SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
SDLSN - Povratak na početnu stranicu SDLSN - Povratak na početnu stranicu
Ponedjeljak, 23.05.2016.

SINDIKATI PRIJETE VLADI Otezanje s pregovorima bit će najskuplje

U atmosferi nerada u Saboru, loših odnosa između HDZ-a i Mosta, svakodnevnih prepucavanja, pregovori sa sindikatima pali su u drugi plan. Održana su tek tri sastanka, a posljednji je bio prije više od tri tjedna.
Autor: Ivana Brkić Tomljenović


(Dnevnik.hr, 22. svibnja 2016.) Dok se novi problemi samo gomilaju, nikakvog pomaka nema u pregovorima o povećanju osnovice za 240 tisuća zaposlenih u javnom i državnom sektoru.

Za Novu TV glavni Vladin pregovarač Božo Petrov poručuje: sastanak će biti ubrzo, ali Vlada je ograničena u mogućnostima. Sindikati prijete - otezanje s pregovorima bit će najskuplje!
U Banske dvore sindikalci dugo nisu pozvani. Tri je tjedna prošlo od posljednjeg sastanka. "Očito da sad postoje puno važnije teme nego što su pregovori sa sindikatima", kaže Boris Pleše iz Sindikata državnih i lokalnih službenika.


Na temelju sporazuma koji su potpisali s Jadrankom Kosor, u vrijeme Sanaderove Vlade, traže povećanje osnovice za šest posto. Trošak je to od milijardu i 800 milijuna kuna. U ovoj Vladi, otpočetka je isti stav - novca nema.
No, za Novu TV glavni vladin pregovarač Božo Petrov kaže:
"Novi sastanak sa sindikatima je u pripremi i trebao bi se dogoditi ubrzo. Nakon prošlog, odlučili smo još jednom sagledati sve mogućnosti, jer želimo biti maksimalno korektni prema svima u javnoj i državnoj službi. Ipak, zbog gospodarske situacije, koja se tek počela oporavljati nakon niza godina recesije - vrlo smo limitirani u mogućnostima."
Petrov se ipak nada dogovoru sa sindikatima, a oni čekaju protokol i" o čemu će se sve pregovarati. "Vlada se odgovorno ponaša prema Europskoj komisiji i rejting agencijama, dok očito ništa ne znače sporazumi potpisani sa sindikalnom stranom", smatra Pleše.


Na naplatu Vladi uskoro stiže i regres. 1250 kuna po zaposlenom u školstvu i znanosti, zdravstvu, socijalnoj skrbi, kulturi. U proračunu ih nema. "Ne vidim načina, osim rebalansa, da se taj novac osigura bez sudskih sporova", ističe Željko Stipić iz sindikata Preporod.
Ove godine istječu i temeljni kolektivni ugovori. Zakon o plaćama se priprema u tajnosti, a Petrov i ministar financija ne otkrivaju svoje poteze. Propadnu li pregovori, sindikati idu na sud.
"Oni se bave isključivo jedni drugima, dokad to može potrajati, ne znam, ali znam da će će što to duže potraje račun biti veći koji će stići na naplatu", kaže na kraju Pleše.
Tužbama prijete i banke, zbog švicarskog franka. Spominju arbitražu u Washingtonu, ako se, poručuju, ravnomjernije ne rasporedi trošak konverzije od 6 milijardi i 600 milijuna kuna. U pregovore s bankarima, doznajemo, ministar financija kreće u iduća dva dana.

Pročitajte još... 

Ispis   Pošalji na mail


Petak, 20.05.2016.

SASTANAK U MINISTARSTVU PRAVOSUĐA

Sindikati vjetar u leđa novom ravnatelju Uprave za zatvorski sustav

Dundić je kolegijalnim, otvorenim i iskrenim pristupom na prvom sastanku osigurao simpatije i vjetar u leđa sindikalne strane, a vrijeme i složeni politički odnosi u Vladi pokazat će uživa li podršku da se sinergijskim učinkom socijalnih partnera nagomilani problemi konačno počnu rješavati


(SDLSN, 20. svibnja 2016. ) Sindikati koji djeluju u zatvorskom sustavu, njih šest koji su se danas odazvali pozivu na sastanak s pomoćnikom ministra pravosuđa i novim ravnateljem Uprave za zatvorski sustav Anđelkom Dundićem, sa zadovoljstvom su sa svojim dojučerašnjim kolegom iz sustava razmijenili informacije o stanju u kaznenim tijelima, naišavši pri tome ne samo na razumijevanje i zainteresiranost za rješavanje nagomilanih problema, već i kolegijalnu solidarnost.
Ravnatelj Dundić s predstavnicima sindikata nije razgovarao u rukavicama i s dužnosničke distance, već je kao pravosudni policajac i osoba koja je donedavno i sama zarađivala za kruh kao djelatnik zatvorskog sustava i sam dao do znanja kako poziciju ravnatelja ne doživljava kao uhljebljenje već mogućnost unaprjeđenja rada Uprave.
Dundić se složio s predstavnicima sindikata da profesiji pravosudnog policajca, ali i svim ostalima koji rade u zatvorskom sustavu treba vratiti dignitet i rad organizirati sukladno pozitivnim propisima i kolektivnom ugovoru, počevši od službenih odora pa sve do zaslužene mirovine.
Obnavljanje zaposleničke strukture i smjenu generacija Dundić misli osigurati usklađivanjem plana prijma u zatvorski sustav sa željama za odlazak iz sustava zaposlenika koji imaju uvjete za mirovinu, kao se ne bi događalo da se na zamjenu umirovljenog djelatnika čeka po dvije i više godina.
Sindikati su ravnatelja informirali o stanju glede poštivanja prava iz kolektivnog ugovora, sudskim sporovima, ali i stanju u zatvorima i kaznionicama u kojima se pojedini rukovoditelji ponašaju poput feudalaca i istovremeno se kod provedbe svoje samovolje pozivaju na naloge iz „Zagreba", ali i naglasili zadovoljstvo da na strani poslodavca imaju sugovornika koji razumije probleme s kojima se suočavaju i spremnost na zajednički doprinos organizaciji i uvjetima rada koji će rezultirati zadovoljstvom ne samo zaposlenika, već i „stanara" zatvorskog sustav i doprinijeti boljoj sigurnosnoj situaciji.
Dundić je otvorenim i iskrenim pristupom na prvom sastanku osigurao simpatije i vjetar u leđa sindikalne strane, a vrijeme i složeni politički odnosi u Vladi pokazat će uživa li podršku da se sinergijskim učinkom socijalnih partnera nagomilani problemi konačno počnu rješavati. S. Kuhar

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 19.05.2016.

NIJE ŠIJA NEGO VRAT
Orepić obmanjuje javnost i vrijeđa službenike kojima je smanjio plaću

Sindikat se pita: „Ako nije došlo do smanjenja plaća kako se smanjila masa plaća za više od 12 milijuna kuna?" i predlaže Orepiću neka pronađe način kako da 3.010.182 kn više od potrebnih 9.250.713 kn za povećanje plaća 5911 policajaca s najnižim koeficijentima, vrati onima iz čijih ih je džepova „prerasporedio"


(SDLSN, 19. svibnja 2016.) Izjava ministra unutarnjih poslova da u MUP-u nije došlo do smanjenja plaća budući da su koeficijenti isti, a smanjeni su samo dodaci, izjava je kojom Orepić ne samo da obmanjuje javnost nego i vrijeđa 6147 policijskih službenika kojima je smanjio plaću.
Sindikat skreće pozornost da plaću, sukladno Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnoga mjesta na koje je raspoređen službenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža, dok su, kako uređuje kolektivni ugovor, dodaci na osnovnu plaću dodaci za uspješnost na radu, dodaci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće.
Dakle, nedvojbeno je da je smanjenjem dodataka za specifičnost policijske službe, tj. za opasnost i odgovornost, smanjena i plaća policijskih službenika.
Da je došlo do smanjenja plaća razvidno je i iz dopisa koji je MUP uputio sindikatima, u kojem se navodi da se dodaci na plaću prema članku 3. Uredbe o plaćama policijskih službenika smanjuju „za 6147 policijskih službenika te se procjenjuje smanjenje mjesečne mase plaće za 1.751.556 kn, odnosno za preostalih sedam isplata u 2016. godini smanjenje od 12.260.895 kn".
Sindikat se stoga pita: „Ako nije došlo do smanjenja plaća kako se smanjila masa plaća za više od 12 milijuna kuna?" i predlaže ministru Orepiću neka ne obmanjuje javnost i radije pronađe način kako da 3.010.182 kn više od potrebnih 9.250.713 kn za povećanje plaća 5911 policajaca s najnižim koeficijentima, vrati onima iz čijih ih je džepova „prerasporedio". S. Kuhar

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 18.05.2016.

 

(Narod.hr, 18. svibnja 2016.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika upozorio je u srijedu da preporuke Europske komisije, kojima se od Hrvatske traži da do kraja 2016. poduzme mjere za obeshrabrivanje ranog umirovljenja, Vlada planira provesti tako što će stvoriti preduvjete za raniji odlazak u mirovinu državnih službenika.

"Danas objavljene preporuke Europske komisije, kojima se od Hrvatske traži, da do kraja 2016. godine poduzme mjere za obeshrabrivanje ranog umirovljenja i ubrza prijelaz prema duljem radnom vijeku pomicanjem dobi za odlazak u mirovinu, Vlada planira, sukladno Nacionalnom programu reformi iz travnja ove godine, provesti tako što će stvoriti preduvjete za raniji odlazak u mirovinu državnih službenika", priopćio je sindikat.

Na stranici 31. Nacionalnog programa reformi za 2016. može se pročitati da se "izmjenama Zakona o državnim službenicima planira izmijeniti odredba koja regulira prestanak službe po sili zakona na način da se prestanak radnog odnosa aktivira s datumom ostvarenja uvjeta za odlazak u mirovinu, a ne krajem godine u kojoj je zaposlenik ostvario uvjete", ističe sindikat.

U programu se navodi i da "prirodni odljev zaposlenika u 2016. i 2017. prelazi 5000 osoba", što znači da će Hrvatska, ako namjerava poštovati vlastite reformske mjere, postupiti suprotno preporukama Europske komisije i stvoriti zakonske pretpostavke za obvezno (po sili zakona) ranije umirovljenje više tisuća zaposlenika u državnoj službi, zaključuje sindikat.

 

 

(24sata, 18. svibnja 2016.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika upozorio je u srijedu da preporuke Europske komisije, kojima se od Hrvatske traži da do kraja 2016. poduzme mjere za obeshrabrivanje ranog umirovljenja, Vlada planira provesti tako što će stvoriti preduvjete za raniji odlazak u mirovinu državnih službenika.

"Danas objavljene preporuke Europske komisije, kojima se od Hrvatske traži, da do kraja 2016. godine poduzme mjere za obeshrabrivanje ranog umirovljenja i ubrza prijelaz prema duljem radnom vijeku pomicanjem dobi za odlazak u mirovinu, Vlada planira, sukladno Nacionalnom programu reformi iz travnja ove godine, provesti tako što će stvoriti preduvjete za raniji odlazak u mirovinu državnih službenika", priopćio je sindikat.

Na stranici 31. Nacionalnog programa reformi za 2016. može se pročitati da se "izmjenama Zakona o državnim službenicima planira izmijeniti odredba koja regulira prestanak službe po sili zakona na način da se prestanak radnog odnosa aktivira s datumom ostvarenja uvjeta za odlazak u mirovinu, a ne krajem godine u kojoj je zaposlenik ostvario uvjete", ističe sindikat.

U programu se navodi i da "prirodni odljev zaposlenika u 2016. i 2017. prelazi 5000 osoba", što znači da će Hrvatska, ako namjerava poštovati vlastite reformske mjere, postupiti suprotno preporukama Europske komisije i stvoriti zakonske pretpostavke za obvezno (po sili zakona) ranije umirovljenje više tisuća zaposlenika u državnoj službi, zaključuje sindikat. 

 

PREPORUKE EUROPSKE KOMISIJE
Obeshrabrivanje ranog umirovljenja Vlada „provodi" ranijim umirovljenjem državnih službenika

... za uvećanje klikni na sliku 

(SDLSN, 18. svibnja 2016.) Danas objavljene preporuke Europske komisije, kojima se od Hrvatske traži, između ostaloga, da do kraja 2016. godine poduzme mjere za obeshrabrivanje ranog umirovljenja i ubrza prijelaz prema duljem radnom vijeku pomicanjem dobi za odlazak u mirovinu, Vlada planira, sukladno Nacionalnom programu reformi iz travnja ove godine, provesti tako što će stvoriti preduvjete za raniji odlazak u mirovinu državnih službenika.
Naime, na stranici 31. Nacionalnog programa reformi za 2016. godinu može se pročitati sljedeće:
„Izmjenama Zakona o državnim službenicima planira se izmijeniti odredba koja regulira prestanak službe po sili zakona na način da se prestanak radnog odnosa aktivira s datumom ostvarenja uvjeta za odlazak u mirovinu, a ne krajem godine u kojoj je zaposlenik ostvario uvjete."

... za uvećanje klikni na sliku 

U Programu se navodi i kako „prirodni odljev zaposlenika u 2016. i 2017. prelazi 5.000 osoba" što znači da će Hrvatska, ukoliko namjerava poštovati vlastite reformske mjere, postupiti suprotno preporukama Europske komisije i stvoriti zakonske pretpostavke za obvezno (po sili zakona) ranije umirovljenje više tisuća zaposlenika u državnoj službi. S. Kuhar

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 18.05.2016.

NEMA NOVCA

Skupo otezanje pregovora sa sindikatima: Država mora isplatiti 175 milijuna kuna regresa

Vlada je trebala postići dogovor sa sindikatima ako nemanovca za isplatu regresa, no ni pokušaja dogovora još nema, kao ni u slučaju milijarde kuna »teškog« povećanja osnovice plaća zaposlenima u javnim službama 
Autor: Gabrijela Galić

(Novilist.hr, 18. svibnja 2016.) Vladi uskoro na naplatu stižu regresi za oko 140 tisuća zaposlenih u javnim službama - osnovnom i srednjem obrazovanju, znanosti, kulturi, socijalnoj skrbi, zdravstvu. Iako u ovogodišnjem proračunu nisu predviđena sredstva za dodatna materijalna prava proračunskih korisnika, regres od 1.250 kuna Vlada zaposlenima u javnim službama treba isplatiti temeljem važećeg kolektivnog ugovora, što bi ukupno bilo oko 175 milijuna kuna. Bivša Vlada to pravo je uskraćivala posebnim zakonom o uskrati, no odlukom Ustavnog suda takvo što više nije moguće i aktualna je vlast trebala postići dogovor sa sindikatima ako nema novca za isplatu regresa.

No, pregovarački odbor Vlade koji se sporadično susreće i sa sindikatima javnih, ali i državnih službi po pitanju realizacije Sporazuma o osnovici plaća (što nije vezano uz prava iz kolektivnih ugovora) u tim razgovorima nije stigao dalje od početka. A cijena tog Sporazuma daleko je viša od regresa u javnim službama, ali i dodataka na staž od 4, 8 i 10 koji se, iako Vlada tvrdi da za to nisu osigurana sredstva u proračunu za ovu godinu, isplaćuju u državnim službama.

 

Preslika odnosa

Situacija sa sindikatima javnih i državnih službi samo je zorna preslika odnosa, odnosno suradnje Domoljubne koalicije i Mosta u Vladi. Sa sindikatima potpisnicima Sporazuma do sada su održana četiri sastanka, zadnji prije skoro tri tjedna, a iako je riječ o dokumentu koji bi proračun koštao najmanje 1,8 milijardi kuna godišnje, odnosno u punoj realizaciji vjerojatno gotovo dvostruko više, u Vladi se ponašaju kao da to nije problem o kojem trebaju nastojati postići dogovor sa sindikatima. Kada će doista sindikati potpisnici Sporazuma i Vlada početi pregovarati - nitko ne zna. Ovaj tjedan vjerojatno se neće susresti jer do jučer nije bilo nikakvih signala da će do sastanka doći. Dio sindikata idući tjedan ima obaveze pa vjerojatno ni tada pregovora neće biti. A onda će se ući u lipanj, kada bi Vlada trebala otvoriti još jedan pregovarački front, odnosno početi razgovarati o kolektivnom ugovoru za državne službe koji istječe u kolovozu. No, ni tu nikakvih vidljivih priprema nema.

Sindikatima djelomično sadašnja situacija odgovara. Uvjeti za utuživanje Sporazuma, odnosno ponajprije povrat osnovice za izračun plaća na 5.415,37 kuna, koliko je iznosila prije no što im je na proljeće 2009. godine umanjena za šest posto, definitivno su ispunjeni. Sindikati, međutim, neće brzati s tužbama. Navode kako će Vladi dati još malo vremena, ali istodobno izražavaju bojazan da aktualna Vlada obaveze prema zaposlenima u javnim službama, ali i državnim pokušava zaboraviti, odnosno odugovlačiti razgovore i realizaciju Sporazuma ostaviti nekoj drugoj Vladi. Kako je vođa pregovaračkog odbora Božo Petrov, potredsjednik Vlade, dio sindikalaca razmišlja da je HDZ s figom u džepu Petrovu prepustio sindikate očekujući da će on u tim razgovorima »izgorjeti«.

 

Test pilot-tužbama

Sasvim je sigurno da sindikati, onog trenutka kada se odluče na tužbe, neće ići na masovno utuživanje prava iz Sporazuma, već će situaciju najprije testirati pilot-tužbama. Naime, sindikati sumnjaju u neovisnost sudstva od politike, pa podsjećaju na situaciju s jubilarnim nagradama i presudama u korist radnika koje su više instance korigirale, ili su se događale situacije da je isti sudac različito presuđivao.

»Naše su pozicije jasne, ali nisu nam jasne njihove pozicije«, veli nam jedan od sugovornika iz sindikalnih krugova, podsjećajući kako u Vladi zapravo niti nemaju stav o Sporazumu, a i »očito imaju pametnijeg posla od sindikata«. Koliko god imali pametnijeg posla, neuvažavanje potpisanih dokumenata skupo će stajati državu. Dakle, samo za povrat šest posto na osnovicu za izračun plaća valja priskrbiti oko 1,8 milijardi kuna. A drugi dio sporazuma, onaj o povratku pariteta plaća prema gospodarstvu, mogao bi koštati i preko dvije milijarde kuna.Tog novcanema u proračunu. Kao što nema ni 175 milijuna kuna za isplatu regresa u javnim službama koji samo što nije dospio na naplatu.Potpuni kaos u odnosima s potisnicima Sporazuma na strani javnih službi, kao i državnih službi, pokazuje i kako će se voditi kolektivni pregovori kako s državnima, sada za koji tjedan, tako i javnim službama pred kraj godine. Moglo bi se dogoditi da javnim službama na naplatu stigne i božićnica, za koju također treba izdvojiti 175 milijuna kuna. No, u tom slučaju teško je vjerovati da i državne službe neće tražiti jednaka prava.

 

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 17.05.2016.

 

Problem kvoruma u Hrvatskom saboru mogao bi se izbjeći redovitom prozivkom saborskih zastupnika na početku svake sjednice, nemogućnošću napuštanja sabornice bez dozvole predsjedavajućeg, glasovanjem otiskom prsta i isplatom troškova dnevnica, prijevoza, cestarine, naknade za odvojeni život i stanarine samo onim zastupnicima koji su odradili svoje saborske obveze dolaska na sjednice Sabora i njegovih radnih tijela, smatraju u Sindikatu državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) 

(tportal.hr, 17. svibnja 2016.) Iako se neke od ovih mjera čine smiješnima, piše Siniša Kuhar, glavni tajnik SDLSN-a, kada su u pitanju ozbiljni ljudi i državni dužnosnici, muk pri prozivanju imena nekih saborskih zastupnika koji za svoj posao primaju nemalu plaću, ali ih to ne smeta da nisu u Saboru kada zasjeda i/ili glasuje o zakonskim prijedlozima, možda bi više odjeknuo od prepucavanja stranačkih jastrebova zaduženih za podizanje atmosfere i medijsko poentiranje.

"Sumnje pak u to je li se netko u nečije ime prijavio ili glasovao tijekom sjednice Sabora, otklonilo bi glasovanje otiskom prsta, odnosno biometrijskom metodom, kao što se to već čini u bugarskom i talijanskom parlamentu", navodi Kuhar. Uostalom, evidencija prisutnosti zaposlenika, smatra glavni tajnik SDLSN-a, na poslu biometrijskom metodom već je postala svakodnevicom u brojnim državnim i pravosudnim tijelima u kojima se, međutim, zaposlenici koji kasne na posao ili s njega neopravdano izostaju i disciplinski kažnjavaju, između ostalog i novčanom kaznom u visini od 10 do 20 posto plaće službenika.

"Naravno, o svemu će odlučiti sami saborski zastupnici i stranke koje ponašanjem svojih predstavnika u parlamentu pokazuju koliko drže do digniteta i rada ovog visokog doma, ali malo obične školske discipline ne bi im bilo na odmet. No ako je izvor problema u tome što se određeni broj zastupnika ne osjeća dobro u tijelu vladajuće većine, bilo bi dobro da konačno izađu iz ormara i omoguće formiranje nove većine i prevlast u Saboru onima koji imaju usuglašene političke i zakonodavne stavove", zaključuje Kuhar. 

 

UČINKOVITIJI HRVATSKI SABOR
Na početku sjednice prozivka, biometrijsko glasovanje i isplata troškova redovitim zastupnicima

Muk pri prozivanju imena nekih saborskih zastupnika možda bi više odjeknuo od prepucavanja stranačkih jastrebova zaduženih za podizanje atmosfere i medijsko poentiranje


(SDLSN, 17. svibnja 2016.) KOMENTAR - Problem kvoruma u Hrvatskom saboru mogao bi se izbjeći redovitom prozivkom saborskih zastupnika na početku svake sjednice, nemogućnošću napuštanja sabornice bez dozvole predsjedavajućeg, glasovanjem otiskom prsta i isplatom troškova dnevnica, prijevoza, cestarine, naknade za odvojeni život i stanarine samo onim zastupnicima koji su odradili svoje saborske obveze dolaska na sjednice Sabora i njegovih radnih tijela.
Iako se neke od ovih mjera čine smiješnima kada su u pitanju ozbiljni ljudi i državni dužnosnici, muk pri prozivanju imena nekih saborskih zastupnika koji za svoj posao primaju nemalu plaću, ali ih to ne smeta da nisu u Saboru kada zasjeda i/ili glasuje o zakonskim prijedlozima, možda bi više odjeknuo od prepucavanja stranačkih jastrebova zaduženih za podizanje atmosfere i medijsko poentiranje.
Sumnje pak u to je li se netko u nečije ime prijavio ili glasovao tijekom sjednice Sabora otklonilo bi glasovanje otiskom prsta odnosno biometrijskom metodom, kao što se to već čini u bugarskom i talijanskom parlamentu.


Uostalom evidencija prisutnosti zaposlenika na poslu biometrijskom metodom već je postala svakodnevicom u brojnim državnim i pravosudnim tijelima u kojima se, međutim, zaposlenici koji kasne na posao ili s njega neopravdano izostaju i disciplinski kažnjavaju, između ostalog i novčanom kaznom u visini od 10 do 20 posto plaće službenika.
Naravno, o svemu će odlučiti sami saborski zastupnici i stranke koje ponašanjem svojih predstavnika u parlamentu pokazuju koliko drže do digniteta i rada ovog visokog doma, ali malo obične školske discipline ne bi im bilo na odmet.
No. ukoliko je izvor problema u tome što se određeni broj zastupnika ne osjeća dobro u tijelu vladajuće većine, bilo bi dobro da konačno izađu iz „ormara" i omoguće formiranje nove većine i prevlast u Saboru onima koji imaju usuglašene političke i zakonodavne stavove. S. Kuhar      

Ispis   Pošalji na mail


Ponedjeljak, 16.05.2016.

Policijskim službenicima stigla rješenja o manjim plaćama


Policijske službenike čije su plaće umanjene naročito smeta što je ukupan iznos umanjenja za čak 25 posto veći od iznosa potrebnih sredstava za povećanje plaća njihovih kolega te se s pravom pitaju nisu li "škare" kojim su im plaće "odrezane" mogle biti malo preciznije.

(Poslovni.hr, 16. svibnja 2016.) Policijski službenici iz čijih se plaća financira povećanje plaća njihovih kolega s najnižim koeficijentima ovih su dana počeli dobivati rješenja o plaći po kojima im se umanjena plaća obračunava od 1. svibnja 2016. godine.

Ovu „reformsku" čestitku dobilo je 6147 policijskih službenika kojima je za dva do četiri posto smanjen dodatak za specifičnost policijske službe, tj. za opasnost i odgovornost, kako bi se mogla namaknuti sredstva za ispunjenje obećanja ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića o izjednačavanju koeficijenata 5911 policijskih službenika s koeficijentima zaposlenika u carini i pravosudnoj policiji, objavili su iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske.

Ovakvo „solomonsko" rješenje izazvalo je veliko negodovanje službenika čije se plaće umanjuju, koji svoj posao obavljaju jednako savjesno i odgovorno kao i njihovi kolege čije se plaće povećavaju, a posebice stoga što je iznos umanjenja plaća tri milijuna kuna veći od mase sredstava koja je potrebna za povećanje plaća.

Naime, povećanje plaća policijskih službenika do kraja godine iznosit će 9.250.713 kuna, dok će masa sredstava ušteđena smanjenjem plaća iznositi 12.260.895 kuna te se službenici s pravom pitaju nije li se smanjenje plaća, ako je već do njega moralo doći na takav način, moglo provesti na način da iznos umanjenja plaća odgovara iznosu potrebnom za podmirenje povećanja plaća, a ne da je gotovo 25 posto veći od potrebnih sredstava. 

 

Manje plaće za 6.147 policijskih službenika
Policajci nezadovoljni zbog smanjenja plaća


Policijski službenici, točnije njih 6.147, od ovog mjeseca imaju manje plaće. Riječ je o policijskim službenicima kojima je za dva do četiri posto smanjen dodatak za specifičnost policijske službe, tj. za opasnost i odgovornost.

(Aktualno.HR, 16. svibnja 2016.) Na taj bi se način trebala osigurati sredstva unutar resora zbog izjednačavanju koeficijenata 5.911 policijskih službenika s koeficijentima zaposlenika u carini i pravosudnoj policiji, objavili su iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske.

No, oni kojima su plaće umanjene negoduju zbog toga jer smatraju da svoj posao rade jednako odgovorno i savjesno. Smeta ih i što je ukupan iznos umanjenja plaća tri milijuna kuna veći od mase sredstava koja je potrebna za povećanje plaća.

Naime, povećanje plaća policijskih službenika do kraja godine iznosit će 9.250.713 kuna, dok će masa sredstava ušteđena smanjenjem plaća iznositi 12.260.895 kuna te se službenici s pravom pitaju nije li se smanjenje plaća, ako je već do njega moralo doći na takav način, moglo provesti na način da iznos umanjenja plaća odgovara iznosu potrebnom za podmirenje povećanja plaća, a ne da je gotovo 25 posto veći od potrebnih sredstava.  

 

MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA

Policijskim službenicima iz čijih se plaća financira povećanje plaća njihovih kolega stigla rješenja o manjim plaćama

Policijske službenike čije su plaće umanjene naročito smeta što je ukupan iznos umanjenja za čak 25 posto veći od iznosa potrebnih sredstava za povećanje plaća njihovih kolega te se s pravom pitaju nisu li "škare" kojim su im plaće "odrezane" mogle biti malo preciznije

(SDLSN, 16. svibnja 2016.) Policijski službenici iz čijih se plaća financira povećanje plaća njihovih kolega s najnižim koeficijentima ovih su dana počeli dobivati rješenja o plaći po kojima im se umanjena plaća obračunava od 1. svibnja 2016. godine.
Ovu „reformsku" čestitku dobilo je 6147 policijskih službenika kojima je za dva do četiri posto smanjen dodatak za specifičnost policijske službe, tj. za opasnost i odgovornost, kako bi se mogla namaknuti sredstva za ispunjenje obećanja ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića o izjednačavanju koeficijenata 5911 policijskih službenika s koeficijentima zaposlenika u carini i pravosudnoj policiji.
Ovakvo „solomonsko" rješenje izazvalo je veliko negodovanje službenika čije se plaće umanjuju, koji svoj posao obavljaju jednako savjesno i odgovorno kao i njihovi kolege čije se plaće povećavaju, a posebice stoga što je iznos umanjenja plaća tri milijuna kuna veći od mase sredstava koja je potrebna za povećanje plaća.
Naime, povećanje plaća policijskih službenika do kraja godine iznosit će 9.250.713 kuna, dok će masa sredstava ušteđena smanjenjem plaća iznositi 12.260.895 kuna te se službenici s pravom pitaju nije li se smanjenje plaća, ako je već do njega moralo doći na takav način, moglo provesti na način da iznos umanjenja plaća odgovara iznosu potrebnom za podmirenje povećanja plaća, a ne da je gotovo 25 posto veći od potrebnih sredstava. S. Kuhar

Ispis   Pošalji na mail


Ponedjeljak, 16.05.2016.

Završili 22. športski susreti SDLSN, Grad Zagreb ukupni pobjednik


(16. svibnja 2016.) U Zatonu kod Nina i Zadra završili su 22. športski susreti Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH, na kojima se nekoliko stotina sudionika natjecalo u 11 športskih disciplina, ali i kuhanju fiš paprikaša, pečenju kobasica te plesu, pjesmi i druženju tijekom četiri pretežito kišna dana, koji, međutim, nisu pokvarili dobar provod svih sudionika.
A upravo je to i svrha tradicionalnih športskih susreta zaposlenika državnih tijela i jedinica lokalne i regionalne samouprave, koji predstavljaju specifičan oblik jedne od triju osmica koje predstavljaju pravo radnika na rad, odmor i kulturno obrazovanje odnosno rekreaciju.
I ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović, koja je ispred Vlade RH kao pokrovitelja nazočila svečanosti otvaranja športskih susreta, ukazala je na blagotvorne učinke druženja i rekreacije zaposlenika uprave, koje po povratku na radna mjesta čekaju veliki izazovi reforme sustava u kojem rade.


Susrete je otvorio predsjednik Sindikata Boris Pleša, nakon čega su, povremeno prekidana kišom, počela športska natjecanja, u kojima je ukupnu pobjedu ostvario Grad Zagreb, dok su Sisačko-moslavačka i Osječko-baranjska županija zauzele drugo odnosno treće mjesto.

 

Fotografija: Drazenka Jelić 

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 10.05.2016.

NOVI LIST o "novoj pravednosti" ministra Orepića

...za čitanje klikni na sliku 

Ispis   Pošalji na mail


Ponedjeljak, 09.05.2016.

„MOSTOVA" MATEMATIKA
Orepić uštedio tri milijuna kuna na „povećanju" plaća

 

(SDLSN, 9. svibnja 2016.) Ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić uštedio je MUP-u 3.010.182 kune na povećanju plaća za 5911 policijskih službenika s najnižim koeficijentima.
Ovakav fiskalni učinak „povećanja" plaća omogućen je istovremenim smanjenjem plaća za 6147 policijskih službenika, njih 236 više od onih kojima su plaće povećane.
Robin Hood Orepić je time onima s većim plaćama uzeo kako bi dao onima s manjim i pri tome još uštedio jer je prvima dao manje nego što je uzeo drugima.
Tako, naime, proizlazi iz podataka koje je MUP dostavio sindikatima, a iz kojih je razvidno da će povećanje plaća MUP stajati 9.250.713 kune, dok je smanjenjem plaća istovremeno ušteđeno 12.260.895 kuna.
Ovakvom preraspodjelom plaća u MUP-u ministar Orepić je promovirao „novu pravednost" i resornu fiskalnu politiku na razini najmnogoljudnije državne službe, koja se financira iz plaća ostalih zaposlenika sustava, koji o tome zasigurno imaju svoje mišljenje, ali ih za njega nitko nije pitao. S. Kuhar

Ispis   Pošalji na mail


«  ‹  [1] [2] [3] [4] [5]    »

Kliknite ovdje za arhivu novosti


Europski prvaci u zapošljavanju prekarnih

Europski prvaci u zapošljavanju prekarnih

Sindikat Čistoće upornim je pregovaranjem uspio zaposliti blizu 200 agencijskih radnika. Luka Resanović (H-ALTER) Nedavno smo pisali o izrabljivanju agencijskih radnika u podružnicama zagrebačkog Holdinga. Iako rade poslove stalno potrebnog karaktera, ovi radnici su zaposleni preko agencija za privremeno zapošljavanje, pri čemu se nalaze u prekarnom radnom odnosu, zakinuti za mnoga radnička i materijalna prava. Jedna od podružnica koja je imala ovaj problem je bila Čistoća, ali ga je upornim i predanim sindikalni radom uspjela riješiti.

Opširnije

Početkom godine BDP rastao više od 2 posto

Početkom godine BDP rastao više od 2 posto

NAPOKON DOBRE VIJESTI ZA GRAĐANE Zahvaljujući rastu potrošnje, industrijske proizvodnje i investicija, kao i pozitivnom doprinosu turizma, makroekonomisti procjenjuju da se rast hrvatskog gospodarstva u prvom tromjesečju ubrzao na više od 2 posto.

Opširnije

Juko Cikojević ponovno izabran za predsjednika HST-a

Juko Cikojević ponovno izabran za predsjednika HST-a

Na 6. Saboru HST-a, koji je održan 27. svibnja 2016. godine, Juko Cikojević izabran je za predsjednika, te se tako "ključ HST-a" i u narednom četverogodišnjem mandatu nalazi u njegovim rukama. Podnoseći izvještaj o radu u prethodnom mandatu, podsjetio je da je HST- Hrvatski sindikat telekomunikacija, između dva Sabora, od sindikata jedne kompanije, Hrvatskog Telekoma, krenuo u ostvarenje svog ciljeva, a to je da bude reprezentativni sindikat ICT sektora u Hrvatskoj.

Opširnije

Javna rasprava o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona

Javna rasprava o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona

NHS – Na portalu e-savjetovanja 25. svibnja 2016. godine otvorena je javna rasprava o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona. Javna će rasprava trajati do 9. lipnja 2016. godine, a objava izvješća očekuje se 16. lipnja 2016. godine.

Opširnije

DZS: Prosječna neto plaća za ožujak 5.722 kune

DZS: Prosječna neto plaća za ožujak 5.722 kune

(GLAS ISTRE) Prosječna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama isplaćena za ožujak ove godine iznosila je 5.722 kune, pokazuju prvi podaci koje je u utorak objavio Državni zavod za statistiku (DZS). Na mjesečnoj razini, prema plaći za veljaču, prosječna je neto plaća za ožujak bila nominalno viša za 1,2 posto, odnosno 70 kuna.

Opširnije

Deklaracija Radničke skupine EGSO-a o korištenju instrumenta “žutog kartona”

Deklaracija Radničke skupine EGSO-a o korištenju instrumenta “žutog kartona”

NHS - Radnička skupina Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) na svom je sastanku održanom 25. svibnja 2016. godine usvojila Deklaraciju koja se odnosi na postupak 9 zemalja (među kojima je i Hrvatska) koje su iskoristile mogućnost “žutog kartona” i zaustavile prijedlog Europske komisije o reviziji Direktive o upućenim radnicima.

Opširnije

Plenarno zasjedanje EGSO-a

Plenarno zasjedanje EGSO-a

NHS - 25. i 26. svibnja u Bruxellesu se održava 517. plenarno zasjedanje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO). Provesti će se rasprava i glasovati o nizu mišljenja – pristojan rad u globalnim lancima opskrbe, promjena naravi radnog odnosa i učinak na zadržavanje pristojnih plaća, inovacije kao pokretač poslovnih modela, održiviji prehrambeni sustavi, europska granična i obalna straža, revizija europske politike susjedstva, poboljšano iskorištavanje doprinosa europskih struktrurnih i investicijskih fondova, REFIT, posljedice zaključaka konferencije COP21 na europsku prometnu politiku i dr.

Opširnije

VELEUČILIŠTE VERN’ Održan panel „Kako privatizirati državnu imovinu u svrhu gospodarskog rasta?“

VELEUČILIŠTE VERN’ Održan panel „Kako privatizirati državnu imovinu u svrhu gospodarskog rasta?“

Na Veleučilištu VERN’održana je panel rasprava„Kako privatizirati državnu imovinu u svrhugospodarskog rasta?“ (NACIONAL) Na vrlo zanimljivoj raspravi su gostovali Tomislav Boban, predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI), Tonći Korunić, voditelj Upravljanja imovinom u Inter Capitalu, Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) i Dubravko Štimac, predsjednik Uprave PBZ Croatia Osiguranja.

Opširnije

Hoće li pomoći? Osigurano 1,85 milijardi eura europskog novca za zapošljavanje mladih do 2020.

Hoće li pomoći? Osigurano 1,85 milijardi eura europskog novca za zapošljavanje mladih do 2020.

VLADA OBJAVILA (JUTARNJI LIST) Ministarstvo rada i mirovinskog sustava dobilo je akreditaciju za korištenje 1,85 milijardi eura iz Europskog socijalnog fonda za razdoblje 2014.-2020., a taj će novac biti iskorišten za zapošljavanje, socijalno uključivanje i za najpotrebitije među nama, izjavila je u srijedu u Banskim dvorima ministrica Nada Šikić.

Opširnije

Vlada izglasala poskupljenje zdravstvenih usluga: Ubuduće ćete dobro razmisliti kad idete na hitnu

Vlada izglasala poskupljenje zdravstvenih usluga: Ubuduće ćete dobro razmisliti kad idete na hitnu

SJEDNICA TIMOVOG TIMA Naš cilj nije ubiranje dodatnih prihoda na ovaj način, nego je cilj da oni ljudi koji su doista hitni, imaju pravo na vrijeme dobiti kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, a ne da se zloupotrebljava sustav, rekao je Nakić (Novilist.hr) Vlada je na današnjoj sjednici bez ikakve rasprave izglasala zakonski prijedlog kojim poskupljuju zdravstvene usluge.

Opširnije

IVICA KELAM: 'TTIP će dokrajčiti demokraciju u EU'

IVICA KELAM: 'TTIP će dokrajčiti demokraciju u EU'

Hrvatska od TTIP-a nema koristi jer bi rast BDP-a po stanovniku iznosio 87,49 kn AUTOR: Dijana Jurasić (VEČERNJI LIST) Pregovori o Transatlantskom sporazumu o slobodnoj trgovini (TTIP) između EU i SAD-a izazivaju sve veći otpor u javnosti pa je Europska komisija, da umiri javnost, umjesto ISDS klauzule za rješavanje sporova između država i investitora predložila osnivanje suda za investicije. Ako se ne spriječi implementacija štetnih mehanizama ISDS-a i regulatorne suradnje u TTIP-u, korporacije će zadati konačni udarac javnom dobru, što će dovesti do odumiranja demokracije i uspostave korporativne diktature u EU i SAD-u.

Opširnije

Samo za odabrane: Podaci o TTIP-u mogu se dobiti u - uredu za tajne službe

Samo za odabrane: Podaci o TTIP-u mogu se dobiti u - uredu za tajne službe

"SIGURNA SOBA" Autor: Branko Podgornik Petrićeva vijest da je »sigurna soba« otvorena u uredu koji se bavi koordinacijom rada tajnih službi naišla je na šutnju ili čuđenje nekih sudionika rasprave (Novilist.hr) ZAGREB Hrvatska je jedna od 26 članica EU-a koja je otvorila »sigurnu sobu« u kojoj se mogu čitati dokumenti iz pregovora koje EK vodi s Washingtonom o stvaranju Transatlantskog trgovinskog i investicijskog partnerstva (TTIP) na području EU-a i SAD-a.

Opširnije

SINDIKATI PRIJETE VLADI - Otezanje s pregovorima bit će najskuplje

SINDIKATI PRIJETE VLADI - Otezanje s pregovorima bit će najskuplje

Autor: Ivana Brkić Tomljenović U atmosferi nerada u Saboru, loših odnosa između HDZ-a i Mosta, svakodnevnih prepucavanja, pregovori sa sindikatima pali su u drugi plan. Održana su tek tri sastanka, a posljednji je bio prije više od tri tjedna.

Opširnije

Darko Horvat: Ukidamo najviši porez na dohodak od 40 posto!

Darko Horvat: Ukidamo najviši porez na dohodak od 40 posto!

11. konvencija hrvatskih izvoznika Tomislav Tustić Iako su izvoznici bili u prvom planu tijekom 11. konvencije hrvatskih izvoznika, ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat poručio je kako će Vlada sigurno ukinuti porez na dohodak od 40 posto

Opširnije

KOLUMNA Bajka o stranim ulaganjima

KOLUMNA Bajka o stranim ulaganjima

IZA POZORNICE BRANKA PODGORNIKA Autor: Branko Podgornik Vlada je preko noći odlučila prodati osam strateških državnih tvrtki, pod izgovorom da rješava javni dug. To je još jedan pokazatelj da Hrvatska nema vladu s vizijom za Hrvatsku, već da državom upravljaju utjecajne kompanije i lobisti

Opširnije

» arhiva vijesti NHS-a

Postani član sindikata, neovisno o boji očiju, rodu, spolu, političkom uvjerenju, vjeri i svjetonazoru. 

Budi član ili postani superheroj - sindikalni povjerenik.

Ako Ti se ne sviđa SDLSN uđi u STPRM ili GŠMNT, ali nemoj stajati po strani kad se odlučuje o Tvojim pravima i poslu. 

 

 

 

 

Anketa

Vlada i sindikati državnih službi održali su već tri kruga pregovora o povratu osnovice na razinu iz 2009. godine. Međutim, još se nisu dogovorili oko toga o čemu će razgovarati i potpisali protokol o tome. Mislim da...

Povjereništva

Prijavite se na našu mailing listu i primajte obavijesti sa stranica SDLSN-a.



Mailing lista Povjereništva
Pošalji link prijatelju

SDLSN: Naslovnica

Vaše ime i prezime: *
Vaša email adresa: *
Email adresa prijatelja: *
Poruka:
* obavezna polja