SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
SDLSN - Povratak na početnu stranicu SDLSN - Povratak na početnu stranicu
Petak, 17.02.2017.

NOVI LIST o Ćorićevom rješenju pravnog vakuma između starih i novih kolektivnih ugovora u javnim službama

 ... za čitanje klikni na sliku

Pročitajte još...

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 16.02.2017.

Dovedeni su na rub egzistencije: Država povratnicima dala, a sud im oduzeo

 

Autor: Marina Bešić Đukarić

Država im dala, a sud uzeo. Tako bi se ukratko mogao opisati slučaj s državnim službenicima iz hrvatskog Podunavlja, koji su najprije dobili veće plaće zbog rada u nekad ratnom području, a sada sve moraju vratiti i to s kamatama.

(Dnevnik.hr, 16. veljače 2017.) Ovrhe prevarenim povratnicima stižu zbog različitog tumačenja Zakona o područjima od posebne državne skrbi, a najviše je slučajeva u Vukovaru i Iloku.
Zakonom o Područjima od posebne državne skrbi iz 96. godine državni službenici dobili su pravo na 50, odnosno 25 posto veće plaće. Četiri godine čekali su službeno razvrstavanje područja, a do novca došli tek tužbama.


"Iznos koji sam dobio je 95.000 kuna, odvjetnik je uzeo proviziju od 11.000", kaže Josip Kustura, državni službenik.
Da je to njihovo pravo tvrdili su općinski, županijski, pa i Vrhovni sud, a onda, godinama naknadno, Ustavni, a potom i Vrhovni sud odlučuju suprotno. Sve moraju vratiti, i to sa zateznim kamatama. Iznos je višemilijunski.
"Po mom izračunu ja to sa jednom trećinom mirovine ne mogu vratiti do smrti", ističe Zlatko Badovinac, umirovljeni državni službenik.


Dovedeni su na rub egzistencije, matičarki Mirjani već je skinuto 60.000 kn, a nitko ne zna koliko mora vratiti. Isto su prošli i Vukovarci. Nekima novac nije ni isplaćen, ali im sjedaju sudski i odvjetnički troškovi.
Sindikat ipak nudi rješenje. "Najbolje rješenje bi bilo da država ne traži od tih ljudi povrat tih sredstava, odnosno parnični trošak i zakonske zatezne kamate, već da jednostavno odobri da se to njima više ne usteže", poručuje Siniša Kuhar iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika.

Umjesto da su nagrađeni, državni službenici u hrvatskom Podunavlju, kažnjeni su što su se vratili.

Pročitajte još... 

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 16.02.2017.

PREVARENI SLUŽBENICI
Država je povratnike uvela u dužničko ropstvo

 

Ljudima koji su otišli u mirovinu još prije su počeli uskraćivati dio mirovine

(GLAS SLAVONIJE, 16. veljače 2017.) U dužničko ropstvo uplela je hrvatska država nešto više od sedamdeset državnih i javnih službenika u hrvatskom Podunavlju.
Oni su, upozorava Sindikat državnih i lokalnih službenika RH, izloženi pravosudnom progonu od strane vlasti, koji se sastoji u nemilosrdnom potraživanju troškova parničnih postupaka i zateznih kamata, odnosno glavnice u postupcima protuovrhe zbog "stečenog bez osnove", odnosno uvećanja plaće za rad na području posebne državne skrbi. Naime, službenici i namještenici su na temelju stajališta općinskih i županijskih sudova te Vrhovnog suda dovedeni u zabludu kako, sukladno Zakonu o područjima posebne državne skrbi, imaju pravo na uvećanje plaće od 50 posto, jer su se vratili i radili na području posebne državne skrbi u hrvatskom Podunavlju i to odmah nakon mirne reintegracije, odnosno prije nego što je Vlada to područje razvrstala u skupinu područja na kojima službenici i namještenici ostvaruju 50 posto uvećanja plaće. Međutim, stajalište Ustavnog suda, prema kojem pravo na uvećanje plaće od 50 posto za rad na području posebne državne skrbi nastaje tek s nadnevkom razvrstavanja hrvatskog Podunavlja u jednu od skupina područja posebne državne skrbi, do kojeg je došlo tek 29. srpnja 2000. godine, izazvalo je i promjenu stajališta Vrhovnog suda i sudsku praksu općinskih i županijskih sudova te dovelo do pokretanja protuovrha zbog "stečenog bez osnove", na temelju kojih su sredstva koja su u sudskim postupcima zaposlenici na području hrvatskog Podunavlja ostvarili i utrošili u podizanje kvalitete života na tom području, sada morali vratiti uvećana za pripadajuće kamate i troškove sudskih postupaka, koja sredstava mnogi neće otplatiti za života.
Što vraćam - ne znam
- Do sada sam vratio oko 60 tisuća kuna, a što vraćam - ne znam. Ljudima koji su otišli u mirovinu još prije su počeli uskraćivati dio mirovine. Imamo čovjeka koji ima 1700 kuna mirovine i već sedam-osam godina uzimaju mu trećinu. U dom ne može, jer mu je kuća pod hipotekom, od čega da živi - pita jedan od zaposlenika kojemu je, na nesreću, isplaćen traženi iznos, a sada mora vratiti više nego dvostruko.
- Priča je počela još 1995., a sada je 2017. godina. Otkako je Hrvatski sabor donio odluku da se proglašavaju područja od posebne državne skrbi, gdje su nabrojani gradovi Ilok, Vukovar, Knin..., međutim Vladi RH naloženo je da odredi tko je u prvoj, a tko u drugoj kategoriji. Prva kategorija je nosila 50 posto uvećanja plaće, a druga 25 posto. Znači, rečeno je kako pravo imamo svakako, samo je trebalo vidjeti u kojoj smo kategoriji. Vlada je to očito propustila provesti četiri godine. Nismo dobivali ništa, a vratili smo se ovdje, pojašnjava naš sugovornik (podaci poznati redakciji). Sindikat je, kaže, išao s tužbama.
- Neki su sudovi bili manje opterećeni i brže su rješavali predmete pa je od nas ukupno 72, koliko je podnijelo tužbu, dvadeset i dvoje dobilo novac, a ostali su bili pred isplatom. Stiglo je to i do Vrhovnog suda koji je potvrdio odluke nižih instanci, međutim, Ustavni sud tada daje negativno mišljenje, Vrhovni sud ponovno presudi da imamo pravo, no kada je drugi put presuđeno u našu korist, oni su se sastali kao sudbeno vijeće Vrhovnog suda i donijeli odluku da će od tada negativno suditi. Došlo je do toga da mi, kojima je novac isplaćen, nakon dvije godine moramo vratiti taj novac, a to vam je bilo negdje 2006. godine, dok ga ostali nisu niti dobili. Kako je postupak bio nejasan, čekalo se još šest godina da bi pokrenuli ovrhu - priča zaposlenik.


Nismo lihvari

- U mom slučaju tužba je iznosila 46 tisuća kuna, koje sam trebao dobiti. Dobio sam 96 tisuća kuna plus 11 tisuća kuna za odvjetnika. Međutim, presuda u kojoj kažu da novac moram vratiti, gdje nema točnog izračuna, kaže da moram vratiti više od 200 tisuća kuna. To vam je 46 tisuća kuna uvećanja za zatezne kamate! Zamislite kolike su to godine i kolike zatezne kamate - priča naš sugovornik.
Pokušali su, kaže, pojasniti da nisu lihvari koji su taj novac oplodili, nego da su se vratili u ratom razrušeno područje, kuće je trebalo renovirati.
- Išli smo i do Vrhovnog suda, sve institucije, od predsjednice ondašnje vlade Jadranke Kosor, do predsjednika Vrhovnog suda koji nam je obećao da će to probati ispraviti, tada je Šuker bio ministar financija. Od toga nije bilo ništa, vlast se mijenjala, problem ostaje - kaže ogorčeni povratnik.
Vlada Zorana Milanovića, priča nas sugovornik, donijela je odluku koja kaže da se oslobađaju zakonskih zateznih kamata, što je trebalo biti riješeno putem Ministarstva financija.
- Događa se to da Ministarstvo financija to ne rješava godinu i pol dana, jer novac koji smo dobili pravno se naziva "stjecanje bez osnove", što znači da smo mi novac - ukrali iz proračuna! Možete li vjerovati? U Ministarstvu financija rekli su nam kako će o našem slučaju odlučivati u siječnju, navodno su u ponedjeljak imali sastanak gdje su nešto odlučili. Što, ne znamo još, ali su nam u tom ministarstvu rekli da će ubuduće o našem problemu s nama raspravljati Državno odvjetništvo - ogorčeno prepričava naš čitatelj.
Upit o ovome uputili smo Vladi RH, Ministarstvu uprave i Ministarstvu financija. Odgovor smo dobili jedino iz Ministarstva uprave, gdje su nam pojasnili kako je "prema Odluci o otpisu zakonskih zateznih kamata na potraživanje koja je Republika Hrvatska ostvarila prema zaposlenima na području hrvatskog Podunavlja na temelju pravomoćnih rješenja o protuovrsi radi povrata stečenog bez osnove (Narodne novine, broj 65/2015), za provedbu navedene Odluke nadležno je Ministarstvo financija".
Maja MUŠKIĆ


Suci ne moraju vratiti ništa?!

- "Pravna država", koja je u hrvatskom Podunavlju od svojih zaposlenika napravila "magarce" i brojne od njih odvela u dužničko ropstvo, pokazala je da i u svojoj nemilosti ima različita i diskriminirajuća mjerila. Naime, prema saznanjima Sindikata, protuovrhe nisu pokrenute u svim slučajevima "stečenog bez osnove", a među onima koji su ih pošteđeni nalaze se i pravosudni dužnosnici, suci, upozoravaju u Sindikatu državnih i lokalnih službenika i namještenika. Da je tome tako potvrđuje i naš sugovornik iz hrvatskog Podunavlja. "Suci koji su tužili državu dobili su po 250 tisuća kuna, nakon revizije njima nije naloženo da vrate novac. Do tada je mogla ići revizija samo na iznos iznad sto tisuća kuna. S druge strane, ljudi koji su dobili 80 tisuća kuna, dobili su nalog da vrate novac. To su slučajevi apsolutno suprotnog postupanja", upozorava naš sugovornik.


Novac nisu dobili, ali moraju vratiti novac za odvjetnika

- Imamo slučaj zaposlenika u Vukovaru gdje njih 50 nije dobilo novac, ali je od njih usmenim putem zamjenica državne odvjetnice zatražila da vrate iznos za odvjetnika. Naime, naš odvjetnik dobio je 500 tisuća kuna za troškove vođenja postupka. To je isplaćeno iz Proračuna RH, a ona je tražila da se taj iznos vrati. On iznosi oko 6000 kuna za svakog pojedinačno u startu, plus zatezne kamate. Jednako kao i mi koji smo dobili novac pa ga sad moramo vraćati, tako i oni koji ga još nisu dobili trebaju vratiti oko dvije tisuće eura, možete li to vjerovati - kaže povratnik u hrvatsko Podunavlje.
Očitovanje Vlade RH zatražili smo prije tjedan dana, osim što su potvrdili da su dobili naš upit, drugi odgovor od njih nije stigao


lihvarenje
ZATEZNE KAMATE VIŠE SU I OD 40.000 KUNA 

 

 

... za čitanje klikni na sliku 

Ispis   Pošalji na mail


Ponedjeljak, 13.02.2017.

24sata: DORH digao optužnicu protiv šefa HAKOM-a 

Ispis   Pošalji na mail


Petak, 10.02.2017.

NAZIV USKLAĐEN SA SADRŽAJENM
Uredba o poslovima i posebnim uvjetima rada u državnoj službi promijenila naziv

... za uvećanje klikni na sliku 

(SDLSN, 10. veljače 2017.) Uredbom o izmjenama Uredbe o poslovima i posebnim uvjetima rada u državnoj službi, objavljenoj u Narodnim novinama broj 2 od 4. siječnja ove godine, ovaj je podzakonski akt konačno dobio naziv koji je u skladu s njegovim sadržajem.
Naime, ovom se Uredbom ne utvrđuju, kako je to njezin dosadašnji naziv sugerirao, (svi) poslovi i posebni uvjeti rada u državnoj službi, već samo oni poslovi uz koje se vežu posebni uvjeti rada, zbog čega je Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH prigodom svake izmjene i dopune Uredbe upozoravao ne samo na sadržaj već i na sam naziv Uredbe.
Tako je i u očitovanju na posljednje izmjene Uredbe Sindikat napisao: „Kao i svaki puta dosad kad se očitujemo na izmjene Uredbe, skrećemo pozornost na to kako bi ona trebala nositi naziv „Uredba o poslovima s posebnim uvjetima rada u državnoj službi", budući da njome nisu obuhvaćeni svi poslovi u državnoj službi, već samo oni s posebnim uvjetima rada", s time da se ovoga puta upornost i dosljednost isplatila, budući da je člankom 1. posljednjih izmjena Uredbe utvrđeno kako se naziv Uredbe mijenja i glasi: „Uredba o poslovima s posebnim uvjetima rada u državnoj službi", petnaest godina nakon njezina donošenja 2002. godine.
Nakon ovog „uspjeha" Sindikat se nada kako će njegovo traženje da se i naziv Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, koji od 2003. godine više ne sadrži obveze, već samo prava državnih dužnosnika, uskladi sa sadržajem, posebice jer se iduće godine navršava 15 godina od kada su obveze prestale biti njegovom materijom i „preselile" se u Zakon o sprječavanju sukoba interesa. S. Kuhar

Pročitajte još...

Ispis   Pošalji na mail


Petak, 03.02.2017.

MIROVINSKI ZAKON NA VRBI SVIRALA

MORH pri odlasku u mirovinu diskriminira i - muškarce


Prema mirovinskom zakonu radnici i radnice koje imaju 41 godinu mirovinskog staža i napune 60 godina života, ostvaruju pravo na starosnu mirovinu bez ikakve penalizacije

Autor: Gabrijela Galić  

ZAGREB - Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) ponovo upozorava na diskriminaciju po dobi i spolu državnih službenika i namještenika kojima prestaje radni odnos u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama radi preustroja ili smanjenja snaga. 

Žene koje su »višak«, a stekle su uvjete za starosnu mirovinu u prijelaznom razdoblju, ne mogu dobiti poticajnu otpremninu već im pripada pravo na otpremninu u visini tri proračunske osnovice. Međutim, osim žena, Odlukom o visni otpremnina za državne službenike i namještenike MORH-a i Oružanih snaga, diskriminira se i određena kategorija njihovih kolega, odnosno muškarci koji su navršili 60 godina života i imaju 41 godinu staža osiguranja.

Naime, prema mirovinskom zakonu radnici i radnice koje imaju 41 godinu mirovinskog staža i napune 60 godina života, ostvaruju pravo na starosnu mirovinu bez ikakve penalizacije. U slučaju MORH-a i Oružanih snaga muškarci koji su prema toj zakonskoj odredbi stekli pravo na starosnu mirovinu, a trebali bi otići iz službe zbog preustroja ili smanjenja snaga, također umjesto poticajne otpremnine - 65 posto prosječne mjesečne plaće isplaćene u zadnja tri mjeseca za svaku godinu službe - primaju otpremninu u visini tri proračunske osnovice.

Stoga je službenički sindikat pravobraniteljici za ravnopravnost spolova ponovo uputio zahtjev za očitovanjem radi li se o diskriminaciji po dobu i spolu. U slučaju žena koje ne mogu ostvariti pravo na poticajnu otpremninu, jer im je mirovinskim zakonom dana mogućnost da u prijelaznom razdoblju u punu mirovinu idu prije navršenih 65 godina života, podsjeća sindikat riječ je o diskriminaciji i na temelju godina života i na temelju spola. U slučaju muškarca koji punu mirovinu stiču na osnovu dugogodišnjeg staža osiguranika, pak, riječ je o dobnoj diskriminaciji.

Službenički sindikat na nejednako postupanje u MORH-u i Oružanim snagama upozorio je još prije četiri godine, a pravobraniteljica je svojim očitovanjem tu diskriminaciju potvrdila. Prije tri godine jedna je službenica tužila MORH zbog moguće diskriminacije temeljem spola i dobi. U prvostupanjskom postupku presuđeno je u njenu korist. Županijski sud tu je presudu preinačio u korist poslodavca, nakon čeka je sindikat zatražio reviziju Vrhovnog suda koja se još čeka.

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 02.02.2017.

ZAHTJEV
Sindikat traži zaustavljanje ovrha nad službenicima u Podunavlju

Sindikat traži da Vlada utvrdi stvarno stanje glede sudskih postupaka koji su vođeni na području hrvatskog Podunavlja

 

(Direktno.hr, 2. veljače 2017.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske zatražio je u četvrtak da Vlada zaustavi ovrhe nad državnim i javnim službenicima i namještenicima u hrvatskom Podunavlju, od kojih država potražuje 

troškove parničnih postupaka i zateznih kamata, odnosno glavnice u postupcima zbog "stečenog bez osnove", tj. uvećanja plaća za rad na području posebne državne skrbi.

Sindikat u priopćenju predlaže da Vlada "razmotri posljedice nemilosrdnog pravosudnog postupanja prema službenicima i namještenicima hrvatskog Podunavlja, koji su povjerovali u bajku o radu na području posebne državne skrbi i pripadajućem pravu na uvećanje plaće, i razmisli o tome ne prazni li se Slavonija i zbog postupaka Vlade, a ne samo zbog recesije".

Sindikat tvrdi da su službenici i namještenici temeljem stajališta općinskih i županijskih sudova, te Vrhovnog suda dovedeni u zabludu kako, sukladno Zakonu o područjima posebne državne skrbi, imaju pravo na uvećanje plaće od 50 posto jer su se vratili i radili na području posebne državne skrbi, i to odmah nakon mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, odnosno prije nego što je Vlada to područje razvrstala u skupinu područja na kojima službenici i namještenici ostvaruju 50 posto uvećanja plaće.

Međutim, stajalište Ustavnog suda da pravo na uvećanje plaće od 50 posto nastaje tek s nadnevkom razvrstavanja hrvatskog Podunavlja u jednu od skupina područja posebne državne skrbi, do kojeg je došlo tek 29. srpnja 2000. godine, uzrokovalo je i promjenu stajališta Vrhovnog suda i sudsku praksu općinskih i županijskih sudova, te dovelo do pokretanja protuovrha zbog "stečenog bez osnove".

"Pravna država" koja je u hrvatskom Podunavlju od svojih zaposlenika napravila magarce i brojne od njih odvela u dužničko ropstvo pokazala je da i u svojoj nemilosti ima različita i diskriminirajuća mjerila jer protuovrhe nisu pokrenute u svim slučajevima "stečenog bez osnove", a među onima koji su ih pošteđeni su i pravosudni dužnosnici - suci, tvrdi sindikat.

Sindikat traži da Vlada utvrdi stvarno stanje glede sudskih postupaka koji su vođeni na području hrvatskog Podunavlja zbog ostvarivanja prava na uvećanje plaće, i to u pogledu njihova ishoda i posljedica koje su imali po osobe koje su ih pokrenule, a posebice glede okolnosti protiv koga jest, a protiv koga nije pokrenut postupak protuovrhe.

Jedna od mogućih mjera je i oprost dugova, odnosno parničnih troškova i kamata nastalih u sporovima s Hrvatskom, za koje najveću odgovornost snosi upravo ona sama, kaže se u priopćenju. 

 

OVRHE SLUŽBENIČKIH PLAĆA
SDLSN traži zaustavljanje ovrha u Hrvatskom Podunavlju

SDLSN predlaže da Vlada Republike Hrvatske razmotri posljedice nemilosrdnog pravosudnog postupanja prema građanima - službenicima i namještenicima Hrvatskog Podunavlja, koji su povjerovali u bajku o radu na području posebne državne skrbi i pripadajućem pravu na uvećanje plaće i razmisli o tome ne prazni li se Slavonija i zbog postupaka Vlade, a ne samo zbog recesije kojoj je izložena


(SDLSN, 2. veljače 2017.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske od 2008. godine ukazuje na nezavidan položaj hrvatskih građana - državnih i javnih službenika i namještenika u Hrvatskom Podunavlju, koji su pored činjenice da žive na prostoru na kojem niska gospodarska aktivnost ne osigurava novo zapošljavanje i ostanak mladih u ovom dijelu Hrvatske, izloženi pravosudnom „progonu" od strane vlasti, koji se sastoji u nemilosrdnom potraživanju troškova parničnih postupaka i zateznih kamata odnosno glavnice u postupcima protuovrhe zbog „stečenog bez osnove", tj. uvećanja plaće za rad na području posebne državne skrbi.
Podsjećamo, službenici i namještenici su temeljem stajališta općinskih i županijskih sudova te Vrhovnog suda dovedeni u zabludu kako, sukladno Zakonu o područjima posebne državne skrbi, imaju pravo na uvećanje plaće od 50 posto jer su se vratili i radili na području posebne državne skrbi - u Hrvatskom Podunavlju i to odmah nakon mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja odnosno prije nego što je Vlada to područje razvrstala u skupinu područja na kojima službenici i namještenici ostvaruju 50 posto uvećanja plaće.
Međutim, stajalište Ustavnog suda, prema kojem pravo na uvećanje plaće od 50 posto za rad na području posebne državne skrbi nastaje tek s nadnevkom razvrstavanja Hrvatskog Podunavlja u jednu od skupina područja posebne državne skrbi, do kojeg je došlo tek 29. srpnja 2000. godine, uzrokovalo je i promjenu stajališta Vrhovnog suda i sudsku praksu općinskih i županijskih sudova te dovelo do pokretanja protuovrha zbog „stečenog bez osnove", temeljem kojih su sredstva koja su u sudskim postupcima zaposlenici na području Hrvatskog Podunavlja ostvarili i utrošili u podizanje kvalitete života na tom području, sada morali vratiti uvećana za pripadajuće kamate i troškove sudskih postupaka, koja sredstava mnogi neće otplatiti za života.

... za uvećanje klikni na sliku 

No, „pravna država" koja je u Hrvatskom Podunavlju od svojih zaposlenika napravila „magarce" i brojne od njih odvela u dužničko ropstvo pokazala je da i u svojoj nemilosti ima različita i diskriminirajuća mjerila.
Naime, prema saznanjima Sindikata, protuovrhe nisu pokrenute u svim slučajevima „stečenog bez osnove", a među onima koji su ih pošteđeni nalaze se i pravosudni dužnosnici - suci.
Čak i u onim situacijama u kojima je Vlada, na inzistiranje Sindikata, odlučila poduzeti mjere u cilju olakšavanja odnosno otpisa zakonskih zateznih kamata, takve se mjere ne provode pa je tako Odluka o otpisu zakonskih zateznih kamata na potraživanja koja je Republika Hrvatska ostvarila prema zaposlenima na području Hrvatskog Podunavlja temeljem pravomoćnih rješenja o protuovrsi radi povrata stečenog bez osnove (NN 65/15) do danas ostala mrtvo slovo na papiru odnosno temeljem nje dosad nitko nije ostvario pravo na otpis kamata.
S time u svezi, Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika od Vlade Republike Hrvatske traži da utvrdi stvarno stanje glede sudskih postupaka koji su vođeni na području Hrvatskog Podunavlja zbog ostvarivanja prava na uvećanje plaće zbog rada na području posebne državne skrbi i to u pogledu njihovog ishoda i posljedica koje su imali po osobe koje su ih pokrenule, a posebice glede okolnosti protiv koga jest, a protiv koga nije pokrenut postupak protuovrhe.
Također, SDLSN predlaže da Vlada Republike Hrvatske razmotri posljedice nemilosrdnog pravosudnog postupanja prema građanima - službenicima i namještenicima Hrvatskog Podunavlja, koji su povjerovali u bajku o radu na području posebne državne skrbi i pripadajućem pravu na uvećanje plaće i razmisli o tome ne prazni li se Slavonija i zbog postupaka Vlade, a ne samo zbog recesije kojoj je izložena.
Jedna od mogućih mjera je i oprost dugova odnosno parničnih troškova i kamata nastalih u sporovima s Republikom Hrvatskom, za koje najveću odgovornost snosi upravo ona sama. S. Kuhar

Pročitajte još... 

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 31.01.2017.

OBJAVLJENA PRESUDA
HAKOM tužio sindikalnog povjerenika zbog klevete pa izgubio

Ovom presudom, kao i troškovima odvjetničkih društava koja zastupaju HAKOM u parnicama u kojima se Dražen Lučić obračunava s nepoćudnim radnicima koji se javno usuđuju kritizirati njegov „stil" rukovođenja, dobiva se slika agencije čijem ugledu najviše šteti upravo onaj koji u ime zaštite „ugleda" HAKOM-a tuži sve i svakoga


(SDLSN, 31. siječnja 2017.) Objavom nepravomoćne sudske presude Kaznenog suda u Zagrebu, bivša zaposlenica HAKOM-a Luca Gašpar Šako i sindikalni povjerenik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske u ovoj agenciji Pero Tabak oslobođeni su krivnje da su počinili kazneno djelo teškog sramoćenja i klevete koje je navodno moglo naštetiti časti i ugledu HAKOM-a.
Predsjednik Vijeća Dražen Lučić osobno je tijekom 2015. podignuo pet optužnih prijedloga u ime HAKOM-a protiv svojih radnika, dvije članice sindikata i sindikalnog povjerenika, da su svojim izjavama u Dnevniku HRT-a i TV emisiji Labirint sramotili i klevetali HAKOM.
Prva je tužba povučena tijekom procesa krajem 2016. godine. Petra Škof Mikulek je bila tužena zbog izjave u Dnevniku HRT-a: „U vrijeme kad ljudi kopaju po kontejnerima da prežive, oni meni plaćaju plaću da sjedim doma". Naime, nakon povratka s porodiljnog dopusta i učlanjenja u sindikat, poslodavac joj je Odlukom zabranio ulaz u poslovne prostorije, ali istodobno redovno isplaćivao polovicu plaće.

Osim podizanja tužbe, HAKOM je u reakciji na njezinu izjavu u javnost iznio privatne podatke o svojoj zaposlenici zbog kojih su nepravomoćno prekršajno kažnjeni HAKOM kao pravna osoba i Dražen Lučić kao odgovorna osoba s 31000 i 4000 kuna zbog kršenja Zakona o radu.  

Kako tužbe protiv drugo dvoje radnika Dražen Lučić nije htio povući, Sud je odlučio objediniti preostale četiri optužnice u jedan sudski postupak.
Iz Zapisnika s objave jedinstvene presude je razvidno kako Sud smatra da se većina od 12 inkriminiranih izjava odnosila osobno na predsjednika Vijeća Dražena Lučića i ravnatelja Maria Webera, a ne na HAKOM, što upućuje na to kako je Lučić koristio poziciju predsjednika Vijeća i HAKOM-ova financijska sredstva, kako bi sudski progonio nepoćudne radnike, u ovom slučaju članove sindikata i sindikalnog povjerenika.

Primjerice, sindikalnog povjerenika je teretio za izjavu: „U mojoj firmi neće nitko osnovati sindikat", koji je na pitanje novinarke „tko vam je to rekao", odgovorio: „Predsjednik Vijeća". I dok je Lučić u svom iskazu tvrdio da on to nije nikad rekao, u dokaznom postupku pribavljen je mail u kojem Lučić piše svojim vijećnicima: „Sindikalnih povjerenika još ima, no nemaju što tražiti u HAKOM-u, barem dok sam ja predsjednik".
Zanimljivo, Lučić je tužio sindikalnog povjerenika i za najavu priloga koju je izgovorila novinarka, a utužena je i rečenica „...osnivanje sindikata ... u HAKOM-u nije dopušteno ..." pa neka svatko nadopuni po želji, a Lucu Gašpar Šako je tužio zato što je, između ostalog, rekla „Ja nisam rođena da mene netko maltretira, nisam ja rob, a niti je netko moj vlasnik" te zato što je izjavila: „sve na kog se sumnjalo da je mogući član sindikata vršen je mobbing, šikanirani su, oduzimana su dosadanja prava".


Dovođenjem ove presude u vezu s prvostupanjskom presudom Prekršajnog suda u Zagrebu od 15. lipnja 2015. godine, kojom se potvrđuje kako su HAKOM odnosno predsjednik Vijeća Dražen Lučić i ravnatelj Mario Weber „pokušali i ostvarili zabranjeni nadzor nad utemeljenjem i djelovanjem sindikata", kao i troškovima odvjetničkih društava koja zastupaju HAKOM u parnicama u kojima se Dražen Lučić obračunava s radnicima koji se javno usuđuju kritizirati njegov „stil" rukovođenja, dobiva se slika agencije čijem ugledu najviše šteti upravo onaj koji u ime zaštite „ugleda" HAKOM-a tuži sve i svakoga. S. Kuhar 

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 31.01.2017.

STANJE FAKATA
Iako javnost ima drugačiji dojam, broj zaposlenih u javnom sektoru već pet godina rapidno pada


U ministarstvima, državnim upravama, pravosudnim tijelima godinama se smanjuje broj službenika i namještenika

ZAGREB - Broj zaposlenih u Hrvatskoj u javnom sektoru - ministarstvima, državnim upravnim organizacijama, središnjim državnim uredima, pravosudnim tijelima i drugome - i dalje je u upornom laganom padu. Taj se broj smanjuje godinama, a veće ubrzanje bilježi se u posljednjih pet godina.

Prema podacima objavljenim u »Statističkom prikazu«, publikaciji Ministarstva uprave, u javnom je sektoru posljednjega dana prošle godine bilo zaposleno 55.092 državna službenika i 4.032 namještenika, ukupno 59.124. To je za 643 zaposlena manje nego posljednjega dana 2015. godine.

Najviše je smanjen broj zaposlenih u apsolutnoj brojci tamo gdje ih je i najviše zaposleno - u ministarstvima. Ta je brojka u godinu dana smanjena za 379 zaposlenih i sada je službenika 41.409. Gledano u postotku znatno više je u 2016. godini smanjen broj zaposlenih namještenika u ministarstva, s 1.639 na 1.541.

Manji broj zaposlenih bilježi se u gotovo svim kategorijama. U državnim upravnim organizacijama je službenika i namještenika 44 manje nego lani (sada ih je 2.970). U središnjim državnim uredima ih je 214, što je 67 manje. U stručnim službama i uredima Vlade plaću iz proračuna prima 457 ljudi (prije 503).

Malo smanjenje zabilježeno je i u zaposlenima u uredima državne uprave u županijama, za 52. Broj zaposlenih službenika i namještenika prošle je godine malo povećan u Oružanim snagama, pravosudnim tijelama i ostalim državnim tijelima. U tim je kategorijama 24 zaposlenih više i sada ih je 10.147.

Prije 13 godina, u vrijeme početka prvog mandata Vlade Ive Sanadera zaposlenih je službenika i namještenika bilo 64.858. Taj broj se u dva mandata Vlade HDZ-a vrlo polagano smanjivao. Vlada Zorana Milanovića je na početku svog mandata, početkom 2012. godine zatekla 63.129 i u četiri godine postepno tu brojku smanjila za nešto manje od 3.500, a u pet je godina smanjena za 4.005 zaposlenih ili za 6,3 posto. Tihomir Ponoš

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 25.01.2017.

Osnovana sindikalna podružnica JVP Križevci


(SDLSN, 25. siječnja 2017.) Jučer je u Križevcima održana osnivačka skupština Sindikalne podružnice Javne vatrogasne postrojbe Križevci, na kojoj je za sindikalnog povjerenika izabran Marijan Sokolić, za zamjenika sindikalnog povjerenika Tomica Miklin i blagajnika podružnice Krešimir Prpić, dok Nadzorni odbor čine Miroslav Petračija, Slavko Gotić i Zoran Haban.
Osnivačkoj skupštini prisustvovali su predsjednik Odbora profesionalnih vatrogasaca Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH Drago Pranjić, sindikalni povjerenik JVP Koprivnica Marko Radotović i županijski povjerenik SDLSN u Koprivničko-križevačkoj županiji Božidar Turek, koji su novoj sindikalnoj podružnici i njezinom vodstvu zaželjeli mnogo uspjeha u radu i na promicanju statusa i prava iz rada križevačkih profesionalnih vatrogasaca.

Ispis   Pošalji na mail


«  ‹  [1] [2] [3] [4] [5]    »

Kliknite ovdje za arhivu novosti


SINDIKATI ZAGRMILI: Evo što imamo za reći o Svjetskom Danu socijalne pravde

SINDIKATI ZAGRMILI: Evo što imamo za reći o Svjetskom Danu socijalne pravde

NEZAVISNI SINDIKAT Autor: dnevno.hr Međunarodna organizacija rada donijela je u lipnju 2008. godine Deklaraciju o socijalnoj pravdi za pravednu globalizaciju. Deklaracija poseban naglasak stavlja na promicanje zaposlenosti, stvaranjem održivog institucionalnog i gospodarskog okruženja, poštivanje temeljnih načela prava na rad, promicanje socijalnog dijaloga i tripartizma te razvoj i jačanje mjera socijalne zaštite.

Opširnije

NHS postao punoljetan

NHS postao punoljetan

NHS - Prije točno 18 godina u Zagrebu su osnovani Nezavisni hrvatski sindikati. Svima koji čine Nezavisne hrvatske sindikate želimo sretnu 18. obljetnicu!

Opširnije

Ćorić zatražio da se odredbe iz kolektivnog ugovora primjenjuju do dogovora sa sindikatima

Ćorić zatražio da se odredbe iz kolektivnog ugovora primjenjuju do dogovora sa sindikatima

ZAPOSLENI U JAVNIM SLUŽBAMA NEĆE OSTATI NA VJETROMETINI (NOVI LIST) Ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić svjestan je, čini se, da sa sindikatima javnih službi neće dogovoriti sadržaj novog Temeljnog kolektivnog ugovora do 12. ožujka kada prestaje tromjesečna produžena primjena pravnih pravila iz isteklog TKU-a, ali i granskih kolektivnih ugovora.

Opširnije

Tko bi sve mogao u opći štrajk ovog proljeća?

Tko bi sve mogao u opći štrajk ovog proljeća?

UBRZANI SINDIKALNI PULS Autor: S. Srdoč (tportal.hr) Sprema li se u Hrvatskoj veliki štrajk javnih službi? Hoće li se željezničari, poštari i učitelji ugledati na svoje grčke, francuske ili talijanske kolege i obustaviti rad propadnu li pregovori sindikata i Vlade? Radnički problemi su nagomilani, a sindikalni vođa Vilim Ribić ovih dana govori o mogućem općem štrajku. Što kažu njegovi kolege sindikalisti? Kuha li se nešto na toj sceni, je li iluzorno očekivati sindikalno jedinstvo, baš kao što je nezamislivo da se zaposlenima u javnom sektoru štrajkom solidarnosti pridruže i zaposleni u privatnom sektoru, proizvodeći generalni štrajk u Hrvatskoj?

Opširnije

Hrvati za kredite dužni 117,6 milijardi kuna

Hrvati za kredite dužni 117,6 milijardi kuna

(POSLOVNI DNEVNIK) Ukupni stambeni krediti vezani za euro iznosili su krajem prosinca prošle godine 40,5 milijardi kuna, što je 4,7 milijardi kuna ili 13,2 posto više nego u istom mjesecu prethodne godine. Ukupni krediti stanovništva krajem prošle godine iznosili su, prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), 117,6 milijardi kuna te su prema kraju 2015. smanjeni za 5,5 posto, čime je nastavljen pad na godišnjoj razini, koji traje od srpnja 2015.

Opširnije

Vlada uvodi trošarine na obnovljive izvore energije

Vlada uvodi trošarine na obnovljive izvore energije

(HRT) Hoće li plin poskupjeti za 20%? Zašto Vlada liberalizira tržište? Može li država, koja većinu plina crpi iz vlastitih izvora, imati socijalnu cijenu tog energenta? Gosti emisije bili su: Ivan Vrdoljak, predsjednik HNS-a i bivši ministar gospodarstva; državni tajnik Ante Čikotić; Krešimir Sever, predsjednik NHS-a; Darko Horvatić, komentator HRT-a i Damir Škugor, direktor Službe trgovine prirodnim plinom Ine.

Opširnije

Svijet se mijenja iz temelja: Europski parlament izglasao Cetu

Svijet se mijenja iz temelja: Europski parlament izglasao Cetu

SLOBODNA TRGOVINA Zastupnici u Europskom parlamentu u srijedu su podržali ratifikaciju Sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma (CETA), koji bi trebao povećati razmjenu usluga, robe i ulaganja između Kanade i EU-a i ukinuti gotovo sve carine u trgovini između dvije strane

Opširnije

Bernardić: SDP obnavlja dijalog sa sindikatima

Bernardić: SDP obnavlja dijalog sa sindikatima

SASTANAK SA SINDIKALISTIMA »Svi komunikacijski kanali u zemlji su još od Zorana Milanovića pokidani. Postojeća vlast je tvrdila da će ih obnoviti, međutim već sad zadnji primjeri pokazuju da je to bila prazna priča. Pogotovo ovaj primjer s aktivnom politikom zapošljavanja i 'SOR-ovcima'. To je politika protivna nacionalnim interesima jer i dalje tjera ljude van iz zemlje i pogoduje iseljavanju, a nema težeg i većeg problema u Hrvatskoj«, poručio je Ribić

Opširnije

Privatizacija javnih usluga i multinacionalne koje mogu tužiti državu...što se zamjera trgovinskom sporazumu CETA između Eu i Kanade?

Privatizacija javnih usluga i multinacionalne koje mogu tužiti državu...što se zamjera trgovinskom sporazumu CETA između Eu i Kanade?

SLOBODNA TRGOVINA Vijesti.hr CETA-u bi Europski parlament trebao izglasati u srijedu, a nakon toga ide na glasanje u svaki državni parlament. Europski parlament bi u srijedu 15. veljače trebao izglasati trgovinski sporazum između Europske unije i Kanade imena CEFTA.

Opširnije

Ostvare li se prognoze, rast BDP-a bio bi najveći od 2007.

Ostvare li se prognoze, rast BDP-a bio bi najveći od 2007.

Poslovni.hr/Hina Najveći je rast ove godine predviđen za Rumunjsku, 4,4 posto, zatim Maltu, 4 posto, i Luksemburg, 3,8 posto. (POSLOVNI DNEVNIK) Povećanje procjene rasta hrvatskog gospodarstva od strane Europske komisije na 3,1 posto u ovoj godini nije iznenadilo domaće analitičare, koji također očekuju rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od oko 3 posto, što bi bio njegov najveći rast od 2007. godine.

Opširnije

Minimalne plaće na istoku EU-a manje od 500, na sjeverozapadu veće od 1.000 eura

Minimalne plaće na istoku EU-a manje od 500, na sjeverozapadu veće od 1.000 eura

(HRT) Minimalne plaće u članicama Europske unije kreću se u širokom rasponu, od onih u mjesečnom iznosu manjem od 500 eura u zemljama na istoku Unije, uključujući i Hrvatsku, do onih daleko većih od 1.000 eura u sjeverozapadnim članicama, pokazuju podaci Eurostata.

Opširnije

SINDIKATI UPOZORAVAJU: 100 dana od Vlade i 100 dana do lokalnih izbora - Mladi u raljama političara

SINDIKATI UPOZORAVAJU: 100 dana od Vlade i 100 dana do lokalnih izbora - Mladi u raljama političara

Piše: PolitikaPlus U Hrvatskoj, kao da vanjske evaluacije mjera aktivne politike zapošljavanja (APZ) nije ni bilo. Umjesto ograničavanja mjere pod nazivom Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (SOR), radi smanjenja negativnih makroučinaka po hrvatsko, relativno malo tržište rada, i radi sprječavanja istiskivanja svih drugih oblika ulazaka na tržište rada i očuvanja pripravništva, kao i isključivanje iz profesija onih mladih koji si ne mogu priuštiti raditi godinu i više dana za tako malu naknadu, što preporučuje Vanjska evaluacija, mjera se širi na nove korisnike!

Opširnije

Visoka cijena jeftine mode: njihov život je minimalac od 677 kuna

Visoka cijena jeftine mode: njihov život je minimalac od 677 kuna

KROJAČNICE NA RUBU SVIJETA Autor: Davorka Grenac Nakon Kine Bangladeš je druga najveća krojačnica na svijetu za globalne američke i europske modne lance poput Zare, H&M-a i Gapa. Minimalac njihovih švelja je 677 kuna. Najnoviji štrajkovi u više od 60 tekstilnih tvornica i uhićenja sindikalaca pokazuju da su uvjeti rada strašni, a ono što se događa pobunjenim radnicama još strašnije

Opširnije

Izbavljenje prekarijata: 2,8 milijuna mladih Europljana dobilo posao na neodređeno

Izbavljenje prekarijata: 2,8 milijuna mladih Europljana dobilo posao na neodređeno

Autor: Lider Prema tromjesečnom pregledu stanja zapošljavanja i socijalne situacije u EU, broj nezaposlenih smanjio se za 1,8 milijuna u odnosu na prethodnu godinu, odnosno za 1,3 milijuna u europodručju. Također, raste broj zaposlenihkoji imaju ugovor na neodređeno vrijeme za 1,8 posto. Taj broj predstavlja povećanje od 2,8 milijuna zaposlenih. Najznačajniji pad broja nezaposlenih vidljiv je među mlađim dobnim skupinama.

Opširnije

Umjesto Uprave HZZ-a o evidenciji nezaposlenih i isplati naknada odlučivat će – ministar rada

Umjesto Uprave HZZ-a o evidenciji nezaposlenih i isplati naknada odlučivat će – ministar rada

RAZVLAŠĆIVANJE ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE Autor: Gabrijela Galić »Neprihvatljiv pokušaj potpunog poništavanja napora prethodnih generacija«, kažu u sindikatima, ocjenjujući sve skupa centralizacijom odlučivanja u rukama izvršne vlasti

Opširnije

» arhiva vijesti NHS-a

Postani član sindikata, neovisno o boji očiju, rodu, spolu, političkom uvjerenju, vjeri i svjetonazoru. 

Budi član ili postani superheroj - sindikalni povjerenik.

Ako Ti se ne sviđa SDLSN uđi u STPRM ili GŠMNT, ali nemoj stajati po strani kad se odlučuje o Tvojim pravima i poslu. 

 

 

 

 

Anketa

U 2017. godini očekujem...

Povjereništva

Prijavite se na našu mailing listu i primajte obavijesti sa stranica SDLSN-a.



Mailing lista Povjereništva
Pošalji link prijatelju

SDLSN: Naslovnica

Vaše ime i prezime: *
Vaša email adresa: *
Email adresa prijatelja: *
Poruka:
* obavezna polja