SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

NOVINARSKI PROFESIONALIZAM

Jesu li novinari javnost ili joj samo služe?


(SDLSN, 20. srpnja 2018.) KOMENTAR Sinoć se u središnjoj informativnoj emisiji jedne privatne medijske kuće ministar uprave Lovro Kuščević našao pod vatrom „opravdano“ ljutog i nervoznog novinara, koji ga je pozivao na red zbog obnove državnog voznog parka, nedostatka reformi i premalog broja otkaza u državnoj službi.

Novinarski agresivac je pri tome koristio „ja“ formu i pitanja postavljao kao da je državni dužnosnik s kojim je razgovarao došao u njegovu autorsku emisiju, poput „,…ajmo mi da vi meni objasnite, kako to da ste uspjeli prokockati,…“ ili „Nemam problem da socijalni radnici, carina, financije imaju aute srednje klase,…“ pa se logično (ako logika još uvijek vrijedi u medijskom prostoru) nameće pitanje je li ministar tamo bio zbog njega ili javnosti koja ima pravo znati kako državna administracija funkcionira.

Pri tome je vrsni novinarski profesionalac ukazivao na nepravdu da on u privatnom sektoru radi po Zakonu o radu, a državni službenici po posebnim propisima pa onda zbog toga ne mogu dobiti otkaz čak i ako su neprofesionalni.

No, je li način na koji je on obavljao svoju časnu novinarsku službu profesionalan? Može li novinar u jednoj središnjoj informativnoj emisiji poistovjećivati samoga sebe s javnošću čiji interes predstavlja? Je li ulični rječnik kojim se služio u razgovoru standard koji promiče medijska kuća u kojoj je zaposlen?

Inače, u medijima se svakodnevno ponavljaju pritužbe na skupu, golemu i neučinkovitu administraciju, ali nas istovremeno ti isti mediji zasipaju medijskim uratcima u kojima se novinarski „profesionalci“, za ovu priliku neka to budu Tomislav i Marija, razgovaraju pred našim očima i ušima na način da prvo Tomislav pročita na „blesimetru“ vijest zbog koje onda razgovara s Marijom koja, zato što nema „blesimetar“, izmuca tu istu vijest u formi odgovora i zatim najavi prilog koji je o tome ranije snimila, kao da to nije mogao odmah Tomislav učiniti.

Primjer vrhunskog novinarskog profesionalizma je i javljanje „reportera“ ispred zgrada državnih tijela ili sudova pri čemu novinar ne stoji na mjestu već hoda prema kameri, kako bi izdramatizirao besmislenost i nedostatak sadržaja vlastitog javljanja i postojanja u tom medijskom trenutku. Pri takvim javljanjima dodatna novinarska „težina“ postiže se ako se Marija ili Zdeslav jave s kišobranom u ruci ili po mraku.

Na kraju, ako državni službenik, sukladno Etičkom kodeksu, u odnosu prema građanima mora postupati profesionalno, nepristrano i pristojno, zar i novinar profesionalac ne bi u razgovoru koji se vodi na televiziji trebao biti pristojan i staložen. S. Kuhar

DRŽAVA PO STAROM

Povratak u stvarnost: Država nabavlja 1.000 novih vozila za 220 milijuna kuna


Damira Gregoret

Doznajemo zašto se i ovaj put traže primjerci od dvjestotinjak konjskih snaga i s posebnim paketima opreme

 

(VIJESTI.hr, 19. srpnja 2018.) Nogometna rapsodija je završila, pa dobrodošli u stvarnost. Država natječajem nabavlja 1.000 novih automobila za gotovo 220 milijuna kuna. Dobit će ih službenici u većini ministarstava, te nekim zavodima i državnim uredima. Novi auti se, objašnjava odgovorni državni ured, nabavljaju jer sadašnjima ističe petogodišnji najam.

Dok se ministri čude, obnavlja se vozni park državnih službenika i njihovih ministarstava, Vlade i Sabora. Za 220 milijuna proračunskih kuna država nabavlja 1.000 novih automobila. Među njima i 12 luksuznih limuzina uglavnom za pratnju stranih delegacija.

"To sam vidio danas članak. Da vam budem iskren, ja tu javnu nabavu kao takvu osobno još nismo ovoga sve prokomentirali. Ali vi znate i sami uvijek kada su javne nabave, naravno posebno automobili, onda naravno imamo pitanja takve vrste", kratko je komentirao ministar financija Zdravko Marić.

Ured za središnju javnu nabavu je u prethodna dva mjeseca raspisao pet natječaja jer je postojećima istekao leasing. Uvjeravaju da je automobila manje, da su uštedjeli objedinjenom nabavom, ali i da dodatnu uštedu treba odobriti Vlada.

“Ne postoji jeftiniji način jer se rade analize i studije koji je od ovih načina opravdan prema smjernicama za korištenje voznog parka koji je vlada donijela kao i ovu odluku o načinu nabavke u lipnju prošle godine", kazao je Ivan Bubić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za središnju javnu nabavu.

Iako se vozila nabavljaju za državne službenike gotovo svih ministarstava jedino Murganić priznaje da je njihovih 120.

"Mislim da je to zaista potpuno, što se tiče našeg ministarstva, opravdano. Vi znate da je na terenu, terenski rad, odlazak do korisnika, pogotovo starijih, napuštenih, u našim dislociranim staračkim, samačkim domaćinstvima po selima jedino osobnim automobilima moguć. Stojim iza toga u potpunosti", smatra ministrica demografije Nada Murganić.

Od 1000 novih vozila, 530 je osobnih automobila, dok su ostalo dostavna i kombinirana vozila.

"Država mora funkcionirati i ti ljudi koji rade odgovorne poslove moraju imati adekvatne automobile", izjavio je Boris Pleša, Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika.

"Kad za njih planira potrošiti toliko novaca svakako se moramo zapitati je li moglo manje, je li moglo jeftinije, a vjerujemo da je i jedno i drugo i da se u ovim uvjetima ni Vlada ne treba do te mjere razbacivati", kazao je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Nijedna Vlada do sada razbacivanje, kojeg je bilo, nije priznala - dapače. A i sada su na to pitanje osjetljivi iako je samo u proteklih osam godina na njihove automobile potrošeno 750 milijuna kuna - dovoljno za gradnju šest modernih škola.

Nije to jedini ljetni trošak Vlade. U Banskim dvorima u jeku je rekonstrukcija, ali ne ministara već sobe u kojoj svaki tjedan zasjedaju. Koliko će to građani platiti?

Četiri milijuna i sto tisuća kuna i to bez PDV-a. Iz prostorije je već sve izneseno te bi sutra trebali krenuti radovi. Što oni radovi na uređenju, što konzervatorski radovi s obzirom na to da se radi o spomeniku nulte kategorije. Više doznajte u ostatku priloga.​

Veliki posao: Pezićev HOK preoteo CO-u državne službenike


Ana Blašković

(POSLOVNI DNEVNIK, 19. srpnja 2018.) Prema natječajnoj dokumentaciji, riječ je o zaposlenicima kojima država plaća isplaćuje iz proračuna, ali i izvan njega: zaposlenicima ministarstava, državnim uredima i lokalnim uredima, pravosudnim tijelima, agencijama, zavodima, ustanovama u zdravstvu i socijalnoj skrbi, obrazovanju, znanosti i kulturi.

HOK osiguranje preotelo je tržišnom lideru Croatia osiguranju unosan posao s državom; ugovor o osiguranju od nezgode za oko 200.000 zaposlenika kojima država isplaćuje plaće. Država je vrijednost posla procijenila na 18 milijuna kuna, a HOK je dao ekonomski najisplativiju ponudu od 12,9 milijuna kuna (PDV se ne plaća na osiguranje) te na natječaju iza sebe ostavio Croatia osiguranje, Allianz i Uniqu.

Premda je natječaj raspisan još u prosincu prošle godine, njegov se završetak protegnuo duboko u 2018. Izbor je okončan 15. ožujka, a da ih od 1. srpnja više neće osiguravati Croatia već HOK, svoje članove je obavijestio Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH.
 Odluka o izboru HOK-a bila bi još tek još jedna poslovna priča da nije riječ o kompaniji koja drži 2,2 posto tržišnog kolača, i da, slučajno ili ne, Croatia osiguranje nije u vlasništvu rovinjskog Adrisa koji se žestoko protivio nagodbi u Agrokoru. Uoči pregovora o nagodbi iz same Vlade su, podsjetimo, više puta stizale ocjene da oni koji su protiv nagodbe pokušavaju srušiti Vladu. “Kad sam vidio, iznenadila me odluka”, kazao je Poslovnom dnevniku predsjednik Sindikata Boris Pleša.

“No, moram biti iskren, nisam duboko išao u tu temu. Za nas je najvažnije da ljudi imaju osiguranje”, kaže Pleša. A koliko će državnih službenika biti osigurano nije jasno. U tenderu je država tražila računice za oko 200.000 zaposlenika, a da bi se konačna brojka utvrdila prilikom potpisivanja ugovora. Takav je pristup zbunio osiguravatelje i neizvjesnim učinio računice jer se prethodno baratalo s brojkom od oko 40.000 zaposlenih. Sam Pleša kaže da ni u Sindikatu nemaju pouzdane podatke o broju državnih službenika jer nisu svi članovi sindikata, no da se brojka kreće između 55.000 i 60.000.

Prema natječajnoj dokumentaciji, riječ je o zaposlenicima kojima država plaća isplaćuje iz proračuna, ali i izvan njega: zaposlenicima ministarstava, državnim uredima i lokalnim uredima, pravosudnim tijelima, agencijama, zavodima, ustanovama u zdravstvu i socijalnoj skrbi, obrazovanju, znanosti i kulturi. Tu su i oni iz osnovnih i srednjih škola i domova, vatrogasci, zaposlenici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje te Zavoda za zapošljavanje...

Njih će poslodavac u naredne dvije godine osigurati od nezgode na radnom mjestu i izvan njega i to za trajni 100-postotni invaliditet na najmanje 60.000 kuna, smrt uslijed nezgode na 30.000 kuna te smrt uslijed bolesti na 15.000 kuna. Od ponuditelja se traži i doza “poštenja” pri isplati šteta; u slučaju da broj utuženja šteta bude veći od 7 posto (prosjek na tržištu je oko 1%) država ima pravo raskinuti ugovor.

Da je bila borba na natječaju za taj posao ilustrira tijek tendera na kojem su se tražila čak tri objašnjenja, a od HOK-a nadopuna dokumentacije, preslike ugovora s drugim tvrtkama (Saponia, Brodomerkur, Luka Ploče, Blitz Cinestar, Splitska banka) pa čak i potvrda Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) da HOK ima sve dozvole. Inače, HOK osiguranje u 100-postotnom je vlasništvu tvrtke Zodaks. Premda se ranije kao osnivač Zodaksa u sudskom registru navodio i Danko Ćorić, vlasnik Super sport kladionica, Hrvoje Pezić od veljače ove godine jedini je osnivač.

Ključno je pitanje kako je HOK mogao dati ekonomski bolju ponudu od 15 puta veće Croatije, i ostalih. Usporedbe radi, Allianza je za posao koji je država cijenila 18 milijuna kuna, ponudio 19,87 milijuna kuna, Uniqa 14,3 milijuna, a CO 13,39 milijuna kuna. Budući da je u tenderu država propisala raspone osiguranja - za trajni invaliditet od 60.000 do 72.000 kuna, za smrt uslijed nezgode od 30.000 do 36.000 te smrt uslijed bolesti od 15.000 do 18.000 kuna, police nisu u potpunosti usporedive. Zbog toga su ponude bodovane, a najveći ponder nosila je cijena.

Upućeni u problematiku smatraju da nije pitanje kako je mali HOK pobijedio Croatiju za 480.000 kuna, već kako su aktuari u Allianzu vrijednost posla procijenili na gotovo 7 milijuna kuna više od pobjedničke ponude. “Ekonomija obujma je bitna kod osiguravatelja, ali nije uvijek presudna. Sve ovisi o procjeni rizičnosti od aktuara do aktuara, a naravno nije isto izračunavate li rizik za 200.000 ljudi pa ga realno smanjite na 50-ak tisuća”, kaže naš izvor koji je želio ostati anoniman.

Prema podacima Hrvatskog ureda za osiguranje za lipanj, Croatia je lider s oko 32 posto ukupnog tržišta osiguranja, Allianz ima blizu 12 posto, Uniqa 5,3, a HOK 2,2 posto. Za osiguranje od nezgode u pola ove godine uplaćeno je 254 milijuna kuna premije, 15-ak više nego lani.

OSIGURANJE OD NEZGODE

CROATIA OSIGURANJE više ne osigurava korisnike državnog proračuna, HOK novi osiguravatelj


(SDLSN, 17. srpnja 2018.) CROATIA OSIGURANJE, koje je s Ministarstvom financija sklopilo sve dosadašnje police osiguranja korisnika državnog proračuna, više nije osiguravatelj zaposlenika tijela državne uprave, javnih službi, vatrogasnih postrojbi, HZMO i HZZ, već je to od 1. srpnja ove godine HOK osiguranje.

Do promjene osiguravatelja došlo je temeljem provedenog otvorenog postupka javne nabave za nabavu usluge kolektivnog osiguranja od posljedica nesretnog slučaja, u kojem je naručitelj – Središnji državni ured za središnju javnu nabavu, odabrao ponudu odabranog ponuditelja HOK osiguranje d.d..

Nova Polica osiguranja od nezgode obuhvaća neobično razdoblje – „30.06.2018. u 24:00 sata“ do „31.12.2018. u 24:00 sata“, za razliku od dosadašnjih polica koje su počele teći s novim danom i 00:00 sati, ali to u praksi ne bi trebalo izazvati probleme, kao što ni promjena osiguravatelja ne bi smjela dovesti u pitanje preuzete obveze poslodavca – Republike Hrvatske da, sukladno kolektivnom ugovoru kolektivno osigura zaposlenike od posljedica nesretnog slučaja za vrijeme obavljanja službe, odnosno rada, kao i u slobodnom vremenu, tijekom 24 sata.


Pročitajte još…

 

HVALA VATRENI! PONOSNI SMO, PONOSNI!

„MIŠLJENJA“ DRŽAVNIH TIJELA

MRMS osporava pravo osnivanja radničkih vijeća za više od 13000 zaposlenika lokalne samouprave

... za uvećanje klikni na sliku

 

(SDLSN, 4. srpnja 2018.) Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava dostavilo je ovih dana Sindikatu državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske očitovanje kojim se dovodi u pitanje pravo na osnivanje radničkih vijeća u upravnim tijelima jedinica lokalne samouprave te Sindikat upućuje da se, u svezi s mogućnošću osnivanja radničkih vijeća u jedinicama lokalne samouprave, obrati Ministarstvu uprave.

Osim što je ministarstvo nadležno za tumačenje Zakona o radu, kojim se uređuje materija osnivanja i djelovanja radničkih vijeća, na ovaj način lopticu prebacilo ministarstvu nadležnom za službeničke odnose, postavlja se i pitanje može li se u pravnom prometu za čak 576 jedinica lokalne i područne samouprave, ne znati imaju li zaposleni u njima pravo osnivati radnička vijeća ili ne, odnosno pitanje kvalitete propisa koji osnivanje radničkih vijeća prepuštaju ekstenzivnim pravnim stajalištima pojedinih državnih tijela.

Naime, Zakonom o radu osnivanje radničkih vijeća zapriječeno je samo radnicima zaposlenima kod poslodavca koji zapošljava manje od dvadeset radnika i zaposlenima u tijelima državne uprave.

U praksi jedinice lokalne samouprave u pravilu se savjetuju sa sindikalnim povjerenicima u ulozi radničkog vijeća kada je u pitanju donošenje općih akata (pravilnika o unutarnjem redu, pravilnika o radu i dr.), a u slučaju nepoštivanja obveze savjetovanja prije donošenja odluka važnih za položaj zaposlenika postoje i brojni primjeri iz sudske prakse, odnosno presude kojima se ukidaju akti županija, gradova i općina koji nisu donijeti uz prethodno savjetovanje sa sindikalnim povjerenikom u ulozi radničkog vijeća.

... za uvećanje klikni na sliku

 

Međutim, očitovanjem Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, kao nositelja izrade Zakona o radu i uz Hrvatski sabor koji ga je donio svakako najpozvanijeg tijela za njegovo tumačenje, dovedena je u pitanje primjena odredbi koje se odnose na prava i ovlasti radničkih vijeća u jedinicama lokalne samouprave jer, ako se u njima ne mogu osnivati radnička vijeća, kako se onda mogu konzumirati prava i ovlasti koja ona imaju.

Drugim riječima, ako sindikalno organizirani radnici kod poslodavca koji nema dvadeset zaposlenih ili zaposleni u tijelima državne uprave ne mogu konzumirati pravo na savjetovanje sa sindikalnim povjerenikom u ulozi radničkog vijeća, takvo pravo ne mogu imati ni sindikalno organizirani službenici i namještenici županije, grada i općine, ukoliko se u njima ne mogu osnivati radnička vijeća.

Sindikat se stoga pita kako je moguće da nadležna državna tijela o pravu osnivanja radničkih vijeća više od 13000 zaposlenika u županijama, gradovima i općinama lamentiraju u očitovanjima sumnjive pravne vrijednosti i težine, ali svoja pravna stajališta nisu iznosila ili ih bila svjesna kada se donosio Zakon o radu, na način da u njemu napišu kako se i kad su oni u pitanju radi o zaposlenicima koji ne mogu osnivati radnička vijeća.

Nije li čudno da u istoj državi ministarstvo nadležno za rad „misli“ kako zaposleni u lokalnoj samoupravi nemaju pravo na osnivanje radničkih vijeća, dok im istovremeno pravosudna tijela priznaju pravo na konzumiranje ovlasti radničkih vijeća koje proizlazi iz mogućnosti njihovog osnivanja i drži da konačno mišljenje o pravu na osnivanje radničkog vijeća službenika i namještenika jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave treba odlučiti Ministarstvo uprave. S. Kuhar

SUDSKA NAGODBA

Sindikalni povjerenik HAKOM-a nakon otkaza vraćen na posao


(SDLSN, 20. lipnja 2018.) Novo vijeće HAKOM-a sklopilo je pred Općinskim sudom u Zagrebu sudsku nagodbu kojom se Pero Tabak, sindikalni povjerenik sindikalne podružnice HAKOM Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH, vraća na posao te da otkaz, koji mu je uručen 30. studenoga 2017. godine na kraju mandata prethodnog Vijeća, ne proizvodi nikakve pravne učinke pa mu stoga radni odnos nije ni prestao.

Ranije je Županijski sud u Dubrovniku, 21. svibnja 2018. godien, pravomoćno presudio da su Luca Gašpar Šako i Pero Tabak oslobođeni optužbi radi navodno izrečenih kleveta i sramoćenja zbog koji ih je HAKOM privatno tužio, i to u četiri navrata pa su potom objedinjene u jednu tužbu na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu.

Podsjetimo, bivši predsjednik Vijeća Dražen Lučić u ime HAKOM-a tužio je više svojih radnika, ali i medija, udruga, pa čak i renomiranog sudskog vještaka, da su svojim izjavama u medijima „mogli naškoditi časti i ugledu HAKOM“ navodnim klevetama i famoznim sramoćenjem, iako su samo iznosili činjenice o stanju u HAKOM-u.

Tako su sindikalni povjerenik i sindikalne članice bili primorani godinama na sudu braniti se što su, primjerice za HTV izjavili, da „…osnivanje sindikata…u HAKOM-u nije dopušteno…“ i to usprkos činjenici da je sud presudio da su HAKOM, ravnatelj i predsjednik Vijeća krivi jer su „pokušali i ostvarili zabranjeni nadzor nad utemeljenjem i djelovanjem sindikata“. Čak je sindikalni povjerenik bio tužen za klevetničku izjavu koju nije ni izgovorio u prilogu, što je potvrdila sama novinarka na suđenju budući da je ona izgovorila i napisala tu izjavu.

Vjerujemo da je novo Vijeće na čelu s Tonkom Obuljenom čvrsto odlučilo da ovakav progon sindikalnih članova i povjerenika više nikad neće biti moguć u HAKOM-u, kao i da će sudskim nagodbama riješiti brojne sudske postupke koje su podignuli članovi sindikata zbog uznemiravanja i diskriminacije temeljem članstva u sindikatu.

 

Pročitajte još...

 

Miran Gosta novi je vršitelj dužnosti ravnatelja HAKOM-a


Dražen Tomić 

(ICT Business, 19. lipnja 2018,) Vijeće HAKOM-a na jučerašnjoj je sjednici dalo povjerenje magistru znanosti Miranu Gosti za vršitelja dužnosti ravnatelja stručne službe HAKOM-a.

Miran Gosta, izvrsno poznaje kretanja, prilike i izazove na tržištu elektroničkih komunikacija te je stručnjak s više od petnaest godina iskustva u regulatornim poslovima. Organizacijske vještine je pokazao u brojnim projektima, među ostalim sudjelovao je u provedbi prelaska na digitalno televizijsko odašiljanje, pripremi i provedbi projekata koji se financiraju iz EU fondova, te osobito u međunarodnim pregovorima oko raspodjele RF spektra.

Mario Weber razriješen je s mjesta ravnatelja sukladno članku 11. stavku 1. točki 3. Zakona o elektroničkim komunikacijama.

Sukladno propisima, Vijeće HAKOM-a raspisat će u roku od 30 dana javni natječaj za imenovanje ravnatelja HAKOM-a.

 

Mario Weber razriješen dužnosti ravnatelja HAKOM-a

 ... za otvaranje dokumenta klikni na sliku

 

(SDLSN, 19. lipnja 2018.) Upravno Vijeće Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti danas je na redovnoj sjednici razriješilo dužnosti ravnatelja Agencije mr. sc. Maria Webera i imenovalo vršitelja dužnosti mr. sc. Mirana Gostu.

Mariu Weberu je ovo bio drugi mandat na koji ga je krajem prošle godine izabralo staro Vijeće nakon što ga je sud pravomoćno osudio da je zabranio rada sindikata u HAKOM-u. K tome je vodio brojne radne sporove sa članovima sindikata, a kada bi spor pravomoćno izgubio, pa trebao platiti odštetu i vratiti radnika na radno mjesto, on bi hladno odlučio ponovo dati novi otkaz po istoj osnovi.

Novo Vijeće na čelu s predsjednikom Tonkom Obuljenom razriješilo je starog ravnatelja te time na simboličkoj razini pokazalo da neće tolerirati takva neustavna i nezakonita postupanja u HAKOM-u. Za vršitelja dužnosti izabran je Miran Gosta, radnik koji je od osnivanja radio u HAKOM-u i koji je na svom primjeru osjetio uznemiravanje i diskriminaciju koja je vladala HAKOM-om posljednjih godina.

 

Uspostava socijalnog dijaloga

 

Podsjetimo, SDLSN je u više navrata obavještavao Vladu i Hrvatski sabor da u HAKOM-u, pravnoj osobi s javnim ovlastima, odgovorne osobe od veljače 2014. godine ne žele uspostaviti socijalni dijalog sa sindikatom, a članove sindikata uznemiravaju i diskriminiraju na bezbroj načina.

Kao nedvojben dokaz o zabrani sindikata je prvostupanjska presuda od 15. lipnja 2015. te pravomoćna presuda od 25. siejčnja 2017. godine kojom su osuđeni, kako HAKOM, tako osobno ravnatelj Mario Weber i predsjednik Vijeća Dražen Lučić jer su „pokušali i ostvarili zabranjeni nadzor nad ustrojem i djelovanjem sindikata“ te morali platiti pedesetak tisuća kuna ne računajući ostale odvjetničke i druge troškove vezane za ustavnu tužbu koju je Ustavni sud 4. listopada .2017. godine odbio u cijelosti.

Posebice je indikativno što je nakon tih konačnih presuda suda, treće osuđeni Dražen Lučić, predsjednik Vijeća HAKOM-a, ponovo potpisao ugovor o radu s drugoosuđenim Mariom Weberom, kako bi i u drugom mandatu bio ravnatelj prvo osuđenog HAKOM-a, a sindikalnom povjereniku su na kraju mandata starog Vijeća uručili otkaz ugovora o radu skrivljen ponašanjem radnika. Za ilustraciju navedimo i da su od ukupno 6 otkaza u HAKOM-u svih 6 dobili članovi sindikata.

Stoga će sindikat obzirom na ove novonastale promjene ponovo ponuditi uspostavu socijalnog dijaloga s novim rukovodstvom HAKOM-a.

Sindikat tvrdi: ‘Sisačka gradonačelnica bez kontrole vrijeđa i etiketira – dokad?’

(Narod.hr, 18. lipnja 2018.) “Živopisna gradonačelnica Grada Siska, Kristina Ikić Baniček, nastavlja s vrijeđanjem, prozivanjem i etiketiranjem svojih političkih neistomišljenika i svih drugih koji se ne uklapaju u njezinu viziju Grada Siska, kao grada u kojem svojom političkom providnošću i milošću dijeli dobro od zla i noć od dana”, tvrde iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske čiju reakciju prenosimo u cijelosti.

Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća Ikić Baniček je tako na vijećničko pitanje o odlasku službenika iz gradske uprave Grada Siska, službenike koji su promijenili hektičnu radnu sredinu u Gradu Sisku nazvala HDZ-ovim uhljebima, a ustanove u koje su prešli opisala je kao „institucije u kojima vodeću ulogu ima HDZ, kao što su Županija i Centar za socijalnu skrb, gdje se i dalje prima plaća bez ikakvih konkretnih rezultata rada“.

Na vijećnički upit o radnim sporovima gradonačelnica je odgovorila kako „Grad Sisak, od kako je gradonačelnica Kristina Ikić Baniček, nije izgubio niti jedan jedini radni spor, a bivši HDZ-ovi uhljebi su pokrenuli ukupno 7 sporova u sustavu gradske uprave“.

S time u svezi Sindikat postavlja pitanje mogu li nositelji političke vlasti i dužnosnici ljude i pojave koje im ne odgovaraju etiketirati na način kojim ih se u javnom prostoru diskvalificira kao ljude i službenike, a javne ustanove u kojima rade kao stranačka legla u kojima se, ništa ne radi i plaća prima samo zahvaljujući stranačkoj iskaznici HDZ-a.

Ne bi li se takva vrsta stranačke isključivosti trebala iskorijeniti iz javne uprave i nije li takav način političkog jednoumlja moguće primijeniti i na samu sisačku gradonačelnicu, koja u svom križarskom ratu protiv političkih neistomišljenika pokazuje nizak prag političke i društvene tolerancije.

Sindikat se stoga pita ima li lijeka protiv koleričnog i, prije svega, nekulturnog ponašanja Ikić Baniček, koje nas vraća u vrijeme društvenih podjela u kojem su se politički neistomišljenici prvo etiketirali kao društveni neprijatelji, a zatim i fizički eliminirali i hoće li netko reagirati na takvo društveno neprihvatljivo ponašanje.

 

POLITIČKA (NE)KULTURA

Sisačka gradonačelnica bez kontrole vrijeđa i etiketira – dokad?


(SDLSN, 18. lipnja 2018.) Živopisna gradonačelnica Grada Siska, Kristina Ikić Baniček, nastavlja s vrijeđanjem, prozivanjem i etiketiranjem svojih političkih neistomišljenika i svih drugih koji se ne uklapaju u njezinu viziju Grada Siska, kao grada u kojem svojom političkom providnošću i milošću dijeli dobro od zla i noć od dana.

Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća Ikić Baniček je tako na vijećničko pitanje o odlasku službenika iz gradske uprave Grada Siska, službenike koji su promijenili hektičnu radnu sredinu u Gradu Sisku nazvala HDZ-ovim uhljebima, a ustanove u koje su prešli opisala je kao „institucije u kojima vodeću ulogu ima HDZ, kao što su Županija i Centar za socijalnu skrb, gdje se i dalje prima plaća bez ikakvih konkretnih rezultata rada“.

Na vijećnički upit o radnim sporovima gradonačelnica je odgovorila kako „Grad Sisak, od kako je gradonačelnica Kristina Ikić Baniček, nije izgubio niti jedan jedini radni spor, a bivši HDZ-ovi uhljebi su pokrenuli ukupno 7 sporova u sustavu gradske uprave“.


S time u svezi Sindikat postavlja pitanje mogu li nositelji političke vlasti i dužnosnici ljude i pojave koje im ne odgovaraju etiketirati na način kojim ih se u javnom prostoru diskvalificira kao ljude i službenike, a javne ustanove u kojima rade kao stranačka legla u kojima se, ništa ne radi i plaća prima samo zahvaljujući stranačkoj iskaznici HDZ-a.

Ne bi li se takva vrsta stranačke isključivosti trebala iskorijeniti iz javne uprave i nije li takav način političkog jednoumlja moguće primijeniti i na samu sisačku gradonačelnicu, koja u svom križarskom ratu protiv političkih neistomišljenika pokazuje nizak prag političke i društvene tolerancije.

Sindikat se stoga pita ima li lijeka protiv koleričnog i, prije svega, nekulturnog ponašanja Ikić Baniček, koje nas vraća u vrijeme društvenih podjela u kojem su se politički neistomišljenici prvo etiketirali kao društveni neprijatelji, a zatim i fizički eliminirali i hoće li netko reagirati na takvo društveno neprihvatljivo ponašanje. S. Kuhar

 

Pročitajte još...

 

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu