može isplatiti službenicima i namještenicima ako ostvare natprosječne rezultate u radu, a godišnje može iznositi najviše tri plaće službenika ili namještenika. Sindikat je službenim putem poslao zahtjev za pristup informacijama svim hrvatskim županijama i odabranim gradovima u svakoj županiji koji su prikazani u tablici.

ŽUPANIJE GRAD I. GRAD II.
I. Zagrebačka Velika Gorica Jastrebarsko
II. Krapinsko - zagorska Krapina Zabok
III. Sisačko - moslavačka Sisak Petrinja
IV. Karlovačka Karlovac Ogulin
V. Varaždinska Varaždin Lepoglava
VI. Koprivničko - križevačka Koprivnica Križevci
VII. Bjelovarsko - bilogorska Bjelovar Daruvar
VIII. Primorsko - goranska Rijeka Opatija
IX. Ličko - senjska Gospić Senj
X. Virovitičko - podravska Virovitica Slatina
XI. Požeško - slavonska Požega Kutjevo
XII. Brodsko - posavska Slavonski Brod Nova Gradiška
XIII. Zadarska Zadar Pag
XIV. Osječko - baranjska Osijek Đakovo
XV. Šibensko - kninska Šibenik Knin
XVI. Vukovarsko - srijemska Vukovar Županja
XVII. Splitsko - dalmatinska Makarska -
XVIII. Istarska Pazin Pula
XIX. Dubrovačko - neretvanska Dubrovnik Ploče
XX. Međimurska Čakovec Prelog
XXI. Grad Zagreb Zagreb -

 

Zatraženi su odgovori na šest pitanja:

P 1. Je li župan/gradonačelnik, sukladno članku 13. stavak 2. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi pravilnikom utvrdio kriterije utvrđivanja natprosječnih rezultata i način isplate dodatka za uspješnost na radu?
P 2. Je li župan/gradonačelnik, sukladno članku 13. stavak 3. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi utvrdio masu sredstava za dodatke za uspješnost na radu u pojedinim upravnim odjelima i službama, sukladno osiguranim proračunskim sredstvima?
P 3. Koliko je sredstava do sada osigurano za isplatu dodatka za uspješnost na radu u 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015. i 2016. godini?
P 4. Koliko službenika i namještenika je zaposleno u upravnim tijelima županije/grada?
P 5. Koliko je zaposlenika do sada nagrađeno temeljem navedenog pravilnika u 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015. i 2016. godini (molimo prikaz po godinama) i to:
- Koliko službenika od ukupnog broja službenika (npr. 8/24), a koliko namještenika od ukupnog broja namještenika (npr. 2/6)?
- U kojem ukupnom iznosu?
- Koliko ih je od toga nagrađeno više puta, odnosno, koliko je nagrada isplaćeno?
- Koji je najniži, a koji najviši iznos isplaćene pojedinačne nagrade u novčanom iznosu?
P 6. Koji su prema vašem mišljenju učinci isplate dodatka za uspješnost na radu, pozitivni ili negativni. Molimo da objasnite.

marcetic_gordana1_sdlsn200117

Podatke koje su dostavile JLPRS obradila je i analizirala prof. dr. sc. Gordana Marčetić te smo ju zamolili da protumači pojedine odgovore i ukratko prikaže rezultate istraživanja.

Jesu li župani i gradonačelnici u svim anketiranim jedinicama donijeli pravilnike o kriterijima i utvrdili masu sredstava za dodatke na uspješnost?

Ne. U dvije županije (Požeško-slavonska i Šibensko-kninska) te šest gradova (Đakovo, Kutjevo, Makarska, Petrinja, Šibenik i Županja) župani i gradonačelnici nisu donijeli pravilnike niti su utvrdili masu sredstava za dodatke na uspješnost. No, u tim jedinicama dodaci na uspješnost nisu ni isplaćivani.
Iako su u velikom broju jedinica donijeti pravilnici, među njima 24 JLPRS nije utvrdilo masu sredstava za dodatke. Unatoč tomu, neke su tijekom godina isplaćivale dodatke na uspješnost. Sveukupno je oko polovine anketiranih jedinica isplaćivalo dodatke u razdoblju od 2010. do 2016.

Postoji li veća razlika u ukupnoj masi isplaćenih sredstava za dodatak na uspješnost u promatranim godinama između pojedinih lokalnih jedinica?

Da, razlika je vrlo velika između pojedinih lokalnih i regionalnih jedinica što se ne može povezati s brojem zaposlenih. Primjerice, u gradu s 468 zaposlenih, najveći iznos sredstava za dodatke u 2013. je iznosio 72.417 kuna, dok je, s druge strane, u županiji koja ima 110 zaposlenih u 2015. izdvojeno čak 2.424.000 kuna. To je ujedno i najveći godišnji iznos koji je u promatranim godinama izdvojen na ime dodatka u svim JLPRS, s time da je već premašen u prvoj četvrtini 2016. Pitanje je može li se to opravdati isključivo jakim financijskim kapacitetom, osobito ako ovu županiju usporedimo s gradom - sjedištem te županije, koji ima duplo više zaposlenih (221) i nesumnjivo izvrstan prihod od turizma, a najviši iznos sredstava koji je izdvojio u godini 2012. bio je 318.448 kuna.
I obrnuto, najmanji iznos od 1.348 kuna u 2010. godini je isplaćen u gradu Daruvaru koji broji 26 zaposlenih, dok su neke JLPRS sa sličnim ili manjim brojem zaposlenih odvojile znatno veće novčane svote na ime dodatka (npr. Ploče, Zabok) ili pak uopće nisu isplaćivale dodatke (Knin, Krapina, Križevci, Pag, Prelog, Senj).

Postoji li razlika u iznosu isplaćenih sredstava unutar istog grada ili županije u pojedinim godinama?

marcetic_gordana2_sdlsn200117

Da, iznenađujuće su velike razlike. Više je pravilo nego iznimka da su u pojedinim godinama isplaćivani veći iznosi, a u drugim godinama nije uopće bilo isplata ili su iznosi bili znatno manji. Primjerice, u Zagrebačkoj županiji je od 2010. do 2013. isplaćivano između milijun i milijun i pol kuna godišnje, a u 2014. i 2015. nije isplaćen nikakav iznos na ime dodatka. U Velikoj Gorici je bilo obrnuto, pa se tek počelo isplaćivati nakon 2014. Slično je i u Rijeci, koja u 2010., 2012. i 2015. nije izdvojila niti jednu kunu, dok je ostalih godina isplatila između 125.000 i 263.000 kuna godišnje. U Sisačko-moslavačkoj županiji je 2010. isplaćeno 382.000 kuna, a u 2014. 1.380.000 kuna, u Karlovcu je pak 2010. isplaćeno 180.895 kuna, a 2013. 20.438 kuna. Nadalje, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji je 2010. isplaćeno samo 2.090 kuna, da bi godinu dana kasnije svota narasla na 79.382 kuna, a sličan nerazmjer je i u Zadru, gdje je 2013. isplaćeno 72.417 kuna, a dvije godine kasnije samo 3.103 kn. I tako dalje. Teško je povjerovati da su tako velike razlike u kvaliteti i rezultatima rada službenika i namještenika unutar iste jedinice LRSG u vremenskom razdoblju od godinu ili dvije.

Kakva je situacija u pogledu broja nagrađenih službenika i namještenika i koliko su puta nagrađivani unutar iste godine?

I ovdje je također primjetna ogromna razlika i između pojedinih JLRSG i unutar iste jedinice pa brojka varira od minimalno jednog nagrađenog namještenika i niti jednog službenika do čak 90% nagrađenih službenika i 90-100% nagrađenih namještenika (u nekoliko jedinica). U pojedinim jedinicama samo je jedan zaposlenik ili službenik dobio jednu nagradu. Na drugoj strani ljestvice je opet županija gdje je u 2015. nagrađeno 87 od ukupno 88 službenika i sva 4 namještenika s ukupno 181 nagradom, od kojih je najniža bila 7.470, a najviša 22.500 kuna. Dakako da cijeli koncept dodatka na uspješnost s time gubi svoj smisao, jer bi se on trebao isplaćivati kao nagrada za natprosječne rezultate rada, a ne kao dodatak na plaću svim zaposlenicima.
No, ipak u većem broju jedinica nisu nagrađeni svi zaposleni već određeni, veći ili manji postotak službenika i namještenika. Nagrade variraju, od najmanjeg individualnog iznosa 323 kune koji je isplaćen u Zaboku 2012. i 10% od bruto plaće u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u svim godinama, pa sve do iznosa od 33.631 kuna koji je isplaćen 2011. u Dubrovniku ili iznosa od tri plaće u Rijeci koji je isplaćivan malom broju službenika u godinama 2011., 2013. i 2014.

Koji je prevladavajući stav o učincima isplate dodatka na uspješnost u JLPRS?

Na pitanje o učincima isplate dodatka na uspješnost na radu većina ispitanih jedinica nije odgovorila jer smatraju da se ne radi o informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama.

Koji bi bio sažeti zaključak dobivenih rezultata istraživanja?

marcetic_gordana3_sdlsn200117

Nedosljednost u primjeni, nedostatak objektivnih i standardiziranih kriterija te nejednaki pristup zaposlenicima ozbiljno dovode u pitanje ispravnost, svrhovitost i pravednost ovog modela u hrvatskim okolnostima.

Kakva su komparativna regionalna, EU i svjetska iskustva?

Različite varijante modela plaća ili dodataka na plaću koje se temelje na kvaliteti radnog izvršenja (Performance-related pay - PRP) rezultat su uvođenja menadžerskih metoda u javnu upravu pod utjecajem doktrine Novog javnog menadžmenta. Za razliku od klasičnih platnih sustava koji su se dugo vremena fokusirali na karijeru, stabilnost, iskustvo u službi, posljednjih desetljeća se promijenila priroda rada i radne snage, traži se specijalizirano znanje i posebne vještine, pa se i javni službenik više ne promatra kao dio skupine već kao pojedinac čije doprinose treba prepoznati i nagraditi. Sveopći proces fleksibilizacije, decentralizacije i individualizacije odgovornosti odrazio se i na sustavima plaća, ali ne svugdje u istom opsegu. Dok je u većini anglosaksonskih, skandinavskih i nekih drugih zemalja koje su provodile menadžerske reforme individualni i decentralizirani pristup plaćama bio naglašeniji, na kontinentu Europe taj proces teče sporije. U zemljama EU osnovna plaća je u pravilu povezana sa stupnjevanjem radnog mjesta pojedinog zaposlenika na platnoj ljestvici, dok se drugi dio plaće temelji na različitim kriterijima. No, iako su još uvijek tradicionalni i opći kriteriji vezani za godine provedene u službi, raste broj bonusa koji se vežu za radnu ocjenu. Često se takvi modeli uvode samo za vodeće osoblje ili vrijede na razini pojedinih ministarstava odnosno agencija dok je manji broj zemalja uveo ekstenzivan i formaliziran sustav plaća prema radu. Unatoč propulzivnosti i svojevrsnoj pomodnosti modela PRP-a, vrlo je malo komparativnih i empirijskih istraživanja o njegovoj uspješnosti ili neuspješnosti u praksi. Jedino veće istraživanje na koje se brojni autori referiraju je ono koje je proveo OECD, no pokušaji da se izmjeri opseg u kojem su službenički sustavi u praksi usmjereni na izvršenje nisu bili osobito uspješni.

Je li nagrađivanje za natprosječne rezultate rada čarobni štapić kojim se mogu riješiti svi problemi javne uprave?

Sasvim sigurno nije riječ o čarobnom štapiću, štoviše, ovaj koncept može proizvesti brojne negativne efekte u upravnim sustavima koji nemaju objektivan sustav ocjenjivanja. Iako nema formule koja će jamčiti uspješnost uvođenja modela PRP-a, mnogi stručnjaci ističu da je potrebno zadovoljiti neke nužne uvjete kako bi njihovo djelovanje bilo efektivno. Među njima su: povjerenje u vodstvo, izostanak primoravanja na izvršenje, dobar sustav mjerenja i relevantni kriteriji ocjenjivanja, sposobnost da se plati dobar rad, valjana procjena poslova, otvorena politika plaća, usklađenost s prevladavajućom kulturom, itd. Menadžere i osobe koje nadziru rad treba osposobiti u vještinama postupka ocjenjivanja i prevladavanja subjektivnosti u ocjenjivanju, motivirati ih da vode brigu o ocjenjivanju rada, pa i kažnjavati ako to ne čine kako treba. I zaposlenici i menadžeri trebaju pokazati interes za ocjenjivanje rada te ostvariti dobru komunikaciju.

marcetic_gordana4_sdlsn200117

Svi koji su zaposleni u hrvatskoj upravi znaju da ovi uvjeti uglavnom nisu ostvareni te da ne postoji dosljedan i jedinstven sustav ocjenjivanja s razrađenim i valjanim kriterijima ocjene i objektivnim ocjenjivačima. Nekoliko istraživanja koje sam provodila u tijelima državne uprave i Gradu Zagrebu posljednjih desetak godina uvijek pokazuju iste rezultate - nerealno visoki postotak iznimno uspješnih i uspješnih ocjena (od 90-98%!) i minoran postotak zadovoljavajućih ocjena. Apsurdno je pomisliti da su te ocjene istinski pokazatelj kvalitetno obavljenog posla, jer iz njih proizlazi da su hrvatski službenici najbolji na svijetu. Takva situacija pogoduje neradnicima, a omalovažava i frustrira ljude koji uistinu kvalitetno i predano rade svoj posao. S druge strane, upravo činjenica da ocjene nikada nisu ni utjecale na visinu plaće, pokazuje da se njih ne smatra suviše bitnim faktorom jer u praksi djeluju sasvim drugi neformalni kriteriji, kao što su političke i prijateljske veze. O tome dovoljno govori i okolnost da Vlada do danas nije donijela uredbu o kriterijima za određivanje natprosječnih rezultata i načinima njegova isplaćivanja. No, ovo istraživanje u JLPRSG pokazuje da se i u slučaju kada su donijeti pravilnici o nagrađivanju nastavlja s dosadašnjom praksom nejedinstvenosti, nedosljednosti i neobjektivnosti.

Koji su pozitivni i negativni učinci diferencijacije zaposlenika s obzirom na uspješnost u radu - kakvo ponašanje potiče?

Na teorijskoj razini mnogi autori argumentiraju u prilog PRP-a naglašavajući jednostavnost formule plaćanja prema radu - zaposlenici koji žele veću plaću radit će više i kvalitetnije će ispunjavati svoje radne zadatke, a menadžeri trebaju kreirati vrijednosni sustav nagrada (koje su uobičajeno novčane) i povezati ih s očekivanom razinom izvršenja. Oni ističu da ovaj model pridonosi zdravom natjecanju koje omogućava više plaće agresivnijim i produktivnijim zaposlenicima, dok prosječni dobivaju niže plaće koje i zaslužuju, pa je krajnji rezultat - ravnomjerna pravednost. Iako povezivanje novčanih ili drugih poticaja s motivacijom zvuči teorijski logično, u stvarnosti se ova pretpostavka pokazala upitnom. Naime, često se događa da zaposlenici na koje se primjenjuju modeli PRP-a ne rade više i kvalitetnije, pa protivnici ovog pristupa ističu da takvi načini plaćanja uopće nisu motivirajući. Tu je riječ o vrlo nezdravom natjecanju između zaposlenika jer su u takvom kompetitivnom okruženju pobjednici na cijeni, dobivaju status, počasti i novčane nagrade, dok gubitnici postaju ljuti, frustrirani ili demotivirani.

