SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

Sindikat: U rujnu ukupno 60.310 državnih službenika – porast od 543 zaposlena u odnosu na 2015.

(Narod.hr, 14. studenoga 2018.) Prema podacima od 2004. godine, kada je bilo 64.858 državnih službenika i namještenika, broj zaposlenih u državnim tijelima smanjen je u 2015. godini za više od pet tisuća i od tadašnjih 59.767 zaposlenih dosegnuo je brojku od 60.310 u rujnu ove godine, što je porast od 543 zaposlena u odnosu na 2015., priopćio je u srijedu Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika.

Foto: Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske

 

Na ta je kretanja, navode u sindikatu, najviše utjecalo smanjenje broja državnih službenika i namještenika u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama (oko 10.000 od 2000. godine), a učinak tog smanjenja na ukupni broj zaposlenih djelomično je poništen zapošljavanjem u drugim dijelovima državne uprave.

“Na kretanje broja državnih službenika i namještenika utjecala je i restriktivna politika zapošljavanja koju Vlada provodi odlukama o zabrani novog zapošljavanja u državnim tijelima od 2009. godine, kojima se uz izuzetak pojedinih kategorija službenika i namještenika novo zapošljavanje omogućuje primjenom klauzule 2 za 1, tj. mogućnošću zapošljavanja jednog na dva otišla državna službenika”, ističu u sindikatu.


U kolokvijalnoj uporabi razumijevaju se i zaposlenici koji nemaju status državnih službenika


Podatke su, kažu, objavili jer je broj zaposlenih u državnim tijelima stalna prijeporna točka medijskih reagiranja kojima se dokazuje “stalni” rast broja zaposlenih u državnim tijelima. Pritom se, upozoravaju, pod pojmom državnih službenika u kolokvijalnoj uporabi razumijevaju i zaposlenici koji nemaju status državnih službenika – službenici javnih službi, agencija i jedinica lokalne i područne samouprave, koji se takvom “matematikom” mjeri u tisućama.

Sindikat stoga najavljuje kako će i dalje objavljivati te dostavljati medijima podatke iz službenih izvora koji se odnose samo na državne službenike i namještenike, “budući da se podaci o broju državnih službenika i namještenika… različito interpretiraju”.

Navodi i da se u državne službenike i namještenike ubrajaju osobe koje rade u tijelima državne uprave, pravosudnim i kaznenim tijelima, stručnim službama Hrvatskoga sabora, Ureda predsjednika RH, stručnoj službi i uredima Vlade, stručnoj službi Ustavnog suda, pučkog pravobranitelja, pravobranitelja za djecu i za ravnopravnost spolova, Državnom uredu za reviziju i u drugim tijelima koja se osnivaju za obavljanje državne službe.

Sindikat skreće pozornost i da će u idućem razdoblju na kretanje broja državnih službenika i namještenika utjecati intenziviranje zapošljavanja na poslovima upravljanja i kontrole korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova i hrvatsko predsjedanje EU, a to zapošljavanje nije trajnog karaktera.

Dodaju i da je temeljem zaključka Vlade od 22. kolovoza o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba, od 1. siječnja iduće godine predviđeno ukidanje i spajanje 26 agencija i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima s državnim tijelima, koja će tom prigodom preuzeti i zaposlene u tim pravnim osobama.


Novim Zakonom o sustavu državne uprave većina od 2.600 državnih službenika postaju lokalni


Navode i da je za iduću godinu predviđeno i donošenje novog Zakona o sustavu državne uprave, kojim će se omogućiti prenošenje pojedinih poslova državne uprave, koje sada obavljaju uredi državne uprave u županijama na same županije, čime će većina od oko 2600 zaposlenika ureda promijeniti status iz državnih u lokalne službenike i namještenike.

U sindikatu ističu i da će se, ako se iz Zakona o plaćama državnih službenika i namještenika izuzmu policijski službenici te njihov status Zakonom o policiji uredi na način kako je uređen status djelatnih vojnih osoba, i oni izdvojiti iz korpusa državnih službenika.

 

Sindikat: U rujnu ukupno 60.310 državnih službenika i namještenika


ZAGREB, 14. studenoga 2018. (Hina) - Prema podacima od 2004. godine, kada je bilo 64.858 državnih službenika i namještenika, broj zaposlenih u državnim tijelima smanjen je u 2015. godini za više od pet tisuća i od tadašnjih 59.767 zaposlenih dosegnuo je brojku od 60.310 u rujnu ove godine, što je porast od 543 zaposlena u odnosu na 2015., priopćio je u srijedu Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika.

Na ta je kretanja, navode u sindikatu, najviše utjecalo smanjenje broja državnih službenika i namještenika u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama (oko 10.000 od 2000. godine), a učinak tog smanjenja na ukupni broj zaposlenih djelomično je poništen zapošljavanjem u drugim dijelovima državne uprave.

"Na kretanje broja državnih službenika i namještenika utjecala je i restriktivna politika zapošljavanja koju Vlada provodi odlukama o zabrani novog zapošljavanja u državnim tijelima od 2009. godine, kojima se uz izuzetak pojedinih kategorija službenika i namještenika novo zapošljavanje omogućuje primjenom klauzule 2 za 1, tj. mogućnošću zapošljavanja jednog na dva otišla državna službenika", ističu u sindikatu.


U kolokvijalnoj uporabi razumijevaju se i zaposlenici koji nemaju status državnih službenika


Podatke su, kažu, objavili jer je broj zaposlenih u državnim tijelima stalna prijeporna točka medijskih reagiranja kojima se dokazuje "stalni" rast broja zaposlenih u državnim tijelima. Pritom se, upozoravaju, pod pojmom državnih službenika u kolokvijalnoj uporabi razumijevaju i zaposlenici koji nemaju status državnih službenika - službenici javnih službi, agencija i jedinica lokalne i područne samouprave, koji se takvom "matematikom" mjeri u tisućama.

Sindikat stoga najavljuje kako će i dalje objavljivati te dostavljati medijima podatke iz službenih izvora koji se odnose samo na državne službenike i namještenike, "budući da se podaci o broju državnih službenika i namještenika... različito interpretiraju".

Navodi i da se u državne službenike i namještenike ubrajaju osobe koje rade u tijelima državne uprave, pravosudnim i kaznenim tijelima, stručnim službama Hrvatskoga sabora, Ureda predsjednika RH, stručnoj službi i uredima Vlade, stručnoj službi Ustavnog suda, pučkog pravobranitelja, pravobranitelja za djecu i za ravnopravnost spolova, Državnom uredu za reviziju i u drugim tijelima koja se osnivaju za obavljanje državne službe.

Sindikat skreće pozornost i da će u idućem razdoblju na kretanje broja državnih službenika i namještenika utjecati intenziviranje zapošljavanja na poslovima upravljanja i kontrole korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova i hrvatsko predsjedanje EU, a to zapošljavanje nije trajnog karaktera.

Dodaju i da je temeljem zaključka Vlade od 22. kolovoza o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba, od 1. siječnja iduće godine predviđeno ukidanje i spajanje 26 agencija i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima s državnim tijelima, koja će tom prigodom preuzeti i zaposlene u tim pravnim osobama.

 

Novim Zakonom o sustavu državne uprave većina od 2.600 državnih službenika postaju lokalni


Navode i da je za iduću godinu predviđeno i donošenje novog Zakona o sustavu državne uprave, kojim će se omogućiti prenošenje pojedinih poslova državne uprave, koje sada obavljaju uredi državne uprave u županijama na same županije, čime će većina od oko 2600 zaposlenika ureda promijeniti status iz državnih u lokalne službenike i namještenike.

U sindikatu ističu i da će se, ako se iz Zakona o plaćama državnih službenika i namještenika izuzmu policijski službenici te njihov status Zakonom o policiji uredi na način kako je uređen status djelatnih vojnih osoba, i oni izdvojiti iz korpusa državnih službenika.

 

Kretanje broja državnih službenika i namještenika


(SDLSN, 14. studenoga 2018.) Broj zaposlenih u državnim tijelima stalna je prijeporna točka medijskih reagiranja kojima se dokazuje „stalni“ rast broja zaposlenih u državnim tijelima, pri čemu se pod pojmom državnih službenika u kolokvijalnoj uporabi razumijevaju i zaposlenici koji nemaju status državnih službenika – službenici javnih službi, agencija i jedinica lokalne i područne samouprave, koji se takvom "matematikom" mjeri u tisućama.

Budući da se podaci o broju državnih službenika i namještenika, kao osoba koje rade u tijelima državne uprave, pravosudnim tijelima, kaznenim tijelima, stručnoj službi Hrvatskoga sabora, Ureda predsjednika Republike Hrvatske, stručnoj službi i uredima Vlade Republike Hrvatske, stručnoj službi Ustavnog suda Republike Hrvatske, stručnoj službi pučkog pravobranitelja, stručnoj službi pravobranitelja za djecu, stručnoj službi pravobranitelja za ravnopravnost spolova, Državnom uredu za reviziju i u drugim tijelima koja se osnivaju za obavljanje državne službe, u medijima različito interpretiraju, Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH na svojim mrežnim objavljivat će podatke iz službenih izvora koji se odnose samo na državne službenike i namještenike te ih po objavi dostavljati medijima.

Sindikat skreće pozornost da će u narednom periodu na kretanje broja državnih službenika i namještenika utjecati intenziviranje zapošljavanja na poslovima upravljanja i kontrole korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova i hrvatsko predsjedanje EU, koje zapošljavanje nije trajnog karaktera.

Također, zaključkom Vlade od 22. kolovoza ove godine prihvaćen je Prijedlog smanjenja broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba, temeljem kojeg je od 1. siječnja 2019. godine predviđeno ukidanje i spajanje 26 agencija i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima s državnim tijelima, koja će tom prigodom preuzeti i zaposlene u tim pravnim osobama.

U 2019. godini predviđeno je i donošenje novog Zakona o sustavu državne uprave, kojim će se omogućiti prenošenje pojedinih poslova državne uprave, koje sada obavljaju uredi državne uprave u županijama, na jedinice područne (regionalne) samouprave – županije, čime će većina od oko 2600 zaposlenika ureda promijeniti status iz državnih u lokalne službenike i namještenike.

Ukoliko se iz Zakona o plaćama državnih službenika i namještenika izuzmu policijski službenici i njihov status Zakonom o policiji uredi na način kako je uređen status djelatnih vojnih osoba i oni će se izdvojiti iz korpusa državnih službenika.

Prema raspoloživim podacima od 2004. godine, kada je bilo 64858 državnih službenika i namještenika, broj zaposlenih u državnim tijelima smanjen je u 2015. godini za više od 5000 i od tadašnjih 59767 zaposlenih dostigao je brojku od 60310 u rujnu ove godine, što je porast od 543 zaposlena u odnosu na 2015. godinu, a na ova kretanja najviše je utjecalo smanjenje broja državnih službenika i namještenika u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama (oko 10000 od 2000-te godine), čiji učinak na ukupni broj zaposlenih je djelomično poništen zapošljavanjem u drugim dijelovima državne uprave.

Na kretanje broja državnih službenika i namještenika utjecala je i restriktivna politika zapošljavanja koju Vlada RH provodi odlukama o zabrani novog zapošljavanja u državnim tijelima od 2009. godine, kojima se uz izuzetak pojedinih kategorija službenika i namještenika novo zapošljavanje omogućuje primjenom klauzule 2 za 1, tj. mogućnošću zapošljavanja jednog na dva otišla državna službenika. S. Kuhar

Marićevo iznenađenje: Radnici mogu očekivati veće božićnice

 

Iznenađenje ministra financija Zdravka Marića koje je najavio uoči početka vlade je da se 1.12. mijenja uredba o neoporezivim davanjima poslodavaca. Podiže se s 2500 na 7500 kn neoporezivi dio

 

(24sata, 9. studenoga 2018.) Porezna rasterećenja rada dopunjena su još jednom mjerom. Ministar financija Zdravko Marić najavio je kako će se od 1. prosinca povećati godišnja neoporeziva davanja koji idu na prigodne nagrade zaposlenicima.

Riječ je o božićnici, uskrsnici, regresu i ostalim nagradama ili naknadama čija se veličina novim promjenama može već smatrati 13 plaćom.

- Mi proširujemo ne samo iznos nego i obuhvat. Kako god to poslodavac nazvao i zaposlenih primio, bila to već spomenuta božićnica, regres, uskrsnica, godišnji obrok, 13 plaća, to je na njima da definiraju i u to se nećemo petljati. Najvažnije je da ukupni iznos s postojećih 2500 kuna povećavamo na 7500 kuna. Dakle, tri puta povećavamo iznos neoporezivih primitaka - kazao je ministar.

Dodao je kako je to pozitivna vijest i za zaposlenike, ali i za poslodavce. Ta mjera stupit će na snagu već od 1.12. kako bi, tvrdi Marić, poslodavci mogli već ovoga Božića nagraditi svoje zaposlenike.

Majnarić: MORH-u i OS RH prijeti manjak stručnjaka

(Obrana i sigurnost, 31. listopada 2018.) Prije 10-ak dana u centru Zagreba prosvjedovalo se protiv Vladine mirovinske reforme kojom se, s jedne strane, prisiljavaju zaposlenici na rad do 67. godine života, a s druge strane – ne garantira ikakvo povećanje mirovina koje bi omogućilo umirovljenicima dostojan život. Na prosvjedu su u velikom broju bili i sindikalisti iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN), čiji jedan od odbora zastupa i državne službenike i namještenike u Ministarstvu obrane. No tu kategoriju zaposlenika manje muče posljedice mirovinske reforme, a puno više – posljedice novog Zakona o braniteljima, zbog kojeg bi se MORH i OS RH vrlo brzo mogli suočiti s manjkom kvalitetnog stručnog kadra. O tome se porazgovarali s Vjekoslavom Majnarićem, dopredsjednikom Odbora MORH-a u Sindikatu državnih i lokalnih službenika i namještenika.

Bilo je spomena da bi se negdje s Novom godinom mogao očekivati veliki val umirovljenja u obrani. O čemu se tu radi?

Da, da. Zakonski, djelatne vojne osobe odlaze po posebnim uvjetima – Zakon o umirovljenju djelatnih vojnih osoba – zbog posebnih dužnosti. S obzirom da civilni sektor, odnosno civilna sastavnica Oružanih snaga, čine ljudi uglavnom iz 1991. (znači, uglavnom s početka rata, i da su u prosječnoj dobi 55, 60 godina) – novi Zakon o braniteljima im sad omogućava odlazak u punu starosnu mirovinu prema broju dana u borbenom sektoru. Tako da s obzirom na niska primanja, jedan dio vidi sebe u ovom vidu mirovine. Osim toga, postoji i odluka Vlade da se ne primaju namještenici, odnosno službenici u Oružane snage, tj. u sva državna tijela, između ostalog i u Oružane snage. Ta odluka je na snazi već dosta dugo, desetak godina mislim. Tako da je i taj problem sad izražen jer, naprosto, nedostaje radne snage. Mi sada imamo problem – ne mi nego, naravno, Oružane snage – što se dosta i skriva… Predsjednica Republike je potpisala odluku o broju od 1.500 državnih službenika i namještenika, koji bi trebali egzistirati u Oružanim snagama. Međutim, s obzirom da sad jedan dio, 2019. i 2020. godine, će otići u mirovinu, dovodi se u pitanje uopće ukupan taj broj i, s obzirom na izvršenje zadaća… Jer mi sad imamo, odlukom novog ministra o povratku u vojarne – izraženu potrebu za poslovima opskrbe, obnove. E sad se postavlja pitanje nedostatka radne snage. Znači, Ministarstvo obrane će morati uzimati podizvođače ili vanjske firme – što, naravno, puno košta. Osim toga, ima i pojava svjesnog odlaska ljudi, s obzirom na izuzetno niska primanja – da nam ljudi odlaze dijelom i u strane zemlje.

Kad kažete “radna snaga”, kakvi su to profili ljudi?

Mi sad što imamo – odnosno, što je ostalo u Oružanim snagama – onda govorimo o namještenicima. 

Namještenici su negdje 80 posto sastavnica. Prema Zakonu o državnim službenicima i namještenicima, to je pomoćno-tehničko osoblje. U to se podrazumijevaju sva obrtnička zanimanja – znači, od vodoinstalatera, elektroinstalatera, keramičara, zidara, tesara… E, sad – što se događa? Zadnjih godina sve više ljudi odlazi, mladi se ne javljaju – odnosno postoji zabrana prijma – tako da je kronični nedostatak. S druge strane, ovdje imamo i jedan tehnički dio kadra koji je radio na održavanju recimo radio-sustava, radio-veza, radio-uređaja, koji su još uvijek u Oružanim snagama – gdje smo, ako se sjećate, govorili o vojnim specijalistima i o načinu na koji se sad internim oglasom ljudi trebaju prevoditi… I ono što smo mi, kao Sindikat, uvijek isticali, to je bila tu – ta mentorska uloga. Znači, da ti ljudi budu kao mentori mladim nekakvim snagama koje će dolaziti s tržišta rada. Jer, jedan stručnjak za održavanje npr. raketne tehnike, elektronike na novim sredstvima – njih je jako malo i trebaju godine da se ti ljudi obuče u sustavu.

Mislimo da u onom dijelu prijma u vojne specijaliste – da ih se još moglo prevesti, čak i bez internog oglasa… Postoji i ovlast ministra obrane – da se to, prema potrebama Oružanih snaga, riješi. Mi, kao Sindikat, smo nastojali uvijek konstruktivno sudjelovat u procesu, i davali smo svoje prijedloge.

Nažalost, malo je toga prošlo.

S obzirom na profile, čini se da će posebno biti pogođeni remontni zavodi i slične takve cjeline?

Kolega je sindikalac u Remontnom zavodu, i mi dobro surađujemo. Njima je sad trenutno upražnjeno, koliko je zadnji podatak, nekakvih 13 mjesta visoke stručne spreme. Znači, od diplomiranih inženjera elektrotehnike, strojarstva… Ali, to je onaj kronični problem. Tko će vam doći raditi u vojsku za 5 i pol tisuća kuna? I inače su ti ljudi deficitarni na tržištu rada, a poglavito ovdje, u državnoj upravi – gdje su plaće limitirane Zakonom o državnim službenicima i pripadajućim kolektivnim ugovorima. Tako da je taj problem izražen i on će trajati dokle god to netko ne presiječe, u smislu ili dodatne edukacije ili prijma. Ali je to sve vezano – vi ne možete u Oružane snage primiti nekoga s ulice, naročito ne za ove specifične stvari. Tako da se sada sve svodi na to da ide dok traje. Bojimo se da će taj generacijski jaz naprosto pregaziti ljude i da će u roku od par godina doći do definitivnog kolapsa.

Stalno se govori o godini ljudi, godini vojnika, službenika, namještenika… Da li se u zadnjih godinu ili dvije tu nešto zaista promijenilo na bolje?

Sad je zadnje – odluka ministra o povećanju plaća za nekakvih 10 posto. To je konačno prošlo. S tim što je odluka bila prvotno 10 posto povećanje osobne plaće u upravnom dijelu Ministarstva, i prijedlog je bio – 5 posto za službenike i namještenike u Oružanim snagama. Međutim, na zadnjem sastanku sa sindikatima ipak je prevladalo mišljenje da bude 10 posto i za jedne i za druge – što je, recimo, koliko-toliko nekakvo povećanje. Makar, za niske koeficijente, recimo 0,62, to je nekakvih stotinjak, 120 kuna, a za ove malo veće – negdje u prosjeku 300 do 400 kuna. Pa ipak je to nekakvo povećanje.

To je povećanje nakon dugo vremena?

Da, da, da. Mi smo imali dodatak (svi zaposlenici u Ministarstvu obrane, odnosno u Oružanim snagama, od 1993. godine) od 20 posto na posebne uvjete rada. Taj dodatak je ukinut odlukom bivše ministrice, gospođe Antunović, i nestao je naprosto. Bilo je, kao, dat ćemo vam kroz topli obrok, kroz dopunsko osiguranje – pa će se to vratiti.

Nažalost, nikad se nije vratilo tih 20 posto.

Zakonom o državnim službenicima i odlukom Milanovićeve vlade ukidani su koeficijenti… pa zadnje, 3 posto. Prošle godine su nam vratili 6 posto – tako da oni uvijek ističu da nam nešto daju, jer mi ćemo sad, ako nam vrate razliku koeficijenta, do kraja godine i početkom iduće godine biti na razini plaća od prije 10 godina. To je ta istina. E sad, ovih 10 posto je relativno dobro u odnosu kako je bilo, ali to neće riješiti problem kroničnog nedostatka  namještenika, prvenstveno u Oružanim snagama. S time da prelazak u vojne specijaliste, ili trajno rješenje pitanja civilne sastavnice Oružanih snaga, bi bilo nužno – da se u Zakonu o službi to pitanje riješi na taj način da oni budu polu-vojni u nekom smislu. Gdje osobe neće biti isključivo vezane za civilno zakonodavstvo, jer su ovdje i obaveze i sve ostalo kod civila iste kao i kod djelatnih osoba, a prava i primanja su im drastično manja. Ali to opet zahtijeva jednu raspravu. A, osim toga, trebaju konačno odlučiti što žele sa civilnom sastavnicom u Oružanim snagama. Postoje razni primjeri i u drugim sustavima oružanih snaga gdje je to pitanje bolje riješeno. Ali, kao što je poznato, kod nas zakonska procedura dugo traje – tako da ne vidimo nekog većeg pomaka.

O ovim svim problemima – da li sindikati kontinuirano upozoravaju Ministarstvo na ove probleme? Bi li tu pomogao namjenski vojni sindikat?

Mi imamo taj problem što se djelatne vojne osobe ne smiju sindikalno organizirati. U odnosu na okruženje – mogu se organizirati i u Srbiji, i u Bosni i Hercegovini, i u Sloveniji – kod nas ne. Problem sindikalnog organiziranja, kao i u cijeloj Republici Hrvatskoj, je taj da imate par jakih, reprezentativnih sindikata, i ove male sindikate koje se netko sjeti netko osnovati sa samo deset članova.

Što možete očekivati od takvih, žutih ili režimskih sindikata?! Obično poslodavac koristi takve male sindikate – to vam je poznato iz prakse, da razvodni, da razbije… Tako je i u ovom slučaju, kod nas u Ministarstvu obrane. Naravno, ako vam daje na sastancima s poslodavcem jednaku minutažu – onom sindikatu od 10 ljudi i ovom od 15.000 – onda znate kud to vodi. Mi smo upozoravali na odluke Europskog suda za ljudska prava, što se tiče organiziranja djelatnih vojnih osoba, da se te nepravde isprave – međutim, zadnji ministar je nešto obećavao, a ovaj sad ponovo ne… Tu je opet problem pristupa. Anglosaski modeli, američka vojska, britanska, oni nemaju takav način pristupa, oni to ne podržavaju… Bundeswehr, na primjer, ima… To je već politička odluka. Jak sindikat bi stalnim upozoravanjem mogao generirati upravo te promjene – i inzistirati, jasno, s materijalnim dokazima, koliko je korisno da jedan vojnik bude u sindikatu, organiziran u sindikatu… To je čisto političko pitanje, na garnituri koja je trenutno ili koja će možda doći.

Autor: Igor Tabak

Sindikati i Pavić završili pregovore bez dogovora o visini osnovice


(HRT, 30. listopada 2018.) Sindikati javnih i državnih službi u utorak su u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava završili posljednji krug pregovora s ministrom Pavićem bez dogovora o povećanju osnovice plaće jer nisu prihvatili Vladinu ponudu o povećanju osnovice za tri posto.

"Izmijenili smo mnogo argumenata, ali konačni rezultat je ostao nepromijenjen, Vlada ostaje kod svoje ponude od tri posto povećanja osnovice plaće u javnim službama od 1. siječnja", rekao je novinarima predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Branimir Mihalinec.


Mihalinec: Spremamo se za pritiske i borbu

 

"Za naš pregovarački odbor to je apsolutno neprihvatljivo, no mi ćemo to dati našim članovima na konzultacije. Vjerujemo da oni to neće prihvatiti, pa se spremamo za pritiske i borbu, to jest najavu štrajka i štrajk", kaže Mihalinec.

Sindikati javnih službi traže da im plaće rastu dinamikom kao i plaće u privredi, a to se ne može postići povećanjem osnovice za samo tri posto. To bi značilo daljnji pad plaća u javnim službama, destimulaciju rada i odlazak u inozemstvo, što bi donijelo slabije usluge građanima, ističe Mihalinec.

Na novinarsko pitanje kolika je dinamika povećanja plaća u realnom sektoru, sindikalci su ustvrdili da tamo plaće minimalno rastu 5,8% na godišnjoj razini.

"Očekivalo smo da se razina plaća minimalno vrati na razinu iz 2013., i sa ovih tri posto to se događa. Naravno da smo očekivali više, no dobili smo prijedlog i idemo na sindikalna tijela, pa ćemo vidjeti reakcije", rekao je predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske Boris Pleša.

Nismo oduševljeni konačnom ponudom Vlade, a od nje kao poslodavca očekujemo da tijekom godine poradimo na povećanju nekih drugih materijalnih prava zaposlenika, poručio je predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić. "Vidjet ćemo kada se konzultiramo na svojim tijelima, a svi sindikati državnih službi djelovat će po tom pitanju zajedno", najavio je Jagić.


Pavić: Ovo je posljednja ponuda, spremni ponovno razgovarati u svibnju i lipnju

 

Nakon sindikalaca pred novinare je izašao ministar Pavić istaknuvši kako je to bio posljednji krug pregovora, a Vlada je iznijela socijalnim partnerima posljednju ponudu.

"Naravno, spremni smo u svibnju i lipnju sjesti ponovno i pogledati ima li proračnunskih mogućnosti za još veće povećanje", rekao je Pavić.

U Vladi su svjesni svih izazova, ministar financija Zdravko Marić pročešljao je sve izračune u sljedećoj godini i uračunao sve rizike, poput Uljanika i dr, objasnio je Pavić. "Plaće državnom i javnom sektoru rasle su po milijardu i 400 milijuna kuna, milijardu kuna je bilo više u proračunu ove godine nego godinu dana ranije, masa plaća je značajno rasla i nastavit će rasti u idućim godinama", napominje ministar.

Tri posto je maksimum koji smo kao Vlada uspjeli osigurati u proračunu ove godine, naglasio je Pavić. Na novinarsko pitanje plaši li se štrajkova nije imao komentara.

UPITNA PRAKSA

Zakonom propisano zapošljavanje u državnoj službi Vlada regulira odlukama

Zabrane novog zapošljavanja neprekidno su na snazi od 2009. godine

 

Kolateralne žrtve ovakvog sustava zapošljavanja jesu i pripadnici nacionalnih manjina, budući da odlukama o zabrani zapošljavanja Vlada dovodi u pitanje i Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, Zakon o sustavu državne uprave prema kojem Vlada nadzire provedbu zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina u tijelima državne uprave i Zakon o državnim službenicima prema kojem se planom prijma uređuje i zapošljavanje potrebnog broja državnih službenika pripadnika nacionalnih manjina


(SDLSN, 28. listopada 2018.) Radna mjesta u državnoj službi mogu se popunjavati samo u skladu s pravilnikom o unutarnjem redu i prema usvojenom planu prijma u službu.

Tako barem kaže Zakon o državnim službenicima.

Međutim, u stvarnosti se zapošljavanje uređuje odlukama Vlade Republike Hrvatske o zabrani novog zapošljavanja državnih službenika i namještenika u tijelima državne uprave koje su, uz različite varijacije u odnosu na mogućnosti novog zapošljavanja, na snazi neprekidno od 30. srpnja 2009. godine.

Ovakvim (pre)uređenjem zakonske materije Vlada RH u službenički sustav uvela je inverziju hijerarhije pravnih akata, u kojoj pravni akti niže vrijednosti imaju veću snagu od pravnih akata više vrijednosti.

Naime, ako Zakon o državnim službenicima propisuje način popunjavanja radnih mjesta donošenjem pravilnika o unutarnjem redu i planovima prijma u službu, kako je moguće da Vlada svojim odlukama obustavlja provedbu Zakona, iako na raspolaganju ima ispravan put revizije takvih pravilnika i planova prijma kroz proceduru po kojoj su donijeti.

Na Internetu je moguće pronaći prezentaciju predstojnice Ureda za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske „IZRADA PRAVNIH PROPISA – de lege lata i de lege ferenda“, u kojoj su u hijerarhiji propisa odluke Vlade ispod Ustava, ustavnog zakona, zakona, uredbi na temelju zakonskih ovlasti, uredbi sa zakonskom snagom i odluka Hrvatskog sabora pa se postavlja pitanje mogu li se odlukama Vlade pojedine odredbe zakona stavljati izvan snage na gotovo neodređeno vrijeme.

Sukladno Zakonu o Vladi Republike Hrvatske Vlada odlukom uređuje pitanja iz nadležnosti Vlade ili određuje mjere, daje suglasnost ili potvrđuje akte drugih tijela i pravnih osoba, te odlučuje o drugim pitanjima o kojima se ne donosi propis, što ovdje nije slučaj, budući da se zapošljavanje državnih službenika i namještenika regulira propisima – pravilnicima o unutarnjem redu i planovima prijma.

Rezultat ovakvog dualnog reguliranja novoga zapošljavanja, u kojem je ono propisano pravilnicima o unutarnjem redu i planovima prijma, te odlukama Vlade, jesu pravilnici o unutarnjem redu koji nisu usklađeni sa stvarnim stanjem i donošenje krnjih planova prijma ili čak ne donošenje planova prijma u državnu službu odnosno njihovo ne realiziranje, kao i to da do danas još nije donijet ni jedan srednjoročni ni dugoročni plan u uvjetima njihovog stalnog revidiranja odlukama Vlade.

Sukladno važećoj odluci o zabrani novog zapošljavanja od 27. srpnja 2016. godine, zapošljavanje državnih službenika u tijelima državne uprave iznimno je moguće, ukoliko se ne može osigurati redovito obavljanje poslova preraspodjelom između postojećih službenika, između ostalog, ako je novo zapošljavanje u skladu s planom prijma u državnu službu i osiguranim financijskim sredstvima, što znači da zapošljavanje sukladno planu prijma predstavlja izuzetak, a ne pravilo.

Kolateralne žrtve ovakvog sustava zapošljavanja jesu i pripadnici nacionalnih manjina, budući da zabranama zapošljavanja nisu predviđeni izuzeci u pogledu planiranja i zapošljavanja pripadnika nacionalnih manjina u državnim tijelima, za razliku od, npr., zapošljavanja namještenika u stručnim službama Sabora i Vlade, čime se odlukama Vlade dovodi u pitanje i Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, Zakon o sustavu državne uprave prema kojem Vlada nadzire provedbu zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina u tijelima državne uprave i Zakon o državnim službenicima prema kojem se planom prijma uređuje i zapošljavanje potrebnog broja državnih službenika pripadnika nacionalnih manjina.

Razrješenje ovog problema moguće je u okviru postojećeg normativnog uređenja, promptnim revidiranjem pravilnika o unutarnjem redu i planova prijma kao rezultatu odluke Vlade o potrebi obustave novog zapošljavanja ili ugrađivanjem mogućnosti uređenja novog zapošljavanja i odlukama Vlade u Zakon o državnim službenicima, kao načinom reguliranja prijma u državnu službu.

Ovako Vlada svojim odlukama stavlja izvan snage propise koje temeljem ustavnog zakona i zakona donose čelnici državnih tijela i trajno imobilizira Zakonom o državnim službenicima uređeni sustav popunjavanja radnih mjesta u državnoj službi. S. Kuhar

PRAVNA NESIGURNOST

Zakon o državnim službenicima mijenja se suprotno nomotehničkim pravilima koje je donio Hrvatski sabor

Kako je moguće da Ministarstvo uprave predlaže izmjene i dopune zakona neusklađene s nomotehničkim pravilima koje je donio Hrvatski sabor, premda se u praksi poziva na takva pravila kada mu to odgovara pa čak i ne daje „zeleno svjetlo“ na prijedloge zakona koji s njima nisu usklađeni


(SDLSN, 26. listopada 2018.) Kada državna uprava postupa u nekom predmetu, poziva se na odredbe zakona i drugih propisa zbog kojih predmet rješava pozitivno ili negativno odnosno kako bi potkrijepila zašto postupa baš tako, a ne drugačije u provedbi Ustava, zakona i drugih propisa donesenih na temelju Ustava i zakona.

Tako je u nedavnom slučaju prijedloga Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu, u kojem su riječi i pojmovi pisani u ženskom rodu, Ministarstvo uprave skrenulo pozornost Ministarstvu obrazovanja „da je u tekstu predmetnog zakona potrebno koristiti uobičajenu zakonsku terminologiju u skladu s člankom 45. stavkom 1. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor, gdje je propisano da se u aktima koriste imenice u muškom rodu, a samo iznimno u ženskom rodu“.

O važnosti Jedinstvenih-metodoloških pravila svjedoči i činjenica da se pri izradi novih zakonskih prijedloga, u pravilu, konstatira koliko je puta neki zakon do sada mijenjan ili kakva druga važna okolnost na koju upućuju pravila.

Naime, u članku 48. Pravila, navodi se da „ako se propis mijenja, odnosno dopunjava, više puta potrebno je pristupiti donošenju novoga propisa, u pravilu nakon treće izmjene, odnosno dopune“.

Tako se u prijedlogu Zakona o sudskim pristojbama navodi kako se izradi novoga zakona pristupilo uzimajući u obzir činjenicu da je važeći Zakon mijenjan šest puta, u prijedlogu Zakona o komunalnom gospodarstvu kako je zbog neuobičajeno velikog broja izmjena i dopuna tekst važećeg Zakona izuzetno nepregledan i težak za snalaženje u provedbi (mijenjan je više od 10 puta), u prijedlogu Zakona o tržištu kapitala, koji je mijenjan sedam puta, da se pristupilo izradi novoga zakona kako bi se zbog brojnih prethodnih izmjena izbjegla njegova nepreglednost, a u prijedlogu Zakona o trošarinama (mijenjan pet puta), kako je važeći Zakon više puta izmijenjen ili/i dopunjen, „pri čemu je u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima bilo potrebno urediti strukturu i sistematiku novog Zakona o trošarinama“.

I samo Ministarstvo uprave u nacrtu prijedloga Zakona o sustavu državne uprave navodi kako je zbog potrebe izmjene više od polovice odredbi važećeg Zakona, sukladno članku 48. stavku 3. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila potrebno pristupiti donošenju novoga Zakona o sustavu državne uprave.

Međutim, suprotno sada već uvriježenoj praksi od donošenja Jedinstvenih-metodoloških pravila u srpnju 2015. godine, kada je u pitanju Zakon o državnim službenicima i namještenicima, o nacrtu kojeg je Ministarstvo uprave otvorilo savjetovanje na portalu e-Savjetovanja 24. listopada, pristupilo se izmjenama i dopunama, premda je Zakon višekratno mijenjan, a promjenama je obuhvaćena većina njegovih odredbi.

Da je tako, razvidno je iz činjenice da je postojeći Zakon o državnim službenicima mijenjan 10 puta, a izmjenama i dopunama je obuhvaćeno 78 od 153 izvorna članka, dodano je 26 novih članaka, pri čemu je izbrisano 10 članaka, od čega su dva članka (ona o tzv. revolving-door službenicima) ukinuta odlukom Ustavnoga suda. Pri svakoj izmjeni i dopuni dodan je novi set prijelaznih i završnih odredbi, što sve zajedno njegovu primjenu dodatno komplicira, posebice stoga što je zadnji službeni pročišćeni tekst Zakona utvrdio Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora još 2012. godine.

Stoga se postavlja pitanje koga i u kojim situacijama obvezuju Jedinstvena-metodološka pravila koja donosi Hrvatski sabor i može li se dogoditi da Sabor odbije zakonski prijedlog koji nije usklađen s ovim aktom, budući da se u Pravilima navodi kako se njima uređuju pravno-metodološka načela i jedinstvena tehnika koja se primjenjuje pri izradi akata koje donosi Hrvatski sabor te da Pravila primjenjuju nositelji normativnih poslova i ovlašteni predlagatelji propisa.

Kako je moguće da Ministarstvo uprave predlaže izmjene i dopune zakona koje nisu usklađene s nomotehničkim pravilima koje je donio Hrvatski sabor, premda se u praksi poziva na takva pravila kada mu to odgovara pa čak i ne daje „zeleno svjetlo“ na prijedloge zakona koji s njima nisu usklađeni. S. Kuhar

 

Pročitajte još...

 

SNAĐI SE DRUŽE

Državna tijela nedostatak kadrova žele riješiti zapošljavanjem umirovljenika


(SDLSN, 23. listopada 2018.) Jedno je državno tijelo, „zbog kontinuiranog smanjenja broja državnih službenika“, došlo na ideju da pokuša zadržati službenike koji imaju veliko stručno i radno iskustvo, a koji ostvaruju pravo na odlazak u mirovinu, kako bi uz ostvarenu mirovinu nastavili raditi polovicu punog radnog vremena i uz mirovinu primali polovicu plaće.

Ovu ideju testirali su u Ministarstvu uprave, koje im je na njihov upit odgovorilo kako odredbama Zakona o državnim službenicima nije predviđena mogućnost da službenik nakon ostvarivanja prava na mirovinu sukladno navedenim člancima Zakona o mirovinskom osiguranju, ujedno nastavi s radom u službi s polovicom radnog vremena.

Međutim, u Ministarstvu su mišljenja da se službenik koji ostvaruje pravo na odlazak u mirovinu sukladno člancima 33. i 180. Zakona o mirovinskom osiguranju ne može zadržati u službi, ali zato može biti primljen u službu putem javnog natječaja ili oglasa, nakon što je ostvario status umirovljenika.

Naime, kako pojašnjavaju, člankom 8. Uredbe o mogućnosti rada državnog službenika na izdvojenom mjestu i rada s nepunim radnim vremenom propisano je da se državni službenik može primiti u državnu službu i rasporediti na radno mjesto s nepunim radnim vremenom: a) kada je pravilnikom o unutarnjem redu državnog tijela utvrđeno da se poslovi određenog radnog mjesta obavljaju s nepunim radnim vremenom ili b) kada postoji potreba za obavljanjem poslova radnog mjesta u punom radnom vremenu, a na radno mjesto je raspoređen državni službenik koji radi sa skraćenim radnim vremenom sukladno posebnim propisima.

Slijedom navedenog, u Ministarstvu smatraju da nema zapreke da se bivši službenik, kojemu je umirovljenjem prestala državna služba, ponovno primi u državnu službu i rasporedi na radno mjesto s nepunim radnim vremenom ukoliko su ispunjeni Uredbom propisani uvjeti.

Ali, navode i kako pri tome treba voditi računa o odredbama članka 137. stavka 1. točke 3. i članka 137. stavka 2. Zakona o državnim službenicima, kojima je propisano da državnom službeniku prestaje državna služba po sili zakona kad navrši 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža, odnosno ako se čelnik tijela i državni službenik drukčije dogovore, najkasnije posljednjeg dana godine u kojoj je navršio 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža, a vodeći računa o potrebama službe.

Dakle, iz pomalo pitijskog odgovora razvidno je da je u državnoj službi moguće nakon umirovljenja zaposliti s nepunim radnim vremenom osobu koja nema 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, tj. ženu koja je u starosnu mirovinu otišla po prijelaznim odredbama članka 180. Zakona o mirovinskom osiguranju.

Ovakvo „snalaženje“ u pronalaženju potrebnih službenika za rad u državnim tijelima možda ponuka Vladu da razmotri politiku zapošljavanja i plaća u državnoj upravi, kako se potraga za prijeko potrebnim stručnim kadrovima ne bi odvijala po sistemu „snađi se druže“. S. Kuhar

JOŠ TRAJU PREGOVORI

Pavić: Povećanje osnovice plaća za tri posto je maksimum koji možemo ponuditi


Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić izjavio je u ponedjeljak, nakon sastanka s predstavnicima sindikata javnih i državnih službi, kako je povećanje osnovice plaća za tri posto maksimum koji je Vlada mogla ponuditi


(Tportal.hr, 22. listopada 2018.) 'Povećanje osnovice od tri posto je maksimum koji smo mogli ponuditi unutar proračunskih okvira za sljedeću godinu', rekao je Pavić i najavio još jedan sastanak sa sindikatima slijedećeg tjedna.

Ministar financija Zdravko Marić kazao je kako je dodatan prostor za povećanje plaća nađen u vidu tih dodatnih jedan posto, odnosno sveukupno tri posto povećanja osnovice od početka 2019.

'To je naša ponuda, uzevši u obzir sve proračunske okolnosti', rekao je Marić i poručio da su plaće javnih i državnih službenika na visokoj listi prioriteta Vlade.

Predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske Boris Pleša rekao je da prijedlog povećanja osnovice plaća za tri posto od 1. siječnja 2019. zapravo znači vraćanje plaća na razinu iz 2013. 

 

Odluka na sindikatima


'Očekivali smo nešto više, međutim to je u ovom trenutku to', rekao je Pleša nakon pregovora. Ako je to konačna ponuda Vlade, dodao je, sindikatima ne preostaje ništa drugo nego sazvati sindikalna tijela, koja će odlučiti je li to prihvatljivo ili ne.

Pregovori se nastavljaju sljedeći tjedan pa ćemo vidjeti što će biti, dometnuo je predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić.

Vlada je i sindikatima javnih službi ponudila povećanje osnovice plaća za tri posto od 1. siječnja, no oni su tu ponudu odbili.

Vlada sindikatima ponudila tri posto povećanje plaća, oni nezadovoljni jer je to vraćanje na razinu iz 2013. godine
Predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske Stjepan Topolnjak upozorio je da plaće u javnim službama zaostaju prema plaćama u gospodarstvu u odnosu na pretkrizno razdoblje za 18,9 posto.

'Svjesni smo da ne možemo to sada dobiti, pa bi naš eventualni pristanak bio na nekih 50 posto, odnosno povećanje osnovice za osam posto i vraćanje starih koeficijenata koji su smanjeni za tri posto 2013.', kazao je Topolnjak.

 

Pavić nudi sindikatima 3%, oni još moraju razmisliti


(HRT, 22. listopada 2018.) Završio je još jedan krug pregovora sindikata javni i državnih službi s predstavnicima Vlade o povećanju osnovice plaća za 2019. godinu. Ovaj put ministar Marko Pavić ponudio je sindikatima povećanje osnovice od 3% od početka sljedeće godine.

To je maksimum koji smo mi mogli ponuditi unutar proračunskih okvira za sljedeću godinu. Još ćemo se jedanput naći u utorak i sa državnim i sa javnim sindikatima i to će biti završni krug razgovora po pitanju osnovice plaća za sljedeću godinu, izjavio je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić.

Naš bi eventualni pristanak bio na 50% onoga što smo tražili, dakle 8% i uz vraćanje koeficijenta od 3% koji nam je bio ukinut 2013. godine, rekao Stjepan Topolnjak iz Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske dodavši kako plaće u javnim službama zaostaju prema plaćama u gospodarstvu u odnosu na razdoblje prije 2013. za 18,9%, no i da su svjesni da tro sve ne mogu zasad dobiti natrag.

Ponuda je tu. Mi ćemo na nju odgovoriti na ovaj ili onaj način. Pričekajmo još tih tjedan dana pa ćemo kroz naša tijela pokušati doći do usuglašavanja stavova ili ne, rekao je Boris Pleša iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH.

DRŽAVNA SLUŽBA

'Novi sustav plaća pogodit će ljude na bolovanju i žene na rodiljnom dopustu'


Zakon će obuhvatiti oko 30 tisuća zaposlenih u državnim službama

 

Uskoro bi se u javnoj raspravi trebao naći Prijedlog zakona o plaćama državnih službenika i namještenika. Njime će biti obuhvaćeno oko 30 tisuća zaposlenih u državnim službama, bez djelatnika u policiji. Zakon bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja iduće godine i donosi značajne promjene u načinu ocjenjivanja rada službenika. Kako će se on odraziti na visinu plaća, razgovarali smo o tome s tajnikom Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) Sinišom Kuharom

 

(Tportal.hr, 19. listopada 2018.) SDLSN je jedan od sindikata koji je bio uključen u radnu skupinu za izradu zakona. Kuhar nije uvjeren kako će on doprinijeti tome da plaće javnih službenika više ovise o radnim učincima nego što je to sada.

'Nažalost, javnosti se servira da je uvođenje novog platnog sustava jedini način da se to omogući iako je Zakonom o državnim službenicima i namještenicima i Zakonom o plaćama u javnim službama još davne 2001. propisana obveza donošenja uredbi o nagrađivanju za natprosječne rezultate rada službenika i namještenika, čije obveze Vlada cijelo vrijeme ignorira. Da smo do sada donijeli uredbe o nagrađivanju, danas bismo imali dragocjeno iskustvo stvarnog utjecaja sustava nagrađivanja na kvalitetu rada i učinkovitost javne uprave', rekao je Kuhar za tportal.

Prema sadašnjim pravilima, plaću službenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 posto za svaku navršenu godinu radnog staža.

Uz to, službenici koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada (inspektori, zaposleni u službi izvršenja kaznenih sankcija, carinici i drugi) za to ostvaruju poseban dodatak.

Novi zakon predviđa ukidanje dodatka od 0,5 posto za svaku godinu staža i raspoređivanje službenika u jedinstveni sustav koji čini 13 platnih razreda, od kojih svaki sadrži 12 platnih stupnjeva, unutar kojeg se utvrđuju početni koeficijenti za svako radno mjesto.

Prema tvrdnjama iz Ministarstva rada, ukidanje dodatka neće oštetiti najbolje državne službenike. Predviđeno je da razlika između predloženih platnih stupnjeva ne smije i neće biti manja od dva posto, a promicanje za jedan platni stupanj (odnosno povećanje plaće za prosječno nešto više od dva posto) moguće je u slučaju jedne ocjene 'izvanredan učinak', dvije uzastopne ocjene 'učinak iznad očekivanja' i četiri uzastopne ocjene 'očekivani učinak'.

Siniša Kuhar, tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN)

 

U Ministarstvu su uvjereni da će tako najboljim radnicima plaća rasti brže nego u sustavu s dodatkom za staž. Sindikati u to nisu sigurni te upozoravaju na niz problema.

'Podsjećam da je u razdoblju od 1994. do 2001. godine, kada je na snazi bio Zakon o državnim službenicima i namještenicima i o plaćama nositelja pravosudnih dužnosti, Hrvatska imala sustav platnih razreda u kojem su se službenici promicali svakih pet godina, pri čemu su ocjene imale učinak na brzinu promicanja i za to vrijeme nije bio dodatka od 0,5 posto po godini staža. Dakle sada se vraćamo modificiranom rješenju koje smo jednom već napustili', rekao je Kuhar.

On smatra kako će ukidanje dodatka od 0,5 posto pogoditi službenike na dugotrajnom bolovanju i majke na rodiljnom i porodiljnom dopustu, koji zbog izostanka iz službe neće biti ocijenjeni godinu ili dvije i bit će zaustavljeni u promicanju u plaći, što dosad nije bio slučaj jer im je staž tekao i za vrijeme bolovanja, rodiljnog i porodiljnog dopusta.

'Dakle majke će, ako se to ne promijeni ili ne kompenzira na drugi način, u novom platnom sustavu zaostajati u plaći za kolegicama, neovisno o činjenici kvalitete njihovog dosadašnjeg rada. Problem je i u tome što će se dodatak od 0,5 posto nastaviti isplaćivati u javnim službama, možda čak i u policiji, pa će plaća zaposlenih u javnim službama nastaviti rasti po stopi od 0,5 posto godišnje, dok će plaća najmanje 75 posto državnih službenika i namještenika biti zamrznuta do prvog promicanja koje se za one prosječne predviđa nakon četiri godine', istaknuo je Kuhar.

Poseban su problem, smatraju sindikati, rasponi koeficijenata u platnim razredima, prema kojima će plaće u početnim platnim razredima rasti za dva posto, dok će u višim platnim razredima raspon između dva platna stupnja iznositi i više od 10 posto, što znači da će najniže plaće ostati na sadašnjoj stopi rasta od 0,5 posto godišnje, a najviše plaće rast će daleko brže.

'Ovo će dodatno utjecati na atraktivnost slabije plaćenih poslova u državnoj službi, za koje se već sad kroz javne natječaje ne mogu osigurati potrebni kadrovi', uvjeren je Kuhar.

Marko Pavić, ministar rada i mirovinskog sustava

 

Prema novom zakonu, budući sustav ocjenjivanja temeljit će se na utvrđivanju ciljanih rezultata za pojedino radno mjesto, a čije se ostvarenje očekuje za ostvarivanje ciljeva državne institucije.

Službenici i namještenici koji dobiju ocjenu 'minimalni učinak' nazadovat će u niži platni stupanj. Oni koji budu ocijenjeni najnižom ocjenom 'neprihvatljiv učinak - uspješnost ispod utvrđenih rezultata' izgubit će posao.

Kuhar podsjeća kako se i prije sustav ocjenjivanja temeljio na 'ciljevima', ali oni su 2011. napušteni kao problematični i nepotrebni.

'Sustav ocjenjivanja je svakako neuralgična točka zakona o čijoj objektivnosti i osjetljivosti ovisi hoće li ocjene zaista odražavati individualni doprinos službenika i namještenika ili će biti rezultat i skup fiskalnih (ne)mogućnosti i subjektivne procjene, koji će se detaljno razraditi posebnom uredbom', naglasio je Kuhar.

Zakonom se uvode i ograničenja broja osoba koje mogu biti ocijenjene najboljim ocjenama, tako da ocjenu 'izuzetan učinak' može dobiti najviše osam posto službenika, a ocjenu 'učinak iznad očekivanja' 17 posto službenika i namještenika, i to 'kako bi se prisilili rukovoditelji da izbjegavaju dosadašnju praksu ocjenjivanja u kojoj je vrlo velik broj službenika ocijenjen ocjenom izuzetan i primjeren'.

'To znači kako broj zaposlenika ocijenjenih ocjenama koje osiguravaju rast plaće već nakon prve, odnosno druge godine primjene zakona može biti i manji, odnosno broj zaposlenih kojima plaće neće rasti četiri godine veći od 75 posto, što otvara prostor za manipulacije sredstvima za plaće namijenjenim za nagrađivanje najboljih službenika i namještenika', mišljenja je Kuhar.

Ocjenske kvote problematične su i u situacijama kada se u nekom tijelu obavljaju poslovi koji iziskuju povećane napore većine zaposlenika, a za to mogu ocjenom biti nagrađeni samo postotkom određeni zaposlenici.

Sindikati se boje da će većina najboljih ocjena biti rezervirana za rukovodeće službenike i službenike koji već sada rade na bolje plaćenim poslovima.

'Bit će interesantno vidjeti kako će biti ocijenjeni ravnatelji i glavni tajnici u ministarstvima, kao najviše rangirani državni službenici, tj. hoće li netko od njih morati čekati četiri godine da mu poraste plaća, kao što će biti slučaj sa 75 i više posto službenika koji će biti ocijenjeni kao zlatni prosjek', zaključio je Kuhar. Autor: L.F.

SDLSN na prosvjedu - fotogalerija

...klikni na sliku za fotogaleriju Slavice Juranić

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu