SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

Ministri o kritikama MMF-a: Radi se na reformama


(HRT, 14. veljače 2019.) Ministar financija Zdravko Marić jutros je komentirao priopćenje Izvršnog odbora Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o Hrvatskoj.

Marić je rekao kako je izvještaj MMF-a kvalitetan, nabraja pozitivne stvari, ali ukazuje i na određene izazove s kojima se suočavaju hrvatsko gospodarstvo i društvo. Pritom je istaknuo da su izvršni direktori MMF-a apostrofirali da je potrebno učiniti dodatne napore kako bi se poslovna klima u različitim segmentima pospješila te time dala doprinos gospodarskom rastu.

- Jedna godina ili tri godine pada javnog duga je trend kojim se treba nastaviti - kazao je, napomenuvši da je to preduvjet za dugoročnu održivost javnih financija stabilnost. Naveo je pritom primjer Uljanika, kazavši da nije postignuta stabilnost javnih financija, ne bi bilo moguće isplatiti 2,8 milijardi kuna državnih jamstava bez njihove ugroze.

Vezano uz zdravstveni sustav, Marić je ponovio da ako Hrvatska želi imati dugoročno održivi zdravstveni sustav, potrebno je napraviti određene iskorake na prihodnoj i na rashodnoj strani.

Na novinarski upit o višku zaposlenih u javnoj upravi, rekao je kako dobro poznaje sustav državne uprave i kako nije samo pitanje broja ljudi i koliko on košta već je važnije pitanje efikasnosti i što porezni obveznici dobivaju. To se, kako je rekao, ne može riješiti čarobnim štapićem i preko noći.

- Ja ću se uvijek zalagati da se u javnoj upravi naprave iskoraci i da ta javna uprava daje bolju i kvalitetniju uslugu u odnosu na ono što daje. I tu prostora uvijek postoji, ne smo kroz nužnu racionalizaciju - kazao je Marić.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić vjeruje da ne postoji ni jedno izvješće MMF-a u kojem nije nekoj tranzicijsko zemlji ukazano na potrebnu veću ambicioznost.

- Vlada daje sve od sebe da se makroekonomska situacija kod nas poboljša, konačno da se pokrenu reformski procesi u različitim područjima i u tom kontekstu držim da ono što radimo je dobro - dodao je.

Na konstataciju da je prije ulaska u Vladu bio veliki zagovornik racionalizacije javne uprave rekao je da je to nešto što nema alternativu. Ja mislim da će s vremenom javna uprava u Hrvatskoj postajati sve manja - to je nužnost.

- Dinamika tog smanjenja je nešto o čemu se uvijek može govoriti - rekao je.

Ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar kaže da je restrukturiranje javne uprave u planu te kako se radi na svim reformama.

Na novinarski upit da komentira kritike koje je Međunarodni monetarni fond (MMF) uputio Vladi, Štromar je odgovorio kako izuzetno puno rade na svim reformama koje su predvidjeli te kako Vlada mora biti i dalje ustrajna u tome.

Novinari su upitali i što je s restrukturiranjem javne uprave i smanjenjem visokih izdataka za zaposlene u javnom sektoru, na što je odgovorio da je i ta reforma u pripremi.

 

Pročitajte još...

 

MALA ŠKOLA DRUŠTVENE KOREKTNOSTI

Ako "činovnici" rade u "palači", kako se zove zgrada u kojoj rade novinari?

Zgrada (gore) u kojoj rade novinari dnevnog lista u kojem je objavljen članak o činovnicima u palači naizgled je od istog materijala kao i činovnička "palača" (dolje)


(SDLSN, 13. veljače 2018.) Jučer objavljeni članak u jednom dnevnom listu javnost je upoznao s „činjenicom“ da 1700 činovnika dobiva palaču.

U stvarnosti se radi o betonsko-staklenoj poslovnoj zgradi iz 80-tih godina prošloga stoljeća, koju je njezin sadašnji vlasnik napustio u cilju smanjenja troškova, a novinari su načuli kako se u Vladi razmišlja o njezinoj kupovini radi smještaja Državnog inspektorata i Ministarstva poljoprivrede.

No, kako sve što se odnosi na javnu upravu, barem kada je naslov u pitanju, mora biti negativno, eventualno preseljenje službenika i namještenika dvaju državnih tijela u „novu“ poslovnu zgradu opremljeno je naslovom „ČINOVNICI DOBIVAJU PALAČU“, iako se zaposlenici državnih tijela nazivaju službenicima, a napuštena i možda i zapuštena poslovna zgrada teško se može proglasiti palačom.

Ali, budući da smo na Internetu pronašli zdanje u kojem rade novinari dotičnog lista, ostali smo iznenađeni činjenicom da se ne radi o vlažnim i neuvjetnim prostorima neke bivše vojarne ili skladišta, već zgradi koja svojom vanjštinom neodoljivo podsjeća na „palaču“ namijenjenu „činovnicima“, s time što vjerujemo kako je ova sagrađena u 21. stoljeću.

Zamislite samo kada bi netko zločest pisao članak o novinarima ovog dnevnog lista i opremio ga naslovom „PISKARALA RADE U STAKLENOM DVORCU“. Ali nismo mi takvo društvo. S. Kuhar

U PRIJEVODU

Sindikat upozorava: ‘Službenica Općinskog suda meso jede kad prikupi dovoljno plastičnih boca’

(Narod.HR, 11. veljače 2019.) Kako ističu iz Sindikata, nedavno im se obratila sudska službenica jednog općinskog suda, „pohvalivši“ se kako uz „unosan“ posao na sudu, zahvaljujući kojem nekako uspijeva platiti kredit u švicarcima i račune, ponekad pojede i mesni obrok – kada skupi dovoljno plastičnih boca.

„Sucima plaće gore po 2.000 kn a nama 20,00 kn.. uz 2 posla upisničara i zapisničara koje odrađujem svakodnevno letajući na rasprave pa u ovršnu pisarnicu razvodit spise“, piše Sindikatu članica i dodaje: „Zašto vam služi onaj fond za štrajk kad je zadnji štrajk bio prije jedno 20 godina?“, potpisujući se kao razočarani član sindikata.

“I dok smo 70-tih i 80-tih godina prošlog stoljeća u američkim filmovima kao uzgredne statiste na ulici zamjećivali beskućnike koji guraju kolica za shopping s praznim limenkama piva i coca-cole i pitali se što s tim pobogu rade, danas sve veći broj hrvatskih građana i sami „glume“ ove hollywoodske likove i žive svoju verziju „američkog sna“ na hrvatski način”, kažu iz Sindikata te dodaju kako američki New York Times Magazine objavljuje i korisne savjete za sakupljače boca.

Hoćemo li i u Hrvatskoj doživjeti da Jutarnji, Večernjak, Slobodna, Novi list ili Glas Slavonije otvore rubrike sa “cakama” za popunjavanje kućnog proračuna, pitaju se iz Sindikata.

“Pri tome ne moraju čak biti ni beskućnici. Kvalificirani su svi, poput sudske upisničarke koja više nikome ništa ne vjeruje i zaključuje: „…dok god radim kao upisničar i zapisničar u istom danu za plaću kojom mogu platit kredit i račune (hrana je za bogataše, a meso kupim od skupljenih boca) nema nama boljeg života niti na vidiku”, zaključuje Sindikat državnih i lokalnih službenika u svom priopćenju.

 

AMERIČKI SAN NA HRVATSKI NAČIN

Službenica općinskog suda meso jede kad prikupi dovoljno plastičnih boca

(SDLSN, 11. veljače 2019.) Sve je više službenika i namještenika koji uz državnu službu svoj kućni proračun popunjavaju „poduzetništvom“ u rastućem sektoru prikupljanja sekundarnih sirovina.

Tako se Sindikatu nedavno obratila sudska službenica jednog općinskog suda, „pohvalivši“ se kako uz „unosan“ posao na sudu, zahvaljujući kojem nekako uspijeva platiti kredit u švicarcima i račune, ponekad pojede i mesni obrok – kada skupi dovoljno plastičnih boca.

„Sucima plaće gore po 2.000 kn a nama 20,00 kn.. uz 2 posla upisničara i zapisničara koje odrađujem svakodnevno letajući na rasprave pa u ovršnu pisarnicu razvodit spise“, piše Sindikatu članica i dodaje: „Zašto vam služi onaj fond za štrajk kad je zadnji štrajk bio prije jedno 20 godina?“, potpisujući se kao razočarani član sindikata.

I dok smo 70-tih i 80-tih godina prošlog stoljeća u američkim filmovima kao uzgredne statiste na ulici zamjećivali beskućnike koji guraju kolica za shopping s praznim limenkama piva i coca-cole i pitali se što s tim pobogu rade, danas sve veći broj hrvatskih građana i sami „glume“ ove hollywoodske likove i žive svoju verziju „američkog sna“ na hrvatski način.

Američki New York Times Magazine objavljuje i korisne savjete za sakupljače boca. Hoćemo li i u Hrvatskoj doživjeti da Jutarnji, Večernjak, Slobodna, Novi list ili Glas Slavonije otvore rubrike sa sličnim "cakama" za popunjavanje kućnog proračuna...

 

Pri tome ne moraju čak biti ni beskućnici. Kvalificirani su svi, poput sudske upisničarke koja više nikome ništa ne vjeruje i zaključuje: „…dok god radim kao upisničar i zapisničar u istom danu za plaću kojom mogu platit kredit i račune (hrana je za bogataše, a meso kupim od skupljenih boca) nema nama boljeg života niti na vidiku…“. S. Kuhar

KAZNENA PRIJAVA PROTIV PERE ČEMANA

Vatrogasni zapovjednik prijavljen zbog zloporabe službenog automobila


Zapovjednika JPVP-a Osijek tereti se da je bez službenog naloga putovao u Novi Sad te oštetio gradski proračun za 10.000 kuna


(GLAS SLAVONIJE, 8. veljače 2019.) Glas Slavonije u posjedu je kaznene prijave podnesene Općinskom državnom odvjetništvu u Osijeku protiv zapovjednika osječke Javno profesionalne vatrogasne postrojbe, Pere Čemana, kojega se sumnjiči da je počinio kazneno djelo zloporabe položaja i ovlasti, i to na štetu Grada Osijeka.

"Zapovjednik JPVP Osijek i ravnatelj ustrojstvene jedinice je u periodu od 01.01.2017. do 01.01.2019. godine u više navrata službenim vozilom marke ‘Škoda‘, u vlasništvu Grada Osijeka, išao bez službenog naloga i odobrenja gradonačelnika u Srbiju i to u privatne svrhe vozeći svoju obitelj, tj. sina koji studira na Pravnom fakultetu u Novom Sadu, te je na taj način sebi pribavio materijalnu korist i oštetio gradski proračun cca. za 10.000 kuna", stoji u kaznenoj prijavi. Općinsko državno odvjetništvo u Osijeku na naš je upit naglasilo kako ne daje podatke o tome je li protiv neke osobe zaprimljena kaznena prijava, a u dodatnoj napomeni dokumenta kaznene prijave stoji kako se navodi, da se datumi i vrijeme spornih putovanja lako mogu provjeriti u Informacijskom sustavu MUP-a RH, u programu NMBIS. Naime, program NMBIS (Nacionalni informacijski sustav za upravljanje državnom granicom) 2012. godine moderniziran je aplikacijom koja omogućava graničnu kontrolu ulaska i izlaska vozila, putnika i predmeta u schengenskim uvjetima. Tako u službenom opisu aplikacije stoji kako omogućava kontrolu vozila u evidenciji hrvatskih vozila, na temelju podataka prikupljenih kamerom, bilježenjem registracijske oznake, a vozač i svi putnici evidentiraju se čitačem dokumenata na temelju podataka očitanih iz putne isprave. Također, u sklopu projekta NMBIS još 2012. potrebnom su informatičkom opremom nadograđeni svi granični prijelazi Hrvatske sa Srbijom - Bajakovo, Erdut, Ilok i Tovarnik.

Ova je kaznena prijava još jedna naznaka kako u Javnoj profesionalnoj vatrogasnoj postrojbi Osijek već duže vrijeme stvari ne funkcioniraju kako treba. Naime, u listopadu prošle godine u javnost su isplivala anonimna pisma koja su upućivala na navodne nepravilnosti u radu osječkog JPVP-a zbog pretjeranih ušteda, nakon čega je Grad Osijek pokrenuo inspekciju, koja naposljetku nije donijela rezultate. Jednaki navodi, uz neke dodatke, aktualizirani su i na 16. sjednici Gradskog vijeća Osijeka, održanoj 4. veljače, kada je gradonačelnik Ivan Vrkić, na upit vijećnika Vedrana Novokmeta, kazao da će ponovno započeti inspekcijski nadzor, u kojemu će njegovi zamjenici i resorni pročelnici, u svojoj nadležnosti, pokušati utvrditi navodne probleme JPVP-a Osijek.

U međuvremenu, kako saznajemo, komisija za tumačenje kolektivnog ugovora provjerava zaključke s posljednjeg sastanka sindikalne podružnice profesionalnih vatrogasaca Osječko-baranjske županije održanog krajem prosinca, što nam je potvrdio i Drago Pranjić, predsjednik Odbora profesionalnih vatrogasaca Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) RH. Pranjić tako napominje kako se muke radnika osječkog JPVP-a, bar u kontekstu neisplaćenih plaća, prekovremenih sati, turnusnog rada te obračunavanja godišnjih odmora i bolovanja, polako bliže kraju.

- Zapovjednik Čeman poslao je dopis komisiji za tumačenje kolektivnog ugovora i ako komisija utvrdi da je sve što sindikat traži istina, on jamči da će ispoštovati sve točke kolektivnog ugovora. Vjerujemo da će to biti riješeno za petnaestak dana, tako da ćemo tada imati kompletnu sliku - kaže Pranjić, sindikalni povjerenik u ovom slučaju, napominjući kako će se, ako dođe do neprihvaćanja obračuna sati u kolektivnom ugovoru, pravda za radnike morati potražiti na sudu.

Pero Čeman nije se tijekom srijede i četvrtka javljao na brojne i učestale pozive Glasa Slavonije kako bi komentirao kaznenu prijavu i zaključke sa sindikalnog sastanka, iako smo dobili informaciju da je barem dio toga vremena bio dostupan u svome uredu.
Marko Mandić


PROBLEMI SA SLUŽBENIM VOZILIMA


U zapisniku sa sindikalnog sastanka stoji kako profesionalni vatrogasci rade s neispravnom opremom i neatestiranim vozilima. Tako se navodi da su gume na nekim vozilima stare deset godina, a da pojedina vozila nisu registrirana. Naposljetku, navodi se problem sa službenim vozilom zapovjednika JPVP-a. "U nekoliko je navrata službeno vozilo zapovjednika postrojbe, Pere Čemana, oštećeno, a to nije upisano u knjigu dnevnika zapovjednika smjene. Isto tako, prometni prekršaj iz prošle godine sa navedenim vozilom je pripisan drugom djelatniku, a što je isti potvrdio pred nekoliko djelatnika", stoji u jednom zaključku sa sastanka sindikalne podružnice profesionalnih vatrogasaca Osječko-baranjske županije.


ZAMJERKE


U dopisu sa sastanka sindikata, između ostaloga, stoje zaključci koji upućuju da vatrogasci JPVP-a Osijek obavljaju rukovodeće funkcije bez rješenja i položenih ispita, a kao glavni problem ističe se broj operativnih vatrogasaca, koji je u smjeni sveden na 10, iako bi ih prema procjeni ugroženosti od požara, u takozvanoj kategoriji 6, konstantno trebalo biti 14, uz 6 vozača.

STROŽE KAZNE ZA NAPADE

Sindikat: Zaštititi službene osobe redukcijom, a ne proširenjem Kaznenog zakona


Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske u ponedjeljak je u povodu učestalih napada na službene osobe predložio da se u Kazneni zakon ne ubacuju poimence sve posebne skupine službenika, već da se provede njegova redukcija tako da se definiraju isključivo prisila i napad na službenu osobu, a pod službenom osobom razumijevaju sve osobe koje Kazneni zakon već definira kao takve, odnosno koje obavljaju javnu službu


Sindikat također predlaže da se građanima koji napadnu službene osobe počnu izricati egzemplarne kazne koje će javnosti poslati poruku da se napadi na one koji služe građanima neće tolerirati. Jednako tako, smatraju da treba razmisliti i o tome treba li jačati stalno rastuću vojsku zaštitara ili ulagati u policiju, kao jedino ovlašteno redarstveno državno tijelo.

Sindikat u priopćenju ističe da u Kaznenom zakonu već postoje posebne odredbe koje definiraju prisilu prema pravosudnom dužnosniku, prisilu prema zdravstvenom radniku, prisilu prema službenoj osobi i napad na službenu osobu, koji se događaju samo kad se napadne vojna osoba, policijski službenik, vojni policajac ili zatvorski čuvar.

'Zakon istovremeno široko definira službenu i vojnu osobu, da bi zatim uredio prisilu i napad samo na neke od njih, pa tako ispada da za uvrštenje pojedinih kategorija službenih osoba u krug subjekata koje Kazneni zakon posebno tretira kada je u pitanju prisila i napad treba čekati da se nekoga prebije, napadne, rani ili ubije kako bi ih Kazneni zakon 'prepoznao'', ističe sindikat.

Sindikat upozorava da takva praksa prigodnog ubacivanja novih 'štićenika' u odredbe Kaznenog zakona, uz odgovarajuću podršku resornog ministra ili ministrice, kao posljedicu ima to da neka od službenih osoba uvijek ostaje nezaštićena i neprimijećena, barem dok se ne dogodi napad baš na tu skupinu službenika.

 

Sindikat: Zaštititi službene osobe redukcijom, a ne proširenjem Kaznenog zakona

ZAGREB, 4. veljače 2019. (Hina) - Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske u ponedjeljak je u povodu učestalih napada na službene osobe predložio da se u Kazneni zakon ne ubacuju poimence sve posebne skupine službenika, već da se provede njegova redukcija tako da se definiraju isključivo prisila i napad na službenu osobu, a pod službenom osobom razumijevaju sve osobe koje Kazneni zakon već definira kao takve, odnosno koje obavljaju javnu službu.

Sindikat također predlaže da se građanima koji napadnu službene osobe počnu izricati egzemplarne kazne koje će javnosti poslati poruku da se napadi na one koji služe građanima neće tolerirati. Jednako tako, smatraju da treba razmisliti i o tome treba li jačati stalno rastuću vojsku zaštitara ili ulagati u policiju, kao jedino ovlašteno redarstveno državno tijelo.

Sindikat u priopćenju ističe da u Kaznenom zakonu već postoje posebne odredbe koje definiraju prisilu prema pravosudnom dužnosniku, prisilu prema zdravstvenom radniku, prisilu prema službenoj osobi i napad na službenu osobu, koji se događaju samo kad se napadne vojna osoba, policijski službenik, vojni policajac ili zatvorski čuvar.

"Zakon istovremeno široko definira službenu i vojnu osobu, da bi zatim uredio prisilu i napad samo na neke od njih, pa tako ispada da za uvrštenje pojedinih kategorija službenih osoba u krug subjekata koje Kazneni zakon posebno tretira kada je u pitanju prisila i napad treba čekati da se nekoga prebije, napadne, rani ili ubije kako bi ih Kazneni zakon 'prepoznao'", ističe sindikat.

Sindikat upozorava da takva praksa prigodnog ubacivanja novih "štićenika" u odredbe Kaznenog zakona, uz odgovarajuću podršku resornog ministra ili ministrice, kao posljedicu ima to da neka od službenih osoba uvijek ostaje nezaštićena i neprimijećena, barem dok se ne dogodi napad baš na tu skupinu službenika.

 

NAPADI NA SLUŽBENE OSOBE

Djelotvorna zaštita službenih osoba redukcijom, a ne proširenjem Kaznenog zakona

... za uvećanje klikni na sliku


(SDLSN, 4. veljače 2019.) Učestali napadi na liječnike, zdravstvene radnike, nastavnike, socijalne radnike, vatrogasce, policijske službenike odnosno državne dužnosnike, službenike - javne, državne i lokalne, prilikom obavljanja službene dužnosti u pravilu rezultiraju zahtjevima za propisivanje oštrih i posebnih sankcija u Kaznenom zakonu i kvalificiranje napada na baš tu vrstu službenika kao napada na službenu osobu.

Strukovni sindikati, komore i udruge traže da se Kazneni zakon dopuni i napadom na službenu osobu proglasi napad na nastavnika, liječnika, socijalnog radnika i drugog nevoljnika kojeg je neki nezadovoljni građanin napao nožem, šakom, mačetom, bombom ili nogom, a osim strožeg zakonodavstva upućuju se zahtjevi za angažiranje zaštitara i postavljanje videonadzora.

Tako u Kaznenom zakonu već postoje posebne odredbe koje definiraju prisilu prema pravosudnom dužnosniku, prisilu prema zdravstvenom radniku, prisilu prema službenoj osobi i napad na službenu osobu, koji se, međutim, događa „samo“ kad se napadne vojna osoba, policijski službenik, vojni policajac, zatvorski čuvar.

Zakon istovremeno široko definira službenu i vojnu osobu, da bi zatim uredio prisilu i napad samo na neke od njih pa tako ispada da je za uvrštenje pojedinih kategorija službenih osoba u krug subjekata koje Kazneni zakon posebno tretira kada je u pitanju prisila i napad potrebno čekati da se nekoga prebije, napadne, rani ili ubije kako bi ih Kazneni zakon „prepoznao“.

No, takva praksa prigodnog ubacivanja novih „štićenika“ u odredbe Kaznenog zakona, uz odgovarajuću podršku resornog ministra ili ministrice, za posljedicu ima to da je neka od službenih osoba uvijek ostala nezaštićena i ne primijećena, barem dok se ne dogodi neki napad baš na tu skupinu službenika.

Stoga bi vrijedilo razmisliti o tome da se u Kazneni zakon ne ubacuju poimence sve posebne skupine službenika, već izvrši njegova redukcija, na način da se njime definira isključivo prisila prema službenoj osobi i napad na službenu osobu, a da se pod službenom osobom razumijevaju sve osobe koje Kazneni zakon već definira kao takve, odnosno koje obavljaju javnu službu, te građanima koji napadnu službene osobe počnu izricati egzemplarne kazne koje će javnosti poslati poruku da se napadi na one koji služe građanima neće tolerirati.

Jednako tako treba razmisliti i o tome treba li jačati stalno rastuću vojsku zaštitara ili ulagati u policiju, kao jedino ovlašteno redarstveno državno tijelo.

Ako postoji koncept kvartovskih policajaca, zašto u velikim javnim službama ne bi bili prisutni policijski službenici zaduženi isključivo za sigurnost kliničke bolnice ili studentskog kampusa, a ne slabo plaćeni zaštitari koji za minimalac koji primaju imaju obvezu prvo sačuvati vlastiti život i zdravlje. S. Kuhar

ŽELJKO LENART

'PA KAKO VAM NIJE NEUGODNO?!' Na sjednici Sabora ispričao vic i zgrozio sindikate: 'Znate zašto u državnoj upravi nema seksa? Zato što su svi rodbina'


(JUTARNJI LIST, 30. siječnja 2019.) Uvrijeđen vicom koji je na račun državnih službenika ispričao HSS-ov zastupnik, Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske zatražio je u srijedu od predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića da upozori zastupnike na neprimjerene i neumjesne istupe kojima državnim službenicima lijepe etikete.

Šala HSS-ova zastupnika Željka Lenarta, koji je zapošljavanje "uhljeba" u državnoj službi ilustrirao vicem: "Znate li zašto u državnoj upravi nema seksa? Zato što su svi rodbina", nije dobro "sjela" državnim službenicima, koji su od sindikata zatražili da ih zaštiti od takvih "duhovitosti" saborskih zastupnika, navodi sindikat u priopćenju.

Jedna od revoltiranih službenica kaže kako je u državnu službu primljena temeljem javnog natječaja na kojem je pri testiranju pokazala najbolje rezultate i stoga ne prihvaća da ju netko naziva "uhljebom", jer svoju plaću zarađuje stručnošću i radom, a kamoli da na račun nje i njezinih kolegica i kolega priča vulgarne viceve, ističe sindikat.

Službenica se nada kako u Saboru ne podržavaju takvu razinu komunikacije i pita se bi li slična duhovitost na račun nekih drugih društvenih skupina prošla "ispod radara" poput ove kojom se "dični HSS-ovac sprda sa 60.000 državnih službenika", te dodaje - kako Lenartu nije neugodno barem pred službenicima koji rade u Saboru.

Sindikat stoga od Jandrokovića traži da zastupnike upozori na neprimjerene istupe u kojima svim državnim službenicima lijepe etikete za negativne društvene pojave za koje nisu krivi službenici već upravo stranački "kadrovici" kada se dokopaju vlasti, kao i da Sabor zauzme stajalište spram paušalnih, vulgarnih i neumjesnih objeda na račun hrvatskih građana.

 

NEUMJESNA ŠALA

Državni službenici uvrijeđeni Lenartovim vicem o uhljebima: 'Vulgarno i neumjesno! Kako mu nije neugodno bar pred kolegama u Saboru?!'


(SLOBODNA DALMACIJA, 30. siječnja 2019.) Uvrijeđen vicom koji je na račun državnih službenika ispričao HSS-ov zastupnik, Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske zatražio je u srijedu od predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića da upozori zastupnike na neprimjerene i neumjesne istupe kojima državnim službenicima lijepe etikete.

Šala HSS-ova zastupnika Željka Lenarta, koji je zapošljavanje "uhljeba" u državnoj službi ilustrirao vicem: "Znate li zašto u državnoj upravi nema seksa? Zato što su svi rodbina", nije dobro "sjela" državnim službenicima, koji su od sindikata zatražili da ih zaštiti od takvih "duhovitosti" saborskih zastupnika, navodi sindikat u priopćenju.

Zastupnici strepe da nam prijeti još veća navala uhljeba, Lenart raspravu zaključio vicem: 'Znate li zašto u državnoj upravi nema seksa?'

Jedna od revoltiranih službenica kaže kako je u državnu službu primljena temeljem javnog natječaja na kojem je pri testiranju pokazala najbolje rezultate i stoga ne prihvaća da ju netko naziva "uhljebom", jer svoju plaću zarađuje stručnošću i radom, a kamoli da na račun nje i njezinih kolegica i kolega priča vulgarne viceve, ističe sindikat.

Službenica se nada kako u Saboru ne podržavaju takvu razinu komunikacije i pita se bi li slična duhovitost na račun nekih drugih društvenih skupina prošla "ispod radara" poput ove kojom se "dični HSS-ovac sprda sa 60.000 državnih službenika", te dodaje - kako Lenartu nije neugodno barem pred službenicima koji rade u Saboru.

Sindikat stoga od Jandrokovića traži da zastupnike upozori na neprimjerene istupe u kojima svim državnim službenicima lijepe etikete za negativne društvene pojave za koje nisu krivi službenici već upravo stranački "kadrovici" kada se dokopaju vlasti, kao i da Sabor zauzme stajalište spram paušalnih, vulgarnih i neumjesnih objeda na račun hrvatskih građana.

 

Vic HSS- ovca “Zašto u državnoj upravi nema seksa” naljutio SDLSN, traže zaštitu od Jandrokovića


(HRVATSKA DANAS, 30. siječnja 2019.) „Šala“ HSS-ovog saborskog zastupnika koji je zapošljavanjeje „uhljeba“ u državnoj službi ilustrirao „vicem“: „Znate li zašto u državnoj upravi nema seksa? Zato što su svi rodbina“, nije dobro „sjela“ državnim službenicima, koji su od Sindikata zatražili da ih zaštiti od „duhovitosti“ saborskih zastupnika.

Jedna od revoltiranih službenica, koja nam se obratila, kaže kako je u državnu službu primljena temeljem javnog natječaja na kojem je pri testiranju pokazala najbolje rezultate i stoga ne prihvaća da ju netko naziva „uhljebom“, jer svoju plaću zarađuje stručnošću i radom, a kamoli da na račun nje i njezinih kolegica i kolega priča vulgarne viceve.

Službenica se nada kako u Saboru ne podržavaju ovakvu razinu komunikacije i pita se bi li slična duhovitost na račun nekih drugih društvenih skupina prošla „ispod radara“ poput ove kojom se dični HSS-ovac sprda sa 60.000 državnih službenika i dodaje „kako mu nije neugodno barem vizavi onih koji rade u Hrvatskom saboru“.

Sindikat stoga od predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića traži da saborske zastupnike upozori na neprimjerene istupe u kojima svim državnim službenicima lijepe etikete za negativne društvene pojave za koje oni nisu krivi, već upravo stranački „kadrovici“ kada se dokopaju vlasti, kao i da Sabor zauzme stajalište spram paušalnih, vulgarnih i neumjesnih objeda na račun hrvatskih građana, piše sindikalac Siniša Kuhar.

 

Sindikat: Vic HSS-ovca nije dobro "sjeo" državnim službenicima

ZAGREB, 30. siječnja 2019. (Hina) - Uvrijeđen vicom koji je na račun državnih službenika ispričao HSS-ov zastupnik, Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske zatražio je u srijedu od predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića da upozori zastupnike na neprimjerene i neumjesne istupe kojima državnim službenicima lijepe etikete.

Šala HSS-ova zastupnika Željka Lenarta, koji je zapošljavanje "uhljeba" u državnoj službi ilustrirao vicem: "Znate li zašto u državnoj upravi nema seksa? Zato što su svi rodbina", nije dobro "sjela" državnim službenicima, koji su od sindikata zatražili da ih zaštiti od takvih "duhovitosti" saborskih zastupnika, navodi sindikat u priopćenju.

Jedna od revoltiranih službenica kaže kako je u državnu službu primljena temeljem javnog natječaja na kojem je pri testiranju pokazala najbolje rezultate i stoga ne prihvaća da ju netko naziva "uhljebom", jer svoju plaću zarađuje stručnošću i radom, a kamoli da na račun nje i njezinih kolegica i kolega priča vulgarne viceve, ističe sindikat.

Službenica se nada kako u Saboru ne podržavaju takvu razinu komunikacije i pita se bi li slična duhovitost na račun nekih drugih društvenih skupina prošla "ispod radara" poput ove kojom se "dični HSS-ovac sprda sa 60.000 državnih službenika", te dodaje - kako Lenartu nije neugodno barem pred službenicima koji rade u Saboru.

Sindikat stoga od Jandrokovića traži da zastupnike upozori na neprimjerene istupe u kojima svim državnim službenicima lijepe etikete za negativne društvene pojave za koje nisu krivi službenici već upravo stranački "kadrovici" kada se dokopaju vlasti, kao i da Sabor zauzme stajalište spram paušalnih, vulgarnih i neumjesnih objeda na račun hrvatskih građana.

 

SDLSN od Jandrokovića traži da zaštiti dignitet državnih službenika i Hrvatskog sabora


(SDLSN, 30. siječnja 2019.) „Šala“ HSS-ovog saborskog zastupnika koji je zapošljavanje „uhljeba“ u državnoj službi ilustrirao „vicem“: „Znate li zašto u državnoj upravi nema seksa? Zato što su svi rodbina“, nije dobro „sjela“ državnim službenicima, koji su od Sindikata zatražili da ih zaštiti od „duhovitosti“ saborskih zastupnika.

Jedna od revoltiranih službenica, koja nam se obratila, kaže kako je u državnu službu primljena temeljem javnog natječaja na kojem je pri testiranju pokazala najbolje rezultate i stoga ne prihvaća da ju netko naziva „uhljebom“, jer svoju plaću zarađuje stručnošću i radom, a kamoli da na račun nje i njezinih kolegica i kolega priča vulgarne viceve.

Službenica se nada kako u Saboru ne podržavaju ovakvu razinu komunikacije i pita se bi li slična duhovitost na račun nekih drugih društvenih skupina prošla „ispod radara“ poput ove kojom se dični HSS-ovac sprda sa 60.000 državnih službenika i dodaje „kako mu nije neugodno barem vizavi onih koji rade u Hrvatskom saboru“.

Sindikat stoga od predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića traži da saborske zastupnike upozori na neprimjerene istupe u kojima svim državnim službenicima lijepe etikete za negativne društvene pojave za koje oni nisu krivi, već upravo stranački „kadrovici“ kada se dokopaju vlasti, kao i da Sabor zauzme stajalište spram paušalnih, vulgarnih i neumjesnih  objeda na račun hrvatskih građana. S. Kuhar

U prijevodu

Zašto Vlada diskriminira neke državne činovnike?


(NrodHR, 30. siječnja 2019.) Više plaće temeljem rada na EU projektima već pola godine ostvaruje 126 državnih službenika, dok njih 40-tak čeka razradu i tumačenje propisa koji druga ministarstva već primjenjuju na korist svojih službenika

Siniša Kuhar glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske za Narod.hr obrazložio je nezadovoljstvo dijela radnika javnog sektora:

“Ne boli ih samo financijski aspekt cijele priče, već što se njihov trud i doprinos ne priznaje. Jedna od njih nam je napisala: „Tisuće sati sam kod kuće radila zadnjih par godina. Nikada nisam tražila prekovremene jer sam vjerovala u to što sam radila. Više ne vjerujem”

Kuhar također ističe da takva nejednaka praksu nije poštena.

„Nejednako postupanje kada su u pitanju plaće i druga prava, posebice ona iz kolektivnog ugovora, stalno je prisutno u državnim tijelima pa se državni službenici redovito pitaju rade li u istoj državi i za istog poslodavca. Na ovu praksu upozorili su nas službenici ministarstava u kojima se uvećanje plaće temeljem rada na EU projektima ne isplaćuje, kojima nije jasno kako čelnici u drugim tijelima mogu svojim službenicima uvećati plaću, a u njihovom ne mogu.”

Priopćenje Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske prenosimo u cijelosti.

U cilju bolje realizacije i povlačenja sredstava iz EU fondova Vlada Republike Hrvatske utvrdila je posebne (uvećane) koeficijente za državne službenike organizacijskih jedinica državnih tijela iz sustava upravljanja i kontrole korištenja sredstava Europske unije.

Kako, međutim, u državnim tijelima na EU projektima uz posebne jedinice za tehničku pripremu i razvoj projekata, rade i službenici u čijem je djelokrugu provedba projekta i o čijoj inovativnosti, kreativnosti i dodatnom angažmanu ovisi realizacija i povlačenje sredstava iz EU fondova i koji uz zahtjevne zadaće na provođenju projekta obavljaju i redovite poslove radnog mjesta, donedavno nisu imali pravo na dodatak na plaću po ovoj osnovi.

Kako bi ih motivirala na dodatni angažman, Vlada je u Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi, na prijedlog Ministarstva uprave, ugradila odredbu koja omogućava privremeno uvećanje koeficijenta složenosti posla do 30 posto službenicima koji rade na projektu (članovi projektnog tima) koji se financira iz fondova i programa EU i to za vrijeme trajanja projekta, ako je plaća službenika opravdani trošak koji se financira iz projekta, s time da o postotku uvećanja odlučuje čelnik tijela na prijedlog nositelja projekta, a takvo pravo ne mogu ostvariti službenici kojima je već priznato uvećanje koeficijenta zbog rada na EU projektima.

Vlada je ovo uvećanje plaće uvela, kako je navedeno u obrazloženju izmjena i dopuna uredbe o koeficijentima, radi rješavanja problema potkapacitiranosti projektnih timova koji rade na provedbi projekta, ali i motiviranja službenika državnih tijela koji rade na tehničkoj i stručnoj pripremi i razvoju projekata.

Uredba je izmijenjena na sjednici Vlade 2. kolovoza 2018. godine, a uvećanje koeficijenata nije uvjetovano donošenjem nekog provedbenog akta, kojim će se detaljnije razraditi kriteriji i postotci uvećanja koeficijenata.

No, umjesto da državna tijela svim službenicima koji po osnovi rada na EU projektima ostvaruju pravo na uvećanje koeficijenta to pravo i omoguće i tako povise postotak povlačenja sredstava iz EU fondova iz kojih se financira i povećanje službeničkih plaća, dešava se da se jednim službenicima plaća povećava za vrijeme rada na projektu, a drugima ne.

Temeljem zahtjeva za pristup informacijama upućenog ministarstvima, Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH došao je do saznanja da više od 30 posto službenika angažiranih na projektima još uvijek ne ostvaruje pravo na uvećanje plaće po osnovi rada na EU projektima i to iz razloga što se čeka izrada akta kojim bi se dodatno razradilo kriterije i način ostvarivanja tog prava, odnosno čeka se pozitivno očitovanje središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose, a da apsurd bude još veći, većina tih službenika zaposlena je u ministarstvu na čiju inicijativu je propisano 30-postotno uvećanje plaće zbog rada na EU projektima.

Naime, prema odgovorima ministarstava (dva ministarstva još nisu odgovorila) i raspoloživim podacima, uvećanje plaće zbog rada na EU projektima ostvaruje 126 službenika u pet ministarstava, u dva ministarstva više od 40 službenika angažirano je na EU projektima, ali im plaća nije uvećana, dok u ostalim ministarstvima nema službenika koji su ostvarili pravo na uvećanje plaće zbog rada na projektima EU.

Podatak je to koji upućuje na nejednaku primjenu propisa u državnoj upravi i to na štetu državnih službenika, a otvara se i pitanje kvalitete propisa i kompetentnosti rukovodećih struktura koje naizgled jednostavan propis i njime utvrđeno pravo ne provode u praksi i škrtare na sredstvima koja se ne isplaćuju iz državnog proračuna već iz dijela sredstava EU namijenjenih uspješnoj provedbi projekata.

Također, upitna je i pravna valjanost eventualnog provedbenog akta čije donošenje nije predviđeno uredbom i koji bi mogao suziti diskrecijske ovlasti nositelja projekta i čelnika tijela da odlučuje o uvećanju koeficijenta do maksimalnih 30 posto.

Činjenica da dio državnih službenika koji rade na EU projektima ni nakon pola godine od donošenja propisa ne može ostvariti pravo na uvećanje plaće loša je poruka Europskoj uniji i državnim službenicima bez čijeg doprinosa njihovoj realizaciji ti projekti ne bi mogli biti provedeni. S. Kuhar

IZVOR: NarodHR

 

Pročitajte još...

 

Zastupnici: Zakonom o državnim službenicima povećat će se broj "uhljeba"

(N1, 30. siječnja 2019.) Saborska rasprava o Zakonu o državnim službenicima, koji predviđa nova zapošljavanja u državnoj službi u kontekstu predsjedanja Hrvatske Vijećem EU-a, kod zastupnika je u srijedu izazvala dvojbe da će to dovesti do povećanja broja "uhljeba", pa su pozivali na veću transparentnost.

Zakon predviđa prijem u državnu službu na određeno vrijeme u trajanju dužem od godinu isključivo vezano uz predstojeće obveze Hrvatske u pogledu predsjedanja Vijećem EU, obzirom da postojećim zakonskim rješenjem radni odnos na određeno vrijeme može trajati najdulje godinu dana.

Mostov Robert Podolnjak uvjeren je kako se izmjenama široko otvaraju vrata zapošljavanju na određeno vrijeme. Time što nemamo dovoljno službenika koji mogu raditi na europskim poslovima zapravo se šalje poruka da nam uprava ne valja, upozorio je Podolnjak. Umjesto da se bolje plati službenike u sustavu, omogućava se plaćanje po ugovorima, kaže Mostov zastupnik.

HDZ-ova Marija Jelkovac ne smatra da će se zbog te mogućnosti krenuti u bezglavo zapošljavanje službenika na određeno vrijeme, već se otvara mogućnost prijema u državnu službu zbog povećanja opsega poslova tamo gdje to bude i kada to bude nužno.

Predložene izmjene koje se odnose na Hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a su racionalne i imaju smisla, rekla je Vesna Pusić (GLAS). Zamjerila je, međutim, što se do sada plan primanja u državnu službu objavljivao i u jednom dnevnom listu s nacionalnom cirkulacijom, a sada se to ukida. Objavljivati će se samo u Narodnim novinama i na internetskim stranicama Ministarstva, a to smanjuje transparentnost, kaže Pusić.

Osim toga, brišu se rješenja o ocjenjivanju državnih službenika, nema više klasifikacije radnih mjesta osim za rukovodeća, uz objašnjenje da će to biti u Zakonu o plaćama. To je, drži Pusić, loše i nelogično rješenje jer Zakon o plaćama mora biti izveden upravo iz ovog zakona, a ne obrnuto.

SDP-ov Arsen Bauk složio se kako bi bilo nelogično da isti broj službenika treba u normalnoj situaciji, kao i onda kada predsjedamo vijećem EU. "Trebalo bi u tekst zakona dodati odredbe koje bi onemogućile 'izvrdavanja' oko poslova koji se tiču predsjedanja, kako se takvi zaposlenici ne bi onda prebacivali na poslove koji s tim nemaju veze", upozorio je Bauk. Kada je riječ o najavljenom Zakonu o plaćama, Bauk je izrazio sumnju da će sustav koji je sada na snazi biti lako promijeniti, te da će se uspjeti ispregovarati sa sindikatima.

Mirando Mrsić (Demokrati) smatra da novi zakon nije dobro pripremljen. Referira se na nepostojeći Zakon o plaćama, koji je još uvijek u pripremi i pitanje je hoće li u dogledno vrijeme doći u Sabor, dodao je. Nitko ga, kaže, ne može uvjeriti da zakon neće omogućiti "uhljebljavanje", a rezultat će biti još veće nepovjerenje građana u sustav.

SDP-ov Gordan Maras prozvao je HNS zbog klijentelizma i založio se za veću transparentnost pri zapošljavanju. "Ne bi se tada dešavale situacije kao u Fondu za zaštitu okoliša, koji vodi HNS-ovac, a trećina je zaposlenih iz HNS-a. Kad se upišete u tu stranku odgovarate na pitanje želite li se baviti problemom zaštite okoliša, a svi pišu 'da'”, kaže Maras.

HSS-ovac Željko Lenart svoju je sumnju u bujanje zapošljavanja "uhljeba" ilustrirao vicem: "Znate li zašto u državnoj upravi nema seksa? Zato što su svi rodbina".

 

Sabor o izmjenama Zakona o državnim službenicima


(Dnevnik.hr, 30. siječnja 2019.) Predloženim izmjenama Zakona o državnim službenicima, među ostalim, omogućava se prijem u državnu službu na određeno vrijeme u trajanju dužem od godinu isključivo vezano uz predstojeće obveze Republike Hrvatske u pogledu predsjedanja Vijećem EU, budući da postojećim zakonskim rješenjem radni odnos na određeno vrijeme može trajati najdulje godinu dana.

Predlaže se i uspostava novog načina polaganja državnog ispita pisanim odnosno elektroničkim putem, brisanje odredbe o obvezi objave plana prijema u državnu službu u dnevnom tisku, što je bio znatan trošak za proračun. Transparentnost se i dalje zadržava jer ostaje obveza objave u Narodnim novinama i na web stranicama Ministarstva uprave.

Predlaže se i brisanje odredbi o državnim službenicima koje se odnose na klasifikaciju radnih mjesta, ocjenjivanje i promicanje jer se ti instituti planiraju urediti Zakonom o plaćama i provedbenim propisima koji će uslijediti. Izmjenama se predlaže i promjena statusa namještenika na način da se na njih primjenjuju instituti Zakona o državnim službenicima.

NEJEDNAKA PRAKSA

 

Više od 30 posto službenika na EU projektima ne ostvaruje propisano uvećanje plaće

 

Više plaće temeljem rada na EU projektima već pola godine ostvaruje 126 državnih službenika, dok njih 40-tak čeka razradu i tumačenje propisa koji druga ministarstva već primjenjuju na korist svojih službenika

 

... za uvećanje klikni na sliku

  
(SDLSN, 30. siječnja 2019.) U cilju bolje realizacije i povlačenja sredstava iz EU fondova Vlada Republike Hrvatske utvrdila je posebne (uvećane) koeficijente za državne službenike organizacijskih jedinica državnih tijela iz sustava upravljanja i kontrole korištenja sredstava Europske unije.

Kako, međutim, u državnim tijelima na EU projektima uz posebne jedinice za tehničku pripremu i razvoj projekata, rade i službenici u čijem je djelokrugu provedba projekta i o čijoj inovativnosti, kreativnosti i dodatnom angažmanu ovisi realizacija i povlačenje sredstava iz EU fondova i koji uz zahtjevne zadaće na provođenju projekta obavljaju i redovite poslove radnog mjesta, donedavno nisu imali pravo na dodatak na plaću po ovoj osnovi.

Kako bi ih motivirala na dodatni angažman, Vlada je u Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi, na prijedlog Ministarstva uprave, ugradila odredbu koja omogućava privremeno uvećanje koeficijenta složenosti posla do 30 posto službenicima koji rade na projektu (članovi projektnog tima) koji se financira iz fondova i programa EU i to za vrijeme trajanja projekta, ako je plaća službenika opravdani trošak koji se financira iz projekta, s time da o postotku uvećanja odlučuje čelnik tijela na prijedlog nositelja projekta, a takvo pravo ne mogu ostvariti službenici kojima je već priznato uvećanje koeficijenta zbog rada na EU projektima.

Vlada je ovo uvećanje plaće uvela, kako je navedeno u obrazloženju izmjena i dopuna uredbe o koeficijentima, radi rješavanja problema potkapacitiranosti projektnih timova koji rade na provedbi projekta, ali i motiviranja službenika državnih tijela koji rade na tehničkoj i stručnoj pripremi i razvoju projekata.

Uredba je izmijenjena na sjednici Vlade 2. kolovoza 2018. godine, a uvećanje koeficijenata nije uvjetovano donošenjem nekog provedbenog akta, kojim će se detaljnije razraditi kriteriji i postotci uvećanja koeficijenata.

No, umjesto da državna tijela svim službenicima koji po osnovi rada na EU projektima ostvaruju pravo na uvećanje koeficijenta to pravo i omoguće i tako povise postotak povlačenja sredstava iz EU fondova iz kojih se financira i povećanje službeničkih plaća, dešava se da se jednim službenicima plaća povećava za vrijeme rada na projektu, a drugima ne.

Temeljem zahtjeva za pristup informacijama upućenog ministarstvima, Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH došao je do saznanja da više od 30 posto službenika angažiranih na projektima još uvijek ne ostvaruje pravo na uvećanje plaće po osnovi rada na EU projektima i to iz razloga što se čeka izrada akta kojim bi se dodatno razradilo kriterije i način ostvarivanja tog prava, odnosno čeka se pozitivno očitovanje središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose, a da apsurd bude još veći, većina tih službenika zaposlena je u ministarstvu na čiju inicijativu je propisano 30-postotno uvećanje plaće zbog rada na EU projektima.

Naime, prema odgovorima ministarstava (dva ministarstva još nisu odgovorila) i raspoloživim podacima, uvećanje plaće zbog rada na EU projektima ostvaruje 126 službenika u pet ministarstava, u dva ministarstva više od 40 službenika angažirano je na EU projektima, ali im plaća nije uvećana, dok u ostalim ministarstvima nema službenika koji su ostvarili pravo na uvećanje plaće zbog rada na projektima EU.

Podatak je to koji upućuje na nejednaku primjenu propisa u državnoj upravi i to na štetu državnih službenika, a otvara se i pitanje kvalitete propisa i kompetentnosti rukovodećih struktura koje naizgled jednostavan propis i njime utvrđeno pravo ne provode u praksi i škrtare na sredstvima koja se ne isplaćuju iz državnog proračuna već iz dijela sredstava EU namijenjenih uspješnoj provedbi projekata.

Također, upitna je i pravna valjanost eventualnog provedbenog akta čije donošenje nije predviđeno uredbom i koji bi mogao suziti diskrecijske ovlasti nositelja projekta i čelnika tijela da odlučuje o uvećanju koeficijenta do maksimalnih 30 posto.

Činjenica da dio državnih službenika koji rade na EU projektima ni nakon pola godine od donošenja propisa ne može ostvariti pravo na uvećanje plaće loša je poruka Europskoj uniji i državnim službenicima bez čijeg doprinosa njihovoj realizaciji ti projekti ne bi mogli biti provedeni. S. Kuhar

POBUNA SLUŽBENIKA U PRAVOSUĐU

Prijeti li nam uskoro blokada važnog sustava? Imaju mizerne plaće, a rade s najopasnijim kriminalcima. I sada su rekli da im je dosta

 

Piše Josipa Krajinović 


Pobuna službenika i namještenika na sudovima uskočkih odjela. Raste broj potpisnika peticije po sudovima u više gradova, ali i na USKOK-u. Traže veće plaće. Rade za mizerne iznose dok prolaze najopsežniju sigurnosnu provjeru. Sad prijete odbijanjem provjera, što vodi prema blokadi cijelog sustava.

 

(Dnevnik.hr, 28. siječnja 2019.) Spisi na sve strane u pisarnici uskočkog odjela na sudu u Zagrebu. Službenice rade na najtežim slučajevima, s najopasnijim kriminalcima. Svašta dožive. "Zapisničarki je okrivljenik napravio od žlice nešto, pa joj je prijetio na samoj raspravi", komentira Sanja Trninić.

U rukama drže tajne podatke, prolaze sigurnosne provjere SOA-e prvog stupnja. "Provjeravaju vam se sva obitelj, susjede vam se dolazi ispitivati o vama". objašnjava nadalje Trninić.

I sve to za plaću od 3 i pol do 4 tisuće kuna. Dodatak na plaću čekaju deset godina. Dosta im je. Osam od deset njih nije dalo svoj pristanak na sigurnosnu provjeru. Prijeti blokada sustava.

"Bilo bi zapravo nemoguće sudsku raspravu bez zapisničara, kancela, dostave, dostave pismena, sustav bi stao naravno, ne bi se moglo suditi", rekao je Ivan Turudić, predsjednik Županijskog suda u Zagrebu.

Traže dodatak od 700 do 800 kn po službeniku. U Splitu i Rijeci i beneficirani radni staž.

"Ako kažem da moje kolegice, žene koje maksimlano rade, pred mirovinu, imaju plaću oko 3900 kn, mislim da sam vam sve rekla", rekla je Pavica Kovačević, službenica riječkog Županijskog suda.

"Bez daktilografa mi ne možemo provoditi nikakve radnje, odjel USKOK-a bio bi u velikim problemima kad bi netko od službenika odbio sigurnosne provjere", rekao je Veljko Miškulin, predsjednik Županijskog suda u Rijeci.

Veće plaće i bolje uvjete za rad traži 37 službenika i namještenika Uskok-a. U tome ih podržava šefica Vanja Marušić. Poručuju da je od uvođenja državnoodvjetničke istrage njihov rad postao teži, ali plaće su ostale iste.

Peticiju su poslali ministru pravosuđa. Za 200 njih na razini države trebalo bi izdvojiti 2 milijuna i 600 tisuća kuna na godinu. Ministar prebacuje lopticu.

"To je u resoru i nadležnosti drugih ministarstava, prvenstveno ministarstva uprave i ministarstva rada i na tome rade ta tijela", zaključio je Dražen Bošnjaković.

"Dok su ovi naši zahtjevi u proceduri, zasad nećemo ništa odbijati, ali ako se to ne prihvati onda ćemo poduzimati dalje korake", zaključila je službenica Trninić.

Zapisničari su, kaže složni, ako ne dobiju veće plaće, taj posao više neće raditi.

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu