Bez komentara...

VEČERNJI LIST o plaćama državnih službenika

Plaće sigurne

Revidiranje je radničkih prava državnih službenika i zaposlenih u javnim službama neupitno. Prvi je sastanak o tome već održan, ali sindikati su apriorno odbili svako diranje u stečena radnička prava. Ipak, božićnice i regresi samo bi čudom mogli ostati na sadašnjoj razini.

U kuloarima se spominje rezanje 50 posto. Kako se jučer moglo čuti, taj postotak nije dogovoren niti ozbiljnije raspravljen i ovisit će većim dijelom o dogovoru sa sindikatima. Večernjakov izvor kaže kako je na stolu i naknada za prijevoz državnih službenika te zaposlenih u javnim službama. Ipak, o rezanju njihovih plaća nema govora.

Dnevnik Nove TV: Kupovanje političkog mira došlo na naplatu

Je li seljačka buna zaključena ili samo prigušena? HUP je već prosvjedovao tvrdeći da se ovim sporazumom diskriminiraju veliki poljoprivrednici. Poslodavci tvrde kako nije zajamčena jednakost u tržišnom načinu poslovanja. Od lipnja poljoprivrednici moraju početi funkcionirati po novim - europskim pravilima.

Država je zasad na papiru osnovala Agenciju za plaćanje, a od lipnja bi trebao zaživjeti i novi način poticaja. No, tu će vjerojatno biti dosta nepoznanica. Na papiru postoje agencije, ljudi se nisu zaposlili i ako se seljaci brzo ne educiraju slijede iste scene kakve smo viđali posljednjih dana jer će se cijela filozofija sela promijeniti zbog Europske unije. Najveći dio novca odlazit će u agenciju koja se zove Regionalni razvoj. Ona će raspolagati sa 7,5 milijardi kuna, a najveći dio novca ide u direktna plaćanja na hektar i grlo. To zapravo znači da više nema 'muljanja', tj. da ne možete reći da ste imali 300 hektara nečega ili 300 krava, nego upravo ono što ste imali, posijali ili što imate u svojim štalama i za to možete dobiti novac i poticaje - to su europska pravila.

Računi došli na naplatu

Na temelju posljednjih prosvjeda vidi se da na naplatu uvijek dođu nerealna obećanja ili, još gore, odgađanje reformi iz godine u godinu, što nas na kraju stoji milijarde kuna. Upravo sada računi su došli na naplatu. Šest godina, ili nešto više, sve se zna, a ništa se nije napravilo. Sada kad je blagajna prazna došli smo do zida. Najveći izazov Vladi ove godine bit će upravo brojni sporazumi ili politički dogovori koji su sklopljeni da bi se kupio socijalni mir. To su prvenstveno Kolektivni ugovori, koji su potpisani za 240.000 državnih službenika i namještenika i to dan prije lokalnih izbora.

Negativni trendovi

Potpisao ih je Ivo Sanader sa svojim ministrima, od kojih mnogi i dalje sjede u Banskim dvorima. Nezaposlenih je već 309.000, a ne zna se ima li Vlada konkretne mjere da zaustavi taj trend. Tu je i pad doprinosa, koji je izuzetno važan jer se iz plaća puni mirovinski i zdravstveni sustav, prvi 'težak' 35, a drugi 31 milijardu kuna, koji će biti ugroženi ako se pad nastavi, tj. neće moći osigurati potrebna sredstva za obveze. Na kraju tu je i brodogradnja, gdje traje drugi val privatizacije i ako tih pet brodogradilišta ne budu privatizirana, slijedi stečaj.

Sanader kupovao politički mir

Mnogi su analitičari upozoravali da se potpisivanjem Kolektivnog ugovora koji jamči regres, božićnice i darove za djecu, potpisuje nešto nerealno, no Sanader je tada kupovao politički mir,a sada sve to netko treba platiti. Postoji i mogućnost tužbi zaposlenika u državnim i javnim službama, jer ugovor je ugovor, pa makar i s državom. KU vrijedi za 240.000 ljudi, a ono što svakog od njih zanima su božićnica, regres i dar za djecu, što iznosi milijardu i 700 milijuna kuna. Druga stavka je prijevou sa još milijardu i 400 milijuna. Čini se da Vlada sada želi da na te dvije stavke sindikati ove godine zaborave. Jednostavnije, novaca za to više nema i to će sigurno izazvati sukobe na političkoj sceni.

Brojni proračunski izazovi

Cijeli je niz proračunskih izazova - nezaposlenost raste, naknada na Zavodu za zapošljavanje je već smanjena, a koristi je četvrtina nezaposlenih, mnogi od nezaposlenih rade 'na crno', što priznaju i u sindikatima. Ukupno na programe za nezaposlene odlazi milijarda i 180 milijuna kuna. Velik problem je i 'izgubljena generacija' od 35 do 55 godina, ljudi koji će teško naći posao, a tu je i 75.000 onih koji svaki dan rade, a ne primaju plaću.

U državnoj upravi žene su službenice, a muškarci dužnosnici

Iako joj je na čelu žena, Vlada je i dalje ostala "muški klub" 

(SDLSN, 8. ožujka 2010.) Međunarodni dan žena pripadnice ženskog spola u državnim službama zatekao je uglavnom na službeničkim radnim mjestima, a muškarce na dužnosničkim.
Naime, iako žene u državnoj upravi bez MUP-a i pravosudnih tijela čine 52,16 posto od 32.693 zaposlenih službenika, njihova zastupljenost na dužnosničkim pozicijama u državnim tijelima iznosi 18,40 posto.

Ohrabrujuću činjenicu da je na najvišem dužnsničkom mjestu u Vladi žena, koja dokazuje kako za žene u državnoj upravi nema nedostižnih dužnosničkih pozicija, narušava podatak prema kojem od pet potpredsjedničkih mjesta tek jedno zauzima žena, od 17 ministarskih položaja žene zauzimaju dva (uz jednu ministricu bez lisnice, tj. ministarstva), a od 54 položaja državnih tajnika žene zauzimaju 12 tajničkih položaja.

Ovo je tim više nelogično jer podaci o stručnoj spremi muškaraca i žena pokazuju veći udjel žena u ukupnom broju službenika s visokom stručnom spremom, u kojem žene sudjeluju s 53,84 posto.

Time se još jednom dokazuje kako se i u državnoj upravi preslikava društveni stereotip prema kojem je donošenje odluka i upravljanje muški posao.
Odbor žena Sindikata stoga u prigodi Dana žena od predsjednice Vlade Jadranke Kosor traži preispitivanje kadrovske politike Vlade kada su u pitanju dužnosničke pozicije i podsjeća na novi polet i odlučnost koju je svojom pojavom na mjestu premijerke pokazala jedna žena.
Spolno osjetljivija dužnosnička politika u državnoj upravi nije potreba samo zbog političke korektnosti, već zbog snažnijeg uključivanja žena u kreiranje i provedbu politika na najvišim razinama državne uprave.

POTREBNO JE 20 VIŠE ČUVARA REDA

Splitsko-dalmatinskoj županiji nedostaje čak 400 policajaca

U Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj nedostaje 400 policajaca ili 20 posto od sadašnjeg broja zaposlenih. Oko 2000 policajaca regulira red i mir u drugoj po veličini upravi u RH. Splitsko-dalmatinski policajci skrbe se o više od 463 tisuće ljudi u županiji. Od tog broja 40 posto stanovništva živi u Splitu, u kojemu se i dogodi oko 50 posto svih kaznenih djela.

Interesantno je da područje Splita zauzima samo 0,7 posto ukupne površine županije pa je razmjerno tome jasno kako se na malom prostoru napravi 50 posto svih kaznenih djela, odnosno njih oko 3500. Na području cijele županije godišnje se evidentira oko 7000 kaznenih djela. Od svih tih kaznenih djela oko 70 posto ih otpada na opći kriminalitet.

Da Hrvati ipak nemaju toliku averziju prema policiji, kakva se često želi prikazati, najbolje pokazuje činjenica da se na svaki natječaj za policijski posao prijavi i po nekoliko tisuća osoba više negoli ih se prima u službu.
- Od 10. lipnja 2009. pa sve do kraja 2009. godine bio je raspisan natječaj za popunu PU istarske, PU primorsko-goranske i PU dubrovačko-neretvanske i za popunu ostalih PU. Primali smo ukupno 1160 ljudi, 800 za sve policijske uprave i 360 posebno za popunu tri spomenute uprave, a zaprimili smo molbe od 5900 kandidata. Naravno, nismo ih sve mogli primiti, mnogi nisu ni ispunjavali uvjete, ali interesantno je da mnogi žele raditi u policiji - govori Ante Delipetar, ravnatelj Uprave pravnih poslova i ljudskih potencijala pri MUP-u.

Europski prosjek

Mnoge čudi ovakav odaziv, no on zaista nije iznenađenje ako se zna da se radi o državnoj službi, gdje je plaća redovita, iako i ne baš velika. Primjera radi, na natječaj za rad u policiji, koji je bio raspisan 2008. godine, kada se primalo približno isto ljudi u službu, javilo se 5880 kandidata, dok je za isti broj u 2007. godini broj kandidata bio 3300. Dakle, što se više bližila recesija i problemi u zapošljavanju, ljudi su sve više željeli biti policajci, odnosno raditi u državnoj službi, gdje je plaća sigurna.

Povećava se interes mladih za zanimanja u policijskim upravama / Nikola Vilić /CROPIX

- Ako se komparira broj policajaca po glavi stanovnika u Europi i Hrvatskoj, mi smo u europskom prosjeku, uz uvjet da se ne računa granica. Većina europskih zemalja nema vanjsku granicu kao Hrvatska, a granicu moramo popuniti dodatnim kadrom jer nam tako nalaže EU - kazuje Ante Delipetar.

Ovaj posljednji veliki policijski natječaj vrlo vjerojatno je posljednji za iduće dvije godine, a policijski kadar će se popunjavati po potrebi, s obzirom na broj onih koji će u sljedećem razdoblju otići u mirovinu. IVICA MARKOVIĆ

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika ovih je dana dostavio Vladi prijedlog paketa mjera za racionalizaciju i poboljšanje učinkovitosti državne uprave.

Objava standardiziranoga godišnjeg izvješća o broju i strukturi državnih službenika prva je predložena mjera, a druga je donošenje srednjoročnih i dugoročnih planova prijma u državne službe i podizanje razine stručnosti. Treća mjera predlaže sustavnu depolitizaciju državne uprave i smanjenje brojnosti rukovodećih položaja. Jedan ministar-jedan državni tajnik je najzanimljivija stavka koja je navedena u tom prijedlogu.

Prijam rukovodećih službenika bi se, prema prijedlogu sindikata, trebao obavljati na jednak način kao i kad se radi o višim i nižim državnim službenicima. Sredstva ušteđena smanjenjem broja položaja trebalo bi, smatraju u sindikatu, iskoristiti za poticaje dužnosnicima koji dobro obavljaju posao. Povezivanje e-matica državnih tijela i integriranje njihovih internetskih stranica kako bi potrebne podatke mogao prikupiti službenik, a ne stranka sljedeća je predložena mjera.

Sugerirano je i donošenje novog zakona o plaćama. Uspostavljanje interne burze rada navodi se kao metoda kojom bi se pomoglo u rotaciji postojećih i zapošljavanju novih dužnosnika. Posljednji prijedlog ističe osnivanje posebne uprave za pomoćno-tehničke poslove kao mogućnost za optimiziranje pružanja usluga. A. PODRUG

Pročitajte još...

• 04.03.2010. - POSLOVNI DNEVNIK: Šuker neće dirati osnovicu plaće, ali reže prijevoz
• 03.03.2010. - SDLSN predlaže mjere za racionalizaciju i poboljšanje učinkovitosti državne uprave

Odbor državne uprave SDLSN o statusu službenika Državnog zavoda za statistiku

(SDLSN, 5. ožujka 2010.) Odbor državne uprave Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske raspravljao je statusu službenika ureda državne uprave koji su preuzeti od strane Državnog zavoda za statistiku.
Odbor je za ovu prigodu proširen predstavnicima članova Sindikata - službenika DZS, a sastanku je nazočila i Nada Pejić, pomoćnica ravnatelja za Sektor pravnih, financijskih i općih poslova.
Tijekom rasprave istaknuti su problemi u svakodnevnom radu u područnim jedinicama DZS, a prije svega oni povezani s provođenjem anketa za statistička istraživanja iz djelokruga Zavoda, koje su se ranije provodile izvan radnog vremena i bile posebno plaćene.
Problemi s uredskim materijalom, kemijskim olovkama, tonerima, kovertama i dr. svakodnevna su pojava, a s pojedinim uredima državne uprave nisu zaključeni ugovori o obavljanju pomoćno-tehničkih usluga za potrebe područnih jedinica.
Stoga je istaknuta potreba uključivanja Sindikata u postupak donošenja Uredbe o unutarnjem ustrojstvu, kao i Pravilnika o unutarnjem redu sukladno odredbi članka 94. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, kako bi zaposlenici DZS-a putem Sindikata mogli utjecati na kvalitetnu organizaciju rada Zavoda.
Ukazano je i na to da se pri provedbi anketa za statistička istraživanja od službenika očekuje izvanredan radni napor u i izvan radnog vremena, dok je u Gradu Zagrebu, koji je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o službenoj statistici izuzet od preuzimanja poslova službene statistike od strane DZS-a i dalje omogućeno honorarno plaćanje anketara.

Pomoćnica ravnatelja Nada Pejić pojasnila je kako je svim uredima državne uprave u okviru kojih djeluju područne jedinice DZS ponuđeno sklapanje ugovora o pružanju usluga, ali u nekim sredinama za to nisu pokazali razumijevanje.
Također je naglasila kako su poteškoće u nabavi kancelarijskog materijala posljedica uhodavanja Ureda za središnju javnu nabavu te da su jednake probleme imali i u središnjoj službi u Zagrebu.
Zaključeno je da Sindikat zatraži prijam kod ravnatelja radi iznošenja primjedbi i prijedloga u svezi s radom područnih jedinica DZS, vezano za izradu akata Zavoda kojima se uređuje ustroj i sistematizacija radnih mjesta.

Objavljena odluka o isplati drugog dijela božićnice za 2009. godinu

Pročitajte još...

• Odluka o isplati drugog dijela božićnice za 2009. godinu (NN 27/10)

SDLSN predlaže mjere za racionalizaciju i poboljšanje učinkovitosti državne uprave

(SDLSN, 3. ožujka 2010.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske predložio je Vladi RH, sukladno Sporazumu o socijalnom partnerstvu u reformi državne uprave potpisanom između Vlade i SDLSN-a 7. listopada prošle godine, mjere za poboljšanje kvalitete i učinkovitosti državne uprave.

Sindikat smatra kako je krajnji trenutak da se žarište rasprave o državnoj upravi premjesti s materijalnih prava i otkaza na problem organizacije rada i upravljanja ljudskim resursima.

Državna uprava neće postati boljom i učinkovitijom ukoliko se ukinu naknada za prijevoz, regres ili božićnica, a posebice ako se iz nje otpusti desetak ili više tisuća službenika.

Vrijednost državne uprave ne odražava trošak rada i materijalnih prava njezinih zaposlenika, već opseg i razina kvalitete servisa koji pruža građanima, gospodarskom i javnom sektoru.

SDLSN stoga predlaže da se eventualni višak ili neodgovarajuća struktura kadrova riješe kroz plansko i programirano zapošljavanje u svrhu zamjenjivanja starih novim kadrovima u omjeru koji će srednjeročno i dugoročno značiti smanjenje broja zaposlenih, ali i druge preporuke sažete u deset mjera za racionalizaciju i poboljšanje učinkovitosti državne uprave i nada se da će o ovim prijedlozima imati priliku raspraviti s Vladom u okviru zajedničkog radnog tijela sa zadaćom poboljšanja kvalitete i učinkovitosti rada državnih službi.