IVAN MALENICA, MINISTAR UPRAVE, O REFORMI TOGA SEKTORA

Građanima ova reforma omogućava da lakše ostvaruju njihova prava

Od 2485 državnih službenika dosad zaposlenih u uredima državne uprave 608 ih je prihvatilo ponuđenu otpremninu.

Ministar uprave Ivan Malenica kaže da je sve spremno da s Novom godinom počne reformska mjera povjeravanja poslova državne uprave županijama, kojom će doći do daljnje decentralizacije tih poslova te većeg zadovoljstva građana.

Je li sve spremno za početak te reformske mjere?

Sve je spremno. Prvog siječnja stupila su na snagu 64 zakona i od tog trenutka županije počinju obavljati poslove državne uprave. Od 2. siječnja ljudi će moći obaviti poslove na jednom mjestu u svojim županijama. Do sada su često županijske uprave, županijske administracije i uredi državne uprave bili u istoj zgradi, pa onda je to građane dodatno zbunjivalo. Sada će sve biti zajedno. Županije su donijele proračune i opće akte kojima su prihvatile zaposlenike i prilagodile unutarnje ustrojstvo ovoj reformi. Tako da mislim da ne bi trebalo biti nikakvih problema. Župani su iskazali spremnost i volju i na njima je sada da pokažu da oni to mogu ustrojiti na jedan efikasniji i racionalniji način i u konačnici pristupačniji za same građane. Dosad su se ti poslovi županija i ureda državne uprave isprepletali, a sada bi kroz ovo spajanje oni trebali biti za građane puno povoljniji, da mogu određena prava ostvariti na učinkovitiji način. Sve reforme javne uprave za cilj trebaju imati efikasniju, učinkovitiju i jeftiniju javnu upravu. Nadam se da ćemo to postići.

Hoće li Ministarstvo uprave posebno nadzirati provedbu tih poslova?

– Ministarstvo uprave će od 1. siječnja nastaviti komunicirati sa županijama, vidjet ćemo kako se obavljaju te decentralizirane funkcije. U interesu nam je da se ti poslovi nakon 1. siječnja obavljaju što je moguće kvalitetnije i efikasnije. Predajemo ih županijama i želimo zadržati određenu kontrolu i nadzor i određene mehanizme nad obavljanjem tih poslova, pogotovo u dijelu kvalitete i efikasnosti. Tako da ćemo održavati redovite koordinacije i sastanke sa županima. Isto tako u Ministarstvu smo formirali posebnu službu za decentralizaciju i teritorijalni ustroj koja će posebno voditi računa o obavljanju tih poslova.

Je li se tom reformom smanjio broj službenika, koliko ih prelazi u županijsku administraciju?

– Ovom će reformom 1843 državna službenika prijeći u županijsku administraciju, a u Ministarstvu uprave ostat će 22 upravna inspektora. Tako da je od ukupno 2485 državnih službenika koji su bili zaposleni u uredima državne uprave 30. studenoga 2019., njih 608 prihvatilo otpremninu koju im je Ministarstvo uprave ponudilo. To je u konačnici koštalo 97 milijuna kuna. To su službenici starije životne dobi koji bi do 2025. imali uvjete za odlazak u starosnu mirovinu. Da su oni do 2025. ostali u sustavu državne uprave, državu bi koštali 238 milijuna kuna, tako da njihovim odlaskom imamo uštedu na duži rok. Čitav sustav trebao bi za državu pojeftiniti.

Kakva je Vaša ocjena te reformske mjere, je li to veliki napredak?

– Kada gledamo unatrag, vraćamo se u nešto što je bilo od 1991. do 2001., što mislimo da je bilo dobro. U tom su razdoblju te državne poslove obavljale županije, a nakon toga su oni izdvojeni i formirani u uredu državne uprave. Od 2001. do danas nastala je kod građana određena konfuzija jer nisu znali trebaju li za ostvarivanje određenog prava i korištenje određenih usluga ići u ured državne uprave ili u županijsku administraciju. Na ovaj su način svi ti poslovi, od minimalnih tehničkih uvjeta, izvlaštenja, brojnih registara…, sada u županijskim administracijama. Imali smo dosad situaciju da kada bi županija primjerice raspisala natječaj za udruge, onda su predstavnici udruga prvo trebali ići u ured državne uprave po izvadak iz registra udruga i onda se prijaviti na natječaj županije. Sada će to biti na jednom mjestu. Županijska administracija više neće tražiti od građana nepotrebne dokumente, odnosno one koje imaju u svojim registrima, jer će 36 aplikacija biti dostupno županijama. Kroz te će aplikacije, među kojima je primjerice i registar udruga, ali i uvid u osobna stanja građana, županije neposredno, bez potrebe da im građani ili pravne osobe nose određene dokumente, moći vidjeti njihov pravni status. Tako da će sigurno doći do određenih ušteda, a građani će moći lakše ostvarivati svoja prava.

Koji su još planovi Ministarstva uprave u 2020. godini?

– Cilj nam je u 2020. dodatno promovirati e-Građane, naravno s novim uslugama koje ćemo pružiti građanima. Kontinuirano radimo na tome. U 2020. bi trebali imati e-Upise, za upis djece u vrtiće i osnovne škole te e-Pristojbu koja će omogućiti plaćanje pristojbi online ili preko kreditnih kartica u državnim tijelima te e/m-Potpis i e/m-Pečat, kojima će se omogućiti digitalni potpisi i pečati na svim dokumentima državnih tijela. Zajedno s Državnim zavodom za statistiku pripremamo poseban zakon koji će omogućiti popis stanovništva preko sustava e-Građani 2021. godine. Tako da su nam e-Građani i digitalna transformacija u fokusu 2020. godine uz zakonodavnu aktivnost u području političkog sustava i izbornog zakonodavstva gdje imamo zakon o referendumu i zakon o sprječavanju sukoba interesa.

Marina Bujan/Hina