SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
SDLSN - Povratak na početnu stranicu SDLSN - Povratak na početnu stranicu
Petak, 26.08.2016.

OPASNO PO ZDRAVLJE! Građani Rijeke dokumente MUP-a čekaju u sauni!?


Za građane Rijeke koji u Policijsku upravu PGŽ u Rijeci, Žrtava fašizma 3, dolaze zbog izrade ili produljenja osobnih dokumenata, boravak u prostoru šalter sale u ljetnim mjesecima predstavlja traumatično iskustvo

(Riječanin, 26. kolovoza 2016.) „Kako je moguće da za stotine, a kroz godinu i tisuće građana te desetke službenika koji svaki dan borave u neadekvatnim i po zdravlje opasnim „klimatskim" uvjetima godinama nema sredstava za poboljšanje njihova stanja, ali zato ima za skupocjena i klimatizirana službena vozila za dvije (službeni vozač i dužnosnik) osobe", pitaju se u Sindikatu državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske čiji nam je predstavnik dostavio očitovanje Sindikata o ovom dugogodišnjem problemu s kojim se u ljetnim mjesecima suočavaju Riječani.

Građani kojima zatreba odmor u šalter sali mogu - čučnuti

Za građane Rijeke koji u Policijsku upravu Primorsko-goranske županije u Rijeci, Žrtava fašizma 3, dolaze radi reguliranja svojih građanskih stanja odnosno izrade ili produljenja osobnih dokumenata, boravak u prostoru šalter sale u ljetnim mjesecima predstavlja traumatično iskustvo, tvrde u tom sindikatu pa u nastavku prenosimo njihovo reagiranje u cijelosti:

 

„Razlog tomu su neadekvatna klimatizacija prostora šalter sale (oko 90 m2), koji je jednostavno premalen da bi primio desetke i stotine građana koji svakodnevno u njemu borave.

Zbog svega toga građani, ali i zaposleni čiji su uvjeti rada ne samo podjednako neugodni nego još i gori, jer u pregrijanom i zagušljivom prostoru borave cijeli dan, posao zbog kojeg su došli ne obavljaju u uvjetima primjerenim suvremenoj državnoj upravi, već u - sauni.

Naime, temperatura u šalter sali redovito u ljetnim mjesecima dostiže 30 i više stupnjeva celzijusa, zbog čega građani i zaposleni nerijetko kolabiraju, pri čemu u sali nema ni stolica koje bi za vrijeme čekanja mogli koristiti barem stariji građani.

Građani su stoga prisiljeni napuštati salu i u dvorištu čekati „izvlačenje" svog broja na šalteru, što usporava rad i izaziva dodatnu nervozu, a sve to nerijetko rezultira agresivnim ponašanjem stranaka koje svoju frustraciju zbog uvjeta u kojima čekaju reguliranje statusnih pitanja iskaljuju na službenicama na šalterima.

Tamošnja sindikalna podružnica SDLSN zbog toga već godinama traži poboljšanje uvjeta rada i boravka službenika i građana u šalter sali, ali od nadležnih uvijek dobivaju isti odgovor - zbog nedostatnih financijskih sredstava zahtjevima za nabavku klima uređenja nije udovoljeno.

Sindikat zbog toga postavlja pitanje kako je moguće da za stotine, a kroz godinu i tisuće građana te desetke službenika koji svaki dan borave u neadekvatnim i po zdravlje opasnim „klimatskim" uvjetima godinama nema sredstava, ali zato ima za skupocjena i klimatizirana službena vozila u kojima borave tek dvije (službeni vozač i dužnosnik) osobe. Interesantno, zar ne?", stoji u priopćenju koje potpisuje Siniša Kuhar, glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske 

 

LOŠE ISKUSTVO
Građani Rijeke dokumente MUP-a satima čekaju u sauni

Temperatura u šalter sali redovito u ljetnim mjesecima dostiže 30 i više stupnjeva celzijusa, zbog čega građani i zaposleni nerijetko kolabiraju

 

(Direktno.hr, 26. kolovoza 2016.) ) Za građane Rijeke koji u Policijsku upravu Primorsko-goranske županije u Rijeci, Žrtava fašizma 3, dolaze radi reguliranja svojih građanskih stanja odnosno izrade ili produljenja osobnih dokumenata, boravak u prostoru šalter sale u ljetnim mjesecima predstavlja traumatično iskustvo.

Razlog tomu su neadekvatna klimatizacija prostora šalter sale (oko 90 m2), koji je jednostavno premalen da bi primio desetke i stotine građana koji svakodnevno u njemu borave.

Zbog svega toga građani, ali i zaposleni čiji su uvjeti rada ne samo podjednako neugodni nego još i gori, jer u pregrijanom i zagušljivom prostoru borave cijeli dan, posao zbog kojeg su došli ne obavljaju u uvjetima primjerenim suvremenoj državnoj upravi, već u - sauni.

Naime, temperatura u šalter sali redovito u ljetnim mjesecima dostiže 30 i više stupnjeva celzijusa, zbog čega građani i zaposleni nerijetko kolabiraju, pri čemu u sali nema niti stolica koje bi za vrijeme čekanja mogli koristiti barem stariji građani.

Građani su stoga prisiljeni napuštati salu i u dvorištu čekati "izvlačenje" svog broja na šalteru, što usporava rad i izaziva dodatnu nervozu, a sve to nerijetko rezultira agresivnim ponašanjem stranaka koje svoju frustraciju zbog uvjeta u kojima čekaju reguliranje statusnih pitanja iskaljuju na službenicama na šalterima.

Tamošnja sindikalna podružnica SDLSN zbog toga već godinama traži poboljšanje uvjeta rada i boravka službenika i građana u šalter sali, ali od nadležnih uvijek dobivaju isti odgovor - zbog nedostatnih financijskih sredstava zahtjevima za nabavku klima uređenja nije dovoljeno.

Sindikat zbog toga postavlja pitanje kako je moguće da za stotine, a kroz godinu i tisuće građana te desetke službenika koji svaki dan borave u neadekvatnim i po zdravlje opasnim "klimatskim" uvjetima godinama nema sredstava, ali zato ima za skupocjena i klimatizirana
službena vozila u kojima borave tek dvije (službeni vozač i dužnosnik) osobe.
Interesantno, zar ne, stoji u priopćenju Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske koje potpisuje Siniša Kuhar

 

UVJETI RADA
Građani Rijeke dokumente MUP-a čekaju u sauni

Kako je moguće da za stotine, a kroz godinu i tisuće građana te desetke službenika koji svaki dan borave u neadekvatnim i po zdravlje opasnim „klimatskim" uvjetima godinama nema sredstava, ali zato ima za skupocjena i klimatizirana službena vozila za dvije (službeni vozač i dužnosnik) osobe

Građani kojima zatreba odmor u šalter sali mogu čučnuti 

(SDLSN, 26. kolovoza 2016.) Za građane Rijeke koji u Policijsku upravu Primorsko-goranske županije u Rijeci, Žrtava fašizma 3, dolaze radi reguliranja svojih građanskih stanja odnosno izrade ili produljenja osobnih dokumenata, boravak u prostoru šalter sale u ljetnim mjesecima predstavlja traumatično iskustvo.
Razlog tomu su neadekvatna klimatizacija prostora šalter sale (oko 90 m2), koji je jednostavno premalen da bi primio desetke i stotine građana koji svakodnevno u njemu borave.
Zbog svega toga građani, ali i zaposleni čiji su uvjeti rada ne samo podjednako neugodni nego još i gori, jer u pregrijanom i zagušljivom prostoru borave cijeli dan, posao zbog kojeg su došli ne obavljaju u uvjetima primjerenim suvremenoj državnoj upravi, već u - sauni.


Naime, temperatura u šalter sali redovito u ljetnim mjesecima dostiže 30 i više stupnjeva celzijusa, zbog čega građani i zaposleni nerijetko kolabiraju, pri čemu u sali nema niti stolica koje bi za vrijeme čekanja mogli koristiti barem stariji građani.
Građani su stoga prisiljeni napuštati salu i u dvorištu čekati „izvlačenje"svog broja na šalteru, što usporava rad i izaziva dodatnu nervozu, a sve to nerijetko rezultira agresivnim ponašanjem stranaka koje svoju frustraciju zbog uvjeta u kojima čekaju reguliranje statusnih pitanja iskaljuju na službenicama na šalterima.


Tamošnja sindikalna podružnica SDLSN zbog toga već godinama traži poboljšanje uvjeta rada i boravka službenika i građana u šalter sali, ali od nadležnih uvijek dobivaju isti odgovor - zbog nedostatnih financijskih sredstava zahtjevima za nabavku klima uređenja nije udovoljeno.
Sindikat zbog toga postavlja pitanje kako je moguće da za stotine, a kroz godinu i tisuće građana te desetke službenika koji svaki dan borave u neadekvatnim i po zdravlje opasnim „klimatskim" uvjetima godinama nema sredstava, ali zato ima za skupocjena i klimatizirana službena vozila u kojima borave tek dvije (službeni vozač i dužnosnik) osobe.
Interesantno, zar ne? S. Kuhar

Ispis   Pošalji na mail


Subota, 20.08.2016.

"OUTSOURCING" U ZATVORSKOM SUSTAVU
Ministarstvo pravosuđa SAD-a više neće koristiti privatne zatvore

Ova odluka Obamine administracije uslijedila je nakon istrage koja je pokazala da privatni zatvori jednostavno ne pružaju jednaku razinu rehabilitacije, programa i resursa kao javne ustanove, ali zato „osiguravaju" višu razinu nasilja

 

(SDLSN, 20. kolovoza 2016.) Ministarstvo pavosuđa odnosno federalna vlada SAD-a više neće koristiti „usluge" 14 privatnih zatvora, nakon istrage koja je pokazala kako su takve ustanove dramatično manje sigurne od onih koje se osnivaju kao javne ustanove.
Kako javlja The Guardian, zamjenica glavnog državnog odvjetnika Sally Yates najavila je odluku u dopisu ravnatelju federalnog zatvorskog sustava, koji je objavljen na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa.
„Tražim vašu pomoć kako bi zapoćeli proces smanjenja i, na kraju, prestanka korištenja privatno vođenih zatvora", napisala je Yeats.
Službene vlasti dobile su direktivu da ne obnavljaju ili znantno smanje broj ugovora s privatnim zatvorima.
U dopisu se navodi kako se pokazalo da privatni zatvori jednostavno ne pružaju istu razinu rehabilitacije, programa i resursa, kao i da se njihovim korištenjem ne postiže bitno smanjenje troškova.
Pokazalo se kako se vladini edukacijski i trening programi namijenjeni zatvorenicima ne mogu ponoviti i „outsourcirati" u privatni sektor, smatra Yeats.
Ova najava uslijedila je dan nakon što je glavni inspektor Ministarstva pravosuđa objavio optužujuće izvješće o stanju u privatnim zatvorima, u kojem je ustnovljeno da su napadi zatvorenika na zatvorenike 28 posto češći u ugovornim - privatnim zatvorima nego u onima koje vode vlasti te da se u privatnim ustanovama krijumčarenje mobitela događa osam posto češće.
Zatvorenici u privatnim zatvorima devet su posto češće zaključavani nego oni u federalnim zatvorima i mnogo su češće bili predmetom arbitrarnih odluka o zatavranju u samnicu, a takve su mjere izricane i u svrhu smanjenja prenapučenosti, a ne samo zbog disciplinskih razloga.
Privatni zatvori, njih 14, s koliko federalne vlasti imaju potpisane ugovore, uglavnom zbrinjavaju zatvorenike označene kao nisko rizične, koji su osuđeni zbog imigracijskih prekršaja. Radi se o oko 22 tisuće osoba čije utamničenje godišnje predstavlja trošak od 600 milijuna dolara.
Planom koji je najavljen predviđa se njihovo smanjenje na 14.200 zatvorenika do svibnja 2017. godine.
Privatnim zatvorskim ustanovama koje su angažirane od strane federalnih vlasti upravljaju tri tvtrke: GEO Group, Corrections Corporation of America (CCA) i Management and Trining Corporation.


Vrijednost dionica najveće od tri tvrtke - CCA, sa zaradom od 3,2 milijarde dolara, sat nakon objave vijesti o prekidu suradnje s privtnim zatvorskim ustanovama pala je za 52 posto odbnosno s 27 na 13 dolara.
Međunarodna federacija sindikata javnih službi (Public Services Internationl) objavila je izjavu Lee Saundersa, predsjednika Američke udruge zaposlenika u tijelima državnih i lokalnih vlasti, kako „privatni zatvori odavno predstavljaju mrlju na našem pravosudnom sustavu, a zatvori kojima upravljaju privatne tvrtke profitiraju na patnji društvene zajednice i vode ka porastu zatvoreničke populacije", dok je glavna tajnica PSI Rosa Pavanelli izjavila kako se „ovom odlukom spušta zavjesa na pokušaj korupcije pravosudnog sustava od strane privatnog interesa" i dodaje kako se rado „velikoj pobjedi socijalne pravde u SAD".

 

U hrvatskoj se zaštitarska tvrtka SOKOL MARIĆ 2014. godine javno zalagala za privatizaciju zatvorskog sustava po uzoru na SAD, no nadamo se da nakon fijaska privatnih zatvora u SAD-u tako nešto više nikome neće pasti napamet. S.Kuhar

Pročitajte još...

Ispis   Pošalji na mail


Petak, 19.08.2016.

LIDER o isplati regresa koja je izazvala ogorčenje dijela blokiranih službenika  

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 17.08.2016.

STRANE KOMPANIJE 
"Ljudi su spremni saslušati oštre kritike sve dok ih ne počnete ocjenjivati. Tada se spuštaju rolete"

 

(POSLOVNI DNEVNIK) Njemački proizvođač poslovnog softvera objavio je da odustaje od godišnjih ocjena radnika jer je odgovarajući postupak previše skup, dugo traje i često demotivira radnike.

Poslovni čelnici svojedobno su godišnje ocjene smatrali ključnim faktorom bolje produktivnosti da bi u međuvremenu divovi poput IBM-a, Gapa pa i General Electrica napustili tu praksu, iako je upravo GE-jev čelnik Jack Welch navodno odigrao značajnu ulogu u njihovoj popularizaciji. 

SAP je među prvima u redovima velikih kompanija u Europi prihvatio taj trend s druge obale Atlantika. Tu njemačku kompaniju inače već dvije godine vodi Amerikanac a u SAD-u je locirana i trećina njegove radne snage.
Čelnik kadrovske službe u SAP-u Wolfgang Fassnacht kazao je za Reuters da su u vodećem europskom proizvođaču softvera zaključili da je fokusiranje postupka ocjenjivanja na odvajanje boljih od slabijih radnika često kontraproduktivno kada je u pitanju izgradnja konstruktivnog dijaloga.
"Ocjenjivanje radnika nije donijelo rezultate. Ljudi su spremni saslušati povratne informacije pa i oštre kritike sve dok ih ne počnete ocjenjivati. Tada se spuštaju rolete", objasnio je Fassnacht za Reuters.
SAP sada testira novi postupak, koji uključuje redovne konzultacije a od iduće godine trebao bi obuhvatiti gotovo svih 80 tisuća njegovih radnika.
"Stari je sustav previše statičan. Više ne odražava dinamične okolnosti u kojima poslujemo", zaključuje SAP-ov čelnik.
Njemačka kompanija ušla je 2012. na tržište softverskih alata za ocjenjivanje radnih rezultata radnika, kupivši za 3,4 milijarde dolara američkog proizvođača takvih softverskih rješenja, baziranih na "oblaku", successfactors.com. Ne planiraju odustati od tog dijela poslovanja i u veljači su najavili softver za kontinuirano ocjenjivanje radnog učinka.

Ispis   Pošalji na mail


Petak, 12.08.2016.

DRŽAVNA ADMINISTRACIJA

Broj zaposlenih u državnim službama se ipak smanjuje: U sedam mjeseci 448 namještenika i službenika manje

"U ministarstvima radi 386 ljudi manje i trenutačno ih je 42.404. Najveći je odljev zabilježen u Ministarstvu unutarnjih poslova, s 25.657 na 25.391 što znači da ih je 266 manje. Drugo mjesto dijele, s minusom od 23 zaposlenika, Ministarstvo gospodarstva (sada ih je 375) i Ministarstvo socijalne politike i mladih (sada ih je 227)."
Autor: Bojana Mrvoš Pavić

 

(Novilist.hr, 12. kolovoza 2016.) ZAGREB - Broj zaposlenih državnih službenika i namještenika u državnim tijelima prema podacima Ministarstva uprave posljednjega dana srpnja bio je za 448 manji nego li posljednjega dana prošle godine. Posljednjega dana prošle godine državnih je službenika i namještenika bilo 48.569, a posljednjega dana srpnja 48.121.

Ti podaci nisu potpuni i Ministarstvo napominje da u tu brojku nisu uključeni podaci o zaposlenima u Hrvatskom saboru, Uredu predsjednice, uredima Vlade, oružanim snagama, pravobraniteljskim uredima, pravosudnim tijelima i još nekim institucijama.

U ministarstvima radi 386 ljudi manje i trenutačno ih je 42.404. Najveći je odljev zabilježen u Ministarstvu unutarnjih poslova, s 25.657 na 25.391 što znači da ih je 266 manje. Drugo mjesto dijele, s minusom od 23 zaposlenika, Ministarstvo gospodarstva (sada ih je 375) i Ministarstvo socijalne politike i mladih (sada ih je 227).

Ministarstvo financija u posljednjih sedam mjeseci bilježi interesantnu dinamiku odlazaka i dolazaka. Ministarstvo ukupno zapošljava 17 ljudi manje, što za tako veliko ministarstvo ne bi trebalo biti bitno smanjenje. Broj zaposlenih smanjen je sa 7.510 na 7.493. Odljev bilježi Carinska uprava (45 zaposlenih manje, na 2.926) i uže Ministarstvo (sada ih je 474, odnosno 13 manje), a priljev Porezna uprava koja s 41 novopridošlim službenikom i namještenikom ima 4.093 zaposlene osobe.

 

Minusi u županijama

Među rijetkim dobitnicima koji su povećali broj zaposlenika su Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a. Ministarstvo, kojemu je na čelu Oleg Butković, povećalo je broj zaposlenih za 26, pa ih je sada 714, a ministarstvo kojemu je na čelu Tomislav Tolušić za 25 pa ih je sada 235. No, povećanje broja zaposlenih ne znači da su popunjena u skladu sa sistematizacijom radnih mjesta.

Državne upravne organizacije smanjile su broj zaposlenih u sedam mjeseci za 1,3 posto. Sada ih je 37 manje i broj zaposlenih pao je na 2.795. Statistički gledano, najveći doprinos tom smanjenju dao je Državni zavod za statistiku koji je broj zaposlenih smanjio za više od dva posto s 536 na 523. Minus bilježe i uredi državne uprave u županijama, gdje je 23 državnih službenika i namještenika manje (smanjenje nešto manje od jedan posto), a u državnim uredima je dvoje zaposlenih manje.

 

Petogodišnje brojke

Smanjenje broja državnih službenika i namještenika nastavak je trenda koji je prema podacima Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika započet u vrijeme vlade Zorana Milanovića. Taj je sindikat prilikom provedbe referenduma o Kolektivnom ugovoru utvrdio da je 2004. godine u državnim tijelima bilo zaposleno 64.858 državnih službenika i namještenika, računajući i oružane snage.

Prema podacima Ministarstva uprave 2012. godine bilo je zaposleno 63.129 službenika i namještenika, odnosno 1.729 manje. U sljedeće četiri godine, do 2016., opet prema podacima Ministarstva uprave, broj službenika i namještenika smanjen je za 3.362, na nešto manje od 60.000.

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 11.08.2016.

HNS-ova logika da je nešto zakonito jer svi to rade pogubna je za pravnu državu

Krajnje je vrijeme da se politički prvaci i profesionalci u državnim tijelima uhvate pozitivnih propisa, a ne sveprisutne nezakonite prakse zaključivanja ugovora o djelu u državnim tijelima za obavljanje poslova za koje se zapošljavaju državni službenici, umjesto da prozivaju državna tijela koja su ih ulovila s „prstima u pekmezu"


(SDLSN, 11. kolovoza 2016.) Jučerašnji napad HNS-ovog zastupnika Igora Kolmana na Državnu reviziju zbog izvješća u kojem se Ministarstvu vanjskih i europskih poslova zamjera zaključivanje ugovora o djelu sa službenicom ministarstva napad je na pravnu državu i njezina tijela.
Zabrinjavajuće je kad jedan stranački predstavnik nezakonito postupanje državnog tijela za koje je odgovorna njegova stranačka šefica opravdava činjenicom da i druga ministarstva tako rade te tome u prilog navodi kako su takve nezakonite ugovore o djelu priredili profesionalci koji poznaju pozitivne propise.
Naime, upravo u tom grmu leži zec, tj. u činjenici da političke strukture u državnoj upravi prisiljavaju profesionalce na postupanje suprotno pozitivnim propisima, a HNS je, sudeći po Kolmanu, pravi primjer za to.

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH već godinama upozorava na nezakonitu praksu zaključivanja ugovora o djelu za poslove u državnoj upravi za koje se ne mogu zaključivati - poslove koji su u djelokrugu državnih tijela temeljem Ustava, zakona i drugih propisa, a koje sukladno Zakonu o državnim službenicima obavljaju državni službenici i ne mogu se povjeriti vanjskim pružateljima usluga temeljem ugovora o djelu.
Na takvu praksu u svojim izvješćima upozorava i Državni ured za reviziju pa njegova gotovo standardna definicija u ovakvim slučajevima, ovaj puta uzeta iz izvješća o obavljenoj reviziji u Ministarstvu turizma za 2015. godinu, glasi:
„Pojedini ugovori o djelu zaključeni su za obavljanje poslova koji se odnose na poslove državnih službenika iz redovne djelatnosti Ministarstva (kadrovski i arhivski poslovi, izrada prijedloga Uredbe o unutarnjem ustrojstvu, Pravilnika, odluka i općih akata Ministarstva, priprema sjednica kolegija, organiziranje sastanaka i vođenje zapisnika, arhivski poslovi, unos raznih podataka u računalo i druge poslove). Navedeno nije u skladu s odredbom članka 62. stavak 1. Zakona o državnim službenicima (Narodne novine 49/12 - pročišćeni tekst, 37/13, 38/13 i 1/15), kojom je propisano da se pojedini poslovi koji se obavljaju u državnom tijelu, osim poslova koje obavljaju državni službenici iz članka 3. stavka 2. navedenog Zakona (državni službenici su osobe koje u državnim tijelima kao redovito zanimanje obavljaju poslove iz djelokruga tih tijela utvrđene Ustavom, zakonom ili drugim propisima donesenim na temelju Ustava i zakona), mogu na temelju ugovora o djelu povjeriti pružateljima stručnih usluga izvan državne službe.".

Iz navedenog je razvidno kako Državna revizija nezakonite ugovore o djelu pronalazi i u ministarstvima u kojima na čelu nisu istaknuti HNS-ovci te to čini neovisno o tome jesu li pred nama parlamentarni izbori ili ne.

Da je nezakonito zaključivanje ugovora o djelu za poslove za koje se ne bi smjeli zaključivati "dobra praksa" u državnim tijelima Sindikatu je potvrdio i Arsen Bauk 2012. godine

Činjenica je i da Zakon o državnim službenicima ne poznaje dualni status svojih službenika na način da dio svojih poslova obavljaju kao trajno zanimanje u svojstvu državnih službenika temeljem rješenja o prijmu, a dio kao „vanjski pružatelji stručnih usluga".

Obrazloženje, pak, Kolmana da je riječ o osobi koja je bila na raspolaganju sedam dana u tjednu, 24 sata na dan i radila i izvan radnog vremena i poslove koji joj nisu bili u opisu radnog mjesta, više govori o lošoj organizaciji rada u MVEP-u i manjkavoj sistematizaciji radnih mjesta te praksi neplaćanja prekovremenog rada, nego što govori u prilog „zakonitosti" angažiranja postojećih službenika po ugovoru o djelu.
Na početku mandata sadašnje Vlade Sindikat je upozorio Upravnu inspekciju na nastavak prakse nezakonitog angažiranja vanjskih pružatelja stručnih usluga putem ugovora o djelu, a inspekcija je u slučaju Ministarstva pravosuđa i Ministarstva kulture i utvrdila kako se to i dogodilo, upozorivši ova tijela na nezakonito postupanje.

Stoga je krajnje vrijeme da se politički prvaci i profesionalci u državnim tijelima uhvate pozitivnih propisa, a ne sveprisutne nezakonite prakse zaključivanja ugovora o djelu u državnim tijelima za obavljanje poslova za koje se zapošljavaju državni službenici, umjesto da prozivaju državna tijela koja su ih ulovila s „prstima u pekmezu". S. Kuhar  

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 10.08.2016.

DRŽAVNA REVIZIJA
Tajnici u MVEP-u protuzakonito isplaćeno 300 tisuća kuna; Pusić: Sve to je i zaslužila


(SLOBODNA DALMACIJA, 10. kolovoza 2016.) Državna revizija utvrdila je nepravilnosti u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova za mandata Vesne Pusić vezane uz isplate prema ugovoru o djelu.

Od 2013. do kraja prošle godine administrativnoj tajnici zaposlenoj u Ministarstvu isplaćeno je gotovo 300 tisuća kuna bruto preko ugovora o djelu za poslove koje je trebala obavljati u sklopu redovitog rada. Državna revizija dostavit će izvješće DORH-u i Saboru.

Za te poslove sa zaposlenicom ministarstva nisu se smjeli zaključivati ugovori o djelu. To je po zakonu? To je po Zakonu o državnim službenicima. Dakle, oni su time prekršili zakon? Da tako je. Mi smo to naveli u izvješću", kazala je pomoćnica glavnoga državnog revizora za odnose s javnošću Biserka Čoh Mikulec.

Dodala je kako je Ministarstvo vanjskih poslova prihvatilo njihov nalaz te potvrdili kako će postupiti po Zakonu o državnim službenicima.

Vesna Pusić nije željela komentirati slučaj. U Rijeci je samo poručila da nije vidjela nalaz Državne revizije, no ako u njemu navedeno stoji, tajnica je sve to i zaslužila.

Pročitajte još...

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 04.08.2016.

Čestitamo Vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti!

 

Ispis   Pošalji na mail


Petak, 29.07.2016.

"Ovo što je Vlada napravila je opterećivanje proračuna neke buduće Vlade"

Policajci, carinici, i drugi državni službenici i namještenici, na godišnji odmor će s 1.250 kuna više u džepu.

 

Autor: Jelena Rastočić

(Dnevnik.hr, 29. srpnja 2016.) Tehnički potpredsjednik Vlade Božo Petrov potpisao je jučer dodatak kolektivnom ugovoru sa sindikatima državnih službi i omogućio im produženje ugovora na godinu dana te isplatu regresa.

No pravni stručnjaci smatraju da je 

Petrov tim potezom prekoračio ovlasti koje u ovom trenutku ima.
Svi državni službenici i namještenici do nedjelje će dobiti 1250 kuna.
"Regres će biti isplaćen i on se isplaćuje danas, u toku dana su krenule već isplate", rekao je Siniša Kuhar, tajnik SDLSN-a.


Dan nakon redovite sjednice, Vlada je na telefonskoj sjednici prihvatila nacrt dodatka kolektivnog ugovora, koji je sa sindikatima potpisao Božo Petrov.
"Kolektivni ugovor za državne službenike vrijedi do 1. kolovoza 2017. godine, dakle jedno vrijeme ćemo moći, kad se formira Vlada, pregovarati o potpisivanju novog kolektivnog ugovora", rekao je Dubravko Jagić, predsjednik SPH-a.
Božo Petrov je u ime Vlade šest mjeseci pregovarao sa sindikatima, ali i otkazivao sastanke. Ugovor i prava državnih službenika produžio je sada kada Vlada ima sužene ovlasti. Ugovor bi se nakon isteka automatski produžio tri mjeseca, kaže bivši ministar, dovoljno da pričeka novu vlast.


"Ovo što je sada Vlada napravila je opterećivanje proračuna neke buduće Vlade i pitanje je ima li ta Vlada pravo na to", kazao je Mirando Mrsić, bivši ministar rada.
Vlada se obvezala do nedjelje isplatiti 75 milijuna kuna regresa za 60 tisuća državnih službenika. I ostavila otvorenu mogućnost za isplatu božićnica.
Pojedini ministri tumače da se zakon o primopredaji vlasti na njih odnosi tek kada se objavi odluka o raspisivanju izbora. Dio pravnih stručnjaka smatra da su im sužene ovlasti od izglasavanja nepovjerenja predsjedniku Vlade i njegove ostavke.
"Smatram da se od tog trenutka Vlada trebala početi suzdržavati od ovakvih poslova, ovakvih preuzimanja obveza, financijskih ili kakvih drugih, od imenovanja, predlaganja zakona i tako dalje. I mislim da je ovih preko mjesec dana u osnovi dosta sporno", rekao je profesor Ivan Koprić sa Pravnog fakulteta u Zagrebu..
"Bilo je nekoliko odluka koje je trebalo izbjeći i bez kojih se moglo. Ova sama po sebi nije zbog toga što bi ne donošenjem takve odluke otvorila se mogućnost da nastupi veća materijalna šteta", rekao je Mato Palić, ustavni pravni stručnjak.
Na prekoračenja ovlasti, smatraju, Vladu bi trebao upozoriti Ustavni sud, koji o svemu šuti. Pa tako nema odgovora ni na naš upit. Iduću Vladu, sada čekaju teži sindikalni pregovori. Sindikati već sada najavljuju, kako neće tražiti veća prava, ali na odricanja više neće pristati.

 

...klikni na sliku za gledanje priloga RTL-a 

 

...za čitanje klikni na sliku 

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 28.07.2016.

PETROV VODI PREGOVORE
Vlada će isplatiti regres do 31. srpnja, a najavila je i mogućnost božićnica

 

Najavljeno je da će, ukolio bude financijskih mogućnosti, Vlada i sindikati državnih službi otvoriti pregovore o mogućnosti isplate božićnice.

(VEČERNJI LIST, 28. srpnja 2016.) Vlada i sindikati državnih službi potpisali su danas Dodatak III. Kolektivnom ugovoru (KU) za državne službenike i namještenike, kojim se sadašnji KU produžuje do potpisivanja novog, a najduže za godinu dana, odnosno do 1. kolovoza iduće godine.

Iz Banskih dvora danas je prvo stigla obavijest da je Vlada na telefonskoj sjednici prihvatila Nacrt dodatka III. KU za državne službenike i namještenike, da bi iz sindikalnih krugova novinarima potom bilo potvrđeno da su njihovi predstavnici taj dodatak već potpisali.

Sadašnji KU produžen je do potpisivanja novog, najduže za godinu dana, odnosno do 1. kolovoza iduće godine, a Vlada i sindikati to su potpisali, kako stoji u Dodatku III, "u okolnostima skorog prestanka važenja roka na koji je sklopljen i raspisanih izbora za Hrvatski sabor... kako bi osigurali socijalnu sigurnost zaposlenih u državnim službama do potpisivanja novog kolektivnog ugovora".

Predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske Boris Pleša Hini je potvrdio kako je riječ o "nekoj vrsti osiguranja", odnosno da su inzistirali na potpisivanju dodatka KU s obzirom na izbore, a kada dođe do formiranja nove vlasti sindikati su spremni odmah početi pregovore o novom KU. Prema dodatku ugovora, Vlada će najkasnije do nedjelje, 31. srpnja, isplatiti regres za korištenje godišnjeg odmora u visini od 1.250 kuna, a ostaje na snazi i odredba o dodatku od 4, 8 i 10 posto za godine radnog staža.

"Za državu je sve ostalo isto u materijalnom smislu, odnosno nikakvih povećanja izdvajanja iz proračuna neće biti potrebna", kazao je Pleša. Dodatkom III KU-a također je utvrđeno da će, ako za to bude financijskih mogućnosti, Vlada i sindikati državnih službi otvoriti pregovore o mogućnosti isplate nagrade za božićne blagdane za ovu godinu. Za razliku od sindikata državnih službi, sindikati javnih službi u KU nemaju odredbu o dodatku od 4, 8 i 10 posto za godine radnog staža, a KU im istječe u prosincu.

Za potpisivanje spomenutog Dodatka III. Kolektivnom ugovoru, Vlada je ovlastila potpredsjednika Vlade Božu Petrova. Također, Vlada je zadužila Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava da o ovom Zaključku izvijesti Pregovarački odbor sindikata. 

 

ZA DRŽAVNE SLUŽBENIKE
Sjednica Vlade: Petrov potpisao dodatak Kolektivnom ugovoru

Predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske Boris Pleša Hini je potvrdio kako je riječ o "nekoj vrsti osiguranja"

(Direktno.hr, 28. srpnja 2016.) Vlada i sindikati državnih službi u četvrtak su potpisali Dodatak III. Kolektivnom ugovoru (KU) za državne službenike i namještenike, kojim se sadašnji KU produžuje do potpisivanja novog, a najduže za godinu dana, odnosno do 1. kolovoza iduće godine. Vlada je za to zadužila potpredsjednika Vlade Božu Petrova.

Iz Banskih dvora u četvrtak je prvo stigla obavijest da je Vlada na telefonskoj sjednici prihvatila Nacrt dodatka III. KU za državne službenike i namještenike, da bi iz sindikalnih krugova novinarima potom bilo potvrđeno da su njihovi predstavnici taj dodatak već potpisali.

Sadašnji KU produžen je do potpisivanja novog, najduže za godinu dana, odnosno do 1. kolovoza iduće godine, a Vlada i sindikati to su potpisali, kako stoji u Dodatku III, "u okolnostima skorog prestanka važenja roka na koji je sklopljen i raspisanih izbora za Hrvatski sabor... kako bi osigurali socijalnu sigurnost zaposlenih u državnim službama do potpisivanja novog kolektivnog ugovora".

Predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske Boris Pleša Hini je potvrdio kako je riječ o "nekoj vrsti osiguranja", odnosno da su inzistirali na potpisivanju dodatka KU s obzirom na izbore, a kada dođe do formiranja nove vlasti sindikati su spremni odmah početi pregovore o novom KU.

Prema dodatku ugovora, Vlada će najkasnije do nedjelje, 31. srpnja, isplatiti regres za korištenje godišnjeg odmora u visini od 1250 kuna, a ostaje na snazi i odredba o dodatku od 4, 8 i 10 posto za godine radnog staža.

"Za državu je sve ostalo isto u materijalnom smislu, odnosno nikakvih povećanja izdvajanja iz proračuna neće biti potrebna", kazao je Pleša.

Dodatkom III KU-a također je utvrđeno da će, ako za to bude financijskih mogućnosti, Vlada i sindikati državnih službi otvoriti pregovore o mogućnosti isplate nagrade za božićne blagdane za ovu godinu.

Za razliku od sindikata državnih službi, sindikati javnih službi u KU nemaju odredbu o dodatku od 4, 8 i 10 posto za godine radnog staža, a KU im istječe u prosincu. 

 

Vlada ipak popušta: Uz regres, službenicima stiže i božićnica?

Vlada je usvojila dodatak kojima se formalizira isplata regresa od 1250 kuna. Čini se da su Petrov i Vlada još malo popustili jer se u dodatku spominje i mogućnost božićnice

Autor: Ivan Pandžić

(24sata, 28. srpnja 2016.) Vlada je izvjestila da je na telefonskoj sjednici u četvrtak usvojila dodatak kolektivnim ugovorima za 64.000 državnih službenika. Božo Petrov, kao glavni pregovarač sa sindikatima, taj dodatak je već i potpisao.

Kolektivni ugovor ističe, pa se morao sklopiti novi dodatak koji će vrijediti najdulje godinu dana jer Vlada u odlasku nije uspjela ispregovarati sa sindikatima novi ugovor.

Potpisanim se formalizira isplata regresa u iznosu 1250 kuna. Regresi već stižu na račune službenika.

Međutim, Petrov i Vlada su još malo popustili u odnosu na stavove prije šest mjeseci kada su rekli da nema novca za sindikalna prava. Izgleda da su ih izbori omekšali.

U ugovoru je definirano "da ako bude financijskih mogućnosti, Vlada i sindikati će otvoriti mogućnost o isplati nagrade za božićne blagdane za 2016. godinu".

Neslužbeno, iz Vlade saznajemo da i dalje ne planiraju isplatu božićnica, ali su izašli u susret sindikatima i stavili navedenu formulaciju.

Prijašnjim dodatkom, nije bilo nikakve mogućnosti božićnice.

Siniša Kuhar, glavni tajnik Sindikata službenika i namještenika kaže da božićnice može, ali i ne mora biti, ali da su tek uglavili mogućnost da se o tome pregovara.

Novim ugovorom, dnevnice i terenski dodatak su ostale ograničene na 150 kuna umjesto na 170 koliko je inače bilo u kolektivnom ugovoru.

Ispis   Pošalji na mail


«  ‹  [1] [2] [3] [4] [5]    »

Kliknite ovdje za arhivu novosti


Kraće radno vrijeme - produktivniji rad

Kraće radno vrijeme - produktivniji rad

(HRT) Iako se u Hrvatskoj već godinama radna prava samo ograničavaju, europska istraživanja pokazuju da zaposleni Hrvati rade više od europskog prosjeka. Istodobno je kriza u Europi potaknula trend smanjivanja broja radnih sati kako bi se povećala zaposlenost. Isti problem muči i Hrvatsku - može li se u nas razmisliti o modelu koji se primjenjuje u Francuskoj, Nizozemskoj i Skandinaviji?

Opširnije

Mladi teže sigurnim poslovima, samo trećina ima poduzetničke ambicije

Mladi teže sigurnim poslovima, samo trećina ima poduzetničke ambicije

Dugotrajna kriza koja je uzrokovala visoke stope nezaposlenosti potaknula je mlade da prvenstveno teže sigurnim poslovima, dok je vrlo mali broj onih koji su spremni ući u riskantne poduzetničke vode. (POSLOVNI DNEVNIK) Što se tiče profesionalnih aspiracija mladih u Hratskoj, 80% njih želi siguran posao koji će im osigurati egzistenciju, 40% ima želju za dodatnom edukacijom i usavršavanjem, a samo trećina želi raditi neki društveno koristan posao ili ima poduzetničke težnje.

Opširnije

Nezaposlenost mladih buja širom svijeta

Nezaposlenost mladih buja širom svijeta

Među pojedinim regijama, najviše stope nezaposlenosti među mladima - iznad 30 posto - bilježe arapske države, teško pogođene brojnim geopolitičkim napetostima. (POSLOVNI DNEVNIK) Broj nezaposlenih mladih širom svijeta porast će ove godine, po prvi puta u zadnje tri godine, i to za 500 tisuća, na ukupno 71 milijun, procijenila je Međunarodna organizacija rada (ILO) u najnovijem izvješću. Stopa nezaposlenosti među mladima porast će ove godine na 13,1 posto, s prošlogodišnjih 12,9 posto. Time će se ponovo približiti rekordnih 13,2 posto, zabilježenih 2013., procjenjuju u ILO-u.

Opširnije

Studenti i radnici u isto vrijeme

Studenti i radnici u isto vrijeme

STUDENTSKI DVOGLED Iako najčešće roditelji pokrivaju troškove studiranja, mnogi se redovni studenti odlučuju na rad uz studij kako bi im pomogli s financijama. Do problema dolazi kada se očekivanja poslodavaca popnu previsoko AUTOR: HPB & Ivona Mikić

Opširnije

Dva sindikata traže od Uprave HŽ Cargo d.o.o. obustavljanje nezakonitog postupanja

Dva sindikata traže od Uprave HŽ Cargo d.o.o. obustavljanje nezakonitog postupanja

(SŽH) Na zahtjev Sindikata željezničara Hrvatske i Sindikata hrvatskih željezničara održan je sastanak s Upravom HŽ Cargo d.o.o. na koji je Uprava pozvala i predstavnike Sindikata tehničkog pregleda vagona i vlakova i Samostalnog sindikata HŽ Cargo.

Opširnije

Prosječna neto plaća iznosi 5.686 kuna

Prosječna neto plaća iznosi 5.686 kuna

Poslovni.hr/Hina Na mjesečnoj razini, prema plaći za svibanj, prosječna neto plaća za lipanj bila je nominalno 0,35 posto ili 20 kuna manja. Prosječna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama isplaćena za lipanj ove godine iznosila je 5.686 kuna, pokazuju prvi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Opširnije

Potpiši - za pravednost u sektoru prijevoza

Potpiši  - za pravednost u sektoru prijevoza

Pravednost u sektoru prijevoza u Europi – jednako postupanje prema svim radnicima u sektoru prijevoza „Dokle god ne možemo poslati jabuku, par cipela ili sebe putem e-maila, trebamo milijune transportnih radnika koji povezuju Europu. No, uvjeti rada u prijevoznom sektoru Europe snižavaju se i izloženi su nepoštenoj poslovnoj praksi od strane nekih tvrtki, uzrokujući neprihvatljive uvjete za radnike.“

Opširnije

Britanci oštro: Hrvati, dajte 1500 otkaza u cestarskim firmama!

Britanci oštro: Hrvati, dajte 1500 otkaza u cestarskim firmama!

SINDIKATI NISU IZNENAĐENI Autor: Nikola Sučec Hrvatske autoceste, Autocesta Rijeka - Zagreb i HAC-ONC trebali bi otpustiti 1.500 ljudi, popularizirati elektroničku naplatu cestarine, ali je i poskupjeti te zaboraviti na uvođenje vinjeta

Opširnije

'Ljudi su spremni saslušati oštre kritike sve dok ih ne počnete ocjenjivati. Tada se spuštaju rolete'

'Ljudi su spremni saslušati oštre kritike sve dok ih ne počnete ocjenjivati. Tada se spuštaju rolete'

STRANE KOMPANIJE Poslovni.hr/H Njemački proizvođač poslovnog softvera objavio je da odustaje od godišnjih ocjena radnika jer je odgovarajući postupak previše skup, dugo traje i često demotivira radnike. Poslovni čelnici svojedobno su godišnje ocjene smatrali ključnim faktorom bolje produktivnosti da bi u međuvremenu divovi poput IBM-a, Gapa pa i General Electrica napustili tu praksu, iako je upravo GE-jev čelnik Jack Welch navodno odigrao značajnu ulogu u njihovoj popularizaciji.

Opširnije

Nedjeljom radi 35 % Hrvata, i u tome smo prvi u Europi

Nedjeljom radi 35 % Hrvata, i u tome smo prvi u Europi

SLOBODNA NEDJELJA? Pri tome 8,3 % hrvatskih radnika radi gotovo svake nedjelje (GLAS SLAVONIJE) Europa je danas pred nekoliko važnih izazova koji će u velikoj mjeri utjecati na njezinu budućnost, a jedan je od tih izazova svakako i demografski, pri čemu nesigurnost posla i teški i neprimjereni radni uvjeti imaju negativan utjecaj na postizanje ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života.

Opširnije

“Jobs Act” – veliki blef talijanskog premijera

“Jobs Act” – veliki blef talijanskog premijera

Andrea Fumagalli Talijanska vlada se upustila u frontalni sukob s “rigidnim” radnim zakonodavstvom koje navodno ugrožava konkurentnost te zemlje na europskom tržištu i proizvodi masovnu nezaposlenost. Nadaleko hvaljeni “uspjesi” na tom polju drastično su povećali nesigurnost zaposlenja, uz minimalno smanjenje broja nezaposlenih. Usprkos tome, fleksibilizaciju radnih odnosa vladajući i dalje vide kao jedinu opciju

Opširnije

EU u mreži interesa banaka i kompanija: Političari odlaze na rad u banke, bankari preuzimaju vlade

EU u mreži interesa banaka i kompanija: Političari odlaze na rad u banke, bankari preuzimaju vlade

TREND Autor: Branko Podgornik Sve češći odlazak političara na rad u banke, a bankara i menadžera na Vladine dužnosti potvrđuje da su država i njezine institucije sve više u funkciji kapitala, banaka i kompanija – premrežene su njihovim interesima

Opširnije

Na radu najčešće stradavaju radnici u trgovini, najveći broj ozljeda dogodi se ponedjeljkom

Na radu najčešće stradavaju radnici u trgovini, najveći broj ozljeda dogodi se ponedjeljkom

PORAST Autor: Gabrijela Galić Najviše ozlijeđenih radnika na mjestu rada bilo je iz uslužnih i trgovačkih zanimanja (Novilist.hr) Tijekom prošle godine evidentirano je preko dvije tisuće ozljeda na radu više nego godinu dana ranije. Naime, lani je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) Hrvatskom zavodu za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu (HZZZSR) dostavio podatke za 16.013 ozljeda na radu, dok je godinu dana ranije evidentirano 13.929 ozljeda na radu.

Opširnije

Hrvatska u Bruxellesu pogurala kontroverzni sporazum

Hrvatska u Bruxellesu pogurala kontroverzni sporazum

SPORAZUM KANADE I EU-A Autor: Gordan Duhaček Trgovinski sporazum Europske unije i Kanade CETA (Comprehensive Economic and Trade Agreement) trebao bi biti potpisan ove jeseni, ako je vjerovati najavama iz Europske komisije. Hrvatska se pak našla u skupini zemalja koje zagovaraju brzo potpisivanje CETA-e i što bržu primjenu sporazuma u praksi, pokazuju službeni briselski dokumenti

Opširnije

U srpnju nastavljen trend pada nezaposlenosti, na tržištu 10.534 radnih mjesta

U srpnju nastavljen trend pada nezaposlenosti, na tržištu 10.534 radnih mjesta

Autor: lider.media U Hrvatskoj je krajem srpnja ove godine bilo registrirano 217.089 nezaposlenih osoba, što je 2.402 osobe ili 1,1 posto manje u odnosu na lipanj, čime je šesti mjesec zaredom broj nezaposlenih na mjesečnoj razini pao, pokazuju u srijedu objavljeni podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). Da se zaista nastavlja trend pada nezaposlenosti pokazuje i podatak da je u odnosu na srpanj prošle godine, broj nezaposlenih s kraja srpnja ove godine niži za 15,9 posto, odnosno nezaposlenih je 40.905 manje.

Opširnije

» arhiva vijesti NHS-a

Postani član sindikata, neovisno o boji očiju, rodu, spolu, političkom uvjerenju, vjeri i svjetonazoru. 

Budi član ili postani superheroj - sindikalni povjerenik.

Ako Ti se ne sviđa SDLSN uđi u STPRM ili GŠMNT, ali nemoj stajati po strani kad se odlučuje o Tvojim pravima i poslu. 

 

 

 

 

Anketa

Hrvatski sabor raspušta se 15. srpnja, na "vlasti" je tehnička Vlada, izvanredni izbori su nakon godišnjih odmora. Ova 2016. godina je...

Povjereništva

Prijavite se na našu mailing listu i primajte obavijesti sa stranica SDLSN-a.



Mailing lista Povjereništva
Pošalji link prijatelju

SDLSN: Naslovnica

Vaše ime i prezime: *
Vaša email adresa: *
Email adresa prijatelja: *
Poruka:
* obavezna polja