Je li naredba Vrhovnog suda ograničavanje prava na štrajk?
Zagreb, 10. lipnja 2023. – Službenici i namještenici u tijelima sudbene vlasti i državnom odvjetništvu, koji su zbog izrazito niskih plaća u štrajku od ponedjeljka, 5. lipnja, pitaju se je li posljednja naredba Vrhovnog suda direktni udar na štrajk i pokušaj njegova ograničavanja. Predsjednik Vrhovnog suda jučer je, četvrti dan od početka štrajka, izdao predsjednicima sudova naredbu o načinu organizacije rada tijekom štrajka te pobrojao radnje koje sudovi moraju obaviti bez obzira na to što su službenici koji obavljaju sav “tehnički” posao u štrajku.
„Županijski sud odlučio je da je štrajk zakonit, prošli smo svu zakonsku proceduru koja mu je trebala prethoditi. Tijekom postupka mirenja koje je počelo 8. svibnja, Vlada RH nije predložila pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka (Zakon o radu, članak. 214) pa slijedom toga nisu ni definirani poslovi koji se ne smiju prekidati. Ono što je tada Vlada RH kao poslodavac trebala predložiti, na kraju je odradio naš sindikat. U najavi štrajka SDLSN RH je svim čelnicima najavio kako se nužni poslovi neće prekidati, a sindikalni povjerenici na pojedinim sudovima dogovarali su s predsjednicima sudova koji poslovi će se obavljati i za vrijeme štrajka. Dogovoreno je da se u štrajku hitni poslovi i nužni poslovi obavljaju, i tako se i radilo tijekom tjedna“, podsjeća predsjednica SDLSN RH Iva Šušković.
Međutim, jučer poslijepodne predsjednik Vrhovnog suda RH pobraja poslove koji se, kako tvrdi, moraju obaviti, iako mnogi od tih poslova nisu nužni.
„Pravosudni djelatnici koji su u štrajku pitaju se je li ovo direktan udar na štrajk. Prema novoj naredni, primjerice Radni sud upućuje službenike da se ništa ne smije odlagati jer su po zakonu radni sporovi hitni. No, postavlja se pitanje jesu li nužni, poput ročišta radi isplate razlike plaće. Onemogućava li se na ovaj način pravo radnika na štrajk? Još jednom nam pokazuju da oni koji su plaćeni najniže, najmanje vrijede ovoj Vladi RH. Dok je prosječna plaća u Zagrebu, prema posljednjim podacima, gotovo 1.300 eura, najniža plaća u pravosuđu je 505 eura. Kako da netko preživi s tim iznosom, dok su nam u trgovinama cijene poput onih u Njemačkoj“, pita se Šušković.
Vlada RH je svjesna težine situacije, ali ne želi pomoći najranjivijima, pa koristi sve alate kako bi se ovaj štrajk zaustavio. Bez obzira na sve pritiske, SDLSN RH i najniže plaćeni pravosudni djelatnici nastavljaju sa štrajkom i borbom za dostojanstven život.
VEZANO
24sata, 11. lipnja 2023. _predsjednik Vrhovnog suda o naredbi o načinu organizacije rada tijekom štrajka:
