SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
SDLSN - Povratak na početnu stranicu SDLSN - Povratak na početnu stranicu
Srijeda, 07.12.2016.

JutarnjiLIST o nastavku pregovora Vlade i sindikata javnih službi

... za čitanje klikni na sliku

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 07.12.2016.

GLAS SLAVONIJE o pronađenim sredstvima za plaće osječkih vatrogasaca

... za čitanje klikni na sliku 

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 06.12.2016.

STRUČNA VLADA
Zašto Vlada angažira stručnjake kada ne želi poštovati obveze koje je potpisala, ali ne i kad ih potpisuje?

Predbožićno će vrijeme pokazati krije li se iza nasmiješenih, demokratskih i konstruktivnih lica Vladinih pregovarača namjera provedbe rezultata socijalnog dijaloga odnosno sporazuma koji su godinama potpisivani da bi se jednoga dana realizirali ili je riječ o pokušaju izvrdavanja obveza koje su sami, kao dio hrvatske Vlade, obećali ispoštovati kada se za to ostvare uvjeti


(SDLSN, 6. prosinca 2016.) Jučerašnja izjava ministra rada i mirovinskoga sustava i Vladinog prvog pregovarača sa sindikatima javnih i državnih službi, Tomislava Ćorića, koji je na pitanje o obvezama Vlade po Sporazumu o osnovici za plaće rekao kako je Vlada zatražila „mišljenje o tom Sporazumu od vodećih hrvatskih stručnjaka radnog prava", nametnula je nekoliko pitanja, a možda i odgovora o tome kako Vlada pristupa pregovorima sa sindikatima i zaposlenicima koje oni zastupaju.
Prvo pitanje odnosi se vjerodostojnost Vlade koja je godinama potpisivala dokumente (sporazume i izmjene i dopune tih sporazuma), ne dovodeći u pitanje njihovu pravnu valjanost i vlastite obveze proistekle iz tih dokumenata.
Kada joj je (Vladi) odgovaralo da se takvi, danas navodno pravno upitni, dokumenti potpišu, nije u pitanje dovodila ni njihove različite potpisnike, niti vremenski okvir njihova važenja jer, razvidno je to i iz samih sporazuma o osnovici koje je zaključivala, se njima reguliralo pitanje (povratak na osnovicu iz 2009. godine) ovisno događajima (rast BDP-a) čije se nastupanje nije moglo vremenski odrediti, a i sam rast BDP-a se činio tako dalekim.
Međutim, kada se konačno dogodio rast BDP-a koji predstavlja okidač za aktiviranje sporazuma o osnovici, Vlada uz pomoć „vodećih hrvatskih stručnjaka radnog prava" pokušava osporiti pravnu valjanost onoga što je potpisala i o čemu su obje strane navodno pregovarale u dobroj vjeri, osporavajući potpisnike i navodno ograničeno vrijeme važenja takvih dogovora.

 

Naknadna pamet

Vlada time pokazuje da elemente sporazuma o kojima dosad nije vodila brigu, ne postavljajući pitanje tko ih i na koji rok potpisuje, sada želi iskoristiti kao „pravni argument" u relativizaciji vlastitih obveza.
Ovdje dolazimo do drugog pitanja koje se tiče stručnosti Vlade koja godinama na potpisivanje različitih sporazuma poziva sindikate (formulacija u tim pozivima glasi: „prema dostavnoj listi u prilogu") od kojih ih neki pozvani sindikati, sudeći prema naknadnoj procjeni „vodećih hrvatskih stručnjaka radnog prava" nisu trebali potpisati ili bez njihovog potpisa nisu valjani, a same takve dokumente Vlada zaključuje bez da u njih ugrađuje odredbe o roku njihova važenja.

Postavlja se i pitanje moralnosti Vlade koja samu sebe proglašava nestručnom po pitanju obveza koje je ugovarala pa sada, najedanput, traži stručnu pomoć vodećih pravnih „gotovaca", koji su joj na raspolaganju sigurno bili i ranije.
Vlada time šalje i poruku onima s kojima je pregovarala i koje je, ako se nastavi držati nove taktike osporavanja pravne valjanosti takvih dokumenata, uspješno zavaravala da će ono što je potpisala i poštovati.
Predbožićno će vrijeme pokazati krije li se iza nasmiješenog, demokratskog i konstruktivnog lica Vladinih pregovarača namjera provedbe rezultata socijalnog dijaloga odnosno sporazuma koji su godinama potpisivani da bi se jednoga dana realizirali ili je riječ o pokušaju izvrdavanja obveza koje su sami, kao dio hrvatske Vlade, obećali ispoštovati kada se za to ostvare uvjeti. S. Kuhar

Ispis   Pošalji na mail


Ponedjeljak, 05.12.2016.

Krešimir Sever o smjernicama proračuna za 2017.: Vlada ne namjerava vratiti dug zaposlenima u javnim službama

Vidi se da nisu planirali povećanja plaća ne samo za 2017. nego ni u 2018. i 2019., već, kako kaže, "samo tekuće povećanje koje se događa zbog nekih drugih razloga 

(PolitikaPlus, 5. prosinca 2016.) Gospodarsko-socijalno vijeće (GSV) u ponedjeljak raspravlja o smjernicama za izradu državnog proračuna za 2017. i projekcijama za 2018. i 2019., a uoči sjednice predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever izjavio je da su smjernice napravljene bez poslodavaca i sindikata i da su zatečeni iznesenim brojkama, te ustvrdio kako se iz smjernica vidi da Vlada u idućoj godini ne namjerava vratiti dug zaposlenima u javnim službama iz 2016.

Na sjednici, koja se održava u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, treba se raspravljati i o imenovanju predsjednika i dvojice dopredsjednika GSV-a, o prijedlogu odluke o imenovanju predstavnika GSV-a u Upravno vijeće HZMO-a i Upravno vijeće Agencije za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca, te o prijedlogu odluke kojom se utvrđuje lista miritelja GSV-a za kolektivne radne sporove.

Predsjednik NHS-a Sever izjavio je novinarima da danas GSV-om vijećem počinje predsjedavati Vladina strana. Što se tiče smjernica izrada proračuna to je sve napravljeno bez poslodavaca i sindikata i doslovno smo zatečeni iznesenim brojkama. Iz smjernica je jasno da Vlada u idućoj godini ne namjerava vratiti dug zaposlenima u javnim službama iz 2016. niti planira isplatu povećanja osnovica od šest posto, ocijenio je Sever.

Također tvrdi kako se vidi da nisu planirali povećanja plaća ne samo za 2017. nego ni u 2018. i 2019., već, kako kaže, "samo tekuće povećanje koje se događa zbog nekih drugih razloga".

Sever smatra da Vlada pregovara sa sindikatima oko duga zaposlenima u državnim i javnim službama, a s druge šalje jasnu poruku državnim proračunom za 2017. i smjernicama za 2018. i 2019. kako ne računa da će se nagoditi ili povećati plaće.

To je u suprotnosti s onim što se najavljivalo i ako se ne bude mijenjalo, ova se Vlada ni po čemu neće razlikovati od bivših, ustvrdio je Sever. Dodaje kako je upravo ova Vlada najavljivala da će mijenjati pristup i razgovarati sa sindikatima i poslodavcima, a, kako kaže, sudeći po prvim znacima - izmjena poreznih zakona, prijedloga proračuna i smjernica - onda to nije dijalog kakav mo očekivali i tražili.

Upitan o minimalnoj plaći Sever je rekao kako to nije na dnevnom redu današnje sjednice GSV-a.

Ispis   Pošalji na mail


Ponedjeljak, 05.12.2016.

VEČERNJI LIST o božićnicama u javnom sektoru

 

... za čitanje klikni na sliku 

Ispis   Pošalji na mail


Subota, 03.12.2016.

NOVI LIST o Vladinoj taktici osporavanja pravne valjanosti sporazuma sa sindikatima

... za čitanje klikni na sliku  

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 01.12.2016.

Kako je 26-godišnji prebjeg iz SDP-a postao tajnik kabineta u Ministarstvu uprave?


Autor: Ivana Brkić-Tomljenović
Ministar uprave Ivan Kovačić iznimno je brz kad je u pitanju kadroviranje koje je, nakon afere "Kum" kada su Mostove odluke u pitanju, pod opravdanim zanimanjem javnosti.

(Dnevnik.hr, 1. prosinca 2016.) U svega dva tjedna ministar Kovačić je 26-ogodišnjaka, prebjega iz SDP-a promovirao u tajnika svog kabineta.
26-ogodišnji Čakovčanin Matija Kikelj s Mostom u rujnu izlazi na izbore. Mjesec poslije - putem natječaja zapošljava se u Hamagu. No, tamo se zadržava tek 20-ak dana.
„Nakon samih izbora, kontaktiran sam od strane Mosta s obzirom na kompetencije i područje kojim se bavim bi li došao raditi", kaže Kikelj.
Postaje tajnik kabineta ministra Kovačića, koji ga k sebi premješta već dva dana nakon što je postao ministar.


"Treba poticati izvrsnost"

Na pitanje misli li kako bi tu poziciju dobio da nije bio na listi Mosta, Kikelj odgovara da mu je žao što se razmišlja na takav način.
„Mnoge moje kolege nisu dobile tu priliku. Treba poticati tu izvrsnost", kaže Kikelj.
Tu izvrsnost, kaže, Kovačić je prepoznao. I zaposlenje Kikelja brani visokim prosjekom ocjena.


„On nema člansku iskaznicu Mosta, stavljen je na listu Mosta, ali je kontaktiran samo zbog toga što je bio studentski pravobranitelj, što je na doktorskom studiju za javnu upravu", kaže ministar Kovačić.
Iz ministarstva tvrde kako Kikelj zadovoljava kriterije za posao. Ima završen studij, znanje jednog stranog jezika i zna se služiti računalom. U sindikatu kažu - sve po zakonu.
„Što se tiče njegove mladosti mogu samo reći da je Napoleon postao general s 24 godine, a ministar Bauk pomoćnik ministra obrane sa 27", kaže Siniša Kuhar iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika.


Iz HDZ-a, koji se proziva zbog bujanja administracije poručuju kako državni službenici moraju biti stručni i iskusni.


Oporba puše i na hladno

Oporbi nije sporno da ministar bira suradnike. No, pušu i na hladno.
„Most se zalaže za transparentnost, vidjeli smo na slučaju kum da to baš i nije tako u praksi, nadam se da ovo nije drugi slučaj", kaže SDP-ovac Gordan Maras.
Kikelj nije ušao u Most, no tvrdi da nikad nije bio član SDP-a.


No, u SDP-u nam je potvrđeno da je bio član. Napušta ga 5. kolovoza - samo dva dana poslije objavljenog Hamagovog natječaja, kojeg vodi HDZ-ovac iz Čakovca. Kikelj potom pojašnjava da je članstvo bilo uvjet za posao u proširenim biračkim odborima.
„Oni su mene uvjetovali da moram to potpisati i to sam učinio", kaže Kikelj.
U SDP-u, tvrdi, nije bio aktivan. U Ministarstvu, kaže, hoće, jer želi pomoći funkcioniranju kabineta i javne uprave.

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 01.12.2016.

SLOBODNA DALMACIJA o zahtjevima za povrat Državnog inspektorata

 ... za čitanje klikni na sliku

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 01.12.2016.

GLAS SLAVONIJE o nevoljama osječkih vatrogasaca

... za čitanje klikni na sliku 

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 30.11.2016.

NOVI LIST o tome kako državna tijela zaobilaze zabranu zapošljavanja

... za čitanje klikni na sliku 

Ispis   Pošalji na mail


«  ‹  [1] [2] [3] [4] [5]    »

Kliknite ovdje za arhivu novosti


NHS pisao Ćoriću zbog donošenja uredbe o iznosu minimalne plaće za 2017. godinu

NHS pisao Ćoriću zbog donošenja uredbe o iznosu minimalne plaće za 2017. godinu

Poštovani gospodine ministre, nakon jučer održanog sastanka, vezanog uz određivanje iznosa minimalne plaće i Vašeg završnog obraćanja, očekivali smo da će (kako smo razumjeli) Vlada RH sljedeći tjedan, na temelju rasprave i stavova predstavnika poslodavaca i sindikata donijeti odluku o visini minimalne plaće za 2017. godinu.

Opširnije

U blokadi 329 tisuća građana i gotovo 31 tisuća tvrtki

U blokadi 329 tisuća građana i gotovo 31 tisuća tvrtki

NAJNOVIJI PODACI Podaci Fine za ovogodišnji listopad pokazuju da među blokiranim poslovnim subjektima i dalje dominiraju oni u dugotrajnoj blokadi, dužoj od 360 dana (VEČERNJI LIST) Krajem listopada ove godine u Hrvatskoj je blokirane račune imalo329.222 građana, sa 40,66 milijardi kuna neplaćenih dugovanja, a u blokadi su bilai 30.852 poslovna subjekta, s 18,55 milijardi kuna neizvršenih osnova za plaćanje, pokazuju najnoviji podaci Financijske agencije (Fina).

Opširnije

Zajedničko očitovanje o prijedlogu kvota za zapošljavanje stranaca

Zajedničko očitovanje o prijedlogu kvota za zapošljavanje stranaca

NHS - NHS i SSSH danas su predsjedniku Vlade RH i ministru rada i mirovinskog sustava uputili zajedničko očitovanje na Prijedlog odluke o utvrđivanju kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2017. U nastavku prenosimo cjelovito očitovanje:

Opširnije

Zaradio kaznenu prijavu zbog neisplate plaće djelatnici

Zaradio kaznenu prijavu zbog neisplate plaće djelatnici

Policija je kaznenu prijavu proslijedila nadležnom državnom odvjetništvu. (POSLOVNI DNEVNIK) Zbog kaznenog djela neisplate plaće, policija je prijavila 30-godišnjaka, odgovornu osobu u jednoj tvrtki uDonjem Miholjcu.- On nije, sumnja se, od siječnaj do travnja isplatio plaću djelatnici u iznosu od nekoliko tisuća kuna - priopćili su iz PU osječko-baranjske.

Opširnije

Nakon četverosatnih pregovora: Sindikatima javnih službi Vladina ponuda neprihvatljiva

Nakon četverosatnih pregovora: Sindikatima javnih službi Vladina ponuda neprihvatljiva

NEUSPJEŠAN SASTANAK (Novilist.hr) Vlada je konačno iznijela svoju ponudu rješenja i ona je za nas u svakom slučaju neprihvatljiva, izvijestio je u utorak navečer koordinator sindikalnog pregovaračkog tima Branimir Mihalinec nakon četverosatnih pregovora s Vladinim timom u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava o povećanju osnovice plaća u javnim službama prema Sporazumu iz 2009., a slijedom rasta BDP-a.

Opširnije

Otvoreno pismo Radničkog sindikata HZMO-a

Otvoreno pismo Radničkog sindikata HZMO-a

NHS - Radnički sindikat HZMO-a uputio je danas predsjedniku Vlade RH otvoreno pismo u kojemu upozorava na ozbiljnost situacije u HZMO-u. U nastavku prenosimo cjeloviti tekst pisama: Poštovani gospodine Plenković, Danas je Sveti Nikola. Običaj je da djeca dobivaju šibe. Radnici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ( u daljnjem tekstu HZMO), njih 2492 šalju Vam 2492 šiba. Pitate se zašto?

Opširnije

Ćorić: Stručnjaci će ocijeniti treba li vratiti dug za plaće

Ćorić: Stručnjaci će ocijeniti treba li vratiti dug za plaće

Izvor: N1 Nakon sastanka GSV-a ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić izjavio je da minimalna plaća danas nije bila tema, ali da se razgovaralo o zahtjevu povećanja osnovice plaća u državnim i javnim službama i vraćanju duga za 2016. godinu.

Opširnije

Sever: Vlada ne namjerava vratiti dug zaposlenima u javnim službama

Sever: Vlada ne namjerava vratiti dug zaposlenima u javnim službama

O SMJERNICAMA PRORAČUNA Sever smatra da Vlada pregovara sa sindikatima oko duga zaposlenima u državnim i javnim službama, a s druge šalje jasnu poruku državnim proračunom (Direktno.hr) Gospodarsko-socijalno vijeće (GSV) u ponedjeljak raspravlja o smjernicama za izradu državnog proračuna za 2017. i projekcijama za 2018. i 2019., a uoči sjednice predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever izjavio je da su smjernice napravljene bez poslodavaca i sindikata i da su zatečeni iznesenim brojkama, te ustvrdio kako se iz smjernica vidi da Vlada u idućoj godini ne namjerava vratiti dug zaposlenima u javnim službama iz 2016.

Opširnije

Vlada osporava valjanost sporazuma o rastu plaća

Vlada osporava valjanost sporazuma o rastu plaća

PREGOVORI SA SINDIKATIMA (GLAS SLAVONIJE) Pregovori Vladine i sindikalne pregovaračke skupine o povećanju osnovice plaća u javnim službama nastavit će se u utorak, a Vlada osporava pravnu utemeljenost potpisanog sporazuma, iako je za nas neupitan, izjavio je u petak predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata Ivica Babić nakon razgovora u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava.

Opširnije

7. stručni seminar o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu

7. stručni seminar o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu

NHS – Nezavisni hrvatski sindikati su u suradnji s Hrvatskim zavodom za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu 2. prosinca 2016. godine održali sedmi stručni seminar iz područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. Ovaj je seminar objedinio osobnu zaštitnu opremu za zaštitu nogu i stopala te osobnu zaštitnu opremu za zaštitu glave, vrata, očiju i lica i na njemu su sudjelovali povjerenici radnika za zaštitu na radu i drugi zainteresirani iz sindikata udruženih u NHS.

Opširnije

Prvo plate režije, a na hranu potroše ono što im preostane

Prvo plate režije, a na hranu potroše ono što im preostane

PREŽIVLJAVANJE ILI MASOVNO ISELJAVANJE Nakon 2012. pao je udjel troška građana za prehranu, a porastao za stanovanje i energiju (GLAS SLAVONIJE) Samo naizgled suhoparna statistika, koju je izbacio Eurostat o izdacima kućanstava po svrsi u zemljama EU-a, odnosno usporedba njih s pokazateljima u Hrvatskoj, zapravo mnogo dublje signalizira ukupno stanje i probleme u kojima živi, preživljava i troši prosječan hrvatski građanin.

Opširnije

Izvanredni sastanak Radničke skupine EGSO-a

Izvanredni sastanak Radničke skupine EGSO-a

NHS - U Bruxellesu je 30. studenog 2016. godine održan izvanredni sastanak Radničke skupine Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) na kojemu se vodila rasprava o poticanju gospodarskog oporavka kroz javna ulaganja. Rasprava je započela predstavljanjem studije “Primjena zlatnog pravila za javna ulaganja u Europi” tijekom koje je Achim Truger, profesor ekonomije na Berlinskoj školi ekonomije i prava, objasnio kako se javni deficiti mogu opravdati ako su korišteni za svrhu ulaganja.

Opširnije

Srednji sloj građana najbrže gube - Njemačka i Grčka

Srednji sloj građana najbrže gube - Njemačka i Grčka

DESETLJEĆE NESTAJANJA Autor: Gabrijela Galić Eroziju srednjeg sloja potaknulo je više faktora. Gospodarska kriza samo je jedan od njih. U nekim zemljama to je povezano sa smanjenjem plaća i broja zaposlenih u javnom sektoru (Novilist.hr) ZAGREB- Srednji sloj u Europi nestaje, a u razdoblju od 2004. do 2011. godine broj Europljana koji se mogu smatrati srednjom klasom smanjen je za 2,3 posto. Taj pad je nastavljen i u godinama koje slijede, pokazuje studija Međunarodne organizacije rada i Edward Elgar Publishinga objavljena uz potporu Europske komisije. Prema podacima s tržišta rada, gubitak srednjeg sloja još je dublji u zemljama poput Njemačke i Grčke.

Opširnije

Veliki jaz među zaposlenima: Svaki peti europski radnik radi na slabo plaćenim poslovima

Veliki jaz među zaposlenima: Svaki peti europski radnik radi na slabo plaćenim poslovima

UVJETI RADA Autor: Gabrijela Galić Među zemljama u kojima oko 10 posto radne snage radi povremeno, odnosno ima nisku satnicu, nalazi se i Hrvatska. Trećina slabo plaćenih strahuje da će posao izgubiti u roku od pola godine (Novilist.hr) ZAGREB- Jedan od pet europskih radnika radi na slabo plaćenim poslovima. Ukupno, poslove loše kvalitete u Europi radi 19 posto radne snage, a jaz između njih i onih koji su visoko pozicionirani sve je veći.

Opširnije

Vlada usvojila smjernice za izradu proračuna - prihodi bi trebali iznositi 119,6 mlrd. kn

Vlada usvojila smjernice za izradu proračuna - prihodi bi trebali iznositi 119,6 mlrd. kn

Vlada je na sjednici usvojila smjernice za izradu proračuna RH, te smjernice za 2018. i 2019. godinu. Vlada je na sjednici prihvatila smjernice za izradu državnog proračuna te smjernice ekonomske i fiskalne politike za 2017. s projekcijama za 2018. i 2019. Vlada je predvidjela prihode proračuna u iznosu od 119,6 milijardi kuna, a rashode od 126,5 milijardi kuna, uz projiciranu stopu rasta BDP-a od 3,2% i 1,6% BDP-a. Ujedno, usvojila je i paket od 16 poreznih zakona te ih poslala u Hrvatski sabor u drugo čitanje.

Opširnije

» arhiva vijesti NHS-a

Postani član sindikata, neovisno o boji očiju, rodu, spolu, političkom uvjerenju, vjeri i svjetonazoru. 

Budi član ili postani superheroj - sindikalni povjerenik.

Ako Ti se ne sviđa SDLSN uđi u STPRM ili GŠMNT, ali nemoj stajati po strani kad se odlučuje o Tvojim pravima i poslu. 

 

 

 

 

Anketa

Novi - stari ministar financija Zdravko Marić najavio je pregovore sa sindikatima o sporazumu o osnovici. Mislim da...

Povjereništva

Prijavite se na našu mailing listu i primajte obavijesti sa stranica SDLSN-a.



Mailing lista Povjereništva
Pošalji link prijatelju

SDLSN: Naslovnica

Vaše ime i prezime: *
Vaša email adresa: *
Email adresa prijatelja: *
Poruka:
* obavezna polja