SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

CENTAR DIJELJENIH USLUGA

Kuščević najavio mega digitalizaciju države i obećao da šetnja od šaltera do šaltera odlazi u povijest


Ministar uprave Lovro Kuščević najavio je u razgovoru za Hinu početak provedbe "krovnog projekta svih projekata digitalizacije" - Centra dijeljenih usluga (CDU), vrijednog 362 milijuna kuna, kojega s 85 posto sufinancira Europska unija, a ugovor za taj projekt bit će potpisan u ponedjeljak u Vladi.


(Tportal.hr, 19. svibnja 2019.) "Projekt uspostave Centra dijeljenih usluga (CDU) za koji ćemo u ponedjeljak, 20. svibnja, u Vladi potpisati Ugovor s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i Središnjom agencijom za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU o početku njegove provedbe nazvao bih 'krovnim projektom svih projekata digitalizacije'", istaknuo je Kuščević. Objasnio je kako je riječ o jednom od strateških projekata Vlade jer će s njim napraviti zajedničku platformu koju će koristiti sva državna tijela.

"Napravit ćemo sustav koji omogućava međusobnu komunikaciju svih državnih registara i baza. Dakle, svi projekti digitalizacije koje rade ne samo Ministarstvo uprave već i druga tijela, ministarstva, bit će naslonjeni na CDU, moći će preko njega komunicirati, a to će u bitnome digitalizirati javnu upravu i procese koji se događaju unutar države“, naglasio je ministar.

 

Do kraja godine 40-ak tijela ulazi u CDU, a cijeli projekt završit će za tri godine

 

"Različiti projekti su u različitem stadiju realizacije. Najduži projekt traje četiri godine, međutim procesi će se odvijati kontinuirano. Pojedine faze ovog projekta bit će vidljive već ove godine, a cijeli projekt CDU će završiti za tri godine od ugovaranja", istaknuo je ministar uprave.

Siguran je da će do kraja godine 40-ak tijela već "uvući" u CDU. Ističe kako će i o drugim državnim tijelima ovisiti koliko će oni svojih usluga digitalizirati i omogućiti na CDU-u. "To je proces koji se ne tiče samo Ministarstva uprave koje stvara temelje, platformu i preduvjete za razvoj digitalnih usluga namijenjenih građanima i poduzetnicima".

Građanin će CDU vidjeti kroz pojednostavljenu komunikaciju državnih tijela. "Na primjer, ako naš sugrađanin želi otvoriti tvrtku Ministarstvo gospodarstva postavlja svoju aplikaciju za otvaranje tvrtke na CDU. I trenutno su potrebne različite potvrde, no kad se napravi CDU uz obrazac za otvaranja tvrtke više ne morate priložiti potrebnu dokumentaciju koju država ima u sustavu jer će sustav sam razmijeniti tražene podatke. Cijeli zahtjev se pokreće online, putem interneta. I vama se predmet rješava jednostavnije, brže i jeftinije", objašnjava Kuščević.

 

Jedinstveno upravno mjesto (JUM) umjesto šetanja od šaltera do šaltera

 

Kaže kako je CDU platforma koja će omogućiti najprije smještaj informacijskih sustava i registara dok je Jedinstveno upravno mjesto (JUM) namijenjeno građanima kako bi mogli na jednom mjestu (jednom šalteru) pristupiti što većem broju državnih usluga i tamo ih rješavati, bez šetanja od jednog do drugog tijela, istaknuo je Kuščević.

Planira se otvoriti stotinjak fizičkih mjesta gdje će građani moći doći i predati svoj zahtjev. Primjerice, moći će predati zahtjev za mirovinu i online i na jednom od tih fizičkih mjesta, sustav će taj zahtjev prepoznati, pustiti ga na obradu nadležnim tijelima, obraditi ga i vratiti natrag građaninu na to određeno fizičko mjesto ili online, ovisno kako je predao.

Ministar Kuščević pohvalio se i kako je Hrvatska notificirala Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav (NIAS) odmah nakon Njemačke u grupi sa Estonijom, Španjolskom, Italijom i Luksemburgom, što znači, "da smo ostvarili sve tehničke i infrastrukturne projekte kako bi naši sugrađani s našom e-osobnom iskaznicom mogli pristupiti uslugama EU i uslugama onih država koje su provele proces notifikacije".

 

Kuščević najavio dva zakona za konac svibnja; Nije smisao zakona da se provjerava je li netko upisao šupu ili garažu


"Hrvatska je među prvih šest država koje su provele postupak notifikacije vjerodajnica u kratkom roku. U trenutnom testnom okruženju povezani smo s 15 zemalja, a s tri smo u postupku povezivanja. To je velika čast i pohvala Hrvatskoj što je među prvih šest država koje su je dobile. Također, građani EU mogu koristiti neke od digitaliziranih usluga u Hrvatskoj. Znači, Europska komisija je pohvalila sigurnost naših sustava i dozvolila pristupanje svojim institucijama", istaknuo je.

Kuščević je na pitanje kako objašnjava da nismo ranije krenuli u smjeru digitalizacije odgovorio: "Bio bih sretan da su me dočekali gotovi ili barem pripremljeni projekti, no nažalost, niti jedna vlada do ove Andreja Plenkovića nije dovoljnu pozornost posvetila digitalizaciji, jer je to zahtjevan, težak, dugotrajan i skup posao bez odmah vidljivih rezultata. Žao mi je da netko to prije nije napravio, no ova Vlada prelazi s riječi na djela."

Vlada donijela odluku o pokretanju pregovora o dodatku Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike

(SDLSN, 10. svibnja 2019.) Na danas održanoj sjednici Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku o pokretanju postupka pregovora o sklapanju dodatka Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike i imenovanju pregovaračkog odbora Vlade Republike Hrvatske.

Na čelu pregovaračkog odbora je ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić, a članovi su potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, ministar financija Zdravko Marić, ministar uprave Lovro Kuščević, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković.

U obrazloženju odluke navodi se kako su Vlada Republike Hrvatske i reprezentativni sindikati državnih službi sklopili 9. studenoga 2017. godine Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike.

Sindikat policije Hrvatske, Nezavisni sindikat djelatnika ministarstva unutarnjih poslova i Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika dostavili su Vladi Republike Hrvatske, dopisom od 27. ožujka 2019. godine, zahtjev za pokretanje postupka pregovora o visini regresa, dara za djecu i godišnje nagrade za božićne blagdane.

U članku 44. stavak 2. Kolektivnoga ugovora stranke su ugovorile da će o visini regresa za svaku slijedeću kalendarsku godinu pregovarati prije donošenja smjernica ekonomske i fiskalne politike za naredno razdoblje te će isto ugovoriti dodatkom Kolektivnom ugovoru.

U članku 57. stavak 2. Kolektivnoga ugovora stranke su ugovorile da će o visini dara za djecu za svaku slijedeću kalendarsku godinu pregovarati prije donošenja smjernica ekonomske i fiskalne politike za naredno razdoblje te će isto ugovoriti dodatkom Kolektivnom ugovoru.

U članku 58. stavak 2. Kolektivnoga ugovora stranke su ugovorile da će o visini godišnje nagrade za božićne blagdane za svaku slijedeću kalendarsku godinu pregovarati prije donošenja smjernica ekonomske i fiskalne politike za naredno razdoblje te će isto ugovoriti dodatkom Kolektivnom ugovoru.

Slijedom navedenoga, neophodno je pokrenuti postupak pregovora o sklapanju dodatka Kolektivnom ugovoru pa se, u tom cilju, predlaže imenovanje pregovaračkoga odbora Vlade Republike Hrvatske.

 

Pročitajte još...

 

Za više od dvije trećine pravosudnih službenika dogovoreno povećanje plaća


Vlada i Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika uspješno su okončali postupak mirenja, usuglasivši se o prijedlogu povećanja plaća za devet posto najniže rangiranim pravosudnim službenicima te o izjednačavanju plaća za općinske tužitelje i suce sa županijskim kolegama.

 

(N1, 8. svibnja 2019.) Postupak mirenja započet je prije mjesec dana slijedom sindikalnog zahtjeva za povećanjem plaća zaposlenih u pravosudnim tijelima, priopćilo je u srijedu Ministarstvo pravosuđa.

Nakon četiri održana sastanka dvije strane usuglasile se se o prijedlogu povećanja plaće za devet posto za najniže rangirane službenike u pravosudnim tijelima, a riječ je o sudskim i državnoodvjetničkim zapisničarima i upisničarima te voditeljima pisarnica.

Dogovoreno je također izjednačavanje plaća sudskih savjetnika u prvostupanjskim sudovima s plaćama savjetnika u županijskim sudovima i državnoodvjetničkih savjetnika u općinskim državnim odvjetništvima s plaćama savjetnika u županijskim državnim odvjetništvima.

Povećanjem će biti obuhvaćeno 5161 službenik u pravosudnim tijelima od 7662 zaposlenih ili 67,4 posto službenika, priopćilo je Ministarstvo pravosuđa.

Veće plaće službenici će primati od 1. rujna za što je osigurano 8,6 milijuna kuna, dok će u 2020. godini za navedena povećanja biti osigurano 34,4 milijuna kuna, zbog čega će Vlada u narednom razdoblju pristupiti izmjeni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi.

O plaćama zaposlenih u pravosudnim tijelima koje nisu obuhvaćene dogovorenim povećanjem, dvije će strane nastaviti razgovore u narednom razdoblju, kroz kolektivne pregovore i izradu Zakona o plaćama državnih službenika i namještenika.

 

POSTUPAK MIRENJA

Od 1. rujna rastu plaće u pravosuđu, evo tko sve ima razloga za zadovoljstvo


Vlada i Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika uspješno su okončali postupak mirenja, usuglasivši se o prijedlogu povećanja plaća za devet posto najniže rangiranim pravosudnim službenicima te o izjednačavanju plaća za općinske tužitelje i suce sa županijskim kolegama


(Tportal.hr, 8. svibnja 2019.) Postupak mirenja započet je prije mjesec dana slijedom sindikalnog zahtjeva za povećanjem plaća zaposlenih u pravosudnim tijelima, priopćilo je u srijedu Ministarstvo pravosuđa.

Nakon četiri održana sastanka dvije strane usuglasile se se o prijedlogu povećanja plaće za devet posto za najniže rangirane službenike u pravosudnim tijelima, a riječ je o sudskim i državnoodvjetničkim zapisničarima i upisničarima te voditeljima pisarnica.

Dogovoreno je također izjednačavanje plaća sudskih savjetnika u prvostupanjskim sudovima s plaćama savjetnika u županijskim sudovima i državnoodvjetničkih savjetnika u općinskim državnim odvjetništvima s plaćama savjetnika u županijskim državnim odvjetništvima.

Povećanjem će biti obuhvaćeno 5161 službenik u pravosudnim tijelima od 7662 zaposlenih ili 67,4 posto službenika, priopćilo je Ministarstvo pravosuđa.

Veće plaće službenici će primati od 1. rujna za što je osigurano 8,6 milijuna kuna, dok će u 2020. godini za navedena povećanja biti osigurano 34,4 milijuna kuna, zbog čega će Vlada u narednom razdoblju pristupiti izmjeni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi.

O plaćama zaposlenih u pravosudnim tijelima koje nisu obuhvaćene dogovorenim povećanjem, dvije će strane nastaviti razgovore u narednom razdoblju, kroz kolektivne pregovore i izradu Zakona o plaćama državnih službenika i namještenika.

 

OKONČALI POSTUPAK MIRENJA

Vlada i Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika usaglasili prijedlog o povećanja plaća za više od dvije trećine pravosudnih službenika

(JUTARNJI LIST, 8. svibnja 2019.) Vlada i Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika uspješno su okončali postupak mirenja, usuglasivši se o prijedlogu povećanja plaća za devet posto najniže rangiranim pravosudnim službenicima te o izjednačavanju plaća za općinske tužitelje i suce sa županijskim kolegama.

Postupak mirenja započet je prije mjesec dana slijedom sindikalnog zahtjeva za povećanjem plaća zaposlenih u pravosudnim tijelima, priopćilo je u srijedu Ministarstvo pravosuđa.

Nakon četiri održana sastanka dvije strane usuglasile se se o prijedlogu povećanja plaće za devet posto za najniže rangirane službenike u pravosudnim tijelima, a riječ je o sudskim i državnoodvjetničkim zapisničarima i upisničarima te voditeljima pisarnica.

Dogovoreno je također izjednačavanje plaća sudskih savjetnika u prvostupanjskim sudovima s plaćama savjetnika u županijskim sudovima i državnoodvjetničkih savjetnika u općinskim državnim odvjetništvima s plaćama savjetnika u županijskim državnim odvjetništvima.

Povećanjem će biti obuhvaćeno 5161 službenik u pravosudnim tijelima od 7662 zaposlenih ili 67,4 posto službenika, priopćilo je Ministarstvo pravosuđa.

Veće plaće službenici će primati od 1. rujna za što je osigurano 8,6 milijuna kuna, dok će u 2020. godini za navedena povećanja biti osigurano 34,4 milijuna kuna, zbog čega će Vlada u narednom razdoblju pristupiti izmjeni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi.

O plaćama zaposlenih u pravosudnim tijelima koje nisu obuhvaćene dogovorenim povećanjem, dvije će strane nastaviti razgovore u narednom razdoblju, kroz kolektivne pregovore i izradu Zakona o plaćama državnih službenika i namještenika.

 

Postupak mirenja: Za više od dvije trećine pravosudnih službenika dogovoreno povećanje plaća

ZAGREB, 8. svibnja 2019. (Hina) - Vlada i Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika uspješno su okončali postupak mirenja, usuglasivši se o prijedlogu povećanja plaća za devet posto najniže rangiranim pravosudnim službenicima te o izjednačavanju plaća za općinske tužitelje i suce sa županijskim kolegama.

Postupak mirenja započet je prije mjesec dana slijedom sindikalnog zahtjeva za povećanjem plaća zaposlenih u pravosudnim tijelima, priopćilo je u srijedu Ministarstvo pravosuđa.

Nakon četiri održana sastanka dvije strane usuglasile se se o prijedlogu povećanja plaće za devet posto za najniže rangirane službenike u pravosudnim tijelima, a riječ je o sudskim i državnoodvjetničkim zapisničarima i upisničarima te voditeljima pisarnica.

Dogovoreno je također izjednačavanje plaća sudskih savjetnika u prvostupanjskim sudovima s plaćama savjetnika u županijskim sudovima i državnoodvjetničkih savjetnika u općinskim državnim odvjetništvima s plaćama savjetnika u županijskim državnim odvjetništvima.

Povećanjem će biti obuhvaćeno 5161 službenik u pravosudnim tijelima od 7662 zaposlenih ili 67,4 posto službenika, priopćilo je Ministarstvo pravosuđa.

Veće plaće službenici će primati od 1. rujna za što je osigurano 8,6 milijuna kuna, dok će u 2020. godini za navedena povećanja biti osigurano 34,4 milijuna kuna, zbog čega će Vlada u narednom razdoblju pristupiti izmjeni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi.

O plaćama zaposlenih u pravosudnim tijelima koje nisu obuhvaćene dogovorenim povećanjem, dvije će strane nastaviti razgovore u narednom razdoblju, kroz kolektivne pregovore i izradu Zakona o plaćama državnih službenika i namještenika.

 

Pročitajte još...

 

Krešimir Sever tvrdi: Mirovine neće pasti ako ne radite do 67.

 

Nedostaje im potpisa: Potrebno je još 135.000 potpisa za referendum kojim traže rad do 65. godine. Sever tvrdi da Vlada obmanjuje ljude kako ne bi dali svoj potpis

 

Autor: Ivan Pandžić

(24sata, 6. svibnja 2019.) Vlada računa da nitko od sadašnjih umirovljenika neće umrijeti, da nema gospodarskog rasta, a da svake godine stižu novi umirovljenici. Ali čak i tad je broj od 45 milijardi kuna prenapuhan.

Ustvrdio je to u studiju 24sata Krešimir Sever, sindikalist iz inicijative “67 je previše”, koja sakuplja potpise za referendum kojim bi se vratila dob za umirovljenje na 65 godina i smanjila penalizacija prijevremenog umirovljenja.

Ministarstvo rada, koje vodi Marko Pavić, na svim televizijama vrti spotove u kojima tvrdi da potpis za referendum znači da se treba zadužiti 45 milijardi kuna te da će mirovine biti od pet do sedam posto manje. Sever otvoreno kaže da su ti podaci laž, a Vlada javnim novcem financira emitiranje spotova što je suprotno svih praksama, pa očekuje Ustavni sud da donese odluku o zabrani takve prakse.

- Prvo su govorili da će nedostajati do 2040. godine 45 milijardi kuna ili da će mirovine biti manje. Sad su sve spojili u jednu obmanu i sve su zbrojili. Projekcije Europske unije pokazuju da će u sljedećim desetljećima trošak za mirovine u Hrvatskoj padati najviše iza Grčke, za čak 2,6 posto. Mi i danas izdvajamo 10,6 posto BDP-a za mirovine, dok je Europa na 11,2 posto. Dakle, ne samo da nema razloga da mirovine padaju nego ima potencijala da one i rastu - kaže Sever.

Ipak, priznao je da je Vladina kampanja pokolebala dosta građana, pa im prikupljanje potpisa ide slabije nego prvih dana.

Sindikati su objavili da su dosad prikupili skoro 249.000 potpisa, što znači da im nedostaje oko 135.000 potpisa za pokretanje referenduma. Kako je dosad uobičajena praksa da provjera pokaže da je dio potpisa nevaljan, trebaju znatno više potpisa.

- Nismo sigurni da ćemo prikupiti dovoljno potpisa i zato je svaki potpis važan - poručili su.

Sever kaže da je opravdan i njihov drugi zahtjev, smanjenje penalizacije s 0,3 na 0,2 posto za svaki mjesec prijevremenog umirovljenja. Kaže da se time opet kažnjavaju stariji radnici.

- Samo jedan posto radnika ide u prijevremenu mirovinu jer to želi, 20 posto zbog bolesti, a čak 79 posto jer ih poslodavac više ne želi. I sad njih kazni država, a poslodavac nema nikakvu obvezu plaćanja - objašnjava Sever.

Obmanom je nazvao i podatak da Hrvati u mirovinu idu s 32 godine staža, što je jedna od najnižih stopa u Europi.

- U toj statistici nije niti jedan čovjek koji je zaradio mirovinu u inozemstvu. Sav rad u inozemstvu ne broji se u taj staž - kaže i napominje da Hrvati sad rade više od prosjeka, ali da cijelu sliku smanjuju masovna umirovljenja iz ‘90-ih zbog pljačke u privatizaciji.

KOLIKO LJUDI RADI U DRŽAVNOJ UPRAVI?

Glavni državni inspektor se požalio: "Potpuno smo potkapacitirani. Da vam ne pričam da nas sedmero ima dva vozača...''

Piše Josipa Krajinović

Mnogi misle da je mirovinu najbolje dočekati u državnoj službi. Da. Jer je posao, navodno siguran, a ne pretjerano zahtjevan. Je li tomu tako i koliko je uopće ljudi zaposleno u upravi?

 

(Dnevnik.hr, 4. svibnja 2019) "Koji možda nekad nije ni osposobljen za tu funkciju ili eto nema dara da to provede interaktivno u cilju i potrošača i svih i da se postigne mjera, a da to nije sankcija, kazna ili tako nešto", rekao je Ivan Bračić iz Hrvatske udruge poslodavaca.

Ima tisuću i pol zaposlenih, mogu zaposliti još petsto, no u Inspektoratu se žale. "U Hrvatskoj imate preko 165 tisuća objekata u ugostiteljstvu i turizmu. 97 inspektora radi taj dio nadzora, dakle potpuno smo potkapacitirani'', kazao je Andrija Mikulić, glavni državni inspektor.

Na kritike da ih je previše zaposlenih u ljudskim resursima i pravnim poslovima, odgovara - racionalni su.

"Da vam ne pričam da nas sedmero ima dva vozača'', požalio se Mikulić.

Oporba ih ne štedi, prozivaju za nova zapošljavanja, lošu javnu upravu. U Mostu i za njihov akcijski plan koji stoji na mjestu.

"Dva projekta čekaju u ladici velikog reformatora Lovre Kuščevića u Ministarstvu uprave i uopće se po tom pitanju ništa ne čini", kaže Nikola Grmoja (Most).

U Plenkovićevoj Vladi povećao se i broj zaposlenih. Prije četiri godine u vrijeme Vlade Zorana Milanovića državnih službenika i namještenika bilo je 58.248. Prošle godine taj broj se popeo za gotovo 2000, uključujući dužnosnike bilo ih je 60.195.

O višku zaposlenih ne mogu se donositi ocjene bez analize radnih mjesta, upozoravaju sindikati. Podsjećaju na niske plaće. "Generalno plaće su male i odvija se u državnoj službi zapravo jedna negativna selekcija. Znači da kvalificirani ljudi odlaze u bolje plaćene sektore", rekao je Boris Pleša iz sindikata državnih službenika.

No, poduzetnici očekuju učinkovitost. "Prijeporne točke u komunikaciji poduzetnika, pa i građanina s vladinim institucijama da idu online, da idu brže, da nema neizvjesnosti. Za poduzetnika je najveća neizvjesnost kad podneseš zahtjev može biti i negativan odgovor, ali da je brz, jednostavan i brz", kazao je Ivan Bračić.

I umjesto da im olakšavaju, institucije im, kažu, uglavnom - otežavaju.

OTVORENO PISMO PREDSJEDNIKU SDP-a DAVORU BERNARDIĆU

Na modelu SDP-ove vlasti u Sisku treba stvarati novu, bolju i tolerantniju Hrvatsku

Poštovani gospodine Bernardiću,

 

kada ste na skupu "SDP ususret izborima za Europski parlament" početkom travnja ove godine u Splitu rekli kako „korupcija izjeda naše društvo, korupcija je u Hrvatskoj prisutna na svakom koraku. Zbog korupcije je mnogim mladim ljudima ukradena budućnost a starijima je ukradeno ljudsko dostojanstvo," i dodali da se "za vrijeme SDP-ove vlasti stvara, a tijekom HDZ-ove vlasti krade", odmah sam osjetio snagu i viziju u Vašim riječima.

Koliko je u njima istine najbolje potvrđuje primjer Grada Siska, u kojem Sindikat državnih i lokalnih službenika djeluje u državnim i tijelima lokalne i područne samouprave i gdje vlast obnaša SDP-ova gradonačelnica Kristina Ikić Baniček, koja je stvaralačko ozračje u Sisku najbolje opisala riječima:

„Dogodilo se to da se u gradskoj upravi u protekle četiri godine počelo stvarno raditi, a ne kao u vrijeme HDZ-a primati plaću i kafenisati u kafićima uz Kupu. Bivšim HDZ-ovim uhljebima to očigledno ne odgovara pa radije biraju institucije u kojima vodeću ulogu ima HDZ, kao što su Županija i Centar za socijalnu skrb, gdje se i dalje prima plaća bez ikakvih konkretnih rezultata rada. Druga razlika je što se pri poslu traži i odgovornost za obavljeno što također HDZ-ovim uhljebima ne odgovara" i time ocrtala jasnu razliku između mrske joj bivše i sadašnje vlasti.

Da se rad u Sisku danas cijeni vidi se iz primjera odvjetničkog društva koje je u kratkom vremenu, zahvaljujući radu i postignutim rezultatima počelo pružati pravne usluge ne samo Gradu Sisku, već i trgovačkim društvima u vlasništu grada i njegovim ustanovama.

"Odvjetnički ured Babić i partneri, zbog iznimnih rezultata u zastupanju Grada Siska i Sisačkog vodovoda u raznim sporovima, odlučilo je u posljednje vrijeme angažirati većina gradskih tvrtki i ustanova.

Uspješnost Odvjetničkog ureda Babić i partneri je apsolutna, odnosno 100 posto postavljenih ciljeva do sada su ostvarili u interesu Grada Siska.

Njihove usluge, koje se uglavnom odnose na trgovačko i radno pravo, su plaćene prema ugovorima koje imaju sklopljene s pravnim osobama koje zastupaju, a veći dio troškova plaća suprotna strana nakon gubitka spora.

Još dok je bio mladić i išao u Sisačku gimnaziju naš Siščanin Siniša Babić sanjao je da jednog dana otvori odvjetnički ured i da zastupa svoj voljeni grad Sisak u postupcima protiv HDZ-ovih uhljeba i pijavica što mu se na našu sreću i ostvarilo“, napisala je u prilog svog bivšeg sugrađanina i zagrebačkog poduzetnika na polju pravnih usluga sisačka gradonačelnica.

Tomu se pridružuju i predstavnici trgovačkih društava, koji o uslugama odvjetničkog društva govore samo biranim riječima i dodaju kako odvjetnici i vježbenici iz Odvjetničkog društva Babić, Brborović & partneri nemaju pravo niti naplaćuju bilo kakve putne troškove dolaska i odlaska u Sisak, navodeći to kao poseban aspekt društveno odgovornog poduzetništva.

Zlonamjerni, neradu i uhljebništvu skloni pripadnici gradske oporbe pri tome ističu da je Siniša Babić davnih godina bio član SDP-a Grada Siska, a u jednom trenutku čak i gradski vijećnik SDP-a, čime valjda impliciraju kako je posao dobio po stranačkoj liniji.

No, svu njihovu bijedu i jal zbog uspjeha zasnovanog na radu, znanju i zalaganju demantiraju strogi propisi o jednostavnoj nabavi, temeljem kojih su zaključeni brojni ugovori s odvjetničkim društvom u kojem slučajno radi osoba koja se također zove Siniša Babić.

Citirat ćemo samo jedan od njih, Pravilnik o provedbi postupaka jednostavne nabave Grada Siska, koji u članku 12. nemilosrdno navodi kako se u slučaju nabave odvjetničkih usluga poziv za dostavu ponuda može uputiti najmanje jednom (1) gospodarskom subjektu, što znači da svi kojima je takav poziv upućen imaju jednake šanse za dobivanje posla te da pri tome nitko ne može biti povlašten.
Uvidom u akte o provedbi jednostavne nabave trgovačkih društava i ustanova Grada Siska uvjerili smo se da su uvjeti sklapanja ugovora o jednostavnoj nabavi podjednako strogi i zahtijevaju najmanje jednog ponuditelja, a pored toga u nekim slučajevima čak i suglasnost osnivača odnosno sisačke gradonačelnice, koja posao sigurno ne bi dodijelila nekome čije su reference samo stranačke ili svjetonazorske.

I zato Vam pišem jer Hrvatskoj treba dobrih primjera i uspjeha zasnovanih na radu i znanju, kao i tolerantno i demokratsko ozračje u kojem se ljudi neće dijeliti po stranačkim iskaznicama, a vlasti etiketirati i difamirati samo zato jer nisu „naše“.

Kada je nešto dobro onda i u to treba uprijeti prstom i reći: „Ovo je dobro. Tako treba!“, bio u pitanju Sisak ili neki drugi grad.

Zato Vas pozdravljam i želim Vama, SDP-u i svim drugim strankama koje rade na dobrobit hrvatskog društva mnogo uspjeha na predstojećim EU izborima.


S poštovanjem,

Siniša Kuhar
Glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH

Sindikat državnih službenika upozorava: ‘U državnoj upravi brojni službenici rade na određeno vrijeme’


(Narod.hr, 1. svibnja 2019.) Iako je državna služba pojam koji u javnosti označava siguran i redovito plaćen posao, u državnoj upravi brojni službenici rade desetak i više godina na određeno vrijeme, kao zamjene za zaposlenike na bolovanju, rodiljnom ili roditeljskom dopustu, zbog povećanog opsega rada, provedbe projekata i sl., koji se nikako ne mogu domoći stalnog zaposlenja, a na natječajima stalan posao uvijek dobivaju neki drugi i od njih „bolji“ službenici, upozorava Siniša Kuhar iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika čije priopćenje prenosimo u cijelosti.

Osim rada na određeno vrijeme u državnoj službi značajan je i broj onih koji rade po ugovoru o djelu i to na radnim mjestima i poslovima koji imaju obilježja posla za koji se osniva radni odnos, budući da rade u redovitom radnom vremenu, u prostorijama i na sredstvima poslodavca, po njegovim nalozima i nesamostalno, ali to državna tijela ne smeta da takve nezakonite ugovore sklapaju i dalje, a kazna za takvo postupanje ne postoji za poslodavca, već samo za radnika koji radi na takvim poslovima i to u obliku prestanka rada.

Dugogodišnji rad na određeno vrijeme i po ugovoru o djelu naročito je prisutan u pravosuđu, Poreznoj upravi, ali i drugim državnim tijelima.

U Poreznoj upravi je službenik u Istarskoj županiji na određeno vrijeme radio bez prekida 15 godina na različitim poslovima na određeno vrijeme, zbog svog radnog učinka bio ocjenjivan najvišim ocjenama, javljao se na natječaje na kojima je redovito bio najviše rangiran, ali posao na nedoređeno nikad nije dobio jer ga je uvijek isti psiholog ocijenio kao „manje prikladnim“ na psihološkom testiranju.

Zalud su mu bile najviše ocjene, dugogodišnje radno iskustvo i pokazano znanje, kad je za posao na određeno radno vrijeme „prikladan“, ali za onaj na neodređeno radno vrijeme nije.

I kada je po prvi puta putem sindikata pokušao ukazati na čudnu logiku da čovjek može uspješno raditi 15-tak godina na određeno u državnoj službi, ali mu za posao na neodređeno uvijek spuštaju rampu, ostao je i bez radnog mjesta na određeno vrijeme.

Zato sindikati nerado „pomažu“ takvim radnicima, jer se ukazivanje na dugogodišnje maltretiranje službenika koji se sele s jedne zamjene na drugu, jednog posla na određeno na drugi, jednog ugovora o djelu do drugog, najčešće obija o glavu takvih radnika, kojima državna tijela više ne produžavaju takvu „službu“, kao kaznu za nezahvalnost koju su pokazali prema svojim poslodavcima.

Radi se o „tamnoj brojci“ koja obuhvaća značajan broj zaposlenih u državnoj službi i Sindikat stoga poziva Ministarstvo uprave da iznese podatke o broju službenika i namještenika koji rade na određeno vrijeme i po ugovoru o djelu, kao i stažu koji su ostvarili na taj način.

Čestitamo Vam Međunarodni praznik rada!

SDLSN čestitao Međunarodni praznik rada svim prekarnim radnicima u državnoj službi

(HRVATSKA DANAS, 30. travnja 2019.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH posvećuje predstojeći Međunarodni praznik rada svim prekarnim radnicima u državnoj službi.

Naime, iako je državna služba pojam koji u javnosti označava siguran i redovito plaćen posao, u državnoj upravi brojni službenici rade desetak i više godina na određeno vrijeme, kao zamjene za zaposlenike na bolovanju, rodiljnom ili roditeljskom dopustu, zbog povećanog opsega rada, provedbe projekata i sl., koji se nikako ne mogu domoći stalnog zaposlenja, a na natječajima stalan posao uvijek dobivaju neki drugi i od njih „bolji“ službenici.

Osim rada na određeno vrijeme u državnoj službi značajan je i broj onih koji rade po ugovoru o djelu i to na radnim mjestima i poslovima koji imaju obilježja posla za koji se osniva radni odnos, budući da rade u redovitom radnom vremenu, u prostorijama i na sredstvima poslodavca, po njegovim nalozima i nesamostalno, ali to državna tijela ne smeta da takve nezakonite ugovore sklapaju i dalje, a kazna za takvo postupanje ne postoji za poslodavca, već samo za radnika koji radi na takvim poslovima i to u obliku prestanka rada.

Dugogodišnji rad na određeno vrijeme i po ugovoru o djelu naročito je prisutan u pravosuđu, Poreznoj upravi, ali i drugim državnim tijelima.

U Poreznoj upravi je službenik u Istarskoj županiji na određeno vrijeme radio bez prekida 15 godina na različitim poslovima na određeno vrijeme, zbog svog radnog učinka bio ocjenjivan najvišim ocjenama, javljao se na natječaje na kojima je redovito bio najviše rangiran, ali posao na nedoređeno nikad nije dobio jer ga je uvijek isti psiholog ocijenio kao „manje prikladnim“ na psihološkom testiranju.

Zalud su mu bile najviše ocjene, dugogodišnje radno iskustvo i pokazano znanje, kad je za posao na određeno radno vrijeme „prikladan“, ali za onaj na neodređeno radno vrijeme nije.

I kada je po prvi puta putem sindikata pokušao ukazati na čudnu logiku da čovjek može uspješno raditi 15-tak godina na određeno u državnoj službi, ali mu za posao na neodređeno uvijek spuštaju rampu, ostao je i bez radnog mjesta na određeno vrijeme.

Zato sindikati nerado „pomažu“ takvim radnicima, jer se ukazivanje na dugogodišnje maltretiranje službenika koji se sele s jedne zamjene na drugu, jednog posla na određeno na drugi, jednog ugovora o djelu do drugog, najčešće obija o glavu takvih radnika, kojima državna tijela više ne produžavaju takvu „službu“, kao kaznu za nezahvalnost koju su pokazali prema svojim poslodavcima.

Radi se o „tamnoj brojci“ koja obuhvaća značajan broj zaposlenih u državnoj službi i Sindikat stoga poziva Ministarstvo uprave da iznese podatke o broju službenika i namještenika koji rade na određeno vrijeme i po ugovoru o djelu, kao i stažu koji su ostvarili na taj način, piše Siniša Kuhar, glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH.

 

MEĐUNARODNI PRAZNIK RADA

SDLSN čestita 1. svibnja prekarnim radnicima u državnoj službi

Sindikat poziva Ministarstvo uprave da iznese podatke o broju službenika i namještenika koji rade na određeno vrijeme i po ugovoru o djelu, kao i stažu koji su ostvarili na taj način


(SDLSN, 30. travnja 2019.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH posvećuje predstojeći Međunarodni praznik rada svim prekarnim radnicima u državnoj službi.

Naime, iako je državna služba pojam koji u javnosti označava siguran i redovito plaćen posao, u državnoj upravi brojni službenici rade desetak i više godina na određeno vrijeme, kao zamjene za zaposlenike na bolovanju, rodiljnom ili roditeljskom dopustu, zbog povećanog opsega rada, provedbe projekata i sl., koji se nikako ne mogu domoći stalnog zaposlenja, a na natječajima stalan posao uvijek dobivaju neki drugi i od njih „bolji“ službenici.

Osim rada na određeno vrijeme u državnoj službi značajan je i broj onih koji rade po ugovoru o djelu i to na radnim mjestima i poslovima koji imaju obilježja posla za koji se osniva radni odnos, budući da rade u redovitom radnom vremenu, u prostorijama i na sredstvima poslodavca, po njegovim nalozima i nesamostalno, ali to državna tijela ne smeta da takve nezakonite ugovore sklapaju i dalje, a kazna za takvo postupanje ne postoji za poslodavca, već samo za radnika koji radi na takvim poslovima i to u obliku prestanka rada.

Dugogodišnji rad na određeno vrijeme i po ugovoru o djelu naročito je prisutan u pravosuđu, Poreznoj upravi, ali i drugim državnim tijelima.

U Poreznoj upravi je službenik u Istarskoj županiji na određeno vrijeme radio bez prekida 15 godina na različitim poslovima na određeno vrijeme, zbog svog radnog učinka bio ocjenjivan najvišim ocjenama, javljao se na natječaje na kojima je redovito bio najviše rangiran, ali posao na nedoređeno nikad nije dobio jer ga je uvijek isti psiholog ocijenio kao „manje prikladnim“ na psihološkom testiranju.

Zalud su mu bile najviše ocjene, dugogodišnje radno iskustvo i pokazano znanje, kad je za posao na određeno radno vrijeme „prikladan“, ali za onaj na neodređeno radno vrijeme nije.

I kada je po prvi puta putem sindikata pokušao ukazati na čudnu logiku da čovjek može uspješno raditi 15-tak godina na određeno u državnoj službi, ali mu za posao na neodređeno uvijek spuštaju rampu, ostao je i bez radnog mjesta na određeno vrijeme.

Zato sindikati nerado „pomažu“ takvim radnicima, jer se ukazivanje na dugogodišnje maltretiranje službenika koji se sele s jedne zamjene na drugu, jednog posla na određeno na drugi, jednog ugovora o djelu do drugog, najčešće obija o glavu takvih radnika, kojima državna tijela više ne produžavaju takvu „službu“, kao kaznu za nezahvalnost koju su pokazali prema svojim poslodavcima.

Radi se o „tamnoj brojci“ koja obuhvaća značajan broj zaposlenih u državnoj službi i Sindikat stoga poziva Ministarstvo uprave da iznese podatke o broju službenika i namještenika koji rade na određeno vrijeme i po ugovoru o djelu, kao i stažu koji su ostvarili na taj način. S. Kuhar

VODE 322 SUDSKA POSTUPKA

Grad Osijek na sudu zastupaju njegovi službenici


Za odvjetnike je u 2012. isplaćeno 3,6 milijuna kuna, a lani nešto više od 765 tisuća kuna

 

(GLAS SLAVONIJE, 26. travnja 2019.) Grad Osijek u ovom se trenutku pojavljuje kao stranka u ukupno 322 predmeta koja se vode pred domaćim sudovima. Sudski se postupci u najvećem broju odnose na naplatu prihoda od prodaje gradskih stanova obročnom otplatom, iseljenja iz stanova koje koriste bespravni korisnici te iseljenja iz poslovnih prostora zbog neplaćanja zakupnine.

Tu su ošasna imovina i predmeti koji proizlaze iz te imovine, odnosno ostavine, koja je gotovo uvijek opterećena dugovanjima na način da vjerovnici ostavitelja pokreću ovršne postupke radi naplate svojih potraživanja, od Grada kao nasljednika (ali do visine naslijeđene imovine). Vode se i sporovi radi priznavanja prava vlasništva dosjelošću, građenjem, te naknade šteta zbog nezgoda na javnim površinama.

Zanimljivo je da poslove zastupanja Grada pred nadležnim sudovima i drugim javnopravnim tijelima od početka 2014. obavljaju zaposlenici s položenim pravosudnim ispitom. Iz nadležne službe Grada Osijeka podsjećaju kako za potrebe obavljanja ovih poslova nisu primani novi službenici, nego su na navedene poslove raspoređeni službenici gradske uprave s položenim pravosudnim ispitom i iskustvom u zastupanju.

Od ustroja Grada kao jedinice lokalne samouprave (1993. godine) ovo je bilo prvi put da se poslove zastupanja Grada u cijelosti povjeri zaposlenicima. Istodobno, ovo znači i uštedu za gradski proračun - ishodi su parnica koje vode zaposlenici jednaki kao i ishodi koje su vodili ili vode odvjetnici, ali su istodobno parnični troškovi znatno smanjeni.

"Grad pred sudom mogu zastupati zaposlenici, diplomirani pravnici i bez položenog pravosudnog ispita, ali samo ako je vrijednost predmeta spora manja od 50 tisuća kuna. U ostalim sporovima Grad mogu, uz odvjetnike, zastupati zaposlenici s položenim pravosudnim ispitom. Reviziju, osim odvjetnika, za Grad mogu podnijeti i zaposlenici ako imaju položen pravosudni ispit", pojašnjavaju iz gradske uprave, uz dodatak kako se ovako angažirani zaposlenici Grada dodatno usavršavaju na seminarima, nabavom stručne literature, kao i proučavanjem sudskih i drugih odluka preko internetskih portala sa stručnom tematikom.

Ušteda za gradski proračun što se tiče pozicije "usluge odvjetnika i pravnog savjetovanja" vidljiva je iz podatka da je za odvjetnike 2012. godine ukupno isplaćeno 3,6 milijuna kuna, zatim 2013. godine dva milijuna kuna, a 2014. isplaćeno je manje od milijuna kuna - 913 tisuća. "Očito je kako je postignuto znatno smanjenje troškova za usluge odvjetnika od 2014., kada su Grad počeli zastupati i njegovi zaposlenici", kažu u gradskoj upravi. Dario Kuštro

 

ušteda

 

GRADSKI JE PRORAČUN MANJE OPTEREĆEN


ODVJETNICI U ŠEST DUGOTRAJNIH SPOROVA

 

Ipak, Grad Osijek u šest dugotrajnih sudskih sporova i dalje zastupaju odvjetnici.

Dugotrajne sudske postupke koji su i iznimno složeni te velikih vrijednosti predmeta spora nastavila su voditi dva odvjetnika, koja su ih vodila od početka. Ti su sudski postupci u završnoj fazi, odgovaraju u gradskoj upravi.

Među tim parnicama široj su javnosti najpoznatije ona kolokvijalno nazvana “Rupa” (priznavanje prava vlasništva nad nekretninom uz hotel Osijek) te zavrzlama oko ZOIS-a, odnosno nikad zaživjele tvrtke za zbrinjavanje komunalnog otpada. Za odvjetničke je usluge u prošlogodišnjem proračunu Grada Osijeka planirano milijun kuna, a potrošeno je nešto više od 765 tisuća kuna.

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu