SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

Potpisan novi kolektivni ugovor za zaposlenike TD Pleter-usluge 

(Pleter-usluge.hr, 19. veljače 2020.) 19.2.2020. godine u prostorijama Hrvatskog vojnog učilišta održana je svečanost potpisivanja Kolektivnog ugovora za zaposlenike TD Pleter-usluge d.o.o. s predstavnicima sindikata:

  • Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika,
  • Sindikat turizma i usluga,
  • Sindikat djelatnika u vojsci i državnim službama.

Novi Kolektivni ugovor su potpisali  predsjednik Uprave TD Pleter-usluge d.o.o. g. Marijan Mareković,  predsjednica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika gđa. Iva Šušković, predsjednik Sindikata turizma i usluga g. Eduard Andrić i zamjenik predsjednika Sindikata djelatnika u vojsci i državnim službama g. Tomislav Petrović.

Ovaj Kolektivni ugovor  zaključuje  trgovačko društvo “Pleter- usluge” d.o.o. i sindikati koji u njemu djeluju u ime svojih članova.

Ugovorom se na razini trgovačkog društva “Pleter – usluge” d.o.o. utvrđuju međusobna prava i obveze potpisnika ovoga Ugovora kao i prava  i  obveze  iz  rada  i  po  osnovi  rada  radnika zaposlenih u trgovačkom društvu “Pleter- usluge” d.o.o.

Ugovor se primjenjuje na području Republike Hrvatske.

Potpisan Kolektivni ugovor za službenike i namještenike u upravnim tijelima Koprivničko-križevačke županije

(kckzz.hr, 14. veljače 2020.) U petak 14. veljače u prostorijama Županijske uprave održano je potpisivanje Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u upravnim tijelima Koprivničko-križevačke županije za novo četverogodišnje razdoblje.

Ugovor su potpisali župan Darko Koren kao predstavnik poslodavca i Iva Šušković predsjednica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske.

Osim predstavnika Sindikata, sastanku su prisustvovali i zamjenik župana Ratimir Ljubić kao i ostali članovi i članice Pregovaračkih odbora.

Župan je izrazio zadovoljstvo prilikom potpisivanja ugovora napomenuvši: „Veliku pažnju poklanjamo zaštiti radnih prava i zbog toga smo nastojali uskladiti što je više moguće stavova s našim županijskim Sindikatom.

Svjesni smo činjenice da ne može biti sve idealno, no vjerujem kako smo pronašli najbolji put kojim ćemo nastaviti razvijati odnos povjerenja“.

Zadovoljstvo potpisivanjem Kolektivnog ugovora izrazila je i predsjednica Šušković.

„Zahvaljujem županu,  svim članovima Sindikata i Pregovaračkih odbora  koji su sudjelovali u pregovorima koji za cilj imaju razvoj socijalnog dijaloga na obostranu korist. U ovoj se Županijskoj upravi osjeća dobro ozračje i pripadnost kolektivu, voljela bih da je takva kvaliteta odnosa i u drugim županijama“, napomenula je Šušković.

Mediji o mogućim masovnim tužbama zbog izostanka povećanja plaće u 2016. godini

… za uvećanje klikni na sliku gore i dolje

Glavni tajnik EPSU-a u posjeti Hrvatskoj


(SDLSN, 17. siječnja 2020.) Hrvatsku je posjetio Jan Willem Goudriaan, glavni tajnik Europske organizacije sindikata javnih službi (EPSU) i održao radni sastanak sa predstavnicima sindikata iz Hrvatske koji su članice EPSU-a.

U svojem izlaganju naglasio je prioritete EPSU-a u narednom periodu među kojima su ulaganja u javni sektor, uredno financiranje i promocija javnih službi te protivljenje njihovoj privatizaciji.

Isto tako je naglasio stalni napor koji EPSU čini na promociji kolektivnog pregovaranja i socijalnog dijaloga u cilju zaštite radničkih prava te jačanja zajedništva u sindikalnom djelovanju.

Najbolji primjer za to je sindikalna akcija '’67 je previše'' protiv usvojenog Zakona o mirovinskom osiguranju koja je pokazala da dobro organizirana sindikalna akcija donosi rezultat. Očekuje od hrvatske Vlade da omogući što aktivniju ulogu sindikata tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije.

Sa sindikalne strane sastanku su nazočili predstavnici Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara - medicinskih tehničara, Hrvatskog elektroenergetskog sindikata, Samostalnog sindikata radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske i Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH.

Sastanku su nazočili i predstavnici Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i Nezavisnih hrvatskih sindikata.

U svojim diskusijama sindikalna strana ukazala je na dobre i loše strane provođenja potpisanih kolektivnih ugovora, ali i nedovoljnu uključenost sindikata od strane Vlade oko utvrđivanja prioriteta za hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije.

Sindikati u Hrvatskoj, članice EPSU-a, očekuju i nadalje svu moguću podršku EPSU-a u borbi za ostvarivanje radničkih prava. B. Pleša

NIJE PRVI POZIV

Zbog dojave o bombi ispražnjena zgrada suda: Tehničari provjeravaju svaku sobu


Kako doznajemo na sudu, dojava je stigla putem telefonskog poziva centrali zgrade u Europskoj aveniji, u kojoj su smještena dva suda


AUTOR Suzana Lepan Štefančić

(VEČERNJI LIST, 8. siječnja 2020.) Zgrada Županijskog i Općinskog suda u Osijeku ispražnjena je danas oko 10 sati nakon što je zaprimljena dojava o podmetnutoj bombi.

- Naš djelatnik na centrali suda je iza 10 sati zaprimio dojavu nepoznate, vjerojatno muške osobe, po govoru, koja je izvijestila da je na sudu podmetnuta bomba. I to je vrlo kratko razgovor trajao, o tome je odmah djelatnik na centrali izvijestio predsjednika suda, i pozvana je PU osječko-baranjska. Na lice mjesta su odmah došli djelatnici PU, krim tehničari i tehničari za minsko-eksplozivna sredstva koji pregledavaju sve prostorije suda, uz prisutnost psa obučenog za to – kazao nam je sudac Miroslav Rožac, glasnogovornik Županijskog suda u Osijeku.

Sud ne radi jer su djelatnici morali napustiti zgradu, radi pregleda.
Analizirat će se i današnje rasprave, na oba suda, kako bi se utvrdilo jesu li povezane s dojavom i imaju li, možda, veze s revoltiranim strankama.

- Takvih je situacija bilo, nije prvi put i svaki put su se pokazale kao lažne dojave. Posljednja je bila prije nekoliko godina – zaključuje Rožac.

IVAN MALENICA, MINISTAR UPRAVE, O REFORMI TOGA SEKTORA

Građanima ova reforma omogućava da lakše ostvaruju njihova prava


Od 2485 državnih službenika dosad zaposlenih u uredima državne uprave 608 ih je prihvatilo ponuđenu otpremninu


(GLAS SLAVONIJE, 2. siječanja 2019.) Ministar uprave Ivan Malenica kaže da je sve spremno da s Novom godinom počne reformska mjera povjeravanja poslova državne uprave županijama, kojom će doći do daljnje decentralizacije tih poslova te većeg zadovoljstva građana.


Je li sve spremno za početak te reformske mjere?

- Sve je spremno. Prvog siječnja stupila su na snagu 64 zakona i od tog trenutka županije počinju obavljati poslove državne uprave. Od 2. siječnja ljudi će moći obaviti poslove na jednom mjestu u svojim županijama. Do sada su često županijske uprave, županijske administracije i uredi državne uprave bili u istoj zgradi, pa onda je to građane dodatno zbunjivalo. Sada će sve biti zajedno. Županije su donijele proračune i opće akte kojima su prihvatile zaposlenike i prilagodile unutarnje ustrojstvo ovoj reformi. Tako da mislim da ne bi trebalo biti nikakvih problema. Župani su iskazali spremnost i volju i na njima je sada da pokažu da oni to mogu ustrojiti na jedan efikasniji i racionalniji način i u konačnici pristupačniji za same građane. Dosad su se ti poslovi županija i ureda državne uprave isprepletali, a sada bi kroz ovo spajanje oni trebali biti za građane puno povoljniji, da mogu određena prava ostvariti na učinkovitiji način. Sve reforme javne uprave za cilj trebaju imati efikasniju, učinkovitiju i jeftiniju javnu upravu. Nadam se da ćemo to postići.

Hoće li Ministarstvo uprave posebno nadzirati provedbu tih poslova?

- Ministarstvo uprave će od 1. siječnja nastaviti komunicirati sa županijama, vidjet ćemo kako se obavljaju te decentralizirane funkcije. U interesu nam je da se ti poslovi nakon 1. siječnja obavljaju što je moguće kvalitetnije i efikasnije. Predajemo ih županijama i želimo zadržati određenu kontrolu i nadzor i određene mehanizme nad obavljanjem tih poslova, pogotovo u dijelu kvalitete i efikasnosti. Tako da ćemo održavati redovite koordinacije i sastanke sa županima. Isto tako u Ministarstvu smo formirali posebnu službu za decentralizaciju i teritorijalni ustroj koja će posebno voditi računa o obavljanju tih poslova.

Je li se tom reformom smanjio broj službenika, koliko ih prelazi u županijsku administraciju?

- Ovom će reformom 1843 državna službenika prijeći u županijsku administraciju, a u Ministarstvu uprave ostat će 22 upravna inspektora. Tako da je od ukupno 2485 državnih službenika koji su bili zaposleni u uredima državne uprave 30. studenoga 2019., njih 608 prihvatilo otpremninu koju im je Ministarstvo uprave ponudilo. To je u konačnici koštalo 97 milijuna kuna. To su službenici starije životne dobi koji bi do 2025. imali uvjete za odlazak u starosnu mirovinu. Da su oni do 2025. ostali u sustavu državne uprave, državu bi koštali 238 milijuna kuna, tako da njihovim odlaskom imamo uštedu na duži rok. Čitav sustav trebao bi za državu pojeftiniti.

Kakva je Vaša ocjena te reformske mjere, je li to veliki napredak?

- Kada gledamo unatrag, vraćamo se u nešto što je bilo od 1991. do 2001., što mislimo da je bilo dobro. U tom su razdoblju te državne poslove obavljale županije, a nakon toga su oni izdvojeni i formirani u uredu državne uprave. Od 2001. do danas nastala je kod građana određena konfuzija jer nisu znali trebaju li za ostvarivanje određenog prava i korištenje određenih usluga ići u ured državne uprave ili u županijsku administraciju. Na ovaj su način svi ti poslovi, od minimalnih tehničkih uvjeta, izvlaštenja, brojnih registara..., sada u županijskim administracijama. Imali smo dosad situaciju da kada bi županija primjerice raspisala natječaj za udruge, onda su predstavnici udruga prvo trebali ići u ured državne uprave po izvadak iz registra udruga i onda se prijaviti na natječaj županije. Sada će to biti na jednom mjestu. Županijska administracija više neće tražiti od građana nepotrebne dokumente, odnosno one koje imaju u svojim registrima, jer će 36 aplikacija biti dostupno županijama. Kroz te će aplikacije, među kojima je primjerice i registar udruga, ali i uvid u osobna stanja građana, županije neposredno, bez potrebe da im građani ili pravne osobe nose određene dokumente, moći vidjeti njihov pravni status. Tako da će sigurno doći do određenih ušteda, a građani će moći lakše ostvarivati svoja prava.

Koji su još planovi Ministarstva uprave u 2020. godini?

- Cilj nam je u 2020. dodatno promovirati e-Građane, naravno s novim uslugama koje ćemo pružiti građanima. Kontinuirano radimo na tome. U 2020. bi trebali imati e-Upise, za upis djece u vrtiće i osnovne škole te e-Pristojbu koja će omogućiti plaćanje pristojbi online ili preko kreditnih kartica u državnim tijelima te e/m-Potpis i e/m-Pečat, kojima će se omogućiti digitalni potpisi i pečati na svim dokumentima državnih tijela. Zajedno s Državnim zavodom za statistiku pripremamo poseban zakon koji će omogućiti popis stanovništva preko sustava e-Građani 2021. godine. Tako da su nam e-Građani i digitalna transformacija u fokusu 2020. godine uz zakonodavnu aktivnost u području političkog sustava i izbornog zakonodavstva gdje imamo zakon o referendumu i zakon o sprječavanju sukoba interesa.

Marina Bujan/Hina

GRAD ĐAKOVO RAZOTKRIO

Šest službenika htjelo pogodovati za potpore

 

 

Zaposlenici gradske uprave htjeli su preko reda ubaciti prijave "za svoje"

 

(GLAS SLAVONIJE, 31. prosinca 2019.) Grad Đakovo razotkrio je pokušaj šest gradskih službenika kada su, koristeći se time što su zaposlenici u gradskoj upravi, na prošlomjesečnom javnom pozivu za gradske male potpore gospodarstvenicima, preko reda htjeli predati zahtjeve za dio poslovnih subjekata i tako ih dovesti u povoljniji položaj od ostalih kandidata.


Išli preko reda


Otkrivši to, Grad ih je stopirao u naumu, pa šteta, ističe gradonačelnik Marin Mandarić, nije učinjena, a nakon utvrđivanja svih činjenica, najavljuje, protiv njih ide stegovni postupak. Grad, odnosno gradonačelnik, otvoreno je progovorio o slučaju jer, ističe Mandarić, time odašilje nedvosmislenu i jasnu poruku o nultoj stopi tolerancije na sve nepravilnosti i potencijalna pogodovanja.

- To u korijenu želimo sasjeći - dodaje Mandarić.

Nakon lipnja, javni poziv za gradske potpore gospodarstvenicima ponovno je otvoren 19. studenoga, a kada im je na raspolaganje ukupno stavljeno 666.000 kuna - 166.tisuća kuna neutrošenih iz lipanjskog kruga i dodatnih 500.000 kuna osiguranih trećim rebalansom gradskog proračuna za 2019., koji je usvojen netom prije raspisa poziva koji je trebao biti otvoren do 1. prosinca, odnosno do iskorištenja raspoloživih sredstava.

Otkako su krajem 2018. krenule prve gradske potpore gospodarstvu, za njih vlada golem interes - prema raznim osnovama godišnje podnositelj ukupno može ostvariti do 50.000 kuna. Kako je javni poziv dosad definiran da se sredstva dijele do iskorištenja, potencijalni korisnici vodili su se onom "tko prvi preda", pa su se prvi predavatelji zahtjeva u studenome pred gradskom upravom okupili već oko 5 sati, a poziv je zatvoren za samo 45 minuta koliko je bilo dovoljno da se podijeli 666.000 kuna. Recimo i da su u lipnju tadašnja sredstva za gradske potpore gospodarstvu iskorištene za tri i pol dana. Zbog očekivane gužve i definicije javnog poziva da se sredstva dijele do iskorištenja, šest gradskih službenika pokušalo je preko reda "ubaciti" prijave, zahtjeve "svojim kandidatima". Na upit jesu li time htjeli pogodovati obitelji, rodbini, prijateljima, Mandarić odgovara: "Ima svega".

Stvar se zakotrljala nakon što su pojedini podnositelji zahtjeva, stojeći u redu, počeli negodovati na predane zahtjeve prije njihovih, a da ispred njih njihovih podnositelja nema. Tragom toga i priča se počela odmotavati, Grad je krenuo u "češljanje" snimaka od jutra 19. studenoga, pregled predanih zahtjeva i drugoga.

- To jutro, 19. studenoga, pojedini gradski službenici iskoristili su svoj položaj službenika ovdje i pokušali za pojedine poslovne subjekte preko reda ubaciti njihove prijave kako bi na taj način ostvarili potporu. Očekivala se gužva i navala, tri dana prije najavili smo da će ponovno biti otvoren javni poziv. Srećom, šteta nije počinjena, nego je na vrijeme prevenirana. Nakon što se sve činjenice utvrde, protiv šestero gradskih službenika ide stegovni postupak - najavljuje Mandarić. Referira se na Zakon o lokalnim službenicima i namještenicima.


Povreda dužnosti


- Zakon je vrlo jasan: za teže povrede službene dužnosti, a što nužno jest u ovome slučaju, u prvom stupnju odlučuje Službenički sud. Zakon je predvidio nekoliko vrsta kazni, no ne bih unaprijed volio prejudicirati kako će sud okarakterizirati takva postupanja. Ono što je na meni i nadležnim pročelnicima jest da prijavimo povredu službene dužnosti, a na Službeničkom sudu je da presudi i odredi kaznu - kaže Mandarić. Na upit iz kojih gradskih su odjela tih šestero službenika, odgovara: "Iz raznih odjela". Istupanjem o ovom slučaju Grad, dodaje, odašilje poruku da u korijenu želi sasjeći svaki nagovještaj pokušaja nepravilnosti.

O 45-minutom trajanju javnog poziva u studenome riječi je bilo i na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća kada je dio oporbe iznio više primjedbi na praksu - tko prvi preda. Mandarić je tada najavio da će se dosadašnja praksa mijenjati zato da bi se izbjegao prostor za eventualnu manipulaciju, a kakvu je šestero službenika u studenome pokušalo.

– Mislio sam da je u dvije i pol godine, a koliko obnašam dužnost gradonačelnika, svima jasno da za sve vrijede ista pravila, no, očito neki to nisu shvatili i uzeli su si za pravo da koriste poziciju službenika u gradskoj upravi i tako pokušavaju nekoga dovesti u povlašteniji položaj od ostalih i time automatski nekoga oštetiti. Srećom, pokušaj takvih na vrijeme je otkriven, štete nema, no ima poruka da toga ne smije biti - poručuje Mandarić.

Suzana Župan

Pročitajte novi broj Sindikalnog lista

Za čitanje klikni na sliku...

 

(SDLSN, 23. prosinca 2019.) Novi broj Sindikalnog lista ovoga puta izlazi samo u digitalnom formatu pa stoga ne čekajte tiskano izdanje kako bi ga pročitali.

Na ovaj smo način ne samo spasili šumu nego i uštedjeli (popriličnu) sumu.

Župan potpisao kolektivni ugovor s predsjednicom Sindikata DLSNRH


(pszupanija.hr, 20. prosinca) Požeško -slavonski župan Alojz Tomašević zajedno s predsjednicom Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske Ivom Šušković te predsjednikom Sindikata službenika Požeško -slavonske županije Ljubanom Čolićem, potpisao je izmjene i dopune Kolektivnog ugovora.

Župan je izrazio zadovoljstvo zbog potpisivanja kolektivnog ugovora, a predsjednica SDLSNRH Iva Šušković i predsjednik Sindikata službenika Požeško-slavonske županije Ljuban Čolić zahvalili su se županu na suradnji.

DOGOVOR S VLADOM

POTPISAN SPORAZUM S POLICIJSKIM SINDIKATIMA 'Nakon povećanja plaća nema potrebe za štrajkom' 


(JUTARNJI LIST, 18. prosinca 2019.) Predstavnici reprezentativnih sindikata u MUP rekli su u srijedu nakon potpisivanja sporazuma o visini dodatka na plaću za policajce sa srednjom stručnom spremom da su sve napravili na tihi način te da neće biti potrebe za štrajkom.

Sporazum o visini dodatka i dinamici isplate dodatka u osnovnoj plaći za policijske službenike potpisali su u sjedištu MUP-a ministar Davor Božinović i čelnici Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić, Nezavisnog sindikata djelatnika MUP-a Zdravko Lončar te Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH Iva Šušković.

"Uspjeli smo napraviti kao reprezentativni sindikati, u dogovoru s vladom i ministrom, da sve izađe na bolje, dakle, neće biti potrebe za štrajkom i ostalim stvarima", rekao je Jagić, dodavši da su to napravili na tihi način bez da građani ili bilo tko drugi zbog toga ima problema.

Zahvalio je ministru što je "shvatio" da je njihov posao najpotplaćeniji i da im treba podignuti plaću. Sljedeći korak je, kaže Jagić, da se plaće povećaju svim službenicima u MUP-u.

Lončar smatra da je napravljen pomak, a njihov je cilj da policajac mora imati prosječnu plaću u gospodarstvu od oko 6470 kuna neto.

Šušković je zaključila da se time otvara nova stranica za pregovore za druge državne službenike i namještenike koji su također potplaćeni.

 

Božinović: Uz opremanje policije poboljšavamo njihov materijalni status

 

Sporazum je nastao kontinuiranim radom između ministarstva i sindikata, rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, napomenuvši da su uz opremanje hrvatske policije nastavili poboljšavati njihov materijalni status, odnosno plaće.

Podsjetio je da su od lipnja 2017. u više navrata u okviru proračuna iznalazili rješenja kako bi policajcima sa srednjom spremom podigli koeficijente, riješili kriminalističku policiju, vratili dodatak službenicima više i visoke spreme i u ovom mandatu prvi put počeli isplaćivati otpremnine.

Ustvrdio je da se mora učiniti više za poboljšanje materijalnog položaja policajaca koji su godinama u odnosu na druge javne i državne službenike bili manje plaćeni iako rade jedan od najtežih poslova, od osiguranja turističke sezone do zaštite državne granice.

Sporazumom MUP-a i sindikata utvrđen je dodatak u osnovnoj plaći policajaca na radnim mjestima za koja je propisana isključivo srednja stručna sprema po modelu 3+1+2 posto.

Dodatak u osnovnoj plaći od 1. prosinca ove godine iznosit će tako tri posto, s isplatom u siječnju iduće godine. Od 1. lipnja iduće godine uvećat će se za dodatnih jedan posto s isplatom u srpnju, a od 1. siječnja 2021. za dodatnih dva posto, s isplatom u veljači.

Na tim radnim mjestima raspoređeno je 14,081 policajac na koji se odnosi dodatak na plaću čija će ukupna visina od 1. siječnja 2021. godine iznositi 6,11 posto.

 

Ministar Božinović i predstavnici reprezentativnih sindikata potpisali Sporazum o visini dodatka i dinamici isplate dodatka u osnovnoj plaći za policijske službenike

U Ministarstvu unutarnjih poslova danas je potpisan Sporazum kojim će se svim policijskim službenicima, osim boljih uvjeta rada i opremljenosti, osigurati i bolje plaće

 

(mup.hr, 18. prosinca 2019.) Nakon što je Vlada Republike Hrvatske, na današnjoj sjednici, donijela Zaključak kojim se prihvaća Prijedlog sporazuma o visini dodatka i dinamici isplate dodatka u osnovnoj plaći za policijske službenike, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova dr. sc. Davor Božinović potpisao je, s predstavnicima reprezentativnih sindikata, Sporazum o visini dodatka i dinamici isplate dodatka u osnovnoj plaći za policijske službenike.
 
U ime Sindikata, Sporazum su potpisali predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić, predsjednik Nezavisnog sindikata djelatnika MUP-a Zdravko Lončar te predsjednica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH Iva Šušković.


Sporazumom se utvrđuje visina dodatka i dinamika isplate dodatka za policijske službenike tako što će se dodatak u osnovnoj plaći policijskih službenika raspoređenih na radna mjesta za koja je kao uvjet rasporeda propisana isključivo srednja stručna sprema isplaćivati po modelu 3+1+2%.
 
Točnije, dodatak u osnovnoj plaći od 1. prosinca ove godine iznosi 3% sa isplatom u siječnju 2020.godine, od 1. lipnja 2020. godine uvećat će se za dodatnih 1% sa isplatom u srpnju 2020. godine, a od 1. siječnja 2021. godine uvećat će se za dodatnih 2% sa isplatom u veljači 2021. godine, što znači da će ukupna visina dodatka od 1. siječnja 2021. godine iznositi 6,11 %.
 
Stanje na dan 10. prosinca 2019. godine, na radnim mjestima za koje je kao uvjet rada propisana srednja stručna sprema raspoređeno je 14.081 policijskih službenika i policijskih službenica, na koje se odnosi spomenuto uvećanje.


Predsjednik Nezavisnog sindikata djelatnika MUP-a Zdravko Lončar istaknuo je kako je svaki pomak dobrodošao te da su zadovoljni postignutim, a predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić zahvalio se ministru Božinoviću na intenzivnom zalaganju za postizanjem zajedničkog dogovora.

„Smatram da je ovo povećanje za srednju stručnu spremu iznimno važno jer su oni uvijek podcijenjeni, a obavljaju vrlo važne poslove. Ovim Sporazumom otvaramo novu stranicu u mogućnosti za pregovore za druge državne službenike i namještenike što je također veliki uspjeh“, zaključila je predsjednica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH Iva Šušković.
 
Ministar Božinović izrazio je zadovoljstvo potpisanim Sporazumom, koji je nastao kao rezultat kontinuiranog rada između vodstva Ministarstva unutarnjih poslova i predstavnika reprezentativnih sindikata.
 
„Osobito mi je drago što, u ovom mandatu, osim što ulažemo u opremanje hrvatske policije, nastavili smo i kontinuitet poboljšanja njihovog materijalnog statusa. Od lipnja 2017. godine, u okviru proračunskih sredstava Ministarstva unutarnjih poslova, radili smo na tome kako bi policijskim službenicima srednje stručne spreme podigli koeficijente na 0,8 i 0,85, zatim smo riješili veći dio službenika kriminalističke policije, vratili smo dodatak službenicima više i visoke stručne spreme koji im je bio oduzet. Po prvi puta počeli smo isplaćivati otpremnine policijskim službenicima koji odlaze u mirovinu, iznašli smo sredstva i za isplate beneficiranog radnog staža, ali i za dodatke policijskim službenicima koji žive više od 100 kilometara od mjesta na kojem rade. Sve smo to učinili kako bi uistinu poboljšali materijalni status policijskih službenika koji rade jedan od najodgovornijih poslova“, istaknuo je ministar Božinović.

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu