SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

VEČERNJI LIST o peticiji uskočkih službenika

HRVATSKA ČLANICA JUSTICE LEAGUE

Iločka gradonačelnica se (pre)bacila na borbu protiv korupcije

Državna tijela nadležna za borbu protiv korupcije Sindikat upućuje na dogovor oko stvarne i mjesne nadležnosti s Iločkom gradonačelnicom, kako im se poslovi ne bi preklapali


(SDLSN, 23. siječnja 2019.) Gradonačelnica Grada Iloka Marina Budimir objavila je ovih dana svojim sugrađanima poziv da joj se osobno obrate ukoliko ih je netko od gradskih službenika i „zaposlenika“ (to bi valjda bili namještenici, ali nismo sigurni na koga je gradonačelnica mislila) tražio novac za određene protuusluge.

U „pozivu“ je objavila broj svog mobitela, adresu elektroničke pošte i obećala poduzimanje odgovarajućih mjera.

S time u svezi Sindikat upozorava građane Iloka da gradonačelnica koja je na sebe preuzela ulogu državnog odvjetništva i policije, koji se u pravnoj državi bave problemima mita i korupcije, pod „odgovarajućim mjerama“ možda podrazumijeva i donošenje presude i izvršavanje sankcije nad službenicima i „zaposlenicima“ koje joj prijave, te da prije nego što joj se obrate zbog toga što je od njih netko tražio mito, možda ipak odu na policiju umjesto u ured „super gradonačelnice“, budući da žive u Iloku i Hrvatskoj, a ne u Gotham Cityju.

Ako ne vjeruju Sindikatu, na stranicama Središnjeg državnog portala, pod poveznicom "prijava korupcije", mogu pogledati kojim se tijelima u Republici Hrvatskoj prijavljuje ovo kazneno djelo i sami se uvjeriti da gradonačelnica Iloka nije među njima. 

Državna tijela nadležna za borbu protiv korupcije Sindikat upućuje na dogovor oko stvarne i mjesne nadležnosti s Iločkom gradonačelnicom, kako im se poslovi ne bi preklapali. S. Kuhar

 

Pročitajte još...

 

PROBLEMI U PRAVOSUĐU

PETICIJI SLUŽBENIKA ŽUPANIJSKOG SUDA SE PRIDRUŽILI I SLUŽBENICI USKOKA Ministru pravosuđa uputit će pismo kojim traže veće plaće


(JUTARNJI LIST, 22. siječnja 2019.) Peticiji 'uskočkih' službenika zagrebačkog Županijskog suda koji se smatraju zakinutima, jer za razliku od uskočkih sudaca ne dobivaju nikakve naknade na plaću, pridružili su se i službenici te namještenici Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (Uskok), doznaje se u Državnom odvjetništvu.

Pismo u kojem traže povećanje plaća, koje bez dodataka navodno iznose do 4000 kuna, službenici i namještenici Uskoka uputit će ministru pravosuđa Draženu Bošnjakoviću.

Kao i službenici sudskih 'uskočkih' odjela zaposlenici specijaliziranog odjela Državnog odvjetništva za korupciju i organizirani kriminal također rade na izuzetno složenim predmetima te su obvezni prolaziti sigurnosne provjere.

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika izvijestio je prošlog tjedna da bi peticija službenika sudskih 'uskočkih' odjela upućena ministru pravosuđa mogla biti okidač za pokretanje ozbiljnijih sindikalnih akcija u pravosuđu.

"Male plaće, nepostojanje interesa za rad u pravosuđu i nemogućnost popunjavanja određenih radnih mjesta, uz sada već poslovičnu mantru svih dosadašnjih ministara, uključujući i aktualnog, kako će se položaj pravosudnih službenika riješiti donošenjem novog zakona o plaćama, koji se donosi već 10-tak godina, nagnali su službenike na samoorganiziranje, ali i pojačali njihove zahtjeve prema Sindikatu kako bi se zajedničkom akcijom stanje konačno promijenilo", izvijestio je sindikat.

 

Zaposlenici Uskoka traže veće plaće


(Index.hr, 22. siječnja 2019.) PETICIJI 'uskočkih' službenika zagrebačkog Županijskog suda koji se smatraju zakinutima, jer za razliku od uskočkih sudaca ne dobivaju nikakve naknade na plaću, pridružili su se i službenici te namještenici Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (Uskok), doznaje se u Državnom odvjetništvu.

Pismo u kojem traže povećanje plaća, koje bez dodataka navodno iznose do 4000 kuna, službenici i namještenici Uskoka uputit će ministru pravosuđa Draženu Bošnjakoviću.

Kao i službenici sudskih 'uskočkih' odjela zaposlenici specijaliziranog odjela Državnog odvjetništva za korupciju i organizirani kriminal također rade na izuzetno složenim predmetima te su obvezni prolaziti sigurnosne provjere.

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika izvijestio je prošlog tjedna da bi peticija službenika sudskih 'uskočkih' odjela upućena ministru pravosuđa mogla biti okidač za pokretanje ozbiljnijih sindikalnih akcija u pravosuđu.

"Male plaće, nepostojanje interesa za rad u pravosuđu i nemogućnost popunjavanja određenih radnih mjesta, uz sada već poslovičnu mantru svih dosadašnjih ministara, uključujući i aktualnog, kako će se položaj pravosudnih službenika riješiti donošenjem novog zakona o plaćama, koji se donosi već 10-ak godina, nagnali su službenike na samoorganiziranje, ali i pojačali njihove zahtjeve prema Sindikatu kako bi se zajedničkom akcijom stanje konačno promijenilo", izvijestio je sindikat.

 

NEZADOVOLJNI PLAĆAMA

Raste broj potpisa peticije uskočkih službenika, ministru poručili: Dosta nam je!


U pismu traže povećanje plaća za koje kažu kako su neadekvatne za posao kojeg godinama obavljaju

 

Peticija 'uskočkih' službenika se širi. Još 37 službenika i namještenika koji rade u USKOK-u, pridružuju se kolegama sa Županijskog suda u Zagrebu i kolegama u Splitu koji su također najavili prosvjedne akcije ukoliko se situacija ne promjeni.

Potvrđeno nam je kako su nezadovoljni djelatnici sastavili pismo kojeg će tijekom dana poslati ministru pravosuđa Draženu Bošnjakoviću.

U pismu traže povećanje plaća za koje kažu kako su neadekvate za posao kojeg godinama obavljaju. Dodaju kako je posla sve više, uvjeti su sve gori, a njihov dodatni angažman se ne valorizira.

Jedan od problema koji ih muči je i sigurnosna provjera prvog stupnja koju, kao javni djelatnici, prolaze svakih 5 godina. Poručuju kako žele promjene Zakona o plaćama. Inače, njihove prosječne, osnovne plaće, bez dodataka, iznose, u neto iznosu, između 3,500 i 4,000 kuna.

 

Sindikat državnih službenika: Vrijeme je za promjene u pravosuđu


Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika izvijestio je prošlog petka da bi peticija 'uskočkih' službenika upućena ministru pravosuđa mogla biti okidač za pokretanje ozbiljnijih sindikalnih akcija u pravosuđu.

"Male plaće, nepostojanje interesa za rad u pravosuđu i nemogućnost popunjavanja određenih radnih mjesta, uz sada već poslovičnu mantru svih dosadašnjih ministara, uključujući i aktualnog, kako će se položaj pravosudnih službenika riješiti donošenjem novog zakona o plaćama, koji se donosi već 10-tak godina, nagnali su službenike na samoorganiziranje, ali i pojačali njihove zahtjeve prema Sindikatu kako bi se zajedničkom akcijom stanje konačno promijenilo", izvijestio je sindikat.

Podsjećaju da je na sastanku sindikalnih čelnika s članstvom koji je u prosincu održan na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, upućena "jasna poruka da će, ukoliko se nešto brzo ne promijeni, sindikat morati stati uz svoje članove i raspoloživim sredstvima, uključujući i štrajk, izboriti veće plaće ili ostati bez članova".

Stavove članstva sindikalci su, dodaju, prenijeli i ministru pravosuđa Draženu Bošnjakoviću, "pri čemu je dogovoreno da će se tijekom siječnja napraviti analiza plaća i usporedba sa stanjem u drugim dijelovima javne uprave te temeljem takve analize poduzeti odgovarajuće mjere".

"Ako ministar Bošnjaković može objasniti logiku po kojoj računovodstveni referent u domu umirovljenika ima 10 posto dodatka na uvjete rada, a službenik angažiran na 'uskočkim' predmetima koji prolazi sigurnosnu provjeru 0 posto, molimo ga da to učini, a ako ne, neka konačno nešto promijeni ili će mu zaposleni uskoro zakucati na vrata", upozorio je sindikat.

Jutarnji list u petak je objavio da je pedesetak službenika zagrebačkog Županijskog suda potpisalo peticiju jer se smatraju zakinutima, s obzirom da za razliku od uskočkih sudaca, ne dobivaju nikakve naknade.

"S obzirom na značaj uskočkih predmeta, njihovu zahtjevnost, a često i osjetljivost te činjenicu da su podložni redovitim sigurnosnim provjerama, uskočki suci, kako je propisano zakonom, imaju dodatke na plaću, u prosjeku 2700 kuna mjesečno, kao i beneficirani radni staž, 16 mjeseci za godinu dana rada. No to nije slučaj i sa sudskim službenicima. Oni nemaju nikakve dodatke na svoje ionako male plaće. Radi se o prosječnoj plaći od oko 4000 kuna neto", piše Jutarnji list.

Sindikat: Došlo je vrijeme za promjene u pravosuđu

Stavove članstva sindikalci su prenijeli i ministru pravosuđa, "pri čemu je dogovoreno da će se tijekom siječnja napraviti analiza plaća i usporedba sa stanjem u drugim dijelovima javne uprave"

 

(24sata, 18. siječnja 2019.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika izvijestio je u petak da bi peticija 'uskočkih' službenika upućena ministru pravosuđa mogla biti okidač za pokretanje ozbiljnijih sindikalnih akcija u pravosuđu.

"Male plaće, nepostojanje interesa za rad u pravosuđu i nemogućnost popunjavanja određenih radnih mjesta, uz sada već poslovičnu mantru svih dosadašnjih ministara, uključujući i aktualnog, kako će se položaj pravosudnih službenika riješiti donošenjem novog zakona o plaćama, koji se donosi već 10-tak godina, nagnali su službenike na samoorganiziranje, ali i pojačali njihove zahtjeve prema Sindikatu kako bi se zajedničkom akcijom stanje konačno promijenilo", izvijestio je sindikat.

Podsjećaju da je na sastanku sindikalnih čelnika s članstvom koji je u prosincu održan na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, upućena "jasna poruka da će, ukoliko se nešto brzo ne promijeni, sindikat morati stati uz svoje članove i raspoloživim sredstvima, uključujući i štrajk, izboriti veće plaće ili ostati bez članova".

Stavove članstva sindikalci su, dodaju, prenijeli i ministru pravosuđa Draženu Bošnjakoviću, "pri čemu je dogovoreno da će se tijekom siječnja napraviti analiza plaća i usporedba sa stanjem u drugim dijelovima javne uprave te temeljem takve analize poduzeti odgovarajuće mjere".

"Ako ministar Bošnjaković može objasniti logiku po kojoj računovodstveni referent u domu umirovljenika ima 10 posto dodatka na uvjete rada, a službenik angažiran na 'uskočkim' predmetima koji prolazi sigurnosnu provjeru 0 posto, molimo ga da to učini, a ako ne, neka konačno nešto promijeni ili će mu zaposleni uskoro zakucati na vrata", upozorio je sindikat. Jutarnji list u petak je objavio da je pedesetak službenika zagrebačkog Županijskog suda potpisalo peticiju jer se smatraju zakinutima, s obzirom da za razliku od uskočkih sudaca, ne dobivaju nikakve naknade.

"S obzirom na značaj uskočkih predmeta, njihovu zahtjevnost, a često i osjetljivost te činjenicu da su podložni redovitim sigurnosnim provjerama, uskočki suci, kako je propisano zakonom, imaju dodatke na plaću, u prosjeku 2700 kuna mjesečno, kao i beneficirani radni staž, 16 mjeseci za godinu dana rada. No to nije slučaj i sa sudskim službenicima. Oni nemaju nikakve dodatke na svoje ionako male plaće. Radi se o prosječnoj plaći od oko 4000 kuna neto", piše Jutarnji list.

 

Zaposleni u pravosuđu traže veće plaće


(INDEX.HR, 18. siječnja 2019.) SINDIKAT državnih i lokalnih službenika i namještenika izvijestio je danas da bi peticija 'uskočkih' službenika upućena ministru pravosuđa mogla biti okidač za pokretanje ozbiljnijih sindikalnih akcija u pravosuđu.

"Male plaće, nepostojanje interesa za rad u pravosuđu i nemogućnost popunjavanja određenih radnih mjesta, uz sada već poslovičnu mantru svih dosadašnjih ministara, uključujući i aktualnog, kako će se položaj pravosudnih službenika riješiti donošenjem novog zakona o plaćama, koji se donosi već 10-ak godina, nagnali su službenike na samoorganiziranje, ali i pojačali njihove zahtjeve prema Sindikatu kako bi se zajedničkom akcijom stanje konačno promijenilo", izvijestio je sindikat.

 

Radit će se analiza plaća

 

Podsjećaju da je na sastanku sindikalnih čelnika s članstvom koji je u prosincu održan na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu upućena "jasna poruka da će, ukoliko se nešto brzo ne promijeni, sindikat morati stati uz svoje članove i raspoloživim sredstvima, uključujući i štrajk, izboriti veće plaće ili ostati bez članova".

Stavove članstva sindikalci su, dodaju, prenijeli i ministru pravosuđa Draženu Bošnjakoviću, "pri čemu je dogovoreno da će se tijekom siječnja napraviti analiza plaća i usporedba sa stanjem u drugim dijelovima javne uprave te temeljem takve analize poduzeti odgovarajuće mjere".

"Ako ministar Bošnjaković može objasniti logiku po kojoj računovodstveni referent u domu umirovljenika ima 10 posto dodatka na uvjete rada, a službenik angažiran na 'uskočkim' predmetima koji prolazi sigurnosnu provjeru 0 posto, molimo ga da to učini, a ako ne, neka konačno nešto promijeni ili će mu zaposleni uskoro zakucati na vrata", upozorio je sindikat.

 

SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA:

Vrijeme je za promjene u hrvatskom pravosuđu!

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika izvijestio je u petak da bi peticija 'uskočkih' službenika upućena ministru pravosuđa mogla biti okidač za pokretanje ozbiljnijih sindikalnih akcija u pravosuđu.


(Direktno.hr, 18. siječnja 2019) "Male plaće, nepostojanje interesa za rad u pravosuđu i nemogućnost popunjavanja određenih radnih mjesta, uz sada već poslovičnu mantru svih dosadašnjih ministara, uključujući i aktualnog, kako će se položaj pravosudnih službenika riješiti donošenjem novog zakona o plaćama, koji se donosi već 10-ak godina, nagnali su službenike na samoorganiziranje, ali i pojačali njihove zahtjeve prema Sindikatu kako bi se zajedničkom akcijom stanje konačno promijenilo", izvijestio je sindikat.

Podsjećaju da je na sastanku sindikalnih čelnika s članstvom koji je u prosincu održan na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, upućena "jasna poruka da će, ukoliko se nešto brzo ne promijeni, sindikat morati stati uz svoje članove i raspoloživim sredstvima, uključujući i štrajk, izboriti veće plaće ili ostati bez članova".

Stavove članstva sindikalci su, dodaju, prenijeli i ministru pravosuđa Draženu Bošnjakoviću, "pri čemu je dogovoreno da će se tijekom siječnja napraviti analiza plaća i usporedba sa stanjem u drugim dijelovima javne uprave te temeljem takve analize poduzeti odgovarajuće mjere".

"Ako ministar Bošnjaković može objasniti logiku po kojoj računovodstveni referent u domu umirovljenika ima 10 posto dodatka na uvjete rada, a službenik angažiran na 'uskočkim' predmetima koji prolazi sigurnosnu provjeru 0 posto, molimo ga da to učini, a ako ne, neka konačno nešto promijeni ili će mu zaposleni uskoro zakucati na vrata", upozorio je sindikat.

Jutarnji list u petak je objavio da je pedesetak službenika zagrebačkog Županijskog suda potpisalo peticiju jer se smatraju zakinutima, s obzirom da za razliku od uskočkih sudaca, ne dobivaju nikakve naknade.

"S obzirom na značaj uskočkih predmeta, njihovu zahtjevnost, a često i osjetljivost te činjenicu da su podložni redovitim sigurnosnim provjerama, uskočki suci, kako je propisano zakonom, imaju dodatke na plaću, u prosjeku 2700 kuna mjesečno, kao i beneficirani radni staž, 16 mjeseci za godinu dana rada. No to nije slučaj i sa sudskim službenicima. Oni nemaju nikakve dodatke na svoje ionako male plaće. Radi se o prosječnoj plaći od oko 4000 kuna neto", piše Jutarnji list.

 

Sindikat državnih službenika: Vrijeme je za promjene u pravosuđu


Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika izvijestio je u petak da bi peticija 'uskočkih' službenika upućena ministru pravosuđa mogla biti okidač za pokretanje ozbiljnijih sindikalnih akcija u pravosuđu.

 

(N1, 18. siječnja 2019.) "Male plaće, nepostojanje interesa za rad u pravosuđu i nemogućnost popunjavanja određenih radnih mjesta, uz sada već poslovičnu mantru svih dosadašnjih ministara, uključujući i aktualnog, kako će se položaj pravosudnih službenika riješiti donošenjem novog zakona o plaćama, koji se donosi već 10-tak godina, nagnali su službenike na samoorganiziranje, ali i pojačali njihove zahtjeve prema Sindikatu kako bi se zajedničkom akcijom stanje konačno promijenilo", izvijestio je sindikat.

Podsjećaju da je na sastanku sindikalnih čelnika s članstvom koji je u prosincu održan na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, upućena "jasna poruka da će, ukoliko se nešto brzo ne promijeni, sindikat morati stati uz svoje članove i raspoloživim sredstvima, uključujući i štrajk, izboriti veće plaće ili ostati bez članova".

Stavove članstva sindikalci su, dodaju, prenijeli i ministru pravosuđa Draženu Bošnjakoviću, "pri čemu je dogovoreno da će se tijekom siječnja napraviti analiza plaća i usporedba sa stanjem u drugim dijelovima javne uprave te temeljem takve analize poduzeti odgovarajuće mjere".

"Ako ministar Bošnjaković može objasniti logiku po kojoj računovodstveni referent u domu umirovljenika ima 10 posto dodatka na uvjete rada, a službenik angažiran na 'uskočkim' predmetima koji prolazi sigurnosnu provjeru 0 posto, molimo ga da to učini, a ako ne, neka konačno nešto promijeni ili će mu zaposleni uskoro zakucati na vrata", upozorio je sindikat.

Jutarnji list u petak je objavio da je pedesetak službenika zagrebačkog Županijskog suda potpisalo peticiju jer se smatraju zakinutima, s obzirom da za razliku od uskočkih sudaca, ne dobivaju nikakve naknade.

"S obzirom na značaj uskočkih predmeta, njihovu zahtjevnost, a često i osjetljivost te činjenicu da su podložni redovitim sigurnosnim provjerama, uskočki suci, kako je propisano zakonom, imaju dodatke na plaću, u prosjeku 2700 kuna mjesečno, kao i beneficirani radni staž, 16 mjeseci za godinu dana rada. No to nije slučaj i sa sudskim službenicima. Oni nemaju nikakve dodatke na svoje ionako male plaće. Radi se o prosječnoj plaći od oko 4000 kuna neto", piše Jutarnji list.

 

Sindikat državnih službenika: Vrijeme je za promjene u pravosuđu

(Hina, 18. siječnja 2019.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika izvijestio je u petak da bi peticija 'uskočkih' službenika upućena ministru pravosuđa mogla biti okidač za pokretanje ozbiljnijih sindikalnih akcija u pravosuđu.

"Male plaće, nepostojanje interesa za rad u pravosuđu i nemogućnost popunjavanja određenih radnih mjesta, uz sada već poslovičnu mantru svih dosadašnjih ministara, uključujući i aktualnog, kako će se položaj pravosudnih službenika riješiti donošenjem novog zakona o plaćama, koji se donosi već 10-tak godina, nagnali su službenike na samoorganiziranje, ali i pojačali njihove zahtjeve prema Sindikatu kako bi se zajedničkom akcijom stanje konačno promijenilo", izvijestio je sindikat.

Podsjećaju da je na sastanku sindikalnih čelnika s članstvom koji je u prosincu održan na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, upućena "jasna poruka da će, ukoliko se nešto brzo ne promijeni, sindikat morati stati uz svoje članove i raspoloživim sredstvima, uključujući i štrajk, izboriti veće plaće ili ostati bez članova".

Stavove članstva sindikalci su, dodaju, prenijeli i ministru pravosuđa Draženu Bošnjakoviću, "pri čemu je dogovoreno da će se tijekom siječnja napraviti analiza plaća i usporedba sa stanjem u drugim dijelovima javne uprave te temeljem takve analize poduzeti odgovarajuće mjere".

"Ako ministar Bošnjaković može objasniti logiku po kojoj računovodstveni referent u domu umirovljenika ima 10 posto dodatka na uvjete rada, a službenik angažiran na 'uskočkim' predmetima koji prolazi sigurnosnu provjeru 0 posto, molimo ga da to učini, a ako ne, neka konačno nešto promijeni ili će mu zaposleni uskoro zakucati na vrata", upozorio je sindikat.

Jutarnji list u petak je objavio da je pedesetak službenika zagrebačkog Županijskog suda potpisalo peticiju jer se smatraju zakinutima, s obzirom da za razliku od uskočkih sudaca, ne dobivaju nikakve naknade.

"S obzirom na značaj uskočkih predmeta, njihovu zahtjevnost, a često i osjetljivost te činjenicu da su podložni redovitim sigurnosnim provjerama, uskočki suci, kako je propisano zakonom, imaju dodatke na plaću, u prosjeku 2700 kuna mjesečno, kao i beneficirani radni staž, 16 mjeseci za godinu dana rada. No to nije slučaj i sa sudskim službenicima. Oni nemaju nikakve dodatke na svoje ionako male plaće. Radi se o prosječnoj plaći od oko 4000 kuna neto", piše Jutarnji list.

 

GURANJE GLAVE U PIJESAK

SDLSN: Vrijeme je za promjene u pravosuđu

Ako ministar Bošnjaković može objasniti logiku po kojoj računovodstveni referent u domu umirovljenika ima 10 posto dodatka na uvjete rada, a službenik angažiran na „uskočkim“ predmetima koji prolazi sigurnosnu provjeru 0 posto, molimo ga da to učini, a ako ne, neka konačno nešto promijeni ili će mu zaposleni uskoro zakucati na vrata

 

(SDLSN, 18. siječnja 2019.) Peticija „uskočkih“ službenika upućena ministru pravosuđa mogla bi biti okidač za pokretanje ozbiljnijih sindikalnih akcija u pravosuđu.

Male plaće, nepostojanje interesa za rad u pravosuđu i nemogućnost popunjavanja određenih radnih mjesta, uz sada već poslovičnu mantru svih dosadašnjih ministara, uključujući i aktualnog, kako će se položaj pravosudnih službenika riješiti donošenjem novog zakona o plaćama, koji se donosi već 10-tak godina, nagnali su službenike na samoorganiziranje, ali i pojačali njihove zahtjeve prema Sindikatu kako bi se zajedničkom akcijom stanje konačno promijenilo.

Na sastanku čelnika Sindikata s članstvom koji je u prosincu održan na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Sindikatu je upućena jasna poruka da će, ukoliko se nešto brzo ne promijeni, Sindikat morati stati uz svoje članove i raspoloživim sredstvima, uključujući i štrajk, izboriti veće plaće ili ostati bez članova.

Predstavnici Sindikata razgovarali su u prosincu s ministrom pravosuđa Draženom Bošnjakovićem i prenijeli mu raspoloženje i zahtjeve zaposlenika u pravosuđu za povećanjem plaća, pri čemu je dogovoreno da će se tijekom siječnja napraviti analiza plaća i usporedba sa stanjem u drugim dijelovima javne uprave te temeljem takve analize poduzeti odgovarajuće mjere.

Sindikat smatra kako se očekivanja pravosudnih službenika ne mogu otkloniti ponovnim pozivanjem na poboljšanja koja će donijeti Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika, jer se ona iz dosadašnjih verzija zakona ne mogu iščitati, a zakon ako se i donese bit će u primjeni tek od 2020. godine i plaće više od 75 posto zaposlenih zamrznut će na zatečenoj razini na najmanje četiri godine.

U tom svjetlu treba promatrati i zahtjev „uskočkih“ službenika za priznavanjem dodatka na uvjete rada koje imaju suci, ali ne i službenici koji rade na predmetima organiziranog kriminala, koji se uopće neće riješiti Zakonom o plaćama jer se njime neće uređivati tko će i kolike dodatke na posebne uvjete rada imati, već će to Vlada činiti kao i dosad – uredbom.

Sindikat stoga poručuje ministru Bošnjakoviću da iskoristi priliku postati prvim ministrom pravosuđa koji će nešto učiniti za službenike i namještenike u svom resoru i ugleda se na ministricu Nadu Murganić, koja je ljetos podigla plaće zaposlenima u socijalnoj skrbi izmjenom uredbe o koeficijenatima, u kojem sustavu je svim zaposlenima osiguran dodatak na posebne uvjete rada od najmanje 10 posto.

Ako ministar Bošnjaković može objasniti logiku po kojoj računovodstveni referent u domu umirovljenika ima 10 posto dodatka na uvjete rada, a službenik angažiran na „uskočkim“ predmetima koji prolazi sigurnosnu provjeru 0 posto, molimo ga da to učini, a ako ne, neka konačno nešto promijeni ili će mu zaposleni uskoro zakucati na vrata. S. Kuhar

 

Pročitajte još...

 

PISMO UPOZORENJA

POBUNA NA ZAGREBAČKOM ŽUPANIJSKOM SUDU Više od 50 službenika potpisalo peticiju, prijete blokadom USKOK-ovih službi: 'Ovako više ne može!'

AUTOR: Željko Petrušić

(JUTARNJI LIST, 18. siječnja 2019.) Županijski sud u Zagrebu najveći je hrvatski sud na kojemu se vodi najveći broj kaznenih predmeta iz sfere korupcije i organiziranog kriminala, odnosno najznačajnijih uskočkih predmeta.

Sada tom sudu, zbog problema koji bi nadležna ministarstva mogla riješiti uz neznatno terećenje državnog proračuna, ali ga ne rješavaju, prijeti ozbiljan zastoj upravo u sudovanju po uskočkim predmetima. A ako se situacija zaoštri, moglo bi doći i do blokade rada na tim predmetima. Ukratko, radi se o tome da se sudski službenici, zapisničarke i zapisničari, djelatnici u pisarnicama pa i sudski savjetnici i ostali službenici koji svaki na svoj način sudjeluju u radu na predmetima iz nadležnosti USKOK-a smatraju zakinutima jer zbog tog rada, za razliku od uskočkih sudaca, ne dobivaju nikakve naknade.

Problem je to star punih deset godina, praktički otkad su uvedeni uskočki odjeli na sudovima. Zakonom je propisano da svi koji rade na predmetima iz nadležnosti USKOK-a moraju proći sigurnosne provjere, kako suci tako i sudski službenici.

 

Odbijanje provjere


S obzirom na značaj uskočkih predmeta, njihovu zahtjevnost, a često i osjetljivost, te činjenicu da su podložni redovitim sigurnosnim provjerama, uskočki suci, kako je propisano zakonom, imaju dodatke na plaću, u prosjeku 2700 kuna mjesečno, kao i beneficirani radni staž, 16 mjeseci za godinu dana rada. No to nije slučaj i sa sudskim službenicima. Oni nemaju nikakve dodatke na svoje ionako male plaće. Radi se o prosječnoj plaći od oko 4000 kuna neto.

Nakon niza pokušaja, razgovora, pregovora i formalnih zahtjeva upućivanih na razne adrese, ponajprije Ministarstvu pravosuđa, još od 2009. godine, ovih su dana sudski službenici Županijskog suda u Zagrebu pokrenuli novu inicijativu. Njih čak 50 potpisalo je zahtjev koji su uputili čelnicima sindikata te ministru pravosuđa Draženu Bošnjakoviću i ministru rada i mirovinskog sustava Marku Paviću. U zahtjevu izričito traže da im se zakonom omogući povećanje plaće za 20 posto te ujedno najavljuju da će u protivnom odbiti potpisati suglasnost za provođenje sigurnosnih provjera.

“Službenici i namještenici svojim potpisom izražavaju negodovanje da godinama prolaze sigurnosne provjere i rade u odjelu USKOK-a te za to ne dobivaju nikakvu naknadu za razliku od sudaca koji imaju povećane koeficijente za obračun plaća...” navodi se u zahtjevu te se najavljuje da će potpisnici, “ako im se ne uvrsti povećanje plaće u Zakon o plaćama državnih službenika, odbiti prolaziti sigurnosnu provjeru koju moraju obnavljati svakih pet godina”.

Naime, da bi SOA mogla pristupiti sigurnosnoj provjeri, svaki sudski službenik mora dati osobni pristanak. A ako potpisnici ovog zahtjeva uistinu ustraju u svojoj inicijativi te dođe do masovnijeg odbijanja sigurnosnih provjera, moglo bi se dogoditi da uskočki suci više neće imati dovoljan broj suradnika potrebnih za rad na uskočkim predmetima.

Predsjednik Županijskog suda u Zagrebu Ivan Turudić rekao nam je da je upoznat s ovim problemom.

 

Povijest zahtjeva


- Problem je ozbiljan i o tome sam obavijestio ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića. Na ministarstvu je da to riješi - kratko je odgovorio Turudić te dodao da bi rad na uskočkim predmetima, ako ostanu bez dijela zapisničara i drugih suradnika, uistinu mogao postati otežan, pa i blokiran. Kazao je kako se sigurnosne provjere provode periodično tako da se ne obnavljaju svima u isto vrijeme. No trenutačno bi se trebale obnoviti za desetak suradnika. Kako doznajemo, zasad je, potvrdio nam je to i sudac Turudić, samo njih dvoje dalo pisanu suglasnost za nove sigurnosne provjere.

U razgovoru s pojedinim sudskim službenicima, koji su mahom željeli ostati anonimni, doznajemo da oni, u pravilu, nemaju ništa protiv sigurnosnih provjera niti žele bilo koga ucjenjivati, a ni sebe dovoditi u situaciju da ih moraju rasporediti na posve drugo radno mjesto. No žele ustrajati u zahtjevu da se nađe način da im se omogući dobivanje odgovarajuće naknade kad su već u doticaju s uskočkim predmetima, zbog čega dopuštaju posebne provjere i kopanje po vlastitoj privatnosti.

- Smatramo da bismo i mi trebali imati pravo na odgovarajuću naknadu. To smo tražili od Ministarstva pravosuđa još u mandatu ministra Ivana Šimonovića, a kasnije smo to višekratno ponavljali. Nailazili smo i na razumijevanje nadležnih, ali do sada nitko ništa po tom pitanju nije učinio - rekla nam je sudska zapisničarka Marina Vuković, koja je sudjelovala u prikupljanju potpisa.

 

Podrška sudaca


I sami suci, kako smo mogli čuti, mahom su na strani svojih suradnika te smatraju da su nepravedno zakinuti te da bi se jednostavnim izmjenama zakona mogao i njima povećati koeficijent.

S obzirom na to da je početna plaća sudskih službenika zapravo mizerna, kreće od oko 3600 kuna, a prosjek je oko 4000 kuna, povećanje od traženih 20 posto značilo bi otprilike 750 do 800 kuna mjesečno više izdataka za jednog službenika. Prema grubim izračunima, kad se najbrojnijim sudskim službenicima sa suda u Zagrebu pridodaju njihovi kolege sa županijskih sudova u Rijeci, Splitu i Osijeku, traženo povećanje plaće za sve njih stajalo bi državu mjesečno oko 50.000 kuna.

Na upit Jutarnjeg lista, i iz Ministarstva pravosuđa odgovorili su kako smatraju da i državni službenici raspoređeni na rad na predmetima iz nadležnosti USKOK-a trebaju imati veću plaću te da su svjesni važnosti uloge državnih službenika i namještenika u radu sudova i državnih odvjetništava.

Istaknuli su da je stručni nositelj izrade nacrta novog Zakona o plaćama državnih službenika i namještenika Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, a Ministarstvo uprave stručni je nositelj izrade nacrta provedbenih propisa tog Zakona. Ministarstvo pravosuđa, napominju, putem svojih predstavnika koji sudjeluju u radnim skupinama predlagalo je razvrstavanje sudskih službenika u više platne razrede, što bi značilo i povećanje njihove plaće.

“Kroz navedene radne skupine rješavat će se i pitanje dodataka na plaću za pojedine kategorije državnih službenika te će Ministarstvo pravosuđa voditi računa o specifičnosti poslova i uvjeta rada službenika raspoređenih na rad na predmetima iz nadležnosti USKOK-a”, stoji u odgovoru Ministarstva pravosuđa.

MEDIJSKA SLIKA

 

SDLSN traži da se o javnoj upravi piše točno i objektivno

 

Kada u INI, Sisačkoj rafineriji, Hrvatskom Telekomu ili brodogradilištima radnici ostaju bez posla, onda se u medijskom prostoru govori i piše o otkazima, ali kada se radi o MORH-u onda se govori o „izdvajanju civilnog osoblja“, premda i u jednom i drugom slučaju radnika, službenika i namještenika čeka ista sudbina – otkaz, s većom ili manjom otpremninom

 

VEČERNJI LIST je u razmaku od dva mjeseca objavio podatak o "nijednom otkazu" i 126 otkaza u 2018. godini u državnoj službi - prvi na naslovnici, a drugi na petoj stranici

(SDLSN, 16. siječnja 2019.) U današnjem broju Večernjeg lista na 5-toj je stranici objavljen podatak o 126 otkaza u državnoj službi u 2018. godini.

Ova brojka ukazuje na činjenicu da je u državnoj službi ne samo moguće dobiti otkaz, nego i da se otkazi događaju i državnim službenicima.

Međutim, iste dnevne novine objavile su 12. studenoga prošle godine na naslovnici udarnu vijest pod naslovom „Nijedan otkaz ove godine“, s nadnaslovom „OTKAZI U DRŽAVNOJ SLUŽBI NEMOGUĆA MISIJA“ i podnaslovom „U 2016. GODINI BEZ POSLA SU OSTALA DVA, A U 2017. GODINI ČETIRI DRŽAVNA SLUŽBENIKA“.

Iako je sada jasno kako ova vijest nije bila točna, ona je polučila željeni rezultat i u svijesti javnosti i medijskoj percepciji javne uprave samo potvrdila „činjenicu“ kako se otkazi događaju samo u privatnom sektoru.

Da je tako, bilo je jasno u emisiji OTVORENO HRT-a o administrativnom rastrećenju gospodarstva, u kojoj su se ugledni gosti, poduzetnik Saša Cvetojević i Davor Huić – predsjednik Udruge poreznih obveznika "Lipa", pozvali upravo na vijest Večernjeg lista i upozorili kako je u javnom sektoru doslovno nemoguće dobiti otkaz te da je u tri godine samo šestoro državnih službenika dobilo otkaz.

Za razliku od novinara koji „istražuju“ podatke o otkazima u državnoj službi Sindikat je na jednostavan način – zahtjevom za pristup informacijama, od samo jednog, ali istovremeno i najmnogoljudnijeg državnog tijela – MUP-a, došao do podatka kako je u 2014. godini u MUP-u otkaz dobilo 39 zaposlenika (36 policijskih službenika i 3 državna službenika), 2015. godine 30 zaposlenika (29 PS i 1 DS), 2016. godine 48 zaposlenika (48 PS), 2017. godine 42 zaposlenika (41 PS i 1 DS)  i 2018. godine do 31. listopada 18 zaposlenika (17 PS i 1 DS).

Ukupno je u MUP-u od 2000. godine do 31. listopada 2018. godine otkaz je dobilo 889 zaposlenika od kojih je bilo 850 policijskih službenika i 39 državnih službenika.

Ovakvo medijsko prezentiranje javne uprave i nekritičko preuzimanje podataka iz „fake news“ uradaka od strane osoba koje u medijskom prostoru nastupaju kao stručnjaci za posljedicu imaju netrpeljivost javnosti prema sugrađanima koji rade u javnoj upravi i primjer su sustavne kampanje u kojoj se neprovjerenim informacijama, poluinformacijama i dezinformacijama utječe na javno mnijenje i stvara negativna percepcija o javnoj upravi.

Pri tome ne treba bježati od činjenice da je rad u javnoj upravi po svojoj naravi stalan i trajnog karaktera pa ga kao takvog opisuje i Zakon o državnim službenicima, koji za državne službenike kaže da su to osobe koje u državnim tijelima kao redovito zanimanje obavljaju poslove iz djelokruga tih tijela utvrđene Ustavom, zakonom ili drugim propisima donesenim na temelju Ustava i zakona, kao i da se državna tijela i javne službe rijetko ukidaju, a kad se to i događa zaposleni većinom ne ostaju na cesti, premda u takvim procesima često jedne službenike zamjenjuju drugi, ne nužno i bolji službenici.

No, treba reći i kako se o procesima smanjenja broja zaposlenih u nekim dijelovima državne službe, poput obrane, u kojima je otkaz dobilo gotovo 10 tisuća državnih službenika i namještenika uslijed smanjenja Oružanih snaga i ukidanja vojnog roka, nikada nije pisalo na isti način kao o otkazima u privatnom sektoru prilikom restrukturiranja velikih tvrtki.

Kada u INI, Sisačkoj rafineriji, Hrvatskom Telekomu ili brodogradilištima radnici ostaju bez posla, onda se u medijskom prostoru govori i piše o otkazima, ali kada se radi o MORH-u onda se govori o „izdvajanju civilnog osoblja“, premda i u jednom i drugom slučaju radnika, službenika i namještenika čeka ista sudbina – otkaz, s većom ili manjom otpremninom.

Odgovornost medija i novinara, ali i osoba koje u javnom prostoru govore o javnoj upravi velika je i Sindikat poziva da se o jednakim stvarima govori i piše jednakim jezikom, kao i da se pri tome koriste provjereni i istiniti podaci. S. Kuhar

 

Pročitajte još...

 

SVEUČILIŠNI SPECIJALISTI

Zbog stare “greške” smanjuje se plaća zaposlenima u sustavu socijalne skrbi


(FAKTOGRAF, 14. siječnja 2019.) Zaposlenima u sustavu socijalne skrbi s poslijediplomskim specijalističkim studijem osnovna plaća od siječnja će biti umanjena za osam posto.

Proizlazi to iz ispravka Kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi objavljenog u Narodnim novinama. Kako je Kolektivni ugovor za tu djelatnost potpisan u lipnju prošle godine, i primjenjuje se od tog mjeseca, pitanje je kako nitko punih sedam mjeseci nije primijetio da je „greškom“ dijelu zaposlenih uvećana plaća. Tim više jer svi kolektivni ugovori u državnim i javnim službma trebaju dobiti i odobrenje ministarstva financija zbog financijskih limita pojedinih resora i samog proračuna. Osim toga, tekst Kolektivnog ugovora trebao je proći i stručne službe ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku prije no što ga je ministrica Nada Murganić potpisala s dva reprezentativna sindikata u sustavu socijalne skrbi.

 

Javile se i državne službe


No, „greška“ je, sudeći prema našim saznanjima, nastala nakon što su državne službe zatražile da se uvećanje osnovice za osam posto primjenjuje i na zaposlene u državnim službama koji su završili poslijediplomski specijalistički studij. To je legitiman zahtjev za primjenom takozvanog povoljnijeg prava.

Nije poznato koliko je ljudi u socijalnoj skrbi sada ostalo bez uvećanja, kao niti koliko bi zaposlenih u državnim službama ostvarilo pravo na uvećanje osnovne plaće, ali očito bi taj rast sada prouzročio značajnije proračunske izdatke. A da su državne službe bile okidač zbog kojeg je došlo do korekcije kolektivnog za socijalu, ukazuju i aktivnosti sindikata u proteklih nekoliko mjeseci.

Originalnim tekstom kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi uvrđeno je da će se osnovna plaća zaposlenika uvećati za 8 posto „ako zaposlenik ima znanstveni stupanj magistra znanosti (preddiplomski ili diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski specijalistički studij – mag., sveuč. mag. mr. spec.) odnosno za 15% ako zaposlenik ima znanstveni stupanj doktora znanosti“.

Iz te odredbe, koja je postojala u kolektivnom ugovoru potpisanom 2011. godine, ali je pod naletom krize i rezanja plaća proračunskih korisnika „nestala“, proizlazi i da puno širi krug zaposlenih ima pravo na uvećanje osnovne plaće od osam posto. Predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Jadranka Dimić, veli kako su službe resornog ministarstva greškom formulaciju ubacili u novi dokument. Sindikat se, naravno, nije bunio jer je riječ o odredbi koja ide na ruku zaposlenima. I Dimić, i Stjepan Topolnjak, predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi, objašnjavajući razloge zbog kojih su potpisali ispravak odredbi Kolektivnog ugovora, navode kako su dodaci ugovoreni Temeljnim kolektivnim ugovorom (TKU), pa nema razloga da budu i u granskom. Prema TKU-u magistar znanosti ima pravo na uvećane plaće za osam posto, a doktor znanosti 15 posto.

Odjednom sporni dodatak za dio zaposlenih, međutim, vjerojatno bi ostao sastavni dio kolektivnog ugovora i plaća dijela zaposlenih da je cijela priča ostala ispod radara. Naime, Samostalni sindikat zdravstva u rujnu prošle godine resorno ministarstvo upoznao je s problemom obračuna plaća za radnike koji imaju pravo na uvećanje osnovice za osam posto jer centralni obračun plaća (COP) ne prepoznaje određena radna mjesta u sustavu socijalne skrbi.

U istom mjesecu se o „grešci“ oglasilo i Povjerenstvo za tumačenje Kolektivnog ugovora, u kojem su predstavnici sindikata i poslodavca. Vrlo jasno, Povjerenstvo tumači da zaposleni poslijediplomski specijalisti imaju pravo na uvećanje osnovice za osam posto, dok to pravo nemaju zaposleni s prediplomskim ili diplomskim studijem. Mjesec dana kasnije, Povjerenstvo daje istovjetno tumačenje na nova pitanja o provedbi kolektivnog ugovora.

S obzirom na ta tumačenja, posve je nejasno zbog čega je zaposlenima s poslijediplomskim specijalističkim studijem od ove godine oduzeto pravo na uvećanu osnovicu, osim ako ideja nije bila – manja je šteta ako dio ljudi ostane bez uvećanja plaće, nego da se to pravo proširi i u državne službe. Naime, Sindikat državnih službenika i namještenika u studenom prošle godine obratio se Zajedničkoj komisiji za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike zbog uvećanja plaće za osam posto, ako službenik i namještenik ima završen poslijediplomski specijalistički studij, odnosno preuzimanje povoljnijeg prava iz kolektivnog ugovora socijalne skrbi.

 

Hoće li problem završiti na sudu?


Prema riječima Siniše Kuhara, glavnog tajnika Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, komisija nije ništa napravila te je on prošli tjedan (7. siječnja), poslao okružnicu svim povjerenicima i državnim tijelima s obrascem zahtjeva za uvećanje plaće. Dva dana kasnije u tiskanom izdanju Narodnih novina, objavljen je ispravak kolektivnog ugovora za socijalu (premda je, kako stoji, ispravak potpisan 3. siječnja). Službenički sindikat, međutim, tražit će da se svim zaposlenima u državnim službama sa završenim poslijediplomskim specijalističkim studijem isplati dodatak od osam posto retroaktivno, za razdoblje od lipnja do prosinca prošle godine, kada je dodatak isplaćivan i u socijali. Tako će nakon sedam mjeseci otkrivena „greška“ ipak izazvati dodatni trošak. Manji, ako država odluči isplatiti taj dodatak, a potencijalno već ako cijela stvar završi na sudu. G.G.

 

Pročitajte još...

 

NOVI ZAKONI MINISTARSTVA UPRAVE

Kuščević 500 radnih mjesta u državi svodi na 60


AUTOR Iva Puljić-Šego

(VEČERNJI LIST, 14. siječnja 2019.) Ministarstvo uprave prema planu zakonodavnih aktivnosti Vlade do kraja ožujka planira napisati novi Zakon o referendumu, ali i Zakon o sustavu državne uprave kojim će ukinuti mjesta za oko 90 pomoćnika ministara, 20 ureda državne uprave i te poslove vratiti u ovlasti županije te ograničiti, odnosno točno propisati mogući broj državnih tajnika koji je sada praktički proizvoljan i neograničen, ovisno o veličini svakog ministarstva. Umjesto pomoćnika ministara, koji sada vode uprave po ministarstvima, te će funkcije postati rukovodeće službeničke i birat će se na natječaju.

Ministar Kuščević vjeruje da će to značiti depolitizaciju javne uprave, ali i odlazak određenog broja pomoćnika iz sustava državne uprave jer kaže da priličan broj sada politički imenovanih pomoćnika ministara, među kojima je i dosta mladih ljudi, teško može udovoljiti natječajima koji će biti za rukovodeće funkcije s točno propisanim kriterijima potrebnog radnog staža na rukovodećim pozicijama. Poznato je da vladajuće stranke i kada raspisuju natječaje biraju stranačke ljude, no Kuščević je uvjeren kako će novim setom zakona profesionalizirati i depolitizirati državnu upravu kako se operativne funkcije u ministarstvima ne bi mijenjale sa svakom novom vlašću.

– Triput sam imenovan za ministra i znam kako je doći u prazno ministarstvo bez profesionalca koji će vas uputiti koji su projekti u tijeku, što se radi i slično – tvrdi ministar Kuščević. Iako Ministarstvo rada piše zakon o plaćama državnih službenika koji je osnova za njihovo nagrađivanje, u Ministarstvu uprave već su pripremili uredbu o klasifikaciji radnih mjesta kojom će čak 500 propisanih radnih mjesta u državnom aparatu, od kojih su mnoga vjerojatno apsurdna (za ilustraciju, Sabor je imao zaposlenika koji je bio zadužen za punjenje mobitela) svesti na šezdeset.

Uredbom o ocjenjivanju državnih službenika i namještenika, nakon što Ministarstvo rada napiše zakon, Ministarstvo uprave propisat će kontinuirano praćenje rada službenika i njihovo ocjenjivanje o kojem će ovisiti njihovo napredovanje te plaća ili nagrada. Zakonom o referendumu odredit će se način i mjesta prikupljanja potpisa, Kuščević razmišlja da to budu prostori gradskih i općinskih uprava jer je to mreža od oko 600 jedinica diljem Hrvatske, tko će brojiti prikupljene potpise, možda Državno izborno povjerenstvo, kako će se utvrđivati koji su potpisi neregularni itd...

Ovrhe u sudskim rukama, zimske deložacije zabranjene, a božićnica i regres ne smiju se ovršiti


Gabrijela Galić

(FAKTOGRAF, 7. siječnja 2019.) Ovršni postupak, od iduće godine, trebao bi biti brži, učinkovitiji i jeftiniji, a dostojanstvo dužnika, odnosno ovršenika, trebalo bi se dodatno zaštiti. To očekuje ministarstvo pravosuđa koje je još u rujnu prošle godine predstavilo glavne teze novog ovršnog zakona, a sada je nacrt zakonskog prijedloga upućen na javnu raspravu. Zainteresirana javnost svoje primjedbe na tekst zakona, koji je dodatno uskađen s pravnom stečevinom Europske unije, može dati do početka veljače.

Jedna od najvećih novina zakona je povratak ovršnog postupka u ruke sudova, ali se radi njihova rasterećenja zadržavaju javni bilježnici kao povjerenici suda. Tako će sud, nakon što zaprimi uredan prijedlog ovrhovoditelja, kroz automatsku dodjelu, spis dodijeliti javnom bilježniku prema abecednom redu. No, ovrhe preko noći više se neće moći događati jer će javni bilježnik dužnika morati dva puta obavijestiti o pokretanju ovrhe te mu dati 15 dana da dug plati ili ga ospori. Potom će cijeli spis vratiti na sud, koji će voditi daljnji postupak.

 

Jeftinija ovrha


Sam postupak ovrhe trebao bi postati jeftiniji. Aktualne odredbe o određivanju predvidivih troškova postupka se brišu, potvrda o ovršnosti izdavat će se automatski te se njeno izdavanje više neće plaćati. Prema sadašnjim zakonskim odredbama, predvidivi troškovi ovrhe su, primjerice, troškovi izdavanja potvrde o pravomoćnosti i ovršnosti koja bez PDV-a košta 30 kuna ili troškovi za pribavljanje potvrde o pravomoćnosti i ovršnosti po odvjetniku, koja također bez PDV-a košta 250 kuna. Novim zakonom fiksiraju se i sudske pristojbe na rješenje o ovrsi te će za rješenja o ovrsi do 5.000 kuna sudska pristojba iznostit 200 kuna, a za rješenja iznad 5.000 kuna plaćat će se 300 kuna sudske pristojbe.

Od 3. kolovoza 2017. godine ovrha se ne može provoditi nad jedinom nekretninom dužnika u kojoj on stanuje, osim ako je ovršenik u trenutku sklapanja pravnog posla izjavio da je suglasan da se ovrha može provesti na toj nekretnini. To se rješenje iz sada važećeg zakona zadržava, kao i iznimka prema kojoj se ovrha nad jedinom nekretninom može provesti ako sud utvrdi da će dužniku nakon vraćanja duga ostati dovoljno novca za kupnju nove nekretnine u kojoj može stanovati. No, novost je povećanje glavnice tražbine radi čijeg namirenja ovrha na nekretnini nije dopuštena i to sa 20 na 40 tisuća kuna. Deložacije se, osim toga, više neće smjeti provoditi tijekom zime, odnosno od 1.studenog do 1. travnja.

Prijedlogom novog zakona, ministarstvo pravosuđa uslišalo je i zahtjeve socijalnih partnera – poslodavaca i sindikata. Poslodavci su ukazivali kako ih provedba ovrhe nad plaćom radnika opterećuje i povećava im troškove poslovanja.

Od iduće godine više je neće provoditi, niti će Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) provoditi ovrhu nad mirovinom. Time će se, navodi resorno ministarstvo, poslodavci administrativno rasteretiti. Pritom se predlaže novo uređenje provedbe ovrhe na novčanim sredstvima i to centralizirana provedba ovrhe na novčanim sredstvima putem Financijske agencije (FINA) koja „ovrhu provodi pod nadzorom suda u skladu s jedinstvenim redoslijedom (prvenstvenim redom) čime se povećava razina sigurnosti“. Tako će poslodavcima ostati samo obaveza uplate na račun iznosa plaće izuzetog od ovrhe prema nalogu suda ili FINA-e. 

 

Primanja izuzeta od ovrhe


Sindikatima je, pak, uvažen zahtjev za proširenjem primanja koja su izuzeta od ovrhe te se više neće moći ovršiti božićnica, uskrsnica, regres (do porezno priznatog odbitka), terenski dodatak, pomorski dodatak, sindikalne socijalne pomoći i pozajmice, dnevnice i naknade za službeni put u inozemstvo, naknade za korištenje privatnog auta u službene svrhe, naknade za odvojeni život.

Kako navodi resorno ministarstvo, uvodi se i pravilo „da u svakom slučaju nije moguće provesti ovrhu na primanju s naslova plaće iznad zakonom propisanog iznosa“.

Postojeći dužnici, a prema zadnjim podacima FINE, u blokadi je gotovo 270 tisuća građana s ukupnim dugom koji je dosegnuo 25,4 milijarde kuna (glavnica i kamate), od novog ovršnog zakona neće imati koristi.

Naime, svi otvoreni postupci, kao i oni koji će se otvarati tijekom ove godine, vodit će se po postojećem zakonu, što znači da će i poslodavci dio ovrha i dalje provoditi.

Većina ovršnog postupa ubuduće se voditi elektronskim putem, a za razvoj nove aplikacije ministarstvo pravosuđa osiguralo je nešto više od milijun kuna za ovu i naredne dvije godine.

NEMA TKO RADITI?

 

DRŽAVA ZAPOŠLJAVALA I NA STARU GODINU! Raspisali natječaj za još 39 ljudi, Kuščević: 'Postoji manjak ljudi, tražit ćemo model bržeg zapošljavanja'

 

AUTOR: Goran Penić

Posljednjeg dana 2018., na samu Staru godinu, državne službe objavile su oglase za popunjavanje ukupno 39 radnih mjesta.

Državni zavod za statistiku traži šest novih zaposlenika, Ministarstvo zdravstva pet, Državna geodetska uprava devet, Ured državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji dvoje, Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva četiri, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture 10, Hrvatski državni arhiv jednog i Središnji državni ured za Hrvate izvan RH dvoje.

 

Zadnja prilika


U državnim institucijama kažu da se natječaji raspisuju na kraju godine kako bi se iskoristila formula “2 za 1”, odnosno nakon dvoje ljudi koji odlaze iz službe mogu zaposliti jednog novog službenika. Budući da su danas jedini načini za zapošljavanje službenika ili prema toj formuli “2 za 1” ili da postoji potreba dodatnih kadrova za rad na fondovima EU ili na provedbi Nacionalnog programa reformi, osam državnih tijela odlučilo je na samu Staru godinu iskoristiti tu mogućnost i objaviti natječaje za popunjavanje radnih mjesta. Naime, da to nisu napravili, govore nam sugovornici s iskustvom u državnoj službi, morali bi čekati da Ministarstvo uprave donese planove primanja u državnu službu, a to može potrajati i do pet mjeseci.

No, iako državna uprava broji preko 60.000 ljudi i zasigurno ima viška zaposlenih, a često je okarakterizirana kao troma i neefikasna, zadnjih godina i oni se muče da pronađu radnu snagu. Nije rijetkost da se zadnjih godina i po nekoliko puta ponavljaju natječaji, posebno kada neka državna ustanova traži kvalificirane radnike, primjerice IT stručnjake.

Tako nam se ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Marko Krištof žali kako im se ni nakon tri puta ponovljenog natječaja za IT stručnjake nitko nije javio na natječaj jer je na tržištu takva radna snaga jako cijenjena i dobro plaćena, dok bi u državnoj službi u najboljoj varijanti mogli dobiti tek nešto više od 5800 kuna kao viši stručni savjetnici.

 

Razlika u plaćama


Naime, najveća plaća u državnoj službi za osobu s četiri godine radnog iskustva, a koja nije rukovodeći kadar iznosi upravo toliko, pa je teško zamisliti nekog IT-jevca koji može zaraditi i više od 7500 kuna da dođe raditi u državnu službu za 5800 kuna. Također, problem je i dugotrajna procedura natječaja. Naime, rok za prijavu na natječaj prema Zakonu o državnim službenicima je samo osam dana, a onda druga faza testiranja, intervjua u prvom i drugom krugu, provjera različitih znanja i vještina, psihološko testiranje te provjera iz kaznenih evidencija traju i po nekoliko mjeseci. Zato, kaže Krištof, mnogi kandidati na kraju odustanu od tog posla ili čak u međuvremenu nađu drugi, bolje plaćeni posao.

- Zna nam se dogoditi da se na natječaj prijavi 20-ak ljudi, dok mi provjerimo dokumentaciju i raspišemo literaturu za testiranje prođe tri do četiri tjedna. Na prvi krug testiranja pola njih ne dođe, a ima i onih koji iako su prošli prvi krug uopće ne dođu u drugi krug. Primjerice, mi smo raspisali jedan natječaj krajem kolovoza, ljudi koji su primljeni počeli su raditi 2. 1. jer procedura jako dugo traje - kaže Krištof.

Ravnatelj Državnog zavoda za statistiku slaže se s opće uvriježenom opaskom da u državnoj službi ima previše ljudi, ali isto tako upozorava da ne mogu doći do kvalitetnih kadrova.

- Mi imamo 70-ak ljudi viška (uglavnom sa srednjom stručnom spremom) za koje više ne postoji potreba jer se način rada promijenio (informatizacija), no istodobno nam nedostaje 50-ak specifičnih službenika (programera, ekonometričara, računovođa forenzičara, matematičara i pravnika). Zato se ti problemi ne bi trebali rješavati zabranama zapošljavanja, nego restrukturiranjem s otpremninama. Evo, mađarska vlada nedavno je uputila naredbu svim državnim tijelima da moraju smanjiti broj službenika za 20 posto, no istodobno povećava plaće onima koji ostaju za pet do čak 30 posto - pojašnjava Krištof.

 

Iskustvo Mađarske


Dodaje i kako mnoge države EU imaju bolju proceduru zapošljavanja, gdje se na jednom mjestu provodi osnovno testiranje za zapošljavanje u svim državnim tijelima i onda su svi koji ga prođu u svojevrsnom poolu za zapošljavanje u državnoj službi i nije potrebno detaljno testiranje.

Slična su iskustva i u Ministarstvu uprave koji su također imali objavljene natječaje za više radnih mjesta, a primili bi samo dvoje ljudi, jer su odustajali zbog male plaće ili im se ne da toliko dugo čekati na rješenje o zapošljavanju.

Zato se intenzivno razmišlja, kaže nam ministar uprave Lovro Kuščević, da se procedura izmijeni i da se na neki način nakon restrukturiranja plaće podignu onima koji zaslužuju.

- Gledamo iskustva drugih država i razmišljamo o modelu kako poboljšati sustav jer smo svjesni da negdje ima viška, a da nam negdje nedostaje ljudi. Također, razmišlja se i o modelu da se skrati procedura testiranja, da se ne mora svaki put isti test polagati za više državnih službi - kaže Lovro Kuščević, koji nam se javio iz Mađarske gdje je s tamošnjim ministrom ljudskih resursa razgovarao upravo o tim problemima.

Dodaje kako će se sličan model primijeniti kada se budu ukidali uredi državne uprave. Naime, oko 300 ljudi otići će u mirovinu, ukupno će ih oko 500 biti višak te će uz otpremnine biti zbrinuti, ali istodobno će onima koji ostaju plaće rasti jer su u županijama veća primanja.

 

Nedostaje nam kvalificiranih ljudi


Predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, Boris Pleša, svjestan je, kaže, svih problema u državnoj službi i slaže se da bi se trebalo razmišljati o novim modelima.

- Kronično nedostaje kvalificirane radne snage, a jedan od bitnih razloga je plaća. Mi sada s ispregovoranim dodatkom od tri posto tek dolazimo na razinu iz 2013., a imali smo od 2009. zabranu zapošljavanja pa nam je struktura zaposlenih sve starija - pojašnjava Pleša.

Dodaje kako u državnoj službi od 2001. nije bilo stimulativnih otpremnina (65 posto neto plaće za svaku godinu staža), tako da oni koji imaju uvjete ne odlaze, a novi se ne zapošljavaju.

 

Institucije koje su objavile natječaj za zapošljavanje 31. 12.

 

Ministarstvo prometa 10

Državna geodetska uprava 9

Državni zavod za statistiku 6

Ministarstvo zdravstva 5

Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva 4

Središnji državni ured za Hrvate izvan RH 2

Ured državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji 2

Hrvatski državni arhiv 1

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu