SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

PROSVJED PROTIV MIROVINSKE REFORME

... za više informacija klikni na sliku

SINDIKATI UPOZORAVAJU

Prevelik broj umirovljenika posljedica je 'dobre' prakse državnih tijela

Država istodobno stvara nove umirovljenike od državnih službenika koji u mirovinu odlaze ranije zahvaljujući zakonu koji je donijela aktualna Vlada i žena koje HZZ briše iz evidencije nezaposlenih osoba

 

(VEČERNJI LIST, 18. listopada 2018.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske upozorio je u četvrtak da preveliki broj umirovljenika i njihova dobna struktura nisu posljedica samo nepovoljnih kretanja na tržištu rada u vrijeme rata, pretvorbe i gospodarske krize, već i "dobre“ prakse državnih tijela i institucija koji od radno sposobnih i na ostanak u svijetu rada spremnih građana silom zakona, ali i njihovom nezakonitom i restriktivnom primjenom, stvaraju nove umirovljenike.

U Sabor su u srijedu upućene izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju koje bi trebale stimulirati odlazak u mirovinu u starijoj životnoj dobi i s dužim mirovinskim stažem i ubrzati izjednačavanje dobi za žene u odnosu na muškarce za odlazak u starosnu i prijevremenu mirovinu, podsjeća sindikat u priopćenju.

No, država istodobno stvara nove umirovljenike od državnih službenika koji u mirovinu odlaze ranije zahvaljujući zakonu koji je donijela aktualna Vlada i žena koje Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) briše iz evidencije nezaposlenih osoba jer ostvaruju pravo na starosnu mirovinu po prijelaznom režimu, ali nisu navršile 65 godina života.

Sindikat podsjeća da su u lipnju prošle godine usvojene izmjene Zakona o državnim službenicima, po kojima od 1. siječnja ove godine državni službenici više ne mogu raditi do kraja kalendarske godine u kojoj su navršili 65 godina života, već im državna služba prestaje s danom navršenja te starosne dobi.

Također naglašava da HZZ ne smatra nezaposlenim osobama žene koje nisu u radnom odnosu, ako imaju manje od 65 godina i ispunjavaju uvjete za starosnu mirovinu po prijelaznom režimu izjednačavanja starosne dobi za odlazak u mirovinu između žena i muškaraca.

Takva praksa ne samo što stvara veći broj umirovljenika, nego je nezakonita i diskriminatorna pa je tako pravobraniteljica za ravnopravnost spolova temeljem pritužbe sindikata upozorila HZZ da se takvim tumačenjem izravno diskriminiraju žene, jer ih se stavlja u nepovoljniji položaj od muškarca kojem prestane radni odnos.

Pravobraniteljica dodaje kako analiza podataka koje sadrži Eurostat ukazuje da je niska stopa radne aktivnosti žena u Hrvatskoj generacijski problem. Tako u dobnoj skupini od 60 do 64 godine stopa aktivnosti žena iznosila je tek 18,3 posto, dok je za muškarce bila značajno viših 35 posto.

Zbog pada radne aktivnosti žena kada prijeđu prag od 50 godina života, pravobraniteljica ukazuje da je neophodno razvijati mjere koje bi poticale ostanak žena na tržištu rada i nakon tog praga, a ne ih nepravilnim tumačenjem i primjenom zakona izravno onemogućavati u tome, stoji u priopćenju.

 

Sindikat:Broj umirovljenika rezultat je i "dobre" prakse državnih tijela i institucija


(HRT, 18. listopada 2018.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske upozorio je da preveliki broj umirovljenika i njihova dobna struktura nisu posljedica samo nepovoljnih kretanja na tržištu rada u vrijeme rata, pretvorbe i gospodarske krize, već i "dobre prakse državnih tijela i institucija koji od radno sposobnih i na ostanak u svijetu rada spremnih građana silom zakona, ali i njihovom nezakonitom i restriktivnom primjenom, stvaraju nove umirovljenike".

U Sabor su upućene izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju koje bi trebale stimulirati odlazak u mirovinu u starijoj životnoj dobi i s dužim mirovinskim stažem i ubrzati izjednačavanje dobi za žene u odnosu na muškarce za odlazak u starosnu i prijevremenu mirovinu, podsjeća sindikat u priopćenju.

No, država istodobno stvara nove umirovljenike od državnih službenika koji u mirovinu odlaze ranije zahvaljujući zakonu koji je donijela aktualna Vlada i žena koje Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) briše iz evidencije nezaposlenih osoba jer ostvaruju pravo na starosnu mirovinu po prijelaznom režimu, ali nisu navršile 65 godina života.

Sindikat podsjeća da su u lipnju prošle godine usvojene izmjene Zakona o državnim službenicima, po kojima od 1. siječnja ove godine državni službenici više ne mogu raditi do kraja kalendarske godine u kojoj su navršili 65 godina života, već im državna služba prestaje s danom navršenja te starosne dobi.

Također naglašava, da HZZ ne smatra nezaposlenim osobama žene koje nisu u radnom odnosu, ako imaju manje od 65 godina i ispunjavaju uvjete za starosnu mirovinu po prijelaznom režimu izjednačavanja starosne dobi za odlazak u mirovinu između žena i muškaraca.
Takva praksa ne samo što stvara veći broj umirovljenika, nego je nezakonita i diskriminatorna, na što je HZZ upozorila pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.

Pravobraniteljica dodaje, kako analiza podataka koje sadrži Eurostat ukazuje da je niska stopa radne aktivnosti žena u Hrvatskoj generacijski problem. Tako u dobnoj skupini od 60 do 64 godine stopa aktivnosti žena iznosila je tek 18,3 posto, dok je za muškarce bila značajno viših 35 posto.

 

Sindikat okrivio državu za prevelik broj umirovljenika


(INDEX.HR, 18. listopada 2018.) SINDIKAT državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske upozorio je da preveliki broj umirovljenika i njihova dobna struktura nisu posljedica samo nepovoljnih kretanja na tržištu rada u vrijeme rata, pretvorbe i gospodarske krize, već i "dobre“ prakse državnih tijela i institucija koji od radno sposobnih i na ostanak u svijetu rada spremnih građana silom zakona, ali i njihovom nezakonitom i restriktivnom primjenom, stvaraju nove umirovljenike.

U Sabor su u srijedu upućene izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju koje bi trebale stimulirati odlazak u mirovinu u starijoj životnoj dobi i s dužim mirovinskim stažem i ubrzati izjednačavanje dobi za žene u odnosu na muškarce za odlazak u starosnu i prijevremenu mirovinu, podsjeća sindikat u priopćenju.

 

Izmjene zakona

 

No, država istodobno stvara nove umirovljenike od državnih službenika koji u mirovinu odlaze ranije zahvaljujući zakonu koji je donijela aktualna Vlada i žena koje Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) briše iz evidencije nezaposlenih osoba jer ostvaruju pravo na starosnu mirovinu po prijelaznom režimu, ali nisu navršile 65 godina života.

Sindikat podsjeća da su u lipnju prošle godine usvojene izmjene Zakona o državnim službenicima, po kojima od 1. siječnja ove godine državni službenici više ne mogu raditi do kraja kalendarske godine u kojoj su navršili 65 godina života, već im državna služba prestaje s danom navršenja te starosne dobi.

Također naglašava da HZZ ne smatra nezaposlenim osobama žene koje nisu u radnom odnosu, ako imaju manje od 65 godina i ispunjavaju uvjete za starosnu mirovinu po prijelaznom režimu izjednačavanja starosne dobi za odlazak u mirovinu između žena i muškaraca.

 

"Nezakonita i diskriminatorna praksa"

 

Takva praksa ne samo što stvara veći broj umirovljenika, nego je nezakonita i diskriminatorna pa je tako pravobraniteljica za ravnopravnost spolova temeljem pritužbe sindikata upozorila HZZ da se takvim tumačenjem izravno diskriminiraju žene, jer ih se stavlja u nepovoljniji položaj od muškarca kojem prestane radni odnos.

Pravobraniteljica dodaje kako analiza podataka koje sadrži Eurostat ukazuje da je niska stopa radne aktivnosti žena u Hrvatskoj generacijski problem. Tako u dobnoj skupini od 60 do 64 godine stopa aktivnosti žena iznosila je tek 18,3 posto, dok je za muškarce bila značajno viših 35 posto.

Zbog pada radne aktivnosti žena kada prijeđu prag od 50 godina života, pravobraniteljica ukazuje da je neophodno razvijati mjere koje bi poticale ostanak žena na tržištu rada i nakon tog praga, a ne ih nepravilnim tumačenjem i primjenom zakona izravno onemogućavati u tome, stoji u priopćenju.

 

SINDIKAT

PREVELIK BROJ UMIROVLJENIKA rezultat i "dobre" prakse državnih tijela i institucija


(GLAS ISTRE, 8. listopada 2018.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske upozorio je u četvrtak da preveliki broj umirovljenika i njihova dobna struktura nisu posljedica samo nepovoljnih kretanja na tržištu rada u vrijeme rata, pretvorbe i gospodarske krize, već i "dobre“ prakse državnih tijela i institucija koji od radno sposobnih i na ostanak u svijetu rada spremnih građana silom zakona, ali i njihovom nezakonitom i restriktivnom primjenom, stvaraju nove umirovljenike.

U Sabor su u srijedu upućene izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju koje bi trebale stimulirati odlazak u mirovinu u starijoj životnoj dobi i s dužim mirovinskim stažem i ubrzati izjednačavanje dobi za žene u odnosu na muškarce za odlazak u starosnu i prijevremenu mirovinu, podsjeća sindikat u priopćenju.

No, država istodobno stvara nove umirovljenike od državnih službenika koji u mirovinu odlaze ranije zahvaljujući zakonu koji je donijela aktualna Vlada i žena koje Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) briše iz evidencije nezaposlenih osoba jer ostvaruju pravo na starosnu mirovinu po prijelaznom režimu, ali nisu navršile 65 godina života.

Sindikat podsjeća da su u lipnju prošle godine usvojene izmjene Zakona o državnim službenicima, po kojima od 1. siječnja ove godine državni službenici više ne mogu raditi do kraja kalendarske godine u kojoj su navršili 65 godina života, već im državna služba prestaje s danom navršenja te starosne dobi.

Također naglašava da HZZ ne smatra nezaposlenim osobama žene koje nisu u radnom odnosu, ako imaju manje od 65 godina i ispunjavaju uvjete za starosnu mirovinu po prijelaznom režimu izjednačavanja starosne dobi za odlazak u mirovinu između žena i muškaraca.

Takva praksa ne samo što stvara veći broj umirovljenika, nego je nezakonita i diskriminatorna pa je tako pravobraniteljica za ravnopravnost spolova temeljem pritužbe sindikata upozorila HZZ da se takvim tumačenjem izravno diskriminiraju žene, jer ih se stavlja u nepovoljniji položaj od muškarca kojem prestane radni odnos.

Pravobraniteljica dodaje kako analiza podataka koje sadrži Eurostat ukazuje da je niska stopa radne aktivnosti žena u Hrvatskoj generacijski problem. Tako u dobnoj skupini od 60 do 64 godine stopa aktivnosti žena iznosila je tek 18,3 posto, dok je za muškarce bila značajno viših 35 posto.

Zbog pada radne aktivnosti žena kada prijeđu prag od 50 godina života, pravobraniteljica ukazuje da je neophodno razvijati mjere koje bi poticale ostanak žena na tržištu rada i nakon tog praga, a ne ih nepravilnim tumačenjem i primjenom zakona izravno onemogućavati u tome, stoji u priopćenju.

 

Sindikat za preveliki broj umirovljenika optužuje i državu


Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske upozorio je da preveliki broj umirovljenika i njihova dobna struktura nisu posljedica samo nepovoljnih kretanja na tržištu rada u vrijeme rata, pretvorbe i gospodarske krize, već i "dobre“ prakse državnih tijela i institucija.


(N1, 18. listopada 2018.) U Sindikatu tvrde da su državna tijela i institucije od radno sposobnih i na ostanak u svijetu rada spremnih građana silom zakona, ali i njihovom nezakonitom i restriktivnom primjenom, stvaraju nove umirovljenike.

U Sabor su u srijedu upućene izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju koje bi trebale stimulirati odlazak u mirovinu u starijoj životnoj dobi i s dužim mirovinskim stažem i ubrzati izjednačavanje dobi za žene u odnosu na muškarce za odlazak u starosnu i prijevremenu mirovinu, podsjeća sindikat u priopćenju.

No, država istodobno stvara nove umirovljenike od državnih službenika koji u mirovinu odlaze ranije zahvaljujući zakonu koji je donijela aktualna Vlada i žena koje Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) briše iz evidencije nezaposlenih osoba jer ostvaruju pravo na starosnu mirovinu po prijelaznom režimu, ali nisu navršile 65 godina života.

Sindikat podsjeća da su u lipnju prošle godine usvojene izmjene Zakona o državnim službenicima, po kojima od 1. siječnja ove godine državni službenici više ne mogu raditi do kraja kalendarske godine u kojoj su navršili 65 godina života, već im državna služba prestaje s danom navršenja te starosne dobi.

Također naglašava da HZZ ne smatra nezaposlenim osobama žene koje nisu u radnom odnosu, ako imaju manje od 65 godina i ispunjavaju uvjete za starosnu mirovinu po prijelaznom režimu izjednačavanja starosne dobi za odlazak u mirovinu između žena i muškaraca.

Takva praksa ne samo što stvara veći broj umirovljenika, nego je nezakonita i diskriminatorna pa je tako pravobraniteljica za ravnopravnost spolova temeljem pritužbe sindikata upozorila HZZ da se takvim tumačenjem izravno diskriminiraju žene, jer ih se stavlja u nepovoljniji položaj od muškarca kojem prestane radni odnos.

Pravobraniteljica dodaje kako analiza podataka koje sadrži Eurostat ukazuje da je niska stopa radne aktivnosti žena u Hrvatskoj generacijski problem. Tako u dobnoj skupini od 60 do 64 godine stopa aktivnosti žena iznosila je tek 18,3 posto, dok je za muškarce bila značajno viših 35 posto.

Zbog pada radne aktivnosti žena kada prijeđu prag od 50 godina života, pravobraniteljica ukazuje da je neophodno razvijati mjere koje bi poticale ostanak žena na tržištu rada i nakon tog praga, a ne ih nepravilnim tumačenjem i primjenom zakona izravno onemogućavati u tome, stoji u priopćenju.

 

MIROVINSKA „REFORMA“ Država tjera žene i službenike ranije u mirovinu

 

Broj umirovljenika i njihova dobna struktura nisu posljedica samo nepovoljnih kretanja na tržištu rada u vrijeme rata, pretvorbe i gospodarske krize, već i „dobre“ prakse državnih tijela i institucija koje od radno sposobnih i na ostanak u svijetu rada spremnih građana silom zakona, ali i njihovom nezakonitom i restriktivnom primjenom stvaraju nove umirovljenike

 

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova upozorila je na nezakonitu praksu prisilnog ranijeg umirovljenja žena koje žele ostati u svijetu rada do 65 godine života 


(SDLSN, 18. listopada 2018.) Jučer u Sabor upućene izmjene i dopune Zakona o mirovinskom osiguranju trebale bi stimulirati odlazak u mirovinu u starijoj životnoj dobi i s dužim mirovinskim stažem i ubrzati izjednačavanje dobi za žene u odnosu na muškarce za odlazak u starosnu i prijevremenu mirovinu.

Međutim, država istovremeno stvara nove umirovljenike od državnih službenika koji u mirovinu odlaze ranije zahvaljujući zakonu koji je donijela aktualna vlada i žena koje Hrvatski zavod za zapošljavanje briše iz evidencije nezaposlenih osoba jer ostvaruju pravo na starosnu mirovinu po prijelaznom režimu, ali nisu navršile 65 godina života.


Tako je u lipnju prošle godine Vlada predložila, a Sabor usvojio izmjene Zakona o državnim službenicima, prema kojima od 1. siječnja ove godine državni službenici više ne mogu raditi do kraja kalendarske godine u kojoj su navršili 65 godina života, već im državna služba prestaje s danom navršenja ove starosne dobi.

Hrvatski zavod za zapošljavanje pak ne smatra nezaposlenim osobama žene koje nisu u radnom odnosu, ako imaju manje od 65 godina i ispunjavaju uvjete za starosnu mirovinu po prijelaznom režimu izjednačavanja starosne dobi za odlazak u mirovinu između žena i muškaraca.

Ovakva praksa, ne samo što stvara veći broj umirovljenika, nego je nezakonita i diskriminatorna pa je tako Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova temeljem pritužbe Sindikata upozorila HZZ da je „interpretacija zakonskih normi Zakona o mirovinskom osiguranju koje ženama omogućavaju prijevremeni odlazak u mirovinu n e p r a v i l n a jer se radi o dispozitivnim zakonskim normama koje se ne mogu interpretirati kao kogentne norme. Takvim tumačenjem izravno se diskriminiraju žene, jer ih se stavlja u nepovoljniji položaj nego što bi u takvom slučaju, bio muškarac kojem prestane radni odnos“.

Pravobraniteljica dodaje i kako analiza podataka koje sadrži Eurostat ukazuje kako je niska stopa radne aktivnosti žena u Hrvatskoj generacijski problem. Tako u dobnoj skupini 60-64 godine stopa aktivnosti žena iznosila je tek 18,3 posto dok je za muškarce iznosila značajno viših 35 posto.

Zbog pada radne aktivnosti žena kada pređu prag od 50 godina života, Pravobraniteljica ukazuje kako je neophodno razvijati mjere koje bi poticale ostanak žena na tržištu rada i nakon tog praga, a ne ih nepravilnim tumačenjem i primjenom zakona, izravno onemogućavati u tome.

Sindikat stoga skreće pozornost da (pre)veliki broj umirovljenika i njihova dobna struktura nisu posljedica samo nepovoljnih kretanja na tržištu rada u vrijeme rata, pretvorbe i gospodarske krize, već i „dobre“ prakse državnih tijela i institucija koje od radno sposobnih i na ostanak u svijetu rada spremnih građana silom zakona, ali i njihovom nezakonitom i restriktivnom primjenom stvaraju nove umirovljenike. S. Kuhar

U mirovinu sa 67; Sever: Nećemo se smiriti dok se to ne sruši



(HRT, 17. listopada 2018.) U Sabor je Vlada danas uputila cjelovitu mirovinsku reformu koja već mjesecima izaziva niz reakcija. Paket od šest zakona koji će promijeniti naše mirovine s, kako Vlada tvrdi, nekoliko ciljeva - u prvom redu, osigurat će veće mirovine, financijsku stabilnost i dugoročnu održivost mirovinskog sustava. Za koji godišnje, za sada, nedostaje čak 17 milijardi kuna.

Sindikalna scena nezadovoljna je predloženom reformom, posebno dijelom koji se odnosi na dobnu granicu za odlazak u mirovinu, koja je 67 godina. Za subotu najavljuju prosvjed.

Majda Burić, državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, rekla je kako želi umiriti umirovljenike - mirovine stižu na vrijeme i nadalje će stizati. Podsjetila je da je Vlada u svega dvije godine podigla mirovine za 6,4 posto. Imamo jako dobru tendenciju, s tom tendencijom nastavljamo i dalje. "Mirovinska reforma već od iduće godine donosi dodatno povećanje mirovina za 3 posto. Ona je nužna za stabilnost mirovinskog sustava, želimo jednakopravan položaj za sve naše skupine umirovljenika, želimo da i oni sa najnižim mirovinama, a njih je 246 tisuća, imaju više mirovine, izjavila je državna tajnica.

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata kaže kako sindikati nemaju ništa protiv povećanja mirovina od tri posto. No, sve ovo što je iznijela državna tajnica on smatra dimnom zavjesom. "Ne treba zaboraviti što se građanima nudi - skraćivanje prijelaznog razdoblja za izjednačavanje godina za odlazak u mirovinu žena i muškarca. Konačni cilj je da dobna granica za odlazak u mirovinu bude za sve 67 godina, što je zapravo ono na čemu inzistira Europska komisija, Svjetska banka, MMF... Ova vlada se prostrla pred takove tražitelje, njima je narod očito negdje u drugom planu. Mi ćemo protiv toga ustati, nećemo se smiriti dok se to ne sruši", ustvrdio je Sever.

Vlada usvojila Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju

(SDLSN, 17. listopada 2018.) Vlada Republike Hrvatske na danas održanoj 119. sjednici  usvojila je više važnih nacrta zakonskih prijedloga, radi njihovog upućivanja u zakonodavnu proceduru Hrvatskom saboru, uključujući i Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Nacrt prijedloga Zakona o stažu s povećanim trajanjem i Nacrt prijedloga Zakona o državnom inspektoratu.

Ovdje možete pročitati navedene zakone, klikom na naziv zakonskog prijedloga.

  1. Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju
  2. Nacrt prijedloga zakona o stažu s povećanim trajanjem
  3. Nacrt prijedloga Zakon o državnom inspektoratu 

Sindikati pozvali na prosvjed protiv mirovinske reforme


Nezavisni hrvatski sindikat (NHS), Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Matica hrvatskih sindikata (MHS) održali su press konferenciju pred Vladom RH s temom "Doživi mirovinu! Dođi na prosvjed protiv mirovinske reforme! Na konferenciji su govorili Krešimir Sever i Mladen Novosel.

 

(HRT, 17. listopada 2018.) "U subotu u 12 sati na Europskom trgu održat će se prosvjed protiv mirovinske reforme. U Hrvatskoj nema nikakvih uvjeta za produljenje životnog vijeka za odlazak u punu mirovinu. Nema uvjeta za povećanje penalizacije za odlazak u prijevremenu mirovinu, a nema ni uvjeta da se poveća dob za odlazak u mirovinu kod dugogodišnjih osiguranika", rekao je Sever.

Podsjetio je da je ministar Marko Pavić rekao je da su dobili 50-ak primjedbi na mirovinsku reformu, te napomenuo da je vrijeme bilo kratko, da je ovo prvi put da se nisu mogli očitovati po svakom članku posebno, nego je moglo ići kao cjelina. Da su bila posebna očitovanja toga bi bilo i puno više, rekao je.

"Vladu je zažuljalo to što su sindikalne središnjice napravile svoje zajedničke primjedbe oko toga da se dob za umirovljenje mora vratiti na 65 godina starosti. U Hrvatskoj se prosječno kraće živi nego u EU-u, čak ni do kraja ovoga stoljeća mi svoj život nećemo izjednačiti s prosjekom EU-a.

U Hrvatskoj se radi u težim uvjetima, u Hrvatskoj je doba ili vrijeme življenja nakon 65 godina starosti u zdravom životu na polovici onoga na kojem je EU-u. U Hrvatskoj se zdravo nakon 65 godine živi pet godina. Prosjek EU-a je 10, a razvijenijim europskim zemljama čak 15 i 17 godina. Riječ je o tehnologiji, procesima", rekao je Sever, te dodao da radnici u Hrvatskoj u prijevremenu mirovinu ne idu jer im se ide već zato što ih se rješavaju poslodavci.

"Vratite sustav na 65 godina starosti. Ne podižite dalju granicu godina starosti za dugogodišnjeg umirovljenika. Prestanite sa penalizacijom ili ju ublažite kad je riječ o prijevremenom odlasku u mirovinu i okrenite se poslodavcima. Vlada pokazuje da se svrstala prema onome što on nje traži EK i Svjetska banka, a za građana je manje važno i manje im je stalo do njih", poručio je Sever.

Novosel je poručio Vladi i ministru Paviću da svaka manipulacija sa hrvatskim građanima i prevara hrvatskih radnika može imati korist za postojeću garnituru, za jedan krug ljudi, ali dugoročno imat će posljedicu kao što je bila za vladu Zorana Milanovića. "Nakon sljedećih izbora, ako ne bude prijevremenih izbora, zaboravite kad ćete ponovo vršiti vlast u RH", poručio je.

Istaknuo je da mirovinska reforma nema veze sa reformom ni budućnosti umirovljenika. U ovom trenutku isključivo se povlači interesima financijskog sektora, interesima ključnog kapitala. "Kada se već Vlada želi uspoređivati sa zemljama EU-a gdje su dobnu granicu produžili na 67 godina neka i u Hrvatskoj bude minimalna plaća 1.000 eura neka u Hrvatskoj bude prosječna plaća viša od 2.500 eura, te da radni i socijalni uvjeti budu kao što su i u drugim zemljama EU-a. Tada ćemo pozdraviti rad i do 70 godina, a ne samo do 67 godina", zaključio je Novosel.

Poručili su i saborskim zastupnicima da ako dignu ruke za ovaj zakon, da su digli ruku protiv svoje djece i budućnosti građana Hrvatske.

ŽIVOT POSLIJE MIROVINE

DIF: Rad ne mora prestati nakon odlaska u mirovnu

DIF je svoje izvješće potkrijepio primjerima društveno korisnih oblika samozapošljavanja nakon umirovljenja iz 2031. godine 


(SDLSN, 16. listopada 2018.) Uoči najavljenog sindikalnog prosvjeda protiv mirovinske reforme, koji će se održati 20. listopada na Europskom trgu u Zagrebu, objavljujemo izvješće Odjela za industrijsku futurologiju (DIF) Međunarodne organizacije za aktivan život (IOAL), koja u svom posljednjem predviđanju za 2031. godinu zaključuje kako će kasnije umirovljenje i odgođeni odlazak iz svijeta rada imati blagotvorne učinke na ljudsku populaciju i skratiti društveno neproduktivno razdoblje muškaraca i žena, u kojem se nalaze nakon odlaska u mirovinu.

Ipak, DIF procjenjuje kako će od odlaska u mirovinu sa 67 godina života više koristi imati muškarci nego žene, budući da je njihovo očekivano trajanje života za dvije do tri godine kraće od osoba ženskog spola te će i njihovo neproduktivno razdoblje života biti za toliko reducirano.

Ukoliko se životni vijek žena i muškaraca nakon 2031. godine ne izjednači, DIF predlaže podizanje dobne granice za odlazak u mirovinu za žene na razinu očekivanog doživljenja po formuli

OČEKIVANO DOŽIVLJENJE ŽENA – 5 GODINA = DOBNA GRANICA ZA MIROVINU

Spas od umirovljeničke melankolije ili čak depresije, DIF vidi u radu nakon odlaska u mirovinu, kako stres zbog nerada i smanjeni prihodi ne bi utjecali na kvalitetu života, pri čemu će veliku ulogu imati posebni programi aktiviranja umirovljenika na javnim radovima, kao i društveno korisni oblici samozapošljavanja u rastućem sektoru reciklirajućih poslova u cirkularnoj ekonomiji. S. Kuhar

NAJBOLJE ĆE NAGRAĐIVATI

STIŽU NOVA PRAVILA, DESECIMA TISUĆA DRŽ. SLUŽBENIKA PLAĆE ĆE KONAČNO OVISITI O RADNOM UČINKU U novom sustavu zbog nerada će se ostajati i bez posla


AUTOR: Frenki Laušić


(JUTARNJI LIST, 11. listopada 2018.) Ministarstvo rada će, neslužbeno nam je potvrđeno, uskoro u javnu raspravu uputiti Prijedlog zakona o plaćama državnih službenika i namještenika nakon usuglašavanja u okviru radne skupine, iako sindikati nisu zadovoljni rješenjem koji će se uputiti u raspravu.

Zakon bi se odnosio na oko 30 tisuća državnih službenika, dakle ne na vojsku i policiju, na snagu bi trebao stupiti od 1. siječnja iduće godine, a glavni cilj izmjena je da ubuduće plaća zaposlenih više ovisi o radnim učincima nego o godinama staža. Prema sadašnjim propisima, plaća državnog službenika i namještenika ovisi o rasporedu na radno mjesto i na nju nemaju nikakvog utjecaja rad i rezultati rada. Plaću službenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 posto za svaku navršenu godinu radnog staža.

 

Posebni uvjeti


Uz to, službenici koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada (inspektori, zaposleni u službi izvršenja kaznenih sankcija, carinici i drugi) za to ostvaruju i poseban dodatak. Reforma sustava plaća se, pak, zasniva na načelu jednake plaće za jednak u rad u cijeloj državnoj službi, a radna mjesta u državnim službama raspoređuju se u jedinstven sustav koji čini 13 platnih razreda od kojih svaki sadrži 12 platnih stupnjeva unutar kojeg se utvrđuju početni koeficijenti za svako radno mjesto.

Nadalje, uvođenjem sustava platnih stupnjeva i razreda ubuduće se ukida dodatak od 0,5 posto za svaku navršenu godinu radnog staža, što međutim, ističe se, neće ići na štetu najboljih službenika i namještenika. Naime, razlika između predloženih platnih stupnjeva ne smije i neće biti manja od dva posto, a promicanje za jedan platni stupanj (odnosno povećanje plaće za prosječno nešto više od dva posto) moguće je u slučaju jedne ocjene “izvanredan učinak”, dvije uzastopne ocjene “učinak iznad očekivanja” i četiri uzastopne ocjene “očekivani učinak”. Ovo jasno pokazuje, tvrde u Ministarstvu, da je za najbolje radnike dinamika promicanja brža od automatizma koji je donosio dodatak za staž. Službenici i namještenici pak čiji je rad ocijenjen ocjenom “minimalni učinak” nazaduju u niži platni stupanj od onoga koji su imali do dobivanja te ocjene. Za službenike i namještenike koji su, pak, ocijenjeni ocjenom “neprihvatljiv učinak - uspješnost ispod utvrđenih rezultata” prestaje državna služba.

 

Mjerljivi pokazatelji


Budući sustav ocjene radne učinkovitosti temeljit će se na utvrđivanju ciljanih rezultata za pojedino radno mjesto, a samo iznimno, tamo gdje nije moguće utvrditi mjerljive pokazatelje uspješnosti, ciljani se rezultati mogu utvrditi opisno. U tom smislu će se na temelju ovoga zakona donijeti i novi, jako bitan, provedbeni propis o postupku i kriterijima za ocjenjivanje državnih službenika i namještenika. Ocjenjivanje će se provoditi, kao i dosad, godišnje i iskazivat će se ocjenama očekivani učinak, učinak iznad očekivanja, izvanredan učinak, minimalni učinak i neprihvatljiv učinak, s tim da će se uz mišljenja rukovodećeg službenika, ocjenjivanje u novom sustavu temeljiti na unaprijed određenim i mjerljivim pokazateljima radne uspješnosti. U konačnoj ocjeni će se na jednako vrijedan način obuhvatiti ocjene i mišljenja stranaka i korisnika, kao i mišljenja suradnika, uključujući nadređene i podređene službenike.

 

Ograničen broj


Kako bi se prisilili rukovoditelji da izbjegavaju dosadašnju praksu ocjenjivanja u kojoj je vrlo velik broj službenika ocijenjen ocjenom “izuzetan” i “primjeran”, uvest će se ograničenja na broj osoba koje mogu biti ocijenjene najboljim ocjenama, pa ocjenom “izuzetan učinak” može biti ocijenjeno najviše 8% službenika, a ocjenom “učinak iznad ocjenjivanja” 17%, što je, tvrde u Ministarstvu, realno prihvatljivo, jer čini 25%, odnosno četvrtinu ukupno zaposlenih.

Mogućnost nagrađivanja službenika za postignute rezultate, koje dosad nije zaživjelo u praksi, ići će prema tome da se omogući isplata jednokratne novčane nagrade i to za “izvanredni učinak” u visini jedne proračunske osnovice, a za “učinak iznad očekivanja” u visini 50 posto proračunske osnovice. Ukupna sredstva za jednokratne nagrade i nagradu za izniman rezultat limitirana su na 0,5 posto proračunskih rashoda za zaposlene državnog tijela, a razmišlja se i o mogućnosti javne objave o nagrađenim službenicima, u skladu s propisima o zaštiti osobnih podataka. U prvoj godini primjene će u proračunu biti potrebno osigurati dodatnih 16,8 mil. kuna za provedbu ovog zakona, ušteda u drugoj godini iznosit će 345 tisuća kuna, trećoj 14 mil. kuna, a u četvrtoj 28,6 mil. kuna, dok će peta godina u odnosu na prethodnu biti skuplja za 1,5 mil. kuna.

 

Uvodi se trinaest platnih razreda

 

  1. Zakon se odnosi na oko 30 tisuća državnih službenika i namještenika
  2. Uvodi se jedinstveno uređivanje sustava plaća u državnoj službi
  3. Provedba načela “jednaka plaća za jednak rad i rad jednake vrijednosti”
  4. Ukida se dodatak od 0,5 posto po godini staža
  5. Uvodi se 13 platnih razreda od kojih svaki sadrži 12 platnih stupnjeva unutar kojeg se utvrđuju početni koeficijenti za svako radno mjesto
  6. Promicanje u viši platni stupanj (povećanje plaće za prosječno nešto više od dva posto) moguće je u slučaju jedne ocjene “izvanredan učinak”, dvije uzastopne ocjene “učinak iznad očekivanja” i četiri uzastopne ocjene “očekivani učinak”
  7. Zaposleni čiji je rad ocijenjen ocjenom “minimalni učinak” nazaduju u niži platni stupanj od onoga koji su imali do trenutka dobivanja ove ocjene
  8. Za službenike i namještenike koji su, pak, ocijenjeni ocjenom “neprihvatljiv učinak - uspješnost ispod utvrđenih rezultata” prestaje državna služba
  9. Uvodi se isplata jednokratne novčane nagrade za “izvanredni učinak” u visini jedne proračunske osnovice, a za “učinak iznad očekivanja” u visini od 50 posto proračunske osnovice

 

"U ocjenjivanje se vraćaju 'ciljevi' od kojih se odustalo 2011."


Siniša Kuhar, glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, rekao nam je kako postoji zabrinutost glede “prevođenja” starih plaća u novi platni sustav (u zakonu se navodi kako bi plaće otprilike trebale biti na istim razinama, op.a.), te napominje kako je Vlada 2011. ocijenila da je ocjenjivanje i planiranje ciljeva u državnoj upravi predstavljalo poteškoću za nadređene državne službenike te se od toga odustalo.

“Sada se, dakle, u ocjenjivanje ponovno vraćaju ‘ciljevi’ koji su napušteni 2011.”, ističe Kuhar, te napominje kako postoji mogućnost da će doći do velikih problema u procesu ocjenjivanja službenika i zaposlenika.

Napomenuo je također da se “budući da je u tom sektoru zaposleno 77 posto žena i 23 posto muškaraca, nameće pitanje opravdanosti prebacivanja pojmova u ženski rod”. Člankom 2 prijedloga zakona je, pak, određeno da se “riječi i pojmovi koji imaju rodno značenje korišteni u ovom zakonu odnose jednako na muški i ženski rod”, s tim da se u zakonu koriste pojmovi službenik i namještenik.

Sindikati odbili povećanje plaće za 50 do 100 kn


(HRT, 4. listopada 2018.) Vlada je ponudila povećanje osnovice plaća za 2% od 1. siječnja i 1% od 1. srpnja. Sindikati su to glatko odbili jer to nikako ne zadovoljava potrebe zaposlenika u javnim službama, izvijestio je predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić nakon pregovaračkog sastanka u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava.

To je rekao i ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić. Dogovor je da ćemo se naći za dva tjedna kad će ministar financija Zdravko Marić napraviti analizu proračuna za ovu godinu i vidjeti imamo li unutar postojećih mogućnosti još nešto eventualno za ponuditi, kaže Pavić.

S naše strane pregovaramo u dobroj vjeri, konstruktivno razgovaramo i razmjenjujemo mišljenja i u tome smjeru idemo dalje, dodao je Pavić. Upitan ima li dovoljno proračunskih sredstava za sindikalne zahtjeve, jer tvrde da zaostaju više od 18% za plaćama u gospodarstvu, pa ih 3% ne zadovoljava, Pavić je odgovorio kako imaju različite izračune.

Podsjetio je na prošlogodišnje 6% povećanje plaća, koje se prelilo na 2018., pa su ove godine dali milijardu kuna više za plaće državnih i javnih službenika nego lani, također su ugovorili božićnicu i regres od 480 milijuna kuna i prijevoz 150 milijuna kuna veći od planiranog. To su sve okviri koje razmatramo i unutar ove godine, ali apsolutno želimo napraviti korak dalje. Vladina ponuda od tri posto povećanja plaća ide u tome smjeru, istaknuo je Pavić.

Predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Boris Pleša rekao je da se ukupnim povećanjem osnovice plaća za 3% zapravo dolazi na razinu iz 2013., jer je tadašnja Vlada smanjila koeficijente za 3%. Tek iduće godine, ako bi se dogovor realizirao, vratili bismo se na raznu plaća iz 2013. i to bi bila realizacija sporazuma koji su sindikati javnih i državnih službi potpisali te godine, a vezano na rast BDP, pojasnio je Pleša.

Predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić rekao je da se pregovori nastavljaju i da idu u dobrom smjeru.

Plaće ne mogu rasti samo u gospodarstvu, već paralelno i razmjerno i u javnim službama, inače će radnici u gospodarstvu ostati bez usluga javnog sektora.

Na taj smo način argumentirali našu poziciju, s time da smo upozorili na ograničenja koja ima ekonomska politika, što dovodi do kataklizimičkih kretanja kao što su iseljavanje, ekonomska zagušenost i niske stope rasta, kazao je Ribić.

Upitan što dalje, Ribić je rekao kako čekaju izračune Ministarstva financija jer je ministar Zdravko Marić rekao da trebaju napraviti kalkulacije pa će realnije stanje imati za 10-ak dana, kada će ih pozvati na novi sastanak.

Prema nekim izračunima, ponuđeno povećanje na osnovicu od 5000 kuna donijelo bi rast plaće za oko 100 kuna.

 

ZA DVA TJEDNA NOVI PREGOVORI

Ministar Pavić otkrio da je sindikatima ponudio povećanje osnovice plaće za 3 posto

Ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić izvijestio je u četvrtak nakon sastanaka s predstavnicima sindikata javnih i državnih službi da su im ponudili povećanje osnovice plaća u idućoj godini za tri posto - dva posto od 1. siječnja i jedan posto od 1. srpnja.

 

(Direktno.hr, 4. listopada 2018.) Dogovor je da ćemo se naći za dva tjedna kad će ministar financija Zdravko Marić napraviti analizu proračuna za ovu godinu i vidjeti imamo li unutar postojećih mogućnosti još nešto eventualno za ponuditi, rekao je Pavić novinarima.

S naše strane pregovaramo u dobroj vjeri, konstruktivno razgovaramo i razmjenjujemo mišljenja i u tome smjeru idemo dalje, dodao je Pavić.

Upitan ima li dovoljno proračunskih sredstava za sindikalne zahtjeve, jer tvrde da zaostaju više od 18 posto za plaćama u gospodarstvu, pa ih tri posto ne zadovoljava, Pavić je odgovorio kako imaju različite izračune.

Pitanje je tko koliko za kime zaostaje, što je pravedna cijena rada, a što su proračunske mogućnosti, i vidimo razlike u državnom i javnom sektoru. Vlada vodi cjeloviti u politiku i želi maksimalno izaći u susret unutar proračunskih mogućnosti, kaže Pavić.

 

Ove godine milijardu kuna više za plaće nego lani


Podsjetio je na prošlogodišnje šest postotno povećanje plaća, koje se prelilo na 2018., pa su ove godine dali milijardu kuna više za plaće državnih i javnih službenika nego lani, također su ugovorili božićnicu i regres od 480 milijuna kuna i prijevoz 150 milijuna kuna veći od planiranog.

To su sve okviri koje razmatramo i unutar ove godine, ali apsolutno želimo napraviti korak dalje. Vladina ponuda od tri posto povećanja plaća ide u tome smjeru, istaknuo je Pavić.

Predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Boris Pleša rekao je da se ukupnim povećanjem osnovice plaća za tri posto zapravo dolazi na razinu iz 2013., jer je tadašnja Vlada smanjila koeficijente za tri posto.

Tek iduće godine, ako bi se dogovor realizirao, vratili bismo se na raznu plaća iz 2013. i to bi bila realizacija sporazuma koji su sindikati javnih i državnih službi potpisali te godine, a vezano na rast BDP, pojasnio je Pleša.

Vidjet ćemo na idućem sastanku kroz desetak dana je li to konačna ponuda, onda s njome idemo pred sindikalna tijela, pa će se vidjeti je li to zadovoljavajuće ili ne, najavio je Pleša dodavši kako je "minumum minimuma" vraćanje na razinu plaća iz 2013.

Predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić rekao je da se pregovori nastavljaju i da idu u dobrom smjeru. Za sada je ponuda tri posto, za dva tjedna su novi pregovori i vjerujemo i nadamo se da će Vlada izaći s novom ponudama, kaže Jagić.

Prethodno je predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić izvijestio kako su sindikati javnih službi glatko odbili Vladinu ponudu o povećanju osnovice za dva posto od 1. siječnja i jedan posto od 1. srpnja jer to nikako ne zadovoljava potrebe zaposlenika javnim službama.

PISMO OD 2200 KUNA

Državne agencije masno plaćaju odvjetnike, iako imaju vlastite pravne službe


Zaključak Vlade o smanjenju broja agencija i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, koji bi se trebao provesti njihovim ukidanjem ili spajanjem s državnim tijelima, trebao bi ukinuti lukrativne 'brakove' između pojedinih agencija i odvjetničkih društava, u kojima su javnim novcem plaćane skupe odvjetničke usluge, ocijenio je u četvrtak Sindikat državnih službenika i namještenika Hrvatske

 

(Tportal.hr, 4. listopada 2018.) Osim zastupanja pred sudovima, odvjetnicima su plaćane i usluge pisanja dopisa sindikalnim povjerenicima (sastavljanje jednog takvog pisma plaćeno je 2220 kuna), iako gotovo da nema agencije ili pravne osobe s javnim ovlastima koja nema ustrojenu pravnu službu s razrađenim djelokrugom nadležnosti koji se, u pravilu, poklapa s uslugama koje su plaćali odvjetničkim društvima.

Naime, za razliku od sudskih sporova u kojima su stranke agencije, u postupcima u kojima je stranka Hrvatska predstavljana po državnom tijelu, takva tijela ne zastupaju odvjetnici već nadležno državno odvjetništvo, sukladno Zakonu o državnom odvjetništvu.

To znači da ravnatelji agencija više neće moći 'outsourcati' pravne poslove odvjetnicima i pritom sklapati unosne ugovore koji jednoj strani znače lagodan život na paradržavnim jaslama, a drugima 'pravosudni' aparat za discipliniranje nepoćudnih radnika i demonstriranje moći plaćene tuđim novcem, ističe sindikat.

Ta je dimenzija Vladine odluke prošla ispod radara, ali vrijedi ju registrirati, a bilo bi dobro kad bi netko na jednome mjestu skupio podatke o iznosima koji su agencije potrošile na odvjetničke usluge, kao i jesu li pri tome mogle koristiti usluge vlastitih pravnih službi, kaže se u priopćenju.

 

Sindikat: Spajanje agencija i državnih tijela krivo za "razvode" s odvjetničkim društvima


ZAGREB, 4. listopada 2018. (Hina) - Zaključak Vlade o smanjenju broja agencija i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, koji bi se trebao provesti njihovim ukidanjem ili spajanjem s državnim tijelima, trebao bi ukinuti lukrativne "brakove" između pojedinih agencija i odvjetničkih društava, u kojima su javnim novcem plaćane skupe odvjetničke usluge, ocijenio je u četvrtak Sindikat državnih službenika i namještenika Hrvatske.

Osim zastupanja pred sudovima, odvjetnicima su plaćane i usluge pisanja dopisa sindikalnim povjerenicima (sastavljanje jednog takvog pisma plaćeno je 2220 kuna), iako gotovo da nema agencije ili pravne osobe s javnim ovlastima koja nema ustrojenu pravnu službu s razrađenim djelokrugom nadležnosti koji se, u pravilu, poklapa s uslugama koje su plaćali odvjetničkim društvima.

Naime, za razliku od sudskih sporova u kojima su stranke agencije, u postupcima u kojima je stranka Hrvatska predstavljana po državnom tijelu, takva tijela ne zastupaju odvjetnici već nadležno državno odvjetništvo, sukladno Zakonu o državnom odvjetništvu.

To znači da ravnatelji agencija više neće moći "outsourcati" pravne poslove odvjetnicima i pritom sklapati unosne ugovore koji jednoj strani znače lagodan život na paradržavnim jaslama, a drugima "pravosudni" aparat za discipliniranje nepoćudnih radnika i demonstriranje moći plaćene tuđim novcem, ističe sindikat.

Ta je dimenzija Vladine odluke prošla ispod radara, ali vrijedi ju registrirati, a bilo bi dobro kad bi netko na jednome mjestu skupio podatke o iznosima koji su agencije potrošile na odvjetničke usluge, kao i jesu li pri tome mogle koristiti usluge vlastitih pravnih službi, kaže se u priopćenju.

 

KOLATERALNE „ŽRTVE“

Spajanje agencija i državnih tijela krivo za „razvode“ s odvjetničkim društvima


(SDLSN, 4. listopada 2018.) Zaključak Vlade Republike Hrvatske o smanjenju broja agencija i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, koji bi se trebao provesti njihovim ukidanjem ili spajanjem s državnim tijelima, trebao bi ukinuti lukrativne „brakove“ između pojedinih agencija i odvjetničkih društava, u kojima su javnim novcem plaćane (pre)skupe odvjetničke usluge.

Osim zastupanja pred sudovima, odvjetnicima su plaćane i usluge pisanja dopisa sindikalnim povjerenicima (sastavljanje jednog takvog pisma plaćeno je 2.220,00 kuna), iako gotovo da i nema agencije ili pravne osobe s javnim ovlastima koja nema ustrojenu pravnu službu s razrađenim djelokrugom nadležnosti koji se, u pravilu, poklapa s uslugama koje su plaćali odvjetničkim društvima.

Naime, za razliku od sudskih sporova u kojima su stranke agencije, u postupcima u kojima je stranka Republika Hrvatska predstavljana po državnom tijelu, takva tijela ne zastupaju odvjetnici već nadležno državno odvjetništvo, sukladno Zakonu o državnom odvjetništvu, što znači da ravnatelji agencija više neće moći „outsourcirati“ pravne poslove odvjetnicima i pritom sklapati unosne ugovore koji jednoj strani znače lagodan život na paradržavnim jaslama, a drugima „pravosudni“ aparat za discipliniranje nepoćudnih radnika i demonstriranje moći plaćene tuđim novcem i dovode ih u mogući koruptivni položaj.

Ova je dimenzija Vladine odluke prošla ispod radara, ali vrijedi ju registrirati, a bilo bi dobro i kad bi netko na jednome mjestu skupio podatke o iznosima koji su agencije potrošile na odvjetničke usluge, kao i jesu li pri tome mogle koristiti usluge vlastitih pravnih službi i kućnih „odvjetnika“. S. Kuhar

HRVATSKOJ PRIJETI ŠTRAJK?

Novi pokušaj dogovora Vlade i sindikata javnih i državnih službi završio za manje od 10 minuta!


Ivana Franić

Pregovore koji su napokon počeli sindikati žele nastaviti jedino s ministrom financija

 

(VIJESTI.hr, 1. listopada 2018.) Sindikati javnih i državnih službi ponovno na pregovorima s Vladom oko povećanja plaća.

No, sa sastanka nisu izašli zadovoljni iako je Vlada ovaj put nešto i ponudila. Ono što im je Vlada stavila na stol je povišica od tek 2 posto.

Nedovoljno za sindikate, pogotovo javnih službi koji su prošli tjedan prijetili i prosvjedima.

Pregovore koji su napokon počeli sindikati žele nastaviti jedino s ministrom financija.

Sindikalisti su u ministarstvo rada stigli na drugu rundu pregovora o povišenju plaća, no za manje od 10 minuta sastanak je završio i to s ponudom povišice od, sindikatima nedovoljnih, 2 posto.

"Nismo otišli revoltirani, očekivali smo da će vlada ponuditi ništa a to je ipak 2 posto više od ništa, ali samo s ministrom Marićem možemo provesti stvarne i prave pregovore. Od njega tražimo jasna obrazloženja zašto i gdje nema mjesta za toliki broj zaposlenih u javnim službama koji su glavni servis za sve građane ove zemlje", kaže Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama.

Ministar rada o konkretnoj ponudi ne želi govoriti.

"Ovo je regularan proces pregovora, želimo pregovarati i pregovaramo u dobroj vjeri i nadamo se da ćemo ih uspješno zaključiti", ističe ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić.

Jednaku je ponudu dao i sindikatima državnih službi. No, minimalna povišica ni njima nije opcija, posebno nezadovoljni su sindikati policijskih službenika.

"Tvrdim odgovorno da je plaća policijskog službenika mizerna. Što će s tih 2 posto, to će biti 50 ili 100 kuna. O čemu pričamo. Govorim da se na sigurnosti ne smije štedjeti",  jasno će Dubravko Jagić, predsjednik Sindikata policije.

Napominju da im je prije 5 godina oduzet i dodatak na koeficijente.

"Da bismo se vratili na razinu plaća iz 2013. morali bismo vratiti tih 3 posto", kaže Boris Pleša, predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika.

Javne službe u odnosu na plaće prije krize imaju 18.9 % manje, a ako ne dobiju povišicu do kraja iduće godine zaostatak će se, tvrde, popeti na 25 posto. Pa s predloženih 2 posto ne vraćaju mnogo.

"Ali ova ponuda je za mene sramotna. A ako vlada ne odustane poduzet ćemo one sindikalne akcije koje nam stoje počevši od prosvjeda, štrajka, što imamo u zakonskim okvirima", jasno kaže Stjepan Topolnjak, predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi.

Pregovore će nastaviti u četvrtak s ministrom financija.

 

MIZERNE BUŠTE

Ministar Pavić pregovarao o plaćama s predstavnicima sindikata državnih i javnih službi


(SLOBODNA DALMACIJA, 1. listopada 2018.) Ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić izvijestio je u ponedjeljak da su održani pregovarački sastanci s predstavnicima sindikata javnih i državnih službi te da je Vlada iznijela ponudu, a dogovoren je i novi pregovarački sastanak u četvrtak, kada će ministar financija Zdravko Marić detaljnije obrazložiti Vladinu ponudu.

To je regularan tijek pregovora, pregovaramo u dobroj vjeri i nadam se da ćemo ih zajednički uspješno zaključiti, rekao je Pavić novinarima nakon sastanaka s pregovaračkim odborima sindikata, no nije želio govoriti o pojedinostima Vladine ponude.

Predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske Boris Pleša rekao je kako bi, da bi se plaće vratile na razinu iz 2013., morale rasti za tri posto.

Pričekajmo četvrtak, nije daleko, da ne licitiramo, pa ćemo vidjeti stvarno stanje, nalazimo se na početku listopada i stvarno je vrijeme da se to što prije definira. Slijedi definiranje državnog proračuna za iduću godinu, da stvari budu jasnije, dodao je Pleša.

Očekujemo Vladinu ponudu oko koje ćemo razgovarati, pričekajmo četvrtak pa ćemo biti pametniji, poručio je Pleša dodavši kako će o tome odlučiti u koordinaciji sa sindikatima javnih službi.

Podsjetio je da su u prošlosti imali puno zajedničkih akcija zbog materijalnih prava članstva, a na pitanje o mogućnosti prosvjeda i štrajkova, ne budu li zadovoljni ponudom, Pleša je rekao kako će o tome odlučiti kada dobiju konačnu ponudu.

Predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić rekao je kako je ponuda povećanja osnovice plaće za dva posto za policijskog službenika, koji ionako ima mizernu plaću, mizerna.

Državne službe za javnima kaskaju već godinama i Sindikat policije na to ne pristaje, poručio je Jagić i dodao da u policiji nitko neće raditi za takvu "crkavicu". Imali smo preliminarni sastanak, a u četvrtak ćemo s ministrom financija vidjeti kakve su mogućnosti , dodao je Jagić.

Upitan o sudjelovanju na prosvjedu protiv najavljene mirovinske reforme, Jagić je podsjetio da policajci imaju drugačije uvjete za mirovinu ali uvijek mogu dati solidarnu podršku.

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu