Nacionalni dan zaštite na radu: Brinite o sebi!
Zagreb, 28. travnja 2022. – Povodom obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti i zaštite zdravlja na radu i Nacionalnog dana zaštite na radu, 28. travnja, intervjuirali smo magistru psihologije Helenu Koren iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, predavačicom na nedavnom seminaru SDLSN RH o upravljanju stresom na radu. U mini intervjuu odgovarala je na pitanja o stresu koji u današnje vrijeme predstavlja veliki problem u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. Istraživanja pokazuju da se 50–60 posto svih izgubljenih radnih dana može pripisati stresu povezanom s radom i psihosocijalnim rizicima. To je drugi najčešće prijavljeni zdravstveni problem povezan s radom u Europi – nakon mišićno-koštanih poremećaja.
Što je stres?
Stres je, prije svega, subjektivni doživljaj pojedinca koji se javlja kao reakcija na neke događaje, situacije koje percipiramo stresnima ili ugrožavajućima za nas. Popraćen je osjećajem preopterećenosti, doživljajima da se ne možemo nositi s teškoćama koje su nas snašle i brojnim reakcijama na emocionalnom, kognitivnom i ponašajnom planu.
Kako prepoznati stres?
Osoba može zaključiti da se nalazi pod stresom ako je prati neki osjećaj preopterećenosti na neke specifične životne situacije i to se manifestira kroz stresne reakcije koje može doživljavati. Na emocionalnom planu to može biti nemir, iratibilnost, razdražljivost, česte promjene raspoloženja koje nisu inače klasične za tu osobu. Na fizičkoj razini osoba može osjećati grč u želucu, lupanje srca, nemir ruku i slično. Također može zaključiti da je pod stresom ako primijeti neke promjene u ponašanju kao što su poteškoće sa spavanjem, promjena apetita ili promjene u socijalnim odnosima. Naprimjer, da počinje doživljavati da su joj socijalni odnosi naporni, počinje se povlačiti u sebe i sl. Dakle, brojne su stresne reakcije kroz koje se taj stres manifestira, ali primarni je taj osjećaj subjektivnog doživljaja preopterećenosti.
Koliko su stresna radna mjesta u javnoj upravi?
Kada govorimo o istraživanjima o razinama stresa na radnim mjestima u Republici Hrvatskoj , ne postoje nikakva sustavna istraživanja koja bi napravila razliku među sektorima, područjima djelatnosti. Takva istraživanja možemo pronaći na razini Europske unije koja provodi sustavna istraživanja o, među ostalim, i psihosocijalnim rizicima na radnim mjestima. Što se tiče izvora stresa u javnim i državnim upravama najčešće govorimo o vremenskim pritiscima, nerealnim vremenskim rokovima, nedostatku kontrole nad vremenom i načinom obavljanja radnih zadataka, jer je veliki dio poslova već unaprijed određen, strukturiran i sl. te radnik nema puno utjecaja kako može obavljati svoje radne zadatke. Često je problem i komunikacije unutar radnih organizacija, a, naravno, i međuljudski odnosi su jedan od važnih izvora stresa na velikom broju radnih mjesta.
Kako si može pomoći osoba koja je pod stresom?
Osoba koja je pod stresom, prije svega, može sebi pomoći na način da si osvijesti koji su to izvori stresa u njezinoj okolini, dakle, što joj uzrokuje stres. Treba prepoznati simptome stresa kod sebe, dakle prepoznati kako se stres manifestira kod nje kako bi uopće postala svjesna što je to što izaziva takav doživljaj. Nakon toga, neka osnovna preporuka suočavanja sa stresom je osnovna briga za sebe, vrijeme za sebe, traženje podrške ako se radi o nekom problemu koji se može riješiti da se osoba usmjeri na rješavanje tog problema i sl. odnosno da iskoristi strategije koje su joj se već pokazale adekvatnim za rješavanje sličnih situacija.
Što ako si osoba pod stresom ne zna ili ne može pomoći?
Ako si osoba ne zna ili ne može sama pomoći svakako se preporuča da potraži stručnu pomoć, dakle, psihologa, psihoterapeuta, da porazgovara s osobom koja ima stručna znanja, koja joj može ukazati na neke mehanizme poboljšanog nošenja sa stresom, odnosno koja joj može pomoći uvidjeti da neke svoje neefikasne načine nošenja sa stresom zamijeni s onima koji će joj biti učinkovitiji.
Vezano:
IZAZOV: STRES NA RADU _pdf
