Pravosuđe: „Uhljebljeni“ za 3.750 kuna!
Zagreb, 2. veljače 2022. – Vlada RH je na svojoj 38. sjednici, održanoj 27. siječnja, usvojila Uredbu o izmjenama i dopunama Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi kojom se dižu koeficijenti manjem dijelu državnih službenika.
Kao socijalni partneri nezadovoljni smo postupkom donošenja Uredbe. Naime, Prijedlog uredbe dostavljen nam je na očitovanje 25. siječnja te smo ostali iznenađeni da je Vlada donijela Uredbu na sjednici ni puna dva dana kasnije, što nije bilo dovoljno za opsežnije očitovanje Sindikata, uz prethodno savjetovanje s članstvom.
Dodatno smo nezadovoljni nelogičnostima koje stvara nova Uredba, jer njome i dalje nije riješeno pitanje plaća u sustavu pravosuđa na način kako smo to pregovarali posljednje dvije godine, posebice od kolovoza 2021.
Uredbom se, među ostalim, dižu koeficijenti za radna mjesta na informatičkim poslovima vezanim za pravosudni informacijski sustav, njih 75. Mi smo, osim uvećanja za informatičare, tražili uvećanje koeficijenata najniže rangiranih radnih mjesta, te svih onih koji nisu obuhvaćeni postupkom mirenja 2019.
U postupku mirenja 2019. SDLSN RH i Vlada RH su se usuglasili o prijedlogu uvećanja plaće za devet posto za najniže rangirane službenike u pravosudnim tijelima (zapisničari, administrativni referenti – sudski zapisničari i upisničari, administrativni referenti – državnoodvjetnički zapisničari i upisničari, voditelji sudskih i državnoodvjetničkih pisarnica) te o izjednačavanju plaća sudskih savjetnika u prvostupanjskim sudovima s plaćama savjetnika u županijskim sudovima i državnoodvjetničkih savjetnika u općinskim državnim odvjetništvima s plaćama savjetnika u županijskim državnim odvjetništvima.
Uvećanjem je obuhvaćeno 5.000 službenika, a za ostalih 2.500, koji nisu obuhvaćeni dogovorenim uvećanjem, dogovoren je nastavak razgovora kroz kolektivne pregovore i izradu Zakona o plaćama državnih službenika i namještenika.
Dogovor do danas nije postignut. Ni Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika nije donesen. Vlada ga najavljuje kroj Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. i to s 1. siječnjem 2024.
Tijekom pregovora SDLSN RH je revidirao i prilagođavao svoje prijedloge stajalištu poslodavca.
Dostavio mu je i svoj prijedlog izmjena i dopuna Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi te projekciju opterećenja za državni proračun u etapama odnosno opterećenja za državni proračun umanjeno za porez koji bi se vratio u državni proračun.
Osim uvećanja koeficijenata složenosti poslova za one službenike i namještenike koji nisu bili obuhvaćeni uvećanjem 2019., SDLSN RH je tražio i dodatno uvećanje koeficijenata najniže rangiranih radnih mjesta gdje koeficijent u umnošku s osnovicom za izračun plaće u državnoj službi predstavlja iznos manji od Uredbom zajamčene minimalne plaće.
Plaće namještenika uvećane za dodatke za godine radnog staža uspijevaju dosegnuti visinu minimalne plaće, dok se početnicima isplaćuje plaća iz Uredbe umjesto plaća iz Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike. Na taj način i namještenik početnik i namještenik s iskustvom za rad na radnom mjestu iste složenosti (s istim koeficijentom) dobivaju jednaku plaću, odnosno na radnim mjestima s najnižim koeficijentima godinama se ne može ostvariti pravo na rast plaće temeljem radnog staža.
SDLSN RH je tražio i dodatno uvećanje koeficijenata za informatička radna mjesta u pravosudnom sustavu. Radi se o deficitarnom zanimanju.
Cjelovito gledajući, SDLSN RN je tražio uvećanja mahom za službenike i namještenike čiji su koeficijenti složenosti poslova ispod 1.
Podsjećamo kako je visina minimalne plaće za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2022. utvrđena u bruto iznosu 4.687,50 kuna, odnosno u neto iznosu 3.750,00 kuna.
Konkretni primjeri za dio radnih mjesta (trenutna situacija):
(Grad Zagreb – prirez 18%; olakšica 4.000,00; bez godina radnoga staža)
| Koeficijent | Osnovica (kn) | Bruto plaća (kn) | Neto plaća (kn) |
| 0,601 | 6.044,51 | 3.632,75 | 3.750,00 |
| 0,776 | 6.044,51 | 4.690,54 | 3.752,43 |
| 0,825 | 6.044,51 | 4.986,72 | 3.989,38 |
| 0,854 | 6.044,51 | 5.162,01 | 4.099,02 |
Iznosi s predloženim uvećanjem od devet posto:
| Koeficijent | Osnovica (kn) | Bruto plaća (kn) | Neto plaća (kn) | Neto razlika povećanja (kn) |
| 0,655 | 6.044,51 | 3.959,15 | 3.750,00 | 0 |
| 0,846 | 6.044,51 | 5.113,66 | 4.069,47 | 317,04 |
| 0,899 | 6.044,51 | 5.434,01 | 4.265,27 | 275,89 |
| 0,931 | 6.044,51 | 5.627,44 | 4.383,49 | 284,47 |
Najmanji koeficijent složenosti poslova 0,601 potrebno je uvećati na 0,775, odnosno 29 posto, da bi bruto plaća toga radnoga mjesta dosegnula bruto minimalnu plaću. Bez toga povećanja namještenik treba raditi 58 godina da bi došao do minimalne plaće.
Nastavno na sindikalni prijedlog izmjena i dopuna Uredbe i projekcija opterećenja, Ministarstvo pravosuđe i uprave je na posljednjem održanom sastanku u listopadu 2021. najavilo obraćanje Ministarstvu financija s konkretiziranim prijedlogom. No, i uz požurnicu, očitovanja i povratne informacije iz Ministarstva još uvijek nema.
Zanimljivo je kako je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica tijekom pregovora izražavao razumijevanje za problematiku u pravosuđu te sklonost uređenju cjelokupnog sustava.
No, umjesto uređenja cjelokupnog sustava i realizacije dogovorenog izjednačavanja plaća, Vlada je nastavila sa selektivnim pristupom započetim 2019. Nastavila je sa strategijom „Podijeli, pa vladaj!“ i to u sustavu koji bi trebao u potpunosti biti osposobljen za djelovanje unutar EU i kao takvo odražavati najviše europske standarde!
Sustav u kojemu najveći broj službenika ima neto plaću 5.000 kuna, gotovo na samoj granici hrvatskog minimalca, daleko je od europskih standarda! Ispod je svake razine dostojanstva!
Sramotno je dvogodišnje pregovaranje o tristotinjak kuna, koliko u konkretnim brojkama znači devet postotno povećanje! Povećanje za koje danas možete kupiti mjesečne potrebe kruha! Za koji dan još manje!
Foto: Pixabay.com