marcetic_gordana5_sdlsn200117

Novija istraživanja u organizacijama javnog sektora (npr. Studija o motivaciji danskog Ministarstva financija ili studija o reformi platnog sustava u američkoj državi Georgiji) pokazuju da većina službenika načelno podržava PRP smatrajući ga pravednijim od modela plaća koji se temelje na godinama provedenim u službi ili prema zvanju. Međutim, problemi se pojavljuju u trenutku njegove implementacije u praksi. U mnogo slučajeva do sada ljudi su bili više demotivirani i frustrirani nakon uvođenja plaćanja prema učinku. Uspoređujući neprekidno svoj doprinos s ostalim kolegama, zaposlenici tendiraju vjerovanju da oni koji su dobili bonuse to nisu zaslužili, osobito ako ih oni sami nikada ne dobivaju. Oni osjećaju da su nepošteno tretirani zbog neprofesionalnih ili nepoštenih odluka o plaćama svojih nadređenih.
Rezultati nekih ranijih istraživanja pokazuju da je ono što se najviše vrednuje - pravednost u plaći, odnosno, da ljude uglavnom ne zanima rade li osobe na drugim poslovima više, ali su vrlo zainteresirani da li za isti posao dobivaju veću plaću. Ljudi su obično nezadovoljni kad vide da je njihova plaća manja od plaća onih koje rade na istim poslovima. Štoviše, ako je produktivan i učinkovit zaposlenik na određenom poslu plaćen jednako kao i onaj koji je manje produktivan i kvalitetan na istom takvom poslu, može se dogoditi da će on smanjiti svoju produktivnost do točke koju smatra pravednom.

Razgovarao: Siniša Kuhar
Fotografije: arhiva SDLSN

OPATIJA: Potpisani ugovori oko osnovica plaća za djelatnike gradske uprave i gradskih ustanova

opatija_ku_opatijahr131216

(Opatija.hr, 13. prosinca 2016.) U uredu gradonačelnika danas je potpisan Sporazum o visini osnovice za 2017. godinu u gradskoj upravi Grada Opatije, Dječjem vrtiću Opatija i Festivalu Opatija, kao i aneksi Kolektivnih ugovora kojima se reguliraju pojedina materijalna prava.

opatija_stranice_logoPotpisivanju su prisustvovali predsjednica Sindikata radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske Božena Strugar, kao predstavnica jednog od Sindikata koji djeluje u Dječjem vrtiću Opatija, u ime Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske za Grad Opatiju i Festival Opatiju prisustvovao je sindikalni povjerenik Željko Harbaš. U ime Osnivača Dječjeg vrtića i Festivala Opatija, odnosno Poslodavca za gradsku upravu, akte je potpisao gradonačelnik Ivo Dujmić.

Predstavnici ugovornih strana usuglasili su se da visina osnovice, kao i materijalna prava, ostaju na razini 2016. godine. Podsjećamo da je u 2016. godini osnovica za obračun plaće u Dječjem vrtiću Opatija i Gradskoj knjižnici i čitaonici V.C. Emin Opatija uvećana za 5% dok je zaposlenicima Grada, Festivala i Javne vatrogasne postrojbe, kojima je umanjena osnovica za 3% u 2013., 2014., 2015. godini, vraćena na iznos prije umanjenja.

OPASNO PO ZDRAVLJE! Građani Rijeke dokumente MUP-a čekaju u sauni!?

mup1_rijecanin260816

Za građane Rijeke koji u Policijsku upravu PGŽ u Rijeci, Žrtava fašizma 3, dolaze zbog izrade ili produljenja osobnih dokumenata, boravak u prostoru šalter sale u ljetnim mjesecima predstavlja traumatično iskustvo

rijecanin_logo2016(Riječanin, 26. kolovoza 2016.) "Kako je moguće da za stotine, a kroz godinu i tisuće građana te desetke službenika koji svaki dan borave u neadekvatnim i po zdravlje opasnim "klimatskim" uvjetima godinama nema sredstava za poboljšanje njihova stanja, ali zato ima za skupocjena i klimatizirana službena vozila za dvije (službeni vozač i dužnosnik) osobe", pitaju se u Sindikatu državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske čiji nam je predstavnik dostavio očitovanje Sindikata o ovom dugogodišnjem problemu s kojim se u ljetnim mjesecima suočavaju Riječani.

mup2_rijecanin260816

Građani kojima zatreba odmor u šalter sali mogu - čučnuti

Za građane Rijeke koji u Policijsku upravu Primorsko-goranske županije u Rijeci, Žrtava fašizma 3, dolaze radi reguliranja svojih građanskih stanja odnosno izrade ili produljenja osobnih dokumenata, boravak u prostoru šalter sale u ljetnim mjesecima predstavlja traumatično iskustvo, tvrde u tom sindikatu pa u nastavku prenosimo njihovo reagiranje u cijelosti:

"Razlog tomu su neadekvatna klimatizacija prostora šalter sale (oko 90 m2), koji je jednostavno premalen da bi primio desetke i stotine građana koji svakodnevno u njemu borave.

Zbog svega toga građani, ali i zaposleni čiji su uvjeti rada ne samo podjednako neugodni nego još i gori, jer u pregrijanom i zagušljivom prostoru borave cijeli dan, posao zbog kojeg su došli ne obavljaju u uvjetima primjerenim suvremenoj državnoj upravi, već u - sauni.

mup3_rijecanin260816

Naime, temperatura u šalter sali redovito u ljetnim mjesecima dostiže 30 i više stupnjeva celzijusa, zbog čega građani i zaposleni nerijetko kolabiraju, pri čemu u sali nema ni stolica koje bi za vrijeme čekanja mogli koristiti barem stariji građani.

mup4_rijecanin260816

Građani su stoga prisiljeni napuštati salu i u dvorištu čekati "izvlačenje" svog broja na šalteru, što usporava rad i izaziva dodatnu nervozu, a sve to nerijetko rezultira agresivnim ponašanjem stranaka koje svoju frustraciju zbog uvjeta u kojima čekaju reguliranje statusnih pitanja iskaljuju na službenicama na šalterima.

Tamošnja sindikalna podružnica SDLSN zbog toga već godinama traži poboljšanje uvjeta rada i boravka službenika i građana u šalter sali, ali od nadležnih uvijek dobivaju isti odgovor - zbog nedostatnih financijskih sredstava zahtjevima za nabavku klima uređenja nije udovoljeno.

mup5_rijecanin260816

Sindikat zbog toga postavlja pitanje kako je moguće da za stotine, a kroz godinu i tisuće građana te desetke službenika koji svaki dan borave u neadekvatnim i po zdravlje opasnim "klimatskim" uvjetima godinama nema sredstava, ali zato ima za skupocjena i klimatizirana službena vozila u kojima borave tek dvije (službeni vozač i dužnosnik) osobe. Interesantno, zar ne?", stoji u priopćenju koje potpisuje Siniša Kuhar, glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske

LOŠE ISKUSTVO
Građani Rijeke dokumente MUP-a satima čekaju u sauni

Temperatura u šalter sali redovito u ljetnim mjesecima dostiže 30 i više stupnjeva celzijusa, zbog čega građani i zaposleni nerijetko kolabiraju

osobna_direktnohr260816

(Direktno.hr, 26. kolovoza 2016.) ) Za građane Rijeke koji u Policijsku upravu Primorsko-goranske županije u Rijeci, Žrtava fašizma 3, dolaze radi reguliranja svojih građanskih stanja odnosno izrade ili produljenja osobnih dokumenata, boravak u prostoru šalter sale u ljetnim mjesecima predstavlja traumatično iskustvo.

direktnohr_logo2015Razlog tomu su neadekvatna klimatizacija prostora šalter sale (oko 90 m2), koji je jednostavno premalen da bi primio desetke i stotine građana koji svakodnevno u njemu borave.

Zbog svega toga građani, ali i zaposleni čiji su uvjeti rada ne samo podjednako neugodni nego još i gori, jer u pregrijanom i zagušljivom prostoru borave cijeli dan, posao zbog kojeg su došli ne obavljaju u uvjetima primjerenim suvremenoj državnoj upravi, već u - sauni.

Naime, temperatura u šalter sali redovito u ljetnim mjesecima dostiže 30 i više stupnjeva celzijusa, zbog čega građani i zaposleni nerijetko kolabiraju, pri čemu u sali nema niti stolica koje bi za vrijeme čekanja mogli koristiti barem stariji građani.

Građani su stoga prisiljeni napuštati salu i u dvorištu čekati "izvlačenje" svog broja na šalteru, što usporava rad i izaziva dodatnu nervozu, a sve to nerijetko rezultira agresivnim ponašanjem stranaka koje svoju frustraciju zbog uvjeta u kojima čekaju reguliranje statusnih pitanja iskaljuju na službenicama na šalterima.

Tamošnja sindikalna podružnica SDLSN zbog toga već godinama traži poboljšanje uvjeta rada i boravka službenika i građana u šalter sali, ali od nadležnih uvijek dobivaju isti odgovor - zbog nedostatnih financijskih sredstava zahtjevima za nabavku klima uređenja nije dovoljeno.

Sindikat zbog toga postavlja pitanje kako je moguće da za stotine, a kroz godinu i tisuće građana te desetke službenika koji svaki dan borave u neadekvatnim i po zdravlje opasnim "klimatskim" uvjetima godinama nema sredstava, ali zato ima za skupocjena i klimatizirana
službena vozila u kojima borave tek dvije (službeni vozač i dužnosnik) osobe.
Interesantno, zar ne, stoji u priopćenju Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske koje potpisuje Siniša Kuhar.

UVJETI RADA
Građani Rijeke dokumente MUP-a čekaju u sauni

Kako je moguće da za stotine, a kroz godinu i tisuće građana te desetke službenika koji svaki dan borave u neadekvatnim i po zdravlje opasnim "klimatskim" uvjetima godinama nema sredstava, ali zato ima za skupocjena i klimatizirana službena vozila za dvije (službeni vozač i dužnosnik) osobe

IMG_8675

Građani kojima zatreba odmor u šalter sali mogu čučnuti

(SDLSN, 26. kolovoza 2016.) Za građane Rijeke koji u Policijsku upravu Primorsko-goranske županije u Rijeci, Žrtava fašizma 3, dolaze radi reguliranja svojih građanskih stanja odnosno izrade ili produljenja osobnih dokumenata, boravak u prostoru šalter sale u ljetnim mjesecima predstavlja traumatično iskustvo.

sdlsn_www220Razlog tomu su neadekvatna klimatizacija prostora šalter sale (oko 90 m2), koji je jednostavno premalen da bi primio desetke i stotine građana koji svakodnevno u njemu borave.
Zbog svega toga građani, ali i zaposleni čiji su uvjeti rada ne samo podjednako neugodni nego još i gori, jer u pregrijanom i zagušljivom prostoru borave cijeli dan, posao zbog kojeg su došli ne obavljaju u uvjetima primjerenim suvremenoj državnoj upravi, već u - sauni.

IMG_20160822_112435

Naime, temperatura u šalter sali redovito u ljetnim mjesecima dostiže 30 i više stupnjeva celzijusa, zbog čega građani i zaposleni nerijetko kolabiraju, pri čemu u sali nema niti stolica koje bi za vrijeme čekanja mogli koristiti barem stariji građani.
Građani su stoga prisiljeni napuštati salu i u dvorištu čekati "izvlačenje"svog broja na šalteru, što usporava rad i izaziva dodatnu nervozu, a sve to nerijetko rezultira agresivnim ponašanjem stranaka koje svoju frustraciju zbog uvjeta u kojima čekaju reguliranje statusnih pitanja iskaljuju na službenicama na šalterima.

IMG_8670

Tamošnja sindikalna podružnica SDLSN zbog toga već godinama traži poboljšanje uvjeta rada i boravka službenika i građana u šalter sali, ali od nadležnih uvijek dobivaju isti odgovor - zbog nedostatnih financijskih sredstava zahtjevima za nabavku klima uređenja nije udovoljeno.
Sindikat zbog toga postavlja pitanje kako je moguće da za stotine, a kroz godinu i tisuće građana te desetke službenika koji svaki dan borave u neadekvatnim i po zdravlje opasnim "klimatskim" uvjetima godinama nema sredstava, ali zato ima za skupocjena i klimatizirana službena vozila u kojima borave tek dvije (službeni vozač i dužnosnik) osobe.
Interesantno, zar ne? S. Kuhar

Dječji vrtić Opatija i Festival Opatija potpisali novi kolektivni ugovor

ku_opatijahr150616

(opatija.hr, 14. člipnja 2016.) Na dan isteka "starog" Kolektivnog ugovora, u uredu gradonačelnika sastali su se predstavnici ugovornih strana radi potpisivanja novog Kolektivnog ugovora.

opatija_stranice_logoObzirom da u svakoj ustanovi postoje specifičnosti radi kojih je s pojedinim Sindikatom ponekad potrebno duže pregovarati, odlučeno je da će se za naredno razdoblje potpisati odvojeni kolektivni ugovori.

Gradonačelnik Grada Opatije je, u ime Osnivača, potpisao oba Kolektivna ugovora. Za Dječji vrtić Opatija potpisala je ravnateljica Sabrina Jelić, za Sindikat radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske potpisala je sindikalna povjerenica Loreta Žepina te za Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH sindikalna povjerenica Biljana Šuša. Na strani Festivala Opatija potpisnica u ime poslodavca je ravnateljica Rajna Miloš te sindikalni povjerenik Željko Harbaš za Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH.

Gradonačelnik je istaknuo da je ugovor potpisan na obostrano zadovoljstvo, s čime su se složile ravnateljice ovih ustanova i predstavnici Sindikata. Prilikom potpisivanja gradonačelnik je podsjetio da je za 2016. godinu, u skladu s prije preuzetom obvezom, plaća u Dječjem vrtiću porasla za 5%. U Festivalu Opatija je vraćena na iznos prije umanjenja od 3%, kojeg iznosa su se odricali zaposlenici da bi dali doprinos prilikom nepovoljnije situacije u kojoj se našlo cijelo gospodarstvo.

NOVI LIST o povećanju plaća u Dječjem vrtiću Opatija

opatija_nl040216

... za čitanje klikni na sliku

PRIMORSKO GORANSKA  ŽUPANIJA
Slavica Juranić četvrti put izabrana za županijsku povjerenicu

DSC05952

(SDLSN, 11. lipnja 2015.) Dana 11. lipnja 2015. godine održana je izborna skupština Županijskog povjereništva za Primorsko goransku županiju. Na sastanku su nazočili predsjednik sindikata Boris Pleša i glavni tajnik Siniša Kuhar i 23 sindikalna povjerenika i povjerenice odnosno zamjenice.

sdlsn_www220Na početku sastanka predsjednik Boris Pleša je čestitao prisutnima što su odradili izborne skupštine u svojim podružnicama, prije kraja lipnja, i što su  izabrani za sindikalnog povjerenika odnosno povjerenicu. Nakon kraćeg osvrta o aktualnostima na sindikalnoj sceni vezano za jubilarne nagrade prešlo se na izborne aktivnosti.

Slavica Juranić je ukratko izvjestila prisutne da je 2011. godine u PGŽ bilo 30 podružnica (18 u državnoj upravi i 12 u JLS). Županijsko Povjereništvo je okupljalo 633 člana. U četverogodišnjem razdoblju zatvorile su se tri a otvorile dvije nove podružnice. U 2015. godini ukupno je 29 aktivnih podružnica (17 državna uprava i 12 JLS) koje okupljaju 567 članova. Istaknut je problem opadanja broja članova i kako je veeeelikaa radost sindikalnim povjerenicima kad upišu novog člana.

Sve sindikalne podružnice u Primorsko goranskoj županiji su do 9. lipnja 2015. godine  održale izbornu skupštinu, s tim da  jedna sindikalna podružnica prikuplja potpise okolovanjem.

DSC05965

Nakon što je  dogovoreno da se glasuje javno, predloženi su kandidati za tijela Županijskog povjereništva PGŽ.
Za županijsku povjerenicu, kao jedinog kandidata, jednoglasno, izabrana je Slavica Juranić.

Za zamjenike županijske povjerenice su izabrani Željko Harbaš kao predstavnik JLS i Loris Tomažić kao predstavnik državne uprave.
Za izbore za Statutarnu komisiju i Nadzorni odbor Sindikata na predstojećem Saboru SDLSN istaknuti su dosadašnji predstavnici: Nevenka Polović Damčević i Igor Babić.

Kao kandidat za predsjednika Sindikata istaknut je Siniša Kuhar.

DSC05960

Za kraj sastanka snimljena je milenijska fotografija sindikalnih povjerenika i povjerenica iz Primorsko goranske županije.
Tekst i fotografije: Slavica Juranić

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu