SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

ŽUPANIJE PREUZIMAJU POSLOVE

Iz državne uprave odlazi 600 službenika, za otpremnine 350 milijuna kuna


Od 1. siječnja 2020. godine u nadležnost županija vraćaju se poslovi koje su obavljale do 2001. Pod jednim krovom ishodit će se sva dokumentacija u vezi s gospodarstvom, obrtništvom, imovinsko-pravnim poslovima, matičarstvom...

 

AUTOR Ivica Beti

(VEČERNJI LIST, 16. rujna 2019.) Više od 200 poslova bit će prvog dana siječnja 2020. godine preusmjereno s Ureda državne uprave na županije, što bi građanima trebalo omogućiti veću dostupnost usluga poput izdavanja rodnog lista i domovnice ili otvaranja obrta, a župani, s druge strane, dobivaju još veće ovlasti i moć. Ministar uprave Ivan Malenica ovih dana obilazi županije kako bi iz prve ruke doznao teče li jedna od važnijih reformi ove Vlade prema planu.


– Novi sustav bit će puno efikasniji nego što je bio do sada, a građani neće biti ni u čemu zakinuti nego će im sve usluge biti dostupnije – rekao je ministru osječko-baranjski župan Ivo Anušić.
Njegov požeško-slavonski kolega Alojz Tomašević kazao je da više neće biti preklapanja poslova, dok brodsko-posavski župan Danijel Marušić napominje da će nova reforma biti racionalnija i funkcionalnija za cijelu državu.

Bjelovarsko-bilogorski župan Damir Bajs ističe da će se 1. siječnja iduće godine praktički sve što je ključno za građane, dobivanje sve potrebne dokumentacije, ishođenje papira vezanih uz gospodarstvo, obrtništvo, imovinsko-pravne poslove i matičarstvo, obavljati pod jednim krovom. Razmišljaju, dodao je, i o pojačavanju kadra u općinama i gradovima, posebice kad je riječ o matičarima.
 
Ministar Malenica najavljuje i digitalizaciju javne uprave koja bi koristila i županijama u obavljanju tih poslova, a sve s ciljem da javna uprava bude učinkovit servis građana. U nadležnost županija zapravo se vraćaju mnogi poslovi koje su obavljale do 2001. godine, kad su uvedeni uredi.
 
Preustrojem bi se trebao smanjiti ukupni broj službenika i trebale bi se ostvariti dodatne uštede. Prema analizi Ministarstva, mogućnost preuzimanja otpremnine moglo bi iskoristiti oko 600 od ukupno 2500 zaposlenika ureda državne uprave, što će, vele, donijeti i uštede. Novac je osiguran u državnom proračunu, oko 350 milijuna kuna, i bit će doznačen županijama.
 
 

Neujednačen broj službenika

 
Međimurski župan Matija Posavec uvjeren je da će prelazak tamošnjih 66 službenika Ureda proći bez problema s obzirom na mali broj zaposlenih, no pitanje je, veli, hoće li tako biti i u ostalim županijama. Od Ministarstva uprave dobili smo podatke o broju zaposlenih u Uredima po županijama.
 
Ličko-senjska s oko 46.000 stanovnika ima 73 zaposlenih, po jednog na 629 stanovnika, dok, na primjer, u Međimurskoj i Primorsko-goranskoj na jednog službenika dolazi 1680 stanovnika. Predstojnik Ureda u Ličko-senjskoj županiji Darko Banić kaže da Ured, osim u Gospiću u kojem je sjedište županije, ima i četiri ispostave te tri matična ureda jer pokrivaju zemljopisno veće područje, a za njegova mandata protekle četiri godine broj zaposlenih nije se povećavao.
 
– Paušalna je ocjena je li službenika puno ili malo. Naravno da se uvijek može racionalnije poslovati – dodaje.
 


Državni novac za reformu, ali...

 
S obzirom na novi zakon o sustavu državne uprave te spajanje ureda sa županijom, pretpostavka je da će određeni broj službenika uzeti stimulativnu otpremninu i otići iz sustava. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji jedan službenik pokriva 899 stanovnika, u Karlovačkoj 977, Šibensko-kninskoj 1035, Virovitičko-podravskoj 1070, Požeško-slavonskoj 1104, Zadarskoj 1163, Splitsko-dalmatinskoj 1383... Najracionalnija je Zagrebačka županija sa 164 zaposlena na 311.000 stanovnika, što je jedan službenik na gotovo 1900 građana.
 
Jedan od predstojnika ureda kojemu će 1. siječnja šef postati župan kaže da će službenicima koji će prijeći pod okrilje županija morati porasti plaće jer su primanja zaposlenih u županijama veća nego u državnoj upravi, pa uštede na kraju ipak neće biti tolike kako se govori.
 
– U državnom proračunu predviđen je novac za reformu, no može se, kao u slučaju izdavanja građevinskih dozvola prije nekoliko godina, dogoditi da na kraju teret padne na županije koje će tada početi dijeliti otkaze. Ljudi se boje – veli. Naravno da župani, dodaje, pozdravljaju reformu jer preuzimanjem 200 novih poslova raste njihova politička moć...

SDLSN predsjedničke kandidate pita što misle o plaćama namještenika u državnoj službi koje su manje od minimalne plaće


(SDLSN, 13. rujna 2019.) U medijskoj kakofoniji reakcija na izjave predsjedničkih (protu)kandidata o mogućoj zabrani određenih političkih stranaka, opservacija o ulozi Predsjednika Republike u približavanju lijepe književnosti mlađim naraštajima i načinu participacije predstavnika „manjinaca“ u političkom životu Hrvatske, Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH kandidate za sljedećeg predstavnika i zastupatelja Republike Hrvatske u zemlji i inozemstvu pita što misle o „dobroj praksi“ po kojoj su najniže plaće u državnoj službi manje od minimalne plaće koja iznosi 3000 kuna.

Naime, namještenik u državnom tijelu bez radnog staža i s koeficijentom 0,601 i nakon rujanskog povećanja osnovice od 2 posto imat će plaću oko 260 kuna manju od minimalne plaće.

Ne držite li neobičnim da država Zakonom o minimalnoj plaći uspostavlja egzistencijalni minimun hrvatskih radnika, a istovremeno i sama isplaćuje plaće manje od minimalne pa ih onda primjenom tog istoga zakona podiže na razinu od 3000 kuna, pita kandidate Sindikat, uz ispriku na postavljanju ovako prizemnih pitanja o položaju građana koji predstavljaju „manjince“ u državnoj službi čija svakodnevna borba za život ne puni novinske stupce. S. Kuhar

MINISTAR RADA

Aladrović: Vlada je za horizontalno povećanje plaća svima


Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović izjavio je u četvrtak kako se Vlada zalaže za horizontalno povećanje plaća odnosno horizontalnu korekciju za sve, a ne samo za neke odabrane skupine


(Tportal.hr, 5. rujna 2019.) "Ono što cijelo vrijeme komuniciramo je horizontalno povećanje plaća odnosno horizontalna korekcija. Istaknuo bih da je došlo do nekoliko horizontalnih korekcija, da su plaće u zadnje dvije godine podignute svima 11,5 posto kumulativno i očekujemo na toj razini da ćemo kroz daljnji rast plaća i pozitivna kretanja u gospodarstvu korigirati ih za sve, a ne samo za neke odabrane skupine", komentirao je Aladrović sindikalne zahtjeve za povećanje plaća uoči sjednice Vlade.

O zahtjevima učitelja i nastavnika za povećanje plaća kazao je da će danas vidjeti koji su njihovi zahtjevi i ima li uopće po tom pitanju potrebe za razgovorom budući da su prošle godine sklopljeni granski kolektivni ugovori i da zahtjevi nisu vezani za kolektivno pregovaranje.

"Učitelji traže povećanje kroz koeficijente, prošle godine su sklopljeni granski kolektivni ugovori po tom pitanju i sada ćemo vidjeti koje će zahtjeve iznijeti i da li po tom pitanju uopće ima potrebe za razgovorom, što ćemo učiniti, koji su zahtjevi i koliko su teški ti zahtjevi", rekao je Aladrović.

Oscrnuo se i na zahtjeve zdravstvenih radnika za većim plaćama ustvrdivši kako su tu stvari vrlo jasne budući da njihov granski kolektivni ugovor ističe 31. listopada.

"Iz konteksta Ministarstva rada ovdje su stvari vrlo jasne, granski kolektivni ugovor za djelatnike zdravstva ističe s 31. 10. i tu ćemo raditi maksimalno na tome da dođemo do rješenja. Osobno mislim da smo blizu rješenja", kazao je i dodao da ono što je ranije parafirano košta oko 395 milijuna kuna.

Novi trošak za građane?

Naknada za topli obrok nakon 25 godine ne podliježe porezu. No, hoćete li ga dobiti?


AUTOR: Tanja Rudež

(JUTARNJI LIST, 31. kolovoza 2019.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske predložio je ovog tjedna ponovno uvođenje dodatka za prehranu za državne službenike i namještenike u iznosu od 5000 kuna godišnje. U sindikatu navode kako su novim izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak, kojim je u neoporezive naknade uvrštena i novčana paušalna naknada za podmirivanje troškova prehrane radnika do 5000 kuna godišnje, stvoreni preduvjeti za ponovno uvođenje dodatka za prehranu, odnosno stalnog dodatka u kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, koji se prestao isplaćivati jednostranom odlukom koalicijske Vlade Ivice Račana 2003. godine.

Sindikat smatra da bi ponovnim uvođenjem toga prava, koje je bilo ugovoreno kolektivnim ugovorima iz 1996., 1998. i 2000., Vlada u znatnoj mjeri poboljšala materijalni položaj državnih službenika i namještenika, naročito onih čije se plaće kreću u rasponu nižem od iznosa minimalne plaće (3000 kuna) i neznatno većem od 4000 kuna. Stoga predlaže da se u kolektivni ugovor ugradi odredba da službenik i namještenik ima pravo na paušalnu naknadu za podmirenje troškova prehrane od 5000 kuna godišnje, koja bi se isplaćivala u jednakim mjesečnim iznosima.

Radi pojašnjenja treba kazati kako je HDZ-ova vlada 1994. ukinula neoporezivi topli obrok i uvela plaćanje poreza i doprinosa na naknadu za topli obrok i tvrtkama ukinula porezne olakšice za taj izdatak. Tako se idućih godina topli obrok zadržao samo u državnim i javnim službama i poduzećima s kolektivnim ugovorima, i to kao oporezivi dodatak na plaću, no s vremenom su tvrtke prestale isplaćivati naknadu za topli obrok, a i Vlada Ivice Račana je ukinula to materijalno pravo za zaposlene u državnoj upravi.

Prema podacima sindikata, još 2002. je taj dodatak u iznosu od 360 do 700 kuna bruto primalo oko 800 tisuća zaposlenih u velikim tvrtkama, javnom sektoru i državnoj upravi. Tada se procjenjivalo da bi se država ukidanjem poreza na naknadu za topli obrok odrekla oko milijardu kuna prihoda od tog poreza. Međutim, danas rijetko koja tvrtka plaća radnicima naknadu za topli obrok, pa je samim tim i prihod od poreza od te naknade prilično malen.

Stoga ministar financija Zdravko Marić ne mora strahovati da će izgubiti stotine milijuna kuna ukidanjem poreza na dodatak za topli obrok, već mu je to način da posrednim putem poveća materijalna prava radnika. Nove neoporezive naknade u okviru poreza na dohodak, od kojih će dio stupiti na snagu od početka 2020., a neke već ove godine, odnose se na to da će trošak smještaja i prehrane za sve radnike iznositi, na temelju vjerodostojne dokumentacije i trošak prehrane do 12.000 kuna ili novčana naknada za smještaj i prehranu do 5000 kuna. Dakle, ili 12 tisuća kuna za trošak i prehranu uz vjerodostojnu dokumentaciju ili pet tisuća kuna u obliku novčane naknade – ne mogu se koristiti obje vrste naknade. Tako su Zdravko Marić i premijer Andrej Plenković nakon 25 godina, odnosno nakon četvrt stoljeća, promijenili HDZ-ovu odluku iz 1994. kojom je oporezovana naknada za topli obrok.

Svaki poslodavac pojedinačno sada treba odlučiti hoće li tako povećati materijalna prava radnika, a Sindikat državnih službenika i namještenika traži da njihov poslodavac, država, to pravo uvrsti u kolektivni ugovor. Ako država prihvati taj prijedlog, on će na godišnjoj razini porezne obveznike koštati od 250 do 300 milijuna kuna, ovisno o tome kako se računa “obuhvat” državnih službenika, jer ih po jednoj kalkulaciji ima 52 tisuće, a po drugoj oko 60 tisuća. No u tom slučaju bi vjerojatno i sindikati javnih službi, koji predstavljaju oko 180 tisuća zaposlenih, zatražili isto pravo, pa bi to još dodatno koštalo državu dodatnih nekoliko stotina milijuna kuna. A budući da upravo traju pregovori Vlade i sindikata u državnim i javnim službama oko povećanje osnovice i koeficijenata u idućoj godini, teško da će država moći udovoljiti ovom zahtjevu Sindikata državnih službi kao dodatni “bonus”.

Sindikat predlaže dodatak za prehranu za državne službenike


(N1, 29. kolovoza 2019.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske predložio je u četvrtak ponovno uvođenje dodatka za prehranu za državne službenike i namještenike u iznosu od od 5000 kuna godišnje.

Izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak, kojim je u neoporezive naknade uvrštena i novčana paušalna naknada za podmirivanje troškova prehrane radnika do 5000 kuna godišnje, stvoreni su preduvjeti za ponovno uvođenje dodatka za prehranu, odnosno stalnog dodatka u Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, koji se prestao isplaćivati jednostranom odlukom koalicijske Vlade Ivice Račana, ističe sindikat u priopćenju.

Sindikat smatra da bi ponovnim uvođenjem toga prava, koje je bilo ugovoreno kolektivnim ugovorima iz 1996., 1998. i 2000. godine, Vlada u znatnoj mjeri poboljšala materijalni položaj državnih službenika i namještenika, naročito onih čije se plaće kreću u rasponu nižem od iznosa minimalne plaće (3000 kuna) i neznatno većem od 4000 kuna.

Stoga predlaže da se u Kolektivni ugovor ugradi odredba da službenik i namještenik ima pravo na paušalnu naknadu za podmirenje troškova prehrane od 5000 kuna godišnje, koja bi se isplaćivala u jednakim mjesečnim iznosima.

 

MATERIJALNI POLOŽAJ

Sindikat želi da svaki državni službenik dobije 5000 kuna za hranu


Sindikat smatra da bi ponovnim uvođenjem toga prava u znatnoj mjeri poboljšala materijalni položaj državnih službenika i namještenika



(VEČERNJI LIST, 29. kolovoza 2019.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske predložio je u četvrtak ponovno uvođenje dodatka za prehranu za državne službenike i namještenike u iznosu od 5000 kuna godišnje.

Izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak, kojim je u neoporezive naknade uvrštena i novčana paušalna naknada za podmirivanje troškova prehrane radnika do 5000 kuna godišnje, stvoreni su preduvjeti za ponovno uvođenje dodatka za prehranu, odnosno stalnog dodatka u Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, koji se prestao isplaćivati jednostranom odlukom koalicijske Vlade Ivice Račana, ističe sindikat u priopćenju.

Sindikat smatra da bi ponovnim uvođenjem toga prava, koje je bilo ugovoreno kolektivnim ugovorima iz 1996., 1998. i 2000. godine, Vlada u znatnoj mjeri poboljšala materijalni položaj državnih službenika i namještenika, naročito onih čije se plaće kreću u rasponu nižem od iznosa minimalne plaće (3000 kuna) i neznatno većem od 4000 kuna.

Stoga predlaže da se u Kolektivni ugovor ugradi odredba da službenik i namještenik ima pravo na paušalnu naknadu za podmirenje troškova prehrane od 5000 kuna godišnje, koja bi se isplaćivala u jednakim mjesečnim iznosima.

 

'Državni službenici trebali bi dobiti dodatak za prehranu'

Sindikat smatra da bi ponovnim uvođenjem toga prava, koje je bilo ugovoreno kolektivnim ugovorima iz 1996., 1998. i 2000. godine, Vlada u znatnoj mjeri poboljšala materijalni položaj državnih službenika

(24sata, 29. kolovoza 2019.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske predložio je u četvrtak ponovno uvođenje dodatka za prehranu za državne službenike i namještenike u iznosu od od 5000 kuna godišnje.

Izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak, kojim je u neoporezive naknade uvrštena i novčana paušalna naknada za podmirivanje troškova prehrane radnika do 5000 kuna godišnje, stvoreni su preduvjeti za ponovno uvođenje dodatka za prehranu, odnosno stalnog dodatka u Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, koji se prestao isplaćivati jednostranom odlukom koalicijske Vlade Ivice Račana, ističe sindikat u priopćenju.

Sindikat smatra da bi ponovnim uvođenjem toga prava, koje je bilo ugovoreno kolektivnim ugovorima iz 1996., 1998. i 2000. godine, Vlada u znatnoj mjeri poboljšala materijalni položaj državnih službenika i namještenika, naročito onih čije se plaće kreću u rasponu nižem od iznosa minimalne plaće (3000 kuna) i neznatno većem od 4000 kuna.

Stoga predlaže da se u Kolektivni ugovor ugradi odredba da službenik i namještenik ima pravo na paušalnu naknadu za podmirenje troškova prehrane od 5000 kuna godišnje, koja bi se isplaćivala u jednakim mjesečnim iznosima.

 

Sindikat predlaže dodatak za prehranu za državne službenike

(Hina, 29. kolovoza 2019.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske predložio je u četvrtak ponovno uvođenje dodatka za prehranu za državne službenike i namještenike u iznosu od od 5000 kuna godišnje.

Izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak, kojim je u neoporezive naknade uvrštena i novčana paušalna naknada za podmirivanje troškova prehrane radnika do 5000 kuna godišnje, stvoreni su preduvjeti za ponovno uvođenje dodatka za prehranu, odnosno stalnog dodatka u Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, koji se prestao isplaćivati jednostranom odlukom koalicijske Vlade Ivice Račana, ističe sindikat u priopćenju.

Sindikat smatra da bi ponovnim uvođenjem toga prava, koje je bilo ugovoreno kolektivnim ugovorima iz 1996., 1998. i 2000. godine, Vlada u znatnoj mjeri poboljšala materijalni položaj državnih službenika i namještenika, naročito onih čije se plaće kreću u rasponu nižem od iznosa minimalne plaće (3000 kuna) i neznatno većem od 4000 kuna.

Stoga predlaže da se u Kolektivni ugovor ugradi odredba da službenik i namještenik ima pravo na paušalnu naknadu za podmirenje troškova prehrane od 5000 kuna godišnje, koja bi se isplaćivala u jednakim mjesečnim iznosima.

TRAŽE DOGOVOR VLADE I SOCIJALNIH PARTNERA

Nužno ujednačiti plaće zaposlenika za isti posao

Povećanje plaća po resorima i djelatnostima samo će produbiti razlike u plaćama javnih i državnih službenika


(GLAS SLAVONIJE, 28. kolovoza 2019.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) upozorio je da najave sindikalnih prosvjeda i mogućih štrajkova u zdravstvu i obrazovanju zbog malih plaća, kao i odgovor Vlade kako se pitanje plaća treba rješavati horizontalno – povećanjem osnovice za izračun plaće, čine legitimno, ali parcijalno i dugoročno neodrživo rješenje problema plaća u javnoj upravi.

Iz toga su sindikata priopćili kako će najavljeno povećanje osnovice za plaće od 2 posto zadržati status quo na razini višoj za 2 posto, a povećanje plaća po resorima i djelatnostima samo će produbiti postojeće razlike u plaćama javnih i državnih službenika. Zaposlenicima usporedivih kategorija u državnoj upravi, javnim službama i lokalnoj odnosno regionalnoj samoupravi te pojedinih službi i državnih tijela plaće će i dalje biti različite.

"Na primjeru najnižih plaća, onih namještenika koji obavljaju pomoćno-tehničke poslove, vidi se različito vrednovanje plaća radnika koji obavljaju jednake ili bitno slične poslove", napominju. Tako će namještenik u državnom tijelu bez radnog staža i s koeficijentom 0,601 od 1. rujna i rasta osnovice za 2 posto imati plaću od 2738,58 kuna neto, što je 261,42 kune manje od minimalne plaće od 3000 kuna. Istovremeno namješteniku u Uredu za opće poslove Sabora i Vlade također bez radnog staža i s koeficijentom 0,727 za rujan će se isplatiti plaća od 3313,72 kune neto, što je 313,73 kune ili 11 posto više od minimalne plaće.

Namještenici u MORH-u, čije su plaće povećane za 10 posto zbog posebnih uvjeta rada, težine i naravi poslova i odgovornosti, imat će 3012,44 kune. S druge strane, namještenik u osnovnoj školi također s koeficijentom 0,601 i bez radnog staža primit će plaću za rujan od 3114,45 kuna (114,45 kuna više od minimalne plaće), zahvaljujući dodatku od 13,725 posto prema sporazumu o dodatcima na plaću iz 2006. Nešto manju plaću imat će i namještenik u socijalnoj skrbi i zdravstvu, na temelju dodataka od 10 i 11 posto na uvjete rada. "Za ilustraciju, u Zagrebu će namještenik bez staža s koeficijentom 1,10, ali i s drukčijom osnovicom dobiti plaću u iznosu od 4226,04 kune, odnosno plaću koja je 1226,04 kune veća od minimalne plaće od 3000 kuna", piše u priopćenju.

U situaciji kada sindikati legitimno dokazuju zašto baš službama koje oni zastupaju treba povećati plaće, a Vlada "dijeli packe sindikalcima u svojim redovima" i predlaže rješenja za male plaće koja ništa neće riješiti, u javnoj se upravi otvara "sezona lova" na veće plaće. Stoga je, ističu u priopćenju, jedino održivo rješenje za plaće u javnoj upravi dogovor Vlade i socijalnih partnera o politici plaća. Plaće usporedivih kategorija zaposlenika trebale bi se izjednačiti u najvećoj mogućoj mjeri, tako da jednima rastu sporije, a drugima brže, što je jedino moguće u uvjetima gospodarskog rasta, naglašava sindikat. I.Bošnjak/H

Sindikat: Politika plaća trebala bi biti dugoročna, konzistentna

Zaposlenicima usporedivih kategorija u državnoj upravi, javnim službama i lokalnoj, odnosno regionalnoj samoupravi, te pojedinih službi i državnih tijela, plaće će i dalje biti različite

 

(24sata, 27. kolovoza 2019.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika upozorio je u utorak da povećanje osnovice neće izjednačiti plaće kod zaposlenika usporedivih kategorija u javnim i državnim službama, pa je jedino rješenje dogovor Vlade i socijalnih partnera o dugoročnoj i konzistentnoj politici plaća.

Iz sindikata su priopćili kako će najavljeno povećanje osnovice za plaće za 2 posto zadržati status quo na razini višoj za 2 posto, dok će povećanje plaća po resorima i djelatnostima samo produbiti postojeće razlike u plaćama javnih i državnih službenika.

Zaposlenicima usporedivih kategorija u državnoj upravi, javnim službama i lokalnoj, odnosno regionalnoj samoupravi, te pojedinih službi i državnih tijela, plaće će i dalje biti različite. "Na primjeru najnižih plaća, onih namještenika koji obavljaju pomoćno-tehničke poslove, vidi se različito vrednovanje plaća radnika koji obavljaju jednake ili bitno slične poslove", napominje sindikat.

Tako će namještenik u državnom tijelu bez radnog staža i s koeficijentom 0,601 od 1. rujna i rasta osnovice za 2 posto imati plaću od 2738,58 kuna neto, što je za 261,42 kune manje od minimalne plaće od 3000 kuna.

Istovremeno, namješteniku u Uredu za opće poslove Hrvatskog sabora i Vlade, također bez radnog staža i s koeficijentom 0,727, za mjesec rujan isplatit će se plaća u iznosu od 3313,72 kune neto, što je za 313,73 kune ili 11 posto više od minimalne plaće.

Namještenici u MORH-u, čije su plaće uvećane za 10 posto zbog posebnih uvjeta rada, težine i naravi poslova i odgovornosti, imat će 3012,44 kune.

 

"Sezona lova" na veće plaće

 

S druge strane, namještenik u osnovnoj školi, također s koeficijentom 0,601 i bez radnog staža, primit će plaću za rujan od 3114,45 kuna (114,45 kuna više od minimalne plaće), zahvaljujući dodatku od 13,725 posto po sporazumu o dodacima na plaću iz 2006. Nešto manju plaću imat će i namještenik u socijalnoj skrbi i zdravstvu, temeljem dodataka od 10 i 11 posto na uvjete rada.

"Za ilustraciju, u Zagrebu će namještenik bez staža s koeficijentom 1,10, ali i drugačijom osnovicom, dobiti plaću u iznosu od 4226,04 kune, odnosno plaću koja je za 1226,04 kune veća od minimalne plaće od 3000 kuna", stoji u priopćenju.

U situaciji kada sindikati legitimno dokazuju zašto baš službama koje oni zastupaju treba povećati plaće, a Vlada "dijeli packe sindikalcima u svojim redovima" i predlaže rješenja za male plaće koja ništa neće riješiti, u javnoj se upravi otvara "sezona lova" na veće plaće.

Stoga je, ističe se u priopćenju, jedino održivo rješenje za plaće u javnoj upravi dogovor Vlade i socijalnih partnera o politici plaća.

Plaće usporedivih kategorija zaposlenika trebale bi se izjednačiti u najvećoj mogućoj mjeri, tako da jednima rastu sporije, a drugima brže, što je jedino moguće u uvjetima gospodarskog rasta, naglašava sindikat.

 

JESEN STIŽE, ŠTRAJKOVI PRIJETE

Sindikati upozoravaju: 'U javnoj upravi se otvara 'sezona lova' na veće plaće'


Jedino održivo rješenje za plaće u javnoj upravi jest dogovor Vlade i socijalnih partnera o politici plaća

 

(RTL.HR, 27. kolovoza 2019.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika upozorio je u utorak da povećanje osnovice neće izjednačiti plaće kod zaposlenika usporedivih kategorija u javnim i državnim službama pa je jedino rješenje dogovor Vlade i socijalnih partnera o dugoročnoj i konzistentnoj politici plaća.

Iz sindikata su priopćili kako će najavljeno povećanje osnovice za plaće za dva posto zadržati status quo na razini višoj za dva posto, dok će povećanje plaća po resorima i djelatnostima samo produbiti postojeće razlike u plaćama javnih i državnih službenika.

Zaposlenicima usporedivih kategorija u državnoj upravi, javnim službama i lokalnoj, odnosno regionalnoj samoupravi, te pojedinih službi i državnih tijela, plaće će i dalje biti različite.

"Na primjeru najnižih plaća, onih namještenika koji obavljaju pomoćno-tehničke poslove, vidi se različito vrednovanje plaća radnika koji obavljaju jednake ili bitno slične poslove", napominje sindikat.

Tako će namještenik u državnom tijelu bez radnog staža i s koeficijentom 0,601 od 1. rujna i rasta osnovice za dva posto imati plaću od 2738,58 kuna neto, što je za 261,42 kune manje od minimalne plaće od 3000 kuna.

Istovremeno, namješteniku u Uredu za opće poslove Hrvatskog sabora i Vlade, također bez radnog staža i s koeficijentom 0,727, za mjesec rujan isplatit će se plaća u iznosu od 3313,72 kune neto, što je za 313,73 kune ili 11 posto više od minimalne plaće.

Namještenici u MORH-u, čije su plaće uvećane za 10 posto zbog posebnih uvjeta rada, težine i naravi poslova i odgovornosti, imat će 3012,44 kune.

S druge strane, namještenik u osnovnoj školi, također s koeficijentom 0,601 i bez radnog staža, primit će plaću za rujan od 3114,45 kuna (114,45 kuna više od minimalne plaće), zahvaljujući dodatku od 13,725 posto po sporazumu o dodacima na plaću iz 2006.

Nešto manju plaću imat će i namještenik u socijalnoj skrbi i zdravstvu, temeljem dodataka od 10 i 11 posto na uvjete rada.

"Za ilustraciju, u Zagrebu će namještenik bez staža s koeficijentom 1,10, ali i drugačijom osnovicom, dobiti plaću u iznosu od 4226,04 kune, odnosno plaću koja je za 1226,04 kune veća od minimalne plaće od 3000 kuna", stoji u priopćenju.

U situaciji kada sindikati legitimno dokazuju zašto baš službama koje oni zastupaju treba povećati plaće, a Vlada "dijeli packe sindikalcima u svojim redovima" i predlaže rješenja za male plaće koja ništa neće riješiti, u javnoj se upravi otvara "sezona lova" na veće plaće.

Stoga je, ističe se u priopćenju, jedino održivo rješenje za plaće u javnoj upravi dogovor Vlade i socijalnih partnera o politici plaća.

Plaće usporedivih kategorija zaposlenika trebale bi se izjednačiti u najvećoj mogućoj mjeri, tako da jednima rastu sporije, a drugima brže, što je jedino moguće u uvjetima gospodarskog rasta, naglašava sindikat.

 

SDLSN: Hrvatskoj je potrebna dugoročna i konzistentna politika plaća u javnoj upravi

(SDLSN, 27. kolovoza 2019.) Najave sindikalnih prosvjeda i mogućih štrajkova u zdravstvu i obrazovanju zbog malih plaća, kao i odgovor Vlade kako se pitanje plaća treba rješavati horizontalno – povećanjem osnovice za izračun plaće, predstavljaju legitimno, ali parcijalno i dugoročno neodrživo rješenje problematike plaća u javnoj upravi.

Naime, svaki parcijalni iskorak unutar pojedinih djelatnosti, javnih službi ili tijela državne uprave za posljedicu ima automatsko traženje povećanja plaća u onim dijelovima uprave koji nisu obuhvaćeni povećanjem plaće.

Isto tako, horizontalno povećanje plaća podizanjem osnovice u uvjetima nejednakosti koeficijenata i različitih dodataka na uvjete rada ni na koji način ne umanjuje razlike u plaćama koje postoje ne samo na razini „osovine“ državna uprava, javne službe i lokalna odnosno regionalna samouprava, već i na razini pojedinih službi odnosno državnih tijela.

Na primjeru najnižih plaća, onih namještenika odnosno osoba koje obavljaju tzv. pomoćno-tehničke poslove, plastično se može vidjeti kako se plaće radnika koji u javnoj upravi obavljaju jednake ili bitno slične poslove različito vrednuju od sustava do sustava odnosno službe ili državnog tijela.

Tako će namještenik u državnom tijelu bez radnog staža i s koeficijentom 0,601 od 1. rujna ove godine i rasta osnovice od 2 posto imati plaću od 2.738,58 kuna neto, što je manje za 13,42 kune od minimalne plaće od 2.752 kune iz 2018. godine, odnosno 261,42 kune manje od minimalne plaće u iznosu od 3.000 kuna za 2019. godinu.

Istovremeno, namješteniku u Uredu za opće poslove Hrvatskog sabora i Vlade RH, također bez radnog staža i s koeficijentom 0,727, za mjesec rujan isplatit će se plaća u iznosu od 3.313,72 kune neto, što je za 313,73 kune ili 11 posto više od minimalne plaće od 3.000 kuna. Bolje će proći i namještenici u MORH-u čije su plaće uvećane za 10 posto zbog posebnih uvjeta rada, težine i naravi poslova i odgovornosti i iznose 3.012,44 kune.

S druge strane, namještenik u osnovnoj školi, također s koeficijentom 0,601 i bez radnog staža, za mjesec rujan primit će plaću od 3.114,45 kuna (114,45 kuna više od minimalne plaće), zahvaljujući dodatku od 13,725 posto po Sporazumu o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti iz 2006. godine. Nešto manju plaću imat će i namještenik u socijalnoj skrbi i zdravstvu, temeljem dodataka od 10 i 11 posto na uvjete rada odnosno odgovornost.

Za ilustraciju, u Gradu Zagrebu će pak namještenik bez staža s koeficijentom 1,10, ali i drugačijom osnovicom dobiti plaću u iznosu od 4.226,04 kune, odnosno plaću koja je za 1.226,04 kune veća od minimalne plaće od 3.000 kuna.

Horizontalno povećanje osnovice za izračun plaće gore navedene razlike neće ublažiti, već će za posljedicu imati status quo na 2 posto višoj razini, dok će dodatno povećanje plaća po resorima i djelatnostima razlike samo produbiti.

Stoga je jedino dugoročno održivo rješenje za plaće u javnoj upravi dogovor Vlade i socijalnih partnera o politici plaća, koji bi omogućio diferencirani harmonizirani rast plaća na način da se plaće usporedivih kategorija zaposlenika u doglednoj budućnosti u najvećoj mogućoj mjeri izjednače tako da jednima sporije, a drugima brže rastu u narednom razdoblju, što je jedino moguće u uvjetima gospodarskog rasta, za razliku od krize u kojoj se plaće izjednačavaju na razini (naj)nižeg zajedničkog nazivnika.

U situaciji u kojoj sindikati legitimno dokazuju zašto baš dijelu uprave koji oni zastupaju treba povećati plaće, a Vlada dijeli packe „sindikalcima“ u svojim redovima i sama predlaže rješenja za male plaće koja ništa neće riješiti, u javnoj se upravi otvara „sezona lova“ na veće plaće, pri čemu svaki iskorak za sobom povlači reakciju dijela uprave koji nije obuhvaćen povećanjem plaće, pri čemu se zaposleni u javnoj upravi umjesto na upravni servis koji bi trebali pružati građanima i gospodarstvu fokusiraju na vlastitu nevolju i nezadovoljavajući materijalni položaj. S. Kuhar

Ministar Malenica sa županom Kožićem o preuzimanju poslova državne uprave

(Hina, 27. kolovoza 2019.) Ministar uprave Ivan Malenica sastao se u utorak sa županom Zagrebačke županije Stjepanom Kožićem radi reformske mjere povjeravanja poslova Ureda državne uprave županijama, kojom će oko 2000 državnih službenika prijeći u županije.

Ministar Malenica tijekom posjeta Zagrebačkoj županiji istaknuo je da je to samo jedan u nizu operativnih sastanaka sa županima kako bi se kvalitetno pripremila reformska mjera povjeravanja poslova Ureda državne uprave županijama.

"Što se tiče koristi ove reformske mjere - građani su ti koji bi trebali osjetiti korist ovih promjena u smislu da će lakše ostvarivati prava. Mislim da će od 1. siječnja 2020. građani, župani i županijske administracije biti zadovoljni i da će se reforma pokazati uspješnom", ocijenio je ministar.

Poslove će odrađivati županijski službenici, odnosno sporazumom između Ministarstva uprave i župana, državni službenici prijeći će u status službenika u jedinici lokalne i područne samouprave te će odrađivati poslove zajedno sa županijskim službenicima, ovisno o ustrojstvu svake županije.

"Na županima je da internim aktom ustroje svoje odjele sukladno poslovima koji im se povjeravaju, a radi se o poslovima iz područja društvenih djelatnosti, gospodarstva, imovinsko-pravnih odnosa i poslova opće uprave", istaknuo je Malenica.

Procijenio je da će oko 2000 državnih službenika prijeći u županije, za čije je plaće država osigurala oko 350 milijuna kuna. S obzirom na to da se radi o povjeravanju poslova, sporazum koji se sklapa nije vremenski određen, objasnio je ministar, tako da će financiranje biti osigurano sve dok se ti poslovi obavljaju.

Iako je obim posla koji slijedi dosta velik i mijenja se 66 zakona, Malenica ne smatra da su u "cajtnotu". "Mislim da ima dovoljno vremena, dio zakona je već prošao javno savjetovanje tako da mislim da će sve biti gotovo do 1. siječnja", poručio je.

 

Zagrebačka županija preuzima 159 zaposlenika

 

Što se tiče same Zagrebačke županije, župan Kožić istaknuo je da bi Županija trebala preuzeti 159 zaposlenika ili 30-ak manje zbog mogućnosti prijevremenog umirovljenja službenika.

"Kao Županija smo i do sad sve poslove koje smo dobili odrađivali kvalitetno, učinkovito i mislim da je Vlada mogla biti zadovoljna s ovim što smo učinili. Poslove državne uprave koje trebamo preuzeti odrađivat ćemo jednako zdušno, učinkovito, kvalitetno, a prije svega na korist naših žitelja", rekao je župan.

Predstojnica Ureda državne uprave Andrea Jurić pozdravila je reformu kojom se ide prema decentralizaciji poslova i spuštanja na regionalnu razinu, čime bi se poslovi približili građanima.

Predsjednik Županijske skupštine Zagrebačke županije Damir Mikuljan najavio je da će 2. siječnja biti održana sjednica Skupštine zagrebačke županije kako bi učinili sve da prijelaz prođe što bezbolnije, da se poslovi ne zaustave i da se obavljaju kontinuirano.

MINISTAR FINANCIJA

Marić od 1. rujna diže plaću zaposlenima u državnim i javnim službama

(Novilist.hr, 14. kolovoza 2019.) ZAGREB - Vlada će osigurati novac za već ranije dogovorenu povišicu osnovice plaće za državne i javne službe od dva posto od 1. rujna, rekao je u srijedu za Hinu potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić te naglasio da Vlada prema državnim i javnim službenicima ima horizontalan pristup, bez izdvajanja i davanja posebne važnosti bilo kojemu sektoru.
 
Marić podsjeća na dogovor sa sindikatima iz 2017. godine kada je osnovica plaće u tri navrata podignuta ukupno za nešto više od šest posto. Nastavkom toga dijaloga je tijekom 2018. za 2019. godinu dogovoreno dodatno povećanje od tri posto s 1. siječnja ove godine.
 
To je prihvaćeno i stupilo je na snagu, no sindikati su tražili dodatnih dva posto povećanja od 1. rujna, a s plaćom u listopadu, podsjeća Marić i naglašava da je Vlada tada odgovorila da za to nema osigurana sredstva, ali da je to spremna prihvatiti pod uvjetom da se nađu uštede na drugim stavkama rashoda.
 
»To je ono na čemu radimo i što smo preuzeli kao obvezu i to će se dogoditi«, rekao je Marić te dodao da sredstva za podizanje osnovice za dva posto kod većine ministarstava nisu osigurana, ali će Vlada dogovor ispoštovati.
 
»S punom odgovornošću kažem da ćemo mi to ispoštovati, u smislu dodatnih dva posto osnovice plaće za sve«, rekao je.
 
Marić naglašava »ključni Vladin stav«, odnosno horizontalni odnos prema svim državnim službenicima, ali u okviru mogućnosti.
 
»Uz dužno poštovanje prema njima, ne može izdvajati zaposlene u zdravstvu i obrazovanju od ostalih službi«, rekao je Marić.
 
»Ne možemo nikoga zanemariti«, istaknuo je i dodao da se Vlada od početka mandata vrlo ozbiljno bavi plaćama u javnom sektoru, svjesna da se samo od dobro plaćenog službenika može očekivati dobra kvaliteta njegove usluge.
No, istovremeno ne mogu se zanemariti ni ograničenja, prije svega proračunska, naglasio je.
 
»Nitko od nas u Vladi i Vlada kao kolektiv nije protiv da plaće budu puno veće i u privatnom i u javnom sektoru, ali postoje određena ograničenja, prije svega proračunska, koja treba izbalansirati da biste imali najbolji rezultat«, rekao je Marić.
 
Zamoljen za komentar medijskih napisa prema kojima je »ljut« jer su, navodno, liječnicima i učiteljima dana određena obećanja bez da se njega konzultiralo, odgovorio je da s bivšim ministrom rada i mirovinskoga sustava Markom Pavićem, koji je koordinirao ministre u razgovorima sa sindikatima, kao i sa sadašnjim ministrom Josipom Aladrovićem ima vrlo jasnu komunikaciju, uz načelo da svi trebaju biti uključeni i da se govori o svim državnim i javnim službenicima.
 
Mediji, naime, pišu da se liječnicima i učiteljima daju obećanja o povećanju plaća, a da se ministra financija nije pitalo, pri čemu se spominje da bi ukupno povećanje plaća u zdravstvu i obrazovanju državu stajalo 800 milijuna kuna.

NOVI LIST o budućem ustroju vatrogastva

... za čitanje klikni na sliku

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu