Održana skupština Podružnice Samobor

(SDLSN, 9. travnja 2011.) Jučer je u Domu umirovljenika u Samoboru svoju redovnu izbornu skupštinu održala najveća podružnica SDLSN RH u Zagrebačkoj županiji, ona samoborska.

Podružnica Samobor sa svojih 103 člana obuhvaća zaposlenike čak 9 različitih tijela državne i lokalne uprave, kao i državnih i gradskih javnih ustanova, koji su kroz zajedničko djelovanje pronašli način i interes za ostvarenje i zaštitu svojih radnih i sindikalnih prava.
Pored članova podružnice, Skupštini su nazočili i gosti, među kojima su bili povjernici sindikalnih podružnica s područja Zagrebačke županije te predsjednik SDLSN RH Boris Pleša, koji se prisutnima obratio kraćim govorom.

Pohvalivši dobar sindikalni rad svojih domaćina, Pleša se osvrnuo i na aktualni društveni trenutak u kojem su, stjecajem okolnosti, glavni pravac sindikalnog djelovanja postale aktivnosti na očuvanju dostignutih sindikalnih prava, u čemu se zasad i uspijeva.
O radu Podružnice izvješće je podnio povjerenik Zoran Perović, naglašavajući da su brojnost članstva i njezin utjecaj na sindikalna zbivanja u cijeloj Zagrebačkoj županiji najbolji pokazatelj njezina kvalitetnog rada.

Dio svog izlaganja Perović je posvetio i pitanju plaća državnih službenika i potrebi jačeg angažiranju Sindikata na ovom planu, kao osnovnom razlogu sindikalnog djelovanja, čijim se rješavanjem otklanjaju i brojni drugi problemi u ovoj djelatosti.
Nakon provedenog izbornog postupka svoj 4. mandat sindikalnog povjerenika dobio je Zoran Perović.

Uz njega su u povjereništvo izabrani i Josip Sirovica, kao zamjenik povjerenika, Silvio Ivan Žugaj, Andrej Lapaine, Marija Tanković, Dragana Bedenik i Snježana Hržić. Članovi Nadzornog postali su Ljubica Kotarski, kao predsjednica, Mirjana Kovačić i Anita Mihalić, a blagajnica Connie Popić.
Na kraju skupa Samoborci su, u skladu sa svojom tradicijom, sebi i svojim gostima priredili prigodni domjenak te druženje uz glazbu i ples.

HRVATSKA UŽIVO o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima

...za gledanje priloga klikni na sliku

Održana sjednica Županijskog povjereništva Zagrebačke županije

(SDLSN, 20. siječnja 2011.) Posljednja sjednica Županijskog povjereništva Zagrebačke županije SDLSN RH ovog saziva održana je uz velik odaziv njegovih članova, što je postalo zaštitnim znakom rada tog tijela i pokazatelj zainteresiranosti i kvalitete sindikalnog djelovanja u ovoj sredini.
Upravo je to na početku sjednice, pozdravljajući prisutne, naglasio županijski povjerenik Zoran Perović.
Komplimenata za rad sindikalista u Zagrebačkoj županiji nije nedostajalo niti u izlaganju nazočnog predsjednika SDLSN RH Borisa Pleše, koje se u većoj mjeri odnosilo na rad Sindikata u proteklom razdoblju, kao i predstojeće zadaće u budućnosti.
Kao dopunu Plešinog osvrta na protekla zbivanja, Zoran Perović je spomenuo iskazanu snagu udruženog sindikalnog djelovanja, aludirajući na zajedničku sindikalnu akciju oko raspisivanja referenduma zbog promjena Zakona o radu, koja je, nažalost, ostala tek prolazna epizoda zbog međusobnog neuvažavanja, ali i megalomanskih ambicija pojedinih sindikalnih vođa.
Među važnije teme koje interesiraju članstvo Perović je spomenuo i probleme oko djelovanja sindikalne Štedno-kreditne unije, o čemu je odgovarajuća pojašnjena dao predsjednik Pleša.
U nastavku je kroz izlaganje županijskog povjerenika te rasprave nekih od prisutnih, ukazano je na sadržaj i način rada županijskog povjereništva i sindikalnih podružnica, ali i na određene slabosti koje se u tom smislu javljuju.

U raspravi su sudjelovali Ivana Hrelja, Branko Ištuk, Zvonko Došen i Mirjana Hrženjak.
S obzirom da je u SDLSN RH ovo izborna godina, članovi povjereništva su jednoglasno odlučili da se sindikalni izbori na svim razinama u Zagrebačkoj županiji trebaju održati najkasnije do 30. lipnja ove godine, kako bi se dobilo dovoljno vremena u pripremama za sindikalni Sabor. Povjerenici su pozvani da se aktivno uključe i u proces izmjena i dopuna Statuta, koji je otvoren paralelno s raspisivanjem izbora za članove sindikalnih tijela.
Na kraju sjednice prisutni su pozvani na skromni domjenak za koji su sredstva osigurana odlukom Glavnog odbora SDLSN RH.

Matičari Zagrebačke županije reagirali na tekst objavljen u Jutarnjem listu  

Zatečeni napisom u „Jutarnjem listu" od 9. prosinca ove godine pod nazivom „Besmislenost matičnih ureda 1" autorice Sandre Bolanče, a na traženje mnogih naših kolega matičara, ponukani smo reagirati na navedeni tekst.

Nije posve razumljivo zašto i iz kojih pobuda već nekoliko puta iz pera iste autorice, pod krinkom tobože istraživačkog novinarstva, izlaze tekstovi puni netočnih i proizvoljnih informacija pa i uvreda o radu jedne kategorije državnih službenika - matičara, no činjenica je da se takvi tekstovi pojavljuju.

Pokušaj da se u nekom društvu anomalije i negativnosti utvrde i otklone i putem istraživačkog novinarstva više je nego dobrodošao, no u tome treba imati i stručnog znanja i profesionalne korektnosti. U suprotnom se takvi pokušaji mogu pretvoriti, baš kao što je u ovom slučaju riječ, u diskvalifikaciju i javnu objedu jednog društveno korisnog posla i ljudi koji taj posao obavljaju.

Zato, potrebno je reći ove činjenice.
Broj matičnih područja i matičnih ureda kao pretpostavki za ustroj i vođenje evidencija građanskih stanja uređen je zakonskim propisima. Prije petnaestak godina u Hrvatskoj je bitno smanjen broj matičnih područja i matičnih ureda, a temeljem stručnih kriterija utvrđenih od nadležnih tijela državne uprave. Je li onodobno smanjenje bilo dovoljno, odnosno je li pri tom uvijek bilo poštivano načelo ekonomičnosti, tema je o kojoj se u demokratskom društvu uvijek može raspravljati, no pri tome treba imati na umu sve argumente, pri čemu struka mora imati odlučujuću riječ. Svaka paušalna ocjena o ovom pitanju zapravo je kontraproduktivna i ne može pridonijeti poboljšanjima. Uz sasvim stručne aspekte, treba imati na umu da su u mnogim našim sredinama, osim svoje osnovne funkcije vođenja građanskih stanja, matični uredi jedini punktovi preko kojih građani imaju neposredan doticaj s državom. U tom smislu u stručnim krugovima i postoji dilema treba li rad matičnih ureda u postojećem obliku reducirati ili pak proširiti nekim drugim djelatnostima kako bi se racionalizirali troškovi rada, ali i pokušalo utjecati na neke druge negativne društvene trendove (depopulacija, raseljavanje i sl.).

Neke ovlasti koje su matičarima dane Obiteljskim zakonom, posebno kroz suradnju s Centrima socijalne skrbi, upućuju na mogućnost djelovanja matične službe i šire od isključivo vođenja evidencija građanskih stanja.

Vezano za broj matičnih ureda treba reći da je na njega ponegdje utjecalo i respektiranje zahtjeva i potreba jedinica lokalne samouprave, o čemu također treba voditi računa pri sagledavanju cjelokupne problematike.
Što se tiče matičarskih poslova, autorica članka je mogla, korektnosti radi, prepisati iz zakonskih propisa vrstu i opseg poslova koji su tamo taksativno navedeni, a ne površno pobrojati tek dio radnih obaveza matičara. Uz to je mogla navesti da su to poslovi s javnim ovlaštenjem (sklapanje braka) i gotovo jedini službenički posao koji se kontinuirano obavlja i u dane tjednog odmora, a da do danas na tom planu na nivou države nisu pronađena jedinstvena rješenja. Također treba reći da su matične evidencije temelj svih drugih javnih evidencija (evidencija državljanstva, evidencija prebivališta, popis birača, vojna evidencija, porezna evidencija i dr.) i da bez njih, bilo gdje u svijetu, funkcioniranje upravnih sustava nije moguće.
Istini za volju, treba priznati da kod nas u ovoj službi postoji određeno negativno povijesno nasljeđe, koje se iskazuje i u prekobrojnosti kadrova koji rade na matičarskim poslovima. Međutim, trenutna situacija ne daje nikome za pravo da zaključuje kako se radi o „zapošljavanju sa socijalnom ulogom", jer ukupne brojke u tom smislu nisu bitne za sliku općeg socijalnog stanja u državi. Uostalom, vrlo će se brzo, što mjerama državnog aparata koje su u tijeku, što prirodnim odljevom, situacija na ovom području svesti u realne okvire.
U pogledu plaća, matičari dijele sudbinu ostalih državnih službenika i, s obzirom na troškove života, za svoj rad su potplaćeni. Uvjeti rada matičara u mnogim našim sredinama su ispodprosječni, a prostori u kojima rade su uglavnom u državnom vlasništvu. Ne znamo od kuda je autorica dobila podatke da „jedan matični košta 300.000 kuna godišnje", no ovakvu tvrdnju je teško prihvatiti bez ozbiljnih i utemeljenih provjera i argumenata.
O površnosti predmetnog teksta najbolje govori netočno navođenja činjenica o načinu rada matičara, pri čemu ćemo dati tek nekoliko informacija i ispravaka:

1. rad matičara i način njihova postupanja u utemeljeni su na zakonskim propisima, pri čemu se stručna i dosljedna provedba tih propisa ne bi smjela poistovjećivati s birokratskom samovoljom,
2. isprave koje izdaju matičari nisu identifikacijske isprave i njima se dokazuje samo ono što je u njima upisano; identifikacijske isprave su osobne iskaznice, putovnice i vojne knjižice, kojima se kumulativno dokazuju osobni podaci, prebivalište i državljanstvo neke osobe,
3. netočan je podatak da „većina dokumenata koje matični uredi izdaju....vrijedi samo šest mjeseci". Točno je da se isprave koje se izdaju temeljem matičnih evidencija izdaju kao isprave trajne vrijednosti (točka 58.1 Naputka za provedbu Zakona o državnim maticama i upisu posvojenja u maticu rođenih, NN 26/2008)
4. izdavanje bilo koje vrste dokumenta koji spadaju u nadležnost matičara ovise isključivo o zahtjevima stranaka, odnosno o traženju pojedinih ustanova i institucija; nepotrebno traženje takvih isprava, mimo identifikacijskih isprava, kao posljedica nepoznavanje propisa i postupanje suprotno zakonskim odredbama bilo kojeg pojedinca ili ustanove, ne može biti problem matične službe, već onih koji tako postupaju,
5. usporedbu s evropskim zemljama u vođenju matičnih evidencija vrlo je teško korektno provesti iz razloga što se radi o različitim sustavima evidencije građanskih stanja; u nekima zemljama postoje liberalniji propisi, a u drugima pak složeniji i u tom smislu Hrvatska nije nikakva crna točka. No, i u ovom pitanju bez dublje i stručnije analize nije moguće dati korektne odgovore.

Na kraju, možemo pretpostaviti da su autoricu u obradi ove teme vodili plemeniti porivi i namjera da zaštiti društvene interese i da njezin cilj nije bila neposredna diskvalifikacija matičara, no površne i netočne informacije koje je predočila javnosti stvorile su baš takav dojam. U tom smislu i želimo da naše reagiranje barem malo ublaži negativne posljedice navedenog napisa.

Udruga matičara Zagrebačke županije

Barica Jandrlić, predsjednica

Zoran Perović, matičar, sindikalni i županijski povjerenik SDLSN

ZAGREB Održan drugi seminar o socijalnom partnerstvu za povjerenike Sindikata

(SDLSN, 13. listopada 2010.) Jučer je u Domu sindikata grafičara u Zagrebu održan drugi od četiri planirana regionalna seminara za sindikalne povjerenike Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH na temu "Socijalno partnerstvo u Hrvatskoj kroz rad GSV-a i kolektivno pregovaranje".

Na seminaru je 90-tak sindikalnih povjerenika s područja Grada Zagreba, Zagrebačke, Varaždinske, Međimurske, Bjelovarsko-bilogorske, Krapinsko-zagorske, Karlovačke, Sisačko-moslavačke, Ličko-senjske i Koprivničko-križevačke županije moglo čuti izlaganja predstojnika Ureda za socijalno partnerstvo Vlade Republike Hrvatske Vitomira Begovića, predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimira Severa i pravne savjetnice SDLSN Marine Haklin o socijalnom dijalogu, kolektivnom pregovaranju i savjetovanju u Republici Hrvatskoj.

Pročitajte još...

• 06.10.2010. - OSIJEK: Seminar o socijalnom partnerstvu za povjerenike sindikata

Održana sjednica Županijskog povjereništva u proširenom sastavu

(SDLSN, 14. siječnja 2010.) Danas je u Zagrebu održana sjednica Povjereništva Zagrebačke županije u proširenom sastavu na kojoj je, kao što je to već postala stalna praksa ovog tijela početkom svake nove kalendarske godine, napravljena analiza prošlogodišnjih aktivnosti, te naznačene smjernice rada u nastupajućoj godini.

Uvod u sjednicu dao je predsjednik SDLSN RH Boris Pleša, koji je proteklu godinu sa sindikalnog aspekta ocijenio kao vrlo tešku, posebno u svjetlu činjenice smanjenja plaća državnih službenika i namještenika i opće društvene situacije koja prijeti daljim smanjivanjem materijalnih prava zaposlenika.

Neizvjesnost postoji i oko zadržavanja radnih mjesta, a određenih problema ima i u dijalogu socijalnih partnera, što najčešće ide na štetu sindikalne strane. Pleša je u tom smislu apostrofirao činjenicu da preustrojem državnog aparata nastaju mnoge nelogičnosti koje je teško razumjeti; postavio je pitanje kako je moguće da se državnim službenici nakon prelaska k novom poslodavcu (kao što je upravo slučaj s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju) osiguravaju znatno veće plaće na teret proračuna, premda sadržaj i opseg poslova ostaje uglavnom isti.

"Ako se na taj način može rješavati pitanje plaća u državnim službama, onda je najbolje da svi državni službenici pređu u agencije" – zaključio je ironično Pleša, aludirajući na višegodišnji zastoj u donošenju Zakona o plaćama državnih službenika.
Županijski povjerenik Zoran Perović, nadovezujući se na prethodno izlaganje, izrazio je nezadovoljstvo ponašanjem poslodavca vezano za isplatu božićnice i nepoštivanje Kolektivnog ugovora.

Istaknuo je da  takav čin predstavlja uvod u anarhiju, jer ako  Vlada RH ne ispunjava svoje obveze sadržane u aktima koji su dio pravnog poretka ove zemlje, s kojim moralnim pravom može tražiti od drugih da se ponašaju prema zakonskim regulama.

U nastavku se Perović osvrnuo na konkretne sindikalne aktivnosti koje je provodilo županijsko povjereništvo, posebno iskazujući zadovoljstvo rastom broja članova, osnivanjem novih podružnica i pregovorima o kolektivnim ugovorima za jedinice regionalne i lokalnih samouprava koji su zaključeni ili su u tijeku. 

Pozvao je prisutne povjerenike da organizaraju sastanke podružnica uz nazočnost predstavnika Središnjice radi jačanja međusobnog povjerenja i suradnje, zahvaljujući pri tom predsjedniku Pleši na njegovoj spremnosti da sudjeluje u ovakvom načinu rada. 
U diskusiji koja je uslijedila povjerenici su otvoreno progovorili o stanju u svojim sredinama, ali i dali kritički osvrt na aktivnosti Sindikata. Ivana Hrelja iz Dugog Sela je istakla određene pozitivne pomake u djelovanju Sindikata i spomenula niz slabosti koje se svakodnevno događaju u tijelima državne uprave. Irena Malec iz Ivanić-Grada kritički je prokomentirala proces preraspodjele zaposlenika u Agenciju za poljoprivredu, a Dragana Bedenik iz Općine Stupnik upozorila na tendenciju ugrožavanja autonomije i prava jedinica lokalne samouprave od strane državne vlasti. Zlatko Orešković, predsjednik Odbora policije i povjerenik Podružnice Granične policije Bregana, izvjestio je o kršenju odredaba Kolektivnog ugovora koje se odnose na prijevozne troškove zaposlenika, a o tome je određene informacije ponudio i predsjednik Boris Pleša.
Po završetku sjednice prisutnim su povjerenicima uručeni rokovnici i kalendari kao mali znak pažnje, sukladno odluci Predsjedništva SDLSN RH.

VELIKA GORICA Potpisan kolektivni ugovor za zaposlene u upravnim tijelima grada

(SDLSN, 23. siječnja 2009.) Jučer je u Velikoj Gorici svečano potpisan prvi kolektivni ugovor za zaposlene u upravnim tijelima Grada Velike Gorice, što znači da se o pravima i plaćama gradskih službenika u šestom gradu po veličini u Republici Hrvatskoj odlučuje u okviru socijalnog dijaloga, a ne više jednostranim aktima poslodavca.
Ovaj kolektivni ugovor stoga predstavlja novi uspjeh Sindikata u Zagrebačkoj županiji, što je nakon potpisivanja naglasio i županijski povjerenik Zoran Perović, a potvrdio i predsjednik Sindikata Boris Pleša, dodavši kako kolektivni ugovor predstavlja dvostrani akt koji se prava službenika kvalitetno uređuju sukladno fiskalnim mogućnostima i gospodarskom trenutku.
Naravno, do sklapanja kolektivnog ugovora ne bi došlo, a posebno ne u tako kratkom roku, da on ne odražava i volju gradskih vlasti da službenička prava uređuju sukladno najvišim demokratskim standardima – zaključivanjem kolektivnog ugovora.
Dakako, sa sindikalne strane najveći teret u pregovorima podnijela je Sindikalna podružnica službenika i namještenika Grada Velike Gorice, a Mirjana Hrženjak kao poseban uspjeh ističe činjenicu da je vrijednost koeficijenata radnih mjesta po stručnim spremama utvrđena u odnosu na koeficijent pročelnika upravnih tijela.
Ovime je utvrđena tzv. plivajuća osnovica, koja zaposlenicima gradske uprave garantira hvatanje koraka s plaćama rukovodećih službenika, odnosno njihovo povećanje sukladno povećanju plaća najbolje plaćenih službeničkih radnih mjesta u gradu.  
Gradonačelnik Velike Gorice Tonino Picula naglasio je kako se radi već o petom kolektivnom ugovoru koji je u posljednje vrijeme potpisan s korisnicima gradskog proračuna te dodao kako kvalitetu života u Velikoj Gorici ne određuje činjenica radi li se o šestom ili sedmom gradu po veličini, već stanje gospodarstva, broj zaposlenih i stupanj sigurnosti i zadovoljstva njenih građana.

Sindikat od državnog tajnika Palarića traži zaštitu službenika

(SDLSN, 14. listopada 2008.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH zatražio je danas od državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za upravu Antuna Palarića službenu reakciju na incident koji se jučer dogodio u Jastrebarskom, kada je nezadovoljna stranka nožem nasrnula i ozlijedila službenicu Ureda državne uprave.

Pismo prenosimo u cijelosti: 

Poštovani gospodine Državni tajniče,

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, povodom jučerašnjeg napada nožem i ozljeđivanja službenice Barice Vinščak u Uredu državne uprave u Zagrebačkoj županiji, Ispostavi Jastrebarsko, traži od Središnjeg državnog ureda i Vas osobno odlučnu i brzu reakciju na ovaj incident.
Iako se reakcije građana kao stranaka ne mogu predvidjeti, Sindikat smatra da dio krivice za ovaj napad snosi i Vaš ured koji se medijskim objedama na račun državnih službenika i optužbama za nestručnost, nerad, korupciju i udruživanje u zločinačku organizaciju nikad nije javno suprotstavio, pothranjujući time medijsku predodžbu o državnoj službi kojoj, takva kakva jest, na kraj mogu stati jedino sami građani ako stvar (nož ili pištolj) uzmu u svoje ruke.
Nismo Vas imali priliku čuti o tome koliko, na kakav način i u kojim uvjetima rade državni službenici, posebice oni u uredima državne uprave koji su često prvi na udaru nezadovoljnih građana, ali i zadnji kad je u pitanju isplata nevelike službeničke plaće.
Stoga od Vas tražimo da konačno podignete svoj glas u zaštitu ne samo života i fizičkog integriteta državnih službenika, nego i časne službeničke profesije.
Vaš doprinos posebice očekujemo kad je u pitanju aktivna uloga i odlučujući utjecaj Središnjeg državnog ureda za upravu pri donošenju Zakona o plaćama državnih službenika i to u pogledu osiguranja rasta plaća i očuvanju dodatka za minuli rad državnih službenika.
Upozoravamo Vas da ocjene politički postavljenih dužnosnika i rukovodećih službenika ne mogu nadomjestiti radno iskustvo i minuli rad državnih službenika koje, svjedoci smo, napadaju hladnim i vatrenim oružjem. Službenike koje Republika Hrvatska poziva u područja od posebne državne skrbi i obećaje im veće plaće koje im zatim pristaje dati tek u sudskim postupcima, a čak i tada nalazi načina da im ih ponovno oduzme, makar bili u mirovini.
To je minuli rad koji državni službenici ne mogu i ne smiju izgubiti i nečasna je svaka vlast koja im ga želi oduzeti.
Stoga, gospodine Državni tajniče, razmislite hoće li Vas u dužnosničkoj mirovini državni službenici pozdravljati ili od Vas okretati glavu i poduzmite nešto kako biste zavrijedili njihovo poštovanje.  

S poštovanjem,
GLAVNI TAJNIK
Siniša Kuhar

Pročitajte još...

• Pismo Antunu Palariću u PDF formatu
• 13.10.2008. - JASTREBARSKO: Nožem napao službenicu Ureda državne uprave

JASTREBARSKO Nožem napao i ozlijedio službenicu Ureda državne uprave 

TV PLUS, 13. listopada 2008. godine – U zgradi državne uprave jutros incident. Nezadovoljni građanin upao je u pisarnicu i ozlijedio djelatnicu.
U pisarnicu državne uprave u Jastrebarskom ušetao je danas nezadovoljni građanin i napao djelatnicu.
Službenu informaciju o cijelom događaju od policije nismo dobili.
Neslužbeno doznajemo kako je građanin došao zbog nesređenih imovinsko-pravnih odnosa.
Prema pričama očevidaca on tvrdi kako nije potpisao darovnicu kojom kuću daruje sinu.
Na slučaju je radila ozlijeđena službenica te je svoj bijes odlučio iskaliti na njoj.
Prijetio joj je nožem, a zatim i ozlijedio, nakon čega je službenica odvezena u zdravstveni dom Jastrebarsko.
Zbog zadobivene ozlijede i šoka nije nam mogla dati izjavu.
U Državnoj pak upravi kažu kako se svaki dan susreću s verbalnim prijetnjama, no još nije bilo ovakvog slučaja.
Arhivar Ivan Penazić kaže: „Ja nisam bi u prostoriji nego u arhivi i došao sam već iza samog događaja. Verbalno, tu i tamo, događa se neki, 'ajmo reći, povišeni ton i bude nam jako teško podnositi pa možda negdje i opravdano, a možda negdje i neopravdano, napade. Ljudi nezadovoljni drugim dođu ovdje i na nama iskale svoj bijes.“
Isto govori voditeljica ispostave Gordana Pavlović Pasecky: „Djelatnici, referenti u Uredu državne uprave su navikli na česte verbalne prijetnje, ali se zaista niko nije nadao da bi moglo doći i do fizičke, ne samo prijetnje nego i ozljeđivanja referenta.“
Zbog ovog i sličnih slučajeva djelatnicima državne uprave potrebna je zaštita.
„Poduzeli smo već i korake u razgovoru s predstojnicom Ured državne uprave u Zagrebačkoj županiji da se što prije, znači u roku od nekoliko dana, koliko je potrebno da se procedura obavi, da se stavi profesionalna zaštitarska služba na ulazu u zgradu, jer je zbilja nečuveno da je zapravo nikad nismo imali.“

Novinarka: Maja Priselac

Montaža: Ivan Matić

BRDOVEC Osnovana podružnica i potpisan kolektivni ugovor

(SDLSN, 28. srpnja 2008.) Izgleda da je potpisivanje kolektivnog ugovora u Općini Stupnik bilo poticajno za zaposlenike Općine Brdovec, najveće općine Zagrebačke županije, a vjerojatno i Hrvatske.

Sljedeći primjer najbogatije hrvatske općine, Brdovčani su najprije 21. srpnja osnovali sindikalnu podružnicu, a onda, u rekordnom roku, samo tjedan dana kasnije, 28. srpnja potpisali i kolektivni ugovor sa svojim poslodavcem.
Na osnivačkoj skupštini  na kojoj je uz članove nove podružnice (njih 12) nazočio i županijski povjerenik Zoran Perović, za povjerenika je izabrana Maja Coner, što je i logično, se obzirom da je upravo ona inicirala osnivanje podružnice i animirala svoje kolege na pristupanje Sindikatu.

Za zamjenika je izabran Daniel Bukovski, a blagajnik je postao Danimir Štros. Izabran je i tročlani Nadzorni odbor u sastavu Ivica Pavelić, Božica Kodžoman i Christian Modrić. Na osnivačkoj skupštini, uz redovnu proceduru, članovi nove podružnice su obaviješteni od strane Maje Coner i Zorana Perovića da su već učinjene pripreme za potpisivanje kolektivnog ugovora, za što je dobivena i suglasnost poslodavca, te da će se ceremonija potpisivanja organizirati u najbržem mogućem roku.

To se i dogodilo 28. srpnja kada su predsjednik SDLSN RH Boris Pleša i načelnik Općine Brdovec Mladen Debeljak, uz nazočnost svojih suradnika, stavili potpise na prvi kolektivni ugovor Općine Brdovec. I jedna i druga strana naglasili su da je potpisivanje ovog ugovora inicirano da bi se kvalitetnije nego dosad regulirali međusobni odnosi poslodavca i zaposlenika, posebno stoga što se ulazi u izbornu godinu kada će ove teme biti potisnute u drugi plan. Na kraju treba reći  da je potpisani kolektivni ugovor po opsegu materijalnih prava najpovoljniji kolektivni ugovor koji je potpisan na području Zagrebačke županije.