SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

SINDIKAT: ‘Hvala Marasu! Da je bio u SDP-u 2013. možda nam Milanović ne bi smanjio plaće“


(Maxportal.hr, 23. ožujka 2019.) Sindikat državnih i loklanih službenika i namještenika RH zahvaljuje se uvaženom saborskom zastupniku Gordanu Marasu na brizi za saborske službenike i namještenike, koji su zbog maratonske saborske sjednice radili do dugo u noć.

Pri tome Sindikat izražava žaljenje što gospodin Maras nije bio u SDP-u kada je Vlada Zorana Milanovića 2013. godine smanjila koeficijente i plaće državnih i javnih službenika za 3%, dostavivši im odluku o tome na očitovanje 20-tak minuta prije sjednice Vlade.

Ali budući da sada jest, Sindikat ga moli i za zagovor kod njegove stranačke kolegice Kristine Ikić Baniček, da isplati uskrsnicu gradskim službenicima u Sisku, koje neisplatom kažnjava jer njihov Sindikat tvrdoglavo ustraje u tome da se to pitanje riješi kolektivnim ugovorom, a ne nezakonitim sporazumom s radničkim vijećem.

 

SINDIKALNA ZAHVALA

„Hvala Marasu! Da je bio u SDP-u 2013. možda nam Milanović ne bi smanjio plaće“


(SDLSN, 23. ožujka 2019.) Sindikat državnih i loklanih službenika i namještenika RH zahvaljuje se uvaženom saborskom zastupniku Gordanu Marasu na brizi za saborske službenike i namještenike, koji su zbog maratonske saborske sjednice radili do dugo u noć.

Pri tome Sindikat izražava žaljenje što gospodin Maras nije bio u SDP-u kada je Vlada Zorana Milanovića 2013. godine smanjila koeficijente i plaće državnih i javnih službenika za 3%, dostavivši im odluku o tome na očitovanje 20-tak minuta prije sjednice Vlade.

Ali budući da sada jest, Sindikat ga moli i za zagovor kod njegove stranačke kolegice Kristine Ikić Baniček, da isplati uskrsnicu gradskim službenicima u Sisku, koje neisplatom kažnjava jer njihov Sindikat tvrdoglavo ustraje u tome da se to pitanje riješi kolektivnim ugovorom, a ne nezakonitim sporazumom s radničkim vijećem. S. Kuhar

Grad Sisak se pohvalio uskrsnicama za tvrtke i ustanove, na što je reagirao sindikat


(SISAK.INFO, 22. ožujka 2019.) Grad Sisak je na svojim internetskim stranicama obajvio kako će zaposleni u gradskim tvrtkama i ustanovama Grada Siska i ove će godine dobiti uskrsnicu i božićnicu. Uskrsnica će u gradskim tvrtkama od sada iznositi 400 kuna, a božićnica 700 kuna. Također i radnici u Domu kulture Kristalna kocka vedrine također će primati 400 kuna uskrsnice i 700 kuna božićnice, a radnici u ostalim gradskim ustanovama kao i do sada 300 kuna uskrsnice i 500 kuna božićnice.

No, u Gradu su istakli da su bez uskrsnice i božićnice ostali ipak neki.

“S obzirom da ovlašteni predstavnici radnika u gradskoj upravi i Športsko rekreacijskom centru Sisak, u ime radnika koje predstavljaju, nisu prihvatili da se zaposlenima u gradskoj upravi i ŠRC-u isplate uskrsnice i božićnice, Grad Sisak i ŠRC će uštediti 144.000 kuna namijenjenih za tu svrhu.” – stoji u obavijesti Grada Siska na koju se reagirali iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika.

Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:

“Današnjom objavom na mrežnim stranicama Grada Siska pod naslovom „Radnicima gradskih tvrtki i ustanova osigurana uskrsnica i božićnica“, u kojem se navodi kako će Grad Sisak i ŠRC „s obzirom da ovlašteni predstavnici radnika u gradskoj upravi i Športsko rekreacijskom centru Sisak, u ime radnika koje predstavljaju, nisu prihvatili da se zaposlenima u gradskoj upravi i ŠRC-u isplate uskrsnice i božićnice“ uštediti 144.000 kuna namijenjenih za tu svrhu, sisačka gradonačelnica Kristina Ikić Baniček nastavlja s „my way or highway“ politikom prema sindikatima.

Netočna je i zlonamjerna tvrdnja da „ovlašteni predstavnici radnika u gradskoj upravi“ nisu prihvatili da se zaposlenima isplate uskrsnice i božićnice, a da je tako potvrđuje i prijedlog kolektivnog ugovora kojim se regulira isplata samo ova dva materijalna prava, koji je Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH dostavio gradonačelnici.

Naime, u svezi s prijedlogom Sporazuma dostavljenim predsjednici Radničkog vijeća Aniti Trstenjak, kojim se regulira isplata uskrsnice i božićnice službenicima i namještenicima Grada Siska, Sindikat je upozorio kako se, sukladno odredbi članka 160. stavka 3. Zakona o radu, sporazumom između radničkog vijeća i poslodavca ne smiju urediti pitanja plaća, trajanja radnog vremena te druga pitanja koja se redovito uređuju kolektivnim ugovorom, osim ako stranke kolektivnog ugovora na to ovlaste stranke toga sporazuma.

Budući da su u Gradu Sisku stranke kolektivnog ugovora Grad Sisak, kao poslodavac i Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, a što je utvrđeno rješenjem Povjerenstva za utvrđivanje reprezentativnosti, rješavanje pitanja koja se redovito uređuju kolektivnim ugovorom kroz sporazum s radničkim vijećem je nepotrebno u situaciji u kojoj postoji mogućnost reguliranja tih pitanja kolektivnim ugovorom.

Dakle, dobra volja Sindikata da se zaposlenicima gradske uprave Grada Siska isplati uskrsnica i božićnica neupitna je, a gradonačelnica ovakvom politikom pokušava zabiti klin između sindikata i zaposlenika koje zastupaju, demonstrirajući pri tome dužnosničku silu i samovlast kroz nametanje ultimativnih rješenja.” – stoji u priopćenju kojeg potpisuje glavni tajnik SDLSN-a Siniša Kuhar.

Inače, u ponudi, koju u sindikatu smatraju nezakonitom, službenicima gradske uprave ponuđeno je 300 kuna uskrsnice i 500 kuna božićnice.

GRAD SISAK

Gradonačelnica Ikić Baniček nastavlja s „my way or highway“ politikom prema sindikatima


(SDLSN, 21. ožujka 2019.) Današnjom objavom na mrežnim stranicama Grada Siska pod naslovom „Radnicima gradskih tvrtki i ustanova osigurana uskrsnica i božićnica“, u kojem se navodi kako će Grad Sisak i ŠRC „s obzirom da ovlašteni predstavnici radnika u gradskoj upravi i Športsko rekreacijskom centru Sisak, u ime radnika koje predstavljaju, nisu prihvatili da se zaposlenima u gradskoj upravi i ŠRC-u isplate uskrsnice i božićnice“ uštediti 144.000 kuna namijenjenih za tu svrhu, sisačka gradonačelnica Kristina Ikić Baniček nastavlja s „my way or highway“ politikom prema sindikatima.

Netočna je i zlonamjerna tvrdnja da „ovlašteni predstavnici radnika u gradskoj upravi“ nisu prihvatili da se zaposlenima isplate uskrsnice i božićnice, a da je tako potvrđuje i prijedlog kolektivnog ugovora kojim se regulira isplata samo ova dva materijalna prava, koji je Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH dostavio gradonačelnici.

Naime, u svezi s prijedlogom Sporazuma dostavljenim predsjednici Radničkog vijeća Aniti Trstenjak, kojim se regulira isplata uskrsnice i božićnice službenicima i namještenicima Grada Siska, Sindikat je upozorio kako se, sukladno odredbi članka 160. stavka 3. Zakona o radu, sporazumom između radničkog vijeća i poslodavca ne smiju urediti pitanja plaća, trajanja radnog vremena te druga pitanja koja se redovito uređuju kolektivnim ugovorom, osim ako stranke kolektivnog ugovora na to ovlaste stranke toga sporazuma.

Budući da su u Gradu Sisku stranke kolektivnog ugovora Grad Sisak, kao poslodavac i Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, a što je utvrđeno rješenjem Povjerenstva za utvrđivanje reprezentativnosti, rješavanje pitanja koja se redovito uređuju kolektivnim ugovorom kroz sporazum s radničkim vijećem je nepotrebno u situaciji u kojoj postoji mogućnost reguliranja tih pitanja kolektivnim ugovorom.

Dakle, dobra volja Sindikata da se zaposlenicima gradske uprave Grada Siska isplati uskrsnica i božićnica neupitna je, a gradonačelnica ovakvom politikom pokušava zabiti klin između sindikata i zaposlenika koje zastupaju, demonstrirajući pri tome dužnosničku silu i samovlast kroz nametanje ultimativnih rješenja. S. Kuhar

 

Pročitajte još...

 

13 POSLOVA

Sindikat: Zaposlenici DHMZ-a više ne primaju dodatak za posebne uvjete rada


Zaposlenici Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada od srpnja više ne primaju dodatak za posebne uvjete rada propisan Uredbom o poslovima s posebnim dodacima rada u državnoj službi, kojom je utvrđeno 13 poslova s posebnim uvjetima rada u DHMZ-u, priopćio je u srijedu Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske


(Tportal.hr, 20. ožujka 2019.) Među tim poslovima je i rad s vodikom na Meteorološko-aerološkom opservatoriju Zagreb – Maksimir i Glavnoj meteorološkoj postaji Zadar, u okviru kojih se provode meteorološka radiosondažna motrenja, pri kojima se meteorološki balon puni vodikom, kako bi podigao radiosondu u atmosferu.

Dok se u Maksimiru baloni vodikom pune ručno, u Zemuniku je instaliran automatski radiosondažni sustav Vaisala, koji zaposlenici opslužuju spremnicima vodika, radiosondama i balonima te u slučaju zaglavljivanja ili pucanja balona otklanjaju probleme u njegovom radu.

Rad s vodikom, koji je lakozapaljiv i eksplozivan, zahtijeva posebnu osposobljenost, stoga zaposlenici koji s njim rukuju imaju odgovarajući certifikat i koriste posebnu zaštitnu opremu, zbog čega im pripada dodatak za rad s vodikom pri visinskim meteorološkim motrenjima.

Međutim, od srpnja prošle godine takvi se dodaci više ne isplaćuju, uz obrazloženje poslodavca da se provodi procjena posebnih uvjeta rada.

Sindikat ne osporava potrebu preispitivanja rizika i poslova s posebnim uvjetima rada, ali ono ne može biti razlog uskraćivanja utvrđenih dodataka za posebne uvjete rada, nego temelj za njihovo eventualno drugačije buduće uređenje.

Stoga od DHMZ-a i nadležnih državnih tijela traži da se praksa obavljanja poslova s posebnim uvjetima rada za koje se ne isplaćuju propisani dodaci preispita, kao i činjenica da takvi poslovi nisu sistematizirani.

Koliko je takva situacija apsurdna najbolje ilustrira činjenica da osobe koje rade s vodikom u DHMZ-u ne mogu dobiti dodatak na posebne uvjete rada, ali ih država istovremeno isplaćuje administrativnim i računovodstvenim referentima u sustavu zdravstva i socijalne skrbi, kaže se u priopćenju

 

RAD S EKSPOZIVNIM MATERIJALOM

POBUNA U DHMZ-u: Država im prije 9 mjeseci ukinula dodatak na plaću, a procjenu opasnosti nije donijela

Država je zaposlenicima DHMZ-a ukinula dodatak na plaću koji se odnosi na opasan i posebno certificiran posao, pravdajući se procjenom. No, tu procjenu nije donijela ni nakon devet mjeseci što je razljutilo sindikat


(Net.hr, 20. ožujka 2019.) Zaposlenici Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada od srpnja više ne primaju dodatak za posebne uvjete rada propisan Uredbom o poslovima s posebnim dodacima rada u državnoj službi, kojom je utvrđeno 13 poslova s posebnim uvjetima rada u DHMZ-u, priopćio je u srijedu Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske.

Među tim poslovima je i rad s vodikom na Meteorološko-aerološkom opservatoriju Zagreb – Maksimir i Glavnoj meteorološkoj postaji Zadar, u okviru kojih se provode meteorološka radiosondažna motrenja, pri kojima se meteorološki balon puni vodikom, kako bi podigao radiosondu u atmosferu.

Dok se u Maksimiru baloni vodikom pune ručno, u Zemuniku je instaliran automatski radiosondažni sustav Vaisala, koji zaposlenici opslužuju spremnicima vodika, radiosondama i balonima te u slučaju zaglavljivanja ili pucanja balona otklanjaju probleme u njegovom radu.

 

Lakozapaljiv i eksplozivan


Rad s vodikom, koji je lakozapaljiv i eksplozivan, zahtijeva posebnu osposobljenost, stoga zaposlenici koji s njim rukuju imaju odgovarajući certifikat i koriste posebnu zaštitnu opremu, zbog čega im pripada dodatak za rad s vodikom pri visinskim meteorološkim motrenjima.

Međutim, od srpnja prošle godine takvi se dodaci više ne isplaćuju, uz obrazloženje poslodavca da se provodi procjena posebnih uvjeta rada.

Sindikat ne osporava potrebu preispitivanja rizika i poslova s posebnim uvjetima rada, ali ono ne može biti razlog uskraćivanja utvrđenih dodataka za posebne uvjete rada, nego temelj za njihovo eventualno drugačije buduće uređenje.

 

Preispitivanje prakse


Stoga od DHMZ-a i nadležnih državnih tijela traži da se praksa obavljanja poslova s posebnim uvjetima rada za koje se ne isplaćuju propisani dodaci preispita, kao i činjenica da takvi poslovi nisu sistematizirani.

Koliko je takva situacija apsurdna najbolje ilustrira činjenica da osobe koje rade s vodikom u DHMZ-u ne mogu dobiti dodatak na posebne uvjete rada, ali ih država istovremeno isplaćuje administrativnim i računovodstvenim referentima u sustavu zdravstva i socijalne skrbi, kaže se u priopćenju.

 

PREISPITIVANJE RIZIKA

ZAPOSLENICI DHMZ-a VIŠE NE PRIMAJU DODATAK NA PLAĆU Sindikat poručuje da osobe koje rade s vodikom trebaju dobiti dodatak za posebne uvjete rada

(JUTARNJI LIST, 20. ožujka 2019.) Zaposlenici Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada od srpnja više ne primaju dodatak za posebne uvjete rada propisan Uredbom o poslovima s posebnim dodacima rada u državnoj službi, kojom je utvrđeno 13 poslova s posebnim uvjetima rada u DHMZ-u, priopćio je u srijedu Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske.

Među tim poslovima je i rad s vodikom na Meteorološko-aerološkom opservatoriju Zagreb – Maksimir i Glavnoj meteorološkoj postaji Zadar, u okviru kojih se provode meteorološka radiosondažna motrenja, pri kojima se meteorološki balon puni vodikom, kako bi podigao radiosondu u atmosferu.

Dok se u Maksimiru baloni vodikom pune ručno, u Zemuniku je instaliran automatski radiosondažni sustav Vaisala, koji zaposlenici opslužuju spremnicima vodika, radiosondama i balonima te u slučaju zaglavljivanja ili pucanja balona otklanjaju probleme u njegovom radu.

Rad s vodikom, koji je lakozapaljiv i eksplozivan, zahtijeva posebnu osposobljenost, stoga zaposlenici koji s njim rukuju imaju odgovarajući certifikat i koriste posebnu zaštitnu opremu, zbog čega im pripada dodatak za rad s vodikom pri visinskim meteorološkim motrenjima.

Međutim, od srpnja prošle godine takvi se dodaci više ne isplaćuju, uz obrazloženje poslodavca da se provodi procjena posebnih uvjeta rada.

Sindikat ne osporava potrebu preispitivanja rizika i poslova s posebnim uvjetima rada, ali ono ne može biti razlog uskraćivanja utvrđenih dodataka za posebne uvjete rada, nego temelj za njihovo eventualno drugačije buduće uređenje.

Stoga od DHMZ-a i nadležnih državnih tijela traži da se praksa obavljanja poslova s posebnim uvjetima rada za koje se ne isplaćuju propisani dodaci preispita, kao i činjenica da takvi poslovi nisu sistematizirani.

Koliko je takva situacija apsurdna najbolje ilustrira činjenica da osobe koje rade s vodikom u DHMZ-u ne mogu dobiti dodatak na posebne uvjete rada, ali ih država istovremeno isplaćuje administrativnim i računovodstvenim referentima u sustavu zdravstva i socijalne skrbi, kaže se u priopćenju.

 

Sindikat: Zaposlenici DHMZ-a više ne primaju dodatak za posebne uvjete rada

(Hina, 20. ožujka 2019.) - Zaposlenici Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada od srpnja više ne primaju dodatak za posebne uvjete rada propisan Uredbom o poslovima s posebnim dodacima rada u državnoj službi, kojom je utvrđeno 13 poslova s posebnim uvjetima rada u DHMZ-u, priopćio je u srijedu Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske.

Među tim poslovima je i rad s vodikom na Meteorološko-aerološkom opservatoriju Zagreb – Maksimir i Glavnoj meteorološkoj postaji Zadar, u okviru kojih se provode meteorološka radiosondažna motrenja, pri kojima se meteorološki balon puni vodikom, kako bi podigao radiosondu u atmosferu.

Dok se u Maksimiru baloni vodikom pune ručno, u Zemuniku je instaliran automatski radiosondažni sustav Vaisala, koji zaposlenici opslužuju spremnicima vodika, radiosondama i balonima te u slučaju zaglavljivanja ili pucanja balona otklanjaju probleme u njegovom radu.

Rad s vodikom, koji je lakozapaljiv i eksplozivan, zahtijeva posebnu osposobljenost, stoga zaposlenici koji s njim rukuju imaju odgovarajući certifikat i koriste posebnu zaštitnu opremu, zbog čega im pripada dodatak za rad s vodikom pri visinskim meteorološkim motrenjima.

Međutim, od srpnja prošle godine takvi se dodaci više ne isplaćuju, uz obrazloženje poslodavca da se provodi procjena posebnih uvjeta rada.

Sindikat ne osporava potrebu preispitivanja rizika i poslova s posebnim uvjetima rada, ali ono ne može biti razlog uskraćivanja utvrđenih dodataka za posebne uvjete rada, nego temelj za njihovo eventualno drugačije buduće uređenje.

Stoga od DHMZ-a i nadležnih državnih tijela traži da se praksa obavljanja poslova s posebnim uvjetima rada za koje se ne isplaćuju propisani dodaci preispita, kao i činjenica da takvi poslovi nisu sistematizirani.

Koliko je takva situacija apsurdna najbolje ilustrira činjenica da osobe koje rade s vodikom u DHMZ-u ne mogu dobiti dodatak na posebne uvjete rada, ali ih država istovremeno isplaćuje administrativnim i računovodstvenim referentima u sustavu zdravstva i socijalne skrbi, kaže se u priopćenju.

 

DRŽAVNI HIDROMETEOROLOŠKI ZAVOD

Zaposlenici DHMZ-a ostali bez dodataka za posebne uvjete rada

Sindikat od DHMZ-a i nadležnih državnih tijela traži da se praksa obavljanja poslova s posebnim uvjetima rada za koje se ne isplaćuju propisani dodaci preispita, kao i činjenica da takvi poslovi nisu sistematizirani odnosno opisani za zaposlenike koji ih obavljaju

 

(SDLSN, 20. ožujka 2019.) Zaposlenici Državnog hidrometeorološkog zavoda koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada od srpnja prošle godine više ne primaju dodatak za posebne uvjete rada propisan Uredbom o poslovima s posebnim dodacima rada u državnoj službi, kojom je utvrđeno 13 poslova radnih mjesta s posebnim uvjetima rada u DHMZ-u.

Neki od tih poslova su i poslovi rada s vodikom na Meteorološko-aerološkom opservatoriju Zagreb – Maksimir i Glavnoj meteorološkoj postaji Zadar u okviru kojih se provode meteorološka radiosondažna motrenja, pri kojima se meteorološki balon puni vodikom, kako bi podigao radiosondu u atmosferu.

I dok se u Maksimiru baloni vodikom pune ručno, u Zemuniku je instaliran automatski radiosondažni sustav Vaisala, koji zaposlenici opslužuju spremnicima vodika, radiosondama i balonima te u slučaju zaglavljivanja ili pucanja balona otklanjaju probleme u njenom radu.

Rad s vodikom, koji je lakozapaljiv i eksplozivan, zahtijeva posebnu osposobljenost zbog čega zaposlenici koji s njim rukuju imaju i odgovarajući certifikat te koriste posebnu zaštitnu opremu, zbog čega im pripada dodatak za rad s vodikom pri visinskim meteorološkim motrenjima.

Međutim, od srpnja prošle godine takvi se dodaci više ne isplaćuju, uz obrazloženje poslodavca da se provodi procjena posebnih uvjeta rada.

Također, premda se u Uredbi o unutarnjem ustrojstvu DHMZ-a izrijekom navode radiosondažna meteorološka motrenja u sistematizaciji radnih mjesta se radiosondaža i rad s vodikom ne spominje pa se postavlja pitanje kako zaposlenici DHMZ-a koji s njim rukuju uopće rade posao koji im nije u opisu radnog mjesta.

Sindikat ne osporava potrebu preispitivanja rizika i poslova s posebnim uvjetima rada, ali ono ne može biti razlog uskraćivanja odnosno neisplate trenutno utvrđenih dodataka za posebne uvjete rada, nego temelj za njihovo eventualno drugačije buduće uređenje i stoga od DHMZ-a i nadležnih državnih tijela traži da se praksa obavljanja poslova s posebnim uvjetima rada u DHMZ za koje se ne isplaćuju propisani dodaci preispita, kao i činjenica da takvi poslovi nisu sistematizirani odnosno opisani za zaposlenike koji ih obavljaju.

Koliko je ovakva situacija apsurdna najbolje ilustrira činjenica da osobe koje rade s vodikom u DHMZ ne mogu dobiti dodatak na posebne uvjete rada, ali ih država istovremeno isplaćuje administrativnim i računovodstvenim referentima u sustavu zdravstva i socijalne skrbi. S. Kuhar

“67 je previše” – sindikati pokreću inicijativu za raspisivanje referenduma o mirovinama

(FAKTOGRAF, 18. ožujka 2019.) Referendumska inicijativa „67 je previše“ od 27. travnja do 11. svibnja prikupljat će potpise birača za raspisivanje referenduma za izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju.

Referendumska inicijativa sastavljena je od tri sindikalne centrale – Nezavisnih hrvatskih sindikata, Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Matice hrvatskih sindikata. Sindikalne centrale oštro su se suprotstavile prošlogodišnjim izmjenama mirovinskog zakona te su najavile pokretanje inicijative za raspisivanje referenduma protiv zakonskih odredbi kojima se, među ostalim, skraćuje prijelazno razdoblje za podizanje dobi za odlazak u starosnu mirovinu sa 65 na 67 godina života, ali i oštrije kažnjava prijevremeno umirovljenje. Na pooštravanje uvjeta za umirovljenje Vlada se odlučila pod pritiskom Europske komisije koja godinama od Hrvatske traži izmjene u mirovinskom sustavu.

 

Referendumsko pitanje


Prema novom zakonu, u starosnu mirovinu odlazit će se sa 67 godina od 2028. godine, a sindikati traže da se dobna granica uopće ne podiže sa sadašnjih 65 godina života. Kako je pred kraj prošle godine bilo premalo vremena za organiziranje referendumske inicijative te je postojala mogućnost da između dva saborska čitanja Vlada donekle promijeni zakonske odredbe, sindikati su odlučili igrati na sigurno i pokrenuti referendumsku inicijativu kad izmjene zakona stupe na snagu.

S obzirom da je riječ o izmjenama koje u primjenu kreću s višegodišnjom odgodom, vremena imaju dovoljno.

... za uvećanje klikni na sliku

 

Oglas kojim inicijativa „67 je previše“ kreće u kampanju za privlačenje objavljen je u današnjem tiskanom izdanju dnevnika Novi list. „Jeste li za to da se na referendumu donese sljedeći Zakon o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju“, glasi osnovno pitanje referendumske inicijative, nakon čega se taksativno navodi tekst osam zakonskih članaka, odnosno prijeloga izmjena postojećih zakonskih odrebi. Sindikati tako traže da se zakonom utvrdi pravo na odlazak u mirovinu s navršenih 65 godina života i 15 godina staža. Na prijevremenu mirovinu osiguranik bi ostvario pravo kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža.

 

Penalizacija 12, umjesto sadašnjih 18 posto


Osim zadržavanja aktualne dobne granice za starosnu mirovinu, sindikati traže i blaže kažnjavanje radnika koji odlaze u prijevremenu mirovinu. Od ove godine svi oni koji odlaze ranije u mirovinu linearno se kažnjavaju trajnim smanjenjem mirovine za 0,3 posto, odnosno maksimalnih 18 posto za pet godina ranijeg umirovljenja. Inicijativa „67 je previše“, traži smanjenje postotka trajnog smanjenja mirovine na 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu. To znači da bi radniku koji u mirovinu ode pet godina prije no što ostvari uvjete za punu starosnu mirovinu, mirovina trajno bila umanjena za 12 posto (umjesto sadašnjih 18 posto).

Dosta će truda sindikati trebati uložiti da biračima objasne zbog čega bi trebali potpisati njihovu referendumsku inicijativu. Naime, kompleksnost samog mirovinskog zakona i traženih izmjena teško je sažeti u jednostavno pitanje kojim se traži potpora najmanje 400 tisuća birača čije potpise na referendumsku inicijativu treba prikupiti u dva tjedna. Postaviti samo pitanje jesu li birači za to da se u Hrvatskoj do daljnjeg u mirovinu odlazi s napunjenih 65 godina života te da se smanji penalizacija prijevremenog umirovljenja ne bi bilo dovoljno jasno bez iznošenja konkretnih članaka zakona koje treba mijenjati, tim više jer žene još uvijek odlaze u punu mirovinu i prije napunjenih 65 godina života, za razliku od muškaraca.

 

Žene u mirovinu sa 65 godina od 2030. godine


Aktualnim zakonom Vlada je ubrzala period u kojem se žene izjednačavaju s muškarcima za odlazak u mirovinu, a potom i prijelazno razdoblje u kojem i muškarci i žene dosežu dob od 67 godina za starosnu mirovinu. Kako sindikati traže odustajanje od podizanja dobi za umirovljenje na 67 godina, tako je potrebno izmijeniti i odredbe zakona kojima se regulira prijelazno razdoblje (i za punu starosnu i za prijevremenu starosnu mirovinu).

Prema aktualnom zakonu, izjednačavanje žena s muškarcima za odlazak u mirovinu sa 65 godina završava s krajem 2026 godine. Nakon toga kreće prijelazno razdoblje u kojem se i ženama i muškarcima podiže dob umirovljenja kako bi od 2033. svi u starosnu mirovinu odlazili sa 67 godina.

Prema sindikalnom prijedlogu, žene bi dob od 65 godina života za umirovljenje polako dosezale do 2029. godine te bi od 2030. godine bile izjednačene s muškarcima. Istodobno bi se izmijenili i uvjeti za odlazak u prijevremenu mirovinu.

Inicijativa „67 je previše“ traži i drugačije reguliranje dugogodišnjeg osiguranika koji ostvaruje pravo na punu mirovinu bez penalizacije. Sada to može ostvariti osoba koja navrši 60 godina i 41 godinu staža u efektivnom trajanju, a Vlada od 2027. godine starosnu dob dugogodišnjeg osiguranika diže za jednu godinu. Sindikalni zahtjev je zadržavanje sadašnjeg rješenja.

 

Hrvatska zaostaje za EU kada je riječ o očekivanom trajanju života


Sindikati su tijekom rasprava o izmjenama u mirovinskom sustavu tražili da se zakonska dob za umirovljenje vrati na 65 godina, a sada to zahtjevaju referendumskom inicijativom, jer Hrvatska za EU prosjekom zaostaje kada je riječ o očekivanom trajanju života, kao i očekivanom trajanju života u zdravlju. Tako je očekivano trajanje života u Hrvatskoj, prema zadnjim pokazateljima, za 2,8 godina niže od prosjeka EU, a prema projekcijama Hrvatska se neće ni 2070. značajnije približiti prosjeku Unije te će zaostajati 1,5 godina. Očekivano trajanje života u Hrvatskoj nakon 65 godine, pak, dvostruko je kraće od prosjeka EU te za muškarce iznosi 5,2 godine, a za žene 4,9 godina. Istodobno, prosjek EU za muškarce iznosi 9,8, a za žene 10,1 godinu. Sindikati, pritom upozoravaju da niti jedna od novijih članica Unije, odnosno zemlje koje su s Hrvatskom usporedive po očekivanom trajanju života, nisu podigle dob za umirovljenje na 65 godine te da će se to u mnogim zemljama dogoditi tek 2030. godine.

Kada je riječ o penalizaciji, upozoravali su da radnici, najčešće, u prijevremenu mirovinu odlaze pod pritiskom poslodavaca. Stoga su tražili i da se, umjesto radnika, kažnjavaju poslodavci koji radnike tjeraju u prijevremenu mirovinu. Gabrijela Galić

... za čitanje klikni na sliku

 

Je li prosječna plaća od tisuću eura realna?


(RADIO1, 7. ožujka 2019.) Prosječna plaća od 7500 kuna rješenje je koje predlaže Kolinda Grabarć-Kitarović kako bi se “podigao” srednji sloj društva i smanjio egzodus. Doznajemo koliko je ta ideja realna, bi li to zadovoljilo potrebe građana i što o svemu misle sindikati i poslodavci.

Nitko ne može normalno živjeti s minimalnom plaćom od 3000 kuna, građani moraju gospodarski boljitak osjetiti na svojim bankovnim računima, rekla je predsjednica Grabar-Kitarović.

“Mi jednostavno moramo naći načina da rasteretimo plaće, pri čemu nam cilj mora biti omogućiti da prosječna neto plaća u Hrvatskoj bude oko 7500 kuna.”
Je li ovakva plaća dovoljna da zadovolji životne potrebe i spriječi egzodus, građani su odgovorili u anketi za Media servis.

“Ja bih, iskreno, bila zadovoljna tom plaćom, pogotovo ako je neka početna i ako znam da mogu napredovati na svom poslu i da kasnije može biti još bolje.” “Ja ne bih bio zadovoljan tom plaćom zato što trenutno zarađujem više pa mi to ne bi bilo dovoljno.” “Pa za početnu taman, hahahah.” “Ja baš ne mogu odgovoriti jer sam profesionalni sportaš pa malo drugačije gledam na to, ali mislim da bi ljude zadovoljilo.”

Mnogi bi ipak bili sretni da imaju plaću od 7500 kuna. Siniša Kuhar, tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, za Media servis kaže kako pozdravlja predsjedničinu ideju, ali smatra da je to daleko od realnosti.

“Većina zaposlenih sa srednjom stručnom spremom, a u javnoj upravi su to većinom žene, imaju plaću od 3 do 4 tisuće kuna, s tim da 4 tisuće kuna dosežu tek prije mirovine”, rekao je Kuhar.

Kuhar navodi i konkretne primjere.

“Početna plaća sudske zapisničarke, bez staža, nakon povećanja osnovice od 3 posto iznosi 3500 kuna, administrativni referent upisničar ima plaću od 3680 kuna, a sudski zapisničar 3770 kuna. Kako s takvom plaćom preživjeti, kako platiti račune?”, pita se Kuhar.

Premijer Plenković je rekao da Vlada može dekretom odrediti da plaća bude minimalno 1000 eura, ali da to ne bi pozitivno odjeknulo kod poslodavaca. Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca, za Media servis kaže pak, da poslodavci nemaju problem s dizanjem plaća, ali uz pomoć države.

“Grad Zagreb je već na 7500 prosječne plaće, ostali su negdje na 6500. Ako će krenuti dalje na rasterećenje parafiskalnih nameta, mi smo jasno rekli i Mariću i svim ministrima, ako se rastereti gospodarstvo – to sve ide na plaće. Ako krenu dalje na ono što su obećali, nije sporno da će se plaće dizati”, kaže Deranja.

Ipak, Deranja kaže kako prognoze za rast plaća zasad nisu previše optimistične.

“Vidite da se usporava rast, da nećemo ostvariti rast koji je zacrtan i onda padanjem BDP-a, past će i plaće. Nama je cilj imati zadovoljnog radnika i pristojne plaće, ali ne možete vi imati prosječnu plaću Njemačke ako imate produktivnost i sve namete koje ima Hrvatska. Što oni prije provedu reforme, prije će i rasti plaće”, zaključuje Deranja.

 

"Kolinda, dođi na sud i vidi kako žive žene s 3000 kuna"


(NACIONAL, 6. ožujka 2019.) Sindikat lokalnih službenika predlaže predsjednici u prigodi Dana žena posjeti Općinski građanski sud u Zagrebu ili neko drugo pravosudno tijelo te da porazgovara sa ženama koje preživljavaju s nešto više od 3.000 kuna. Tako bi, poručuju, pokazala svoju odlučnost u naporima koje poduzima kako bi minimalna prosječna plaća dosegla 7.500 kuna, javlja N1.

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u ponedjeljak je poručila kako bi se prosječna neto plaća trebala povećati na 7.500 kuna.

“Može li itko živjeti s minimalnih 3000 kuna? Moramo naći načina rasteretiti plaće, pri čemu nam cilj mora biti omogućiti da prosječna neto plaća bude oko 7500 kuna. To je minimum do kojeg sam došla u razgovoru s našim ljudima diljem Hrvatske”, rekla je predsjednica na konferenciji Večernjeg lista.

Ta predsjedničina izjava bila je povod Sindikatu državnih i lokalnih službenika i namještenika da je na Međunarodni dan žena pozovu da posjeti žene koje u državnoj služi rade za jako niske plaće.

“Kako se živi s plaćom od 3.000 do 4.000 kuna pred mirovinu, mogle bi joj reći žene koje rade u pravosudnim tijelima, u kojima ih je (bez pravosudnih dužnosnika) 6.654 odnosno 85,85 posto, a njih nekoliko tisuća nalazi se u ‘platnom razredu’, razredu namijenjenom srednjoj stručnoj i nižoj spremi.

Radi se o službenicama koje obavljaju rudarske poslove sudskih upisničara i zapisničara kroz čije ruke godišnje prođu tone sudskih spisa, odnosno žene koje obavljaju referentske poslove, kao i namještenicama koje su ‘usidrene’ u prostoru iznad minimalne plaće”, navode u Sindikatu državnih i lokalnih službenika i namještenika.

“Podjednako male plaće žena u javnoj upravi u djelatnostima poput zdravstva ili socijalne skrbi (oko 75.000 zaposlenih), u kojima također prevladavaju žene, uvećavaju se dodacima na odgovornost i uvjete rada u visini od 11 i 10 posto, ali u pravosuđu takvih dodataka nema, odnosno propisani su samo za radno mjesto sudskog referenta za ovrhu, tako da su žene sa SSS u pravosuđu u odnosu na žene u javnoj upravi u situaciji u kojoj se nalaze zaposleni u tekstilnoj industriji (također visoki udjel ženske radne snage), kao zaposlenici pri dnu ljestvice primanja u privatnom sektoru”, navodi se u priopćenju.

Sindikat Grabar Kitarović predlaže da u prigodi Međunarodnog dana žena posjeti Općinski građanski sud u Zagrebu ili neko drugo pravosudno tijelo i porazgovara sa ženama koje preživljavaju s nešto više od 3.000 kuna i tako, kako navode, postane još odlučnija u naporima koje poduzima kako bi minimalna prosječna plaća dosegla 7.500 kuna.

“One će joj sigurno pružiti podršku u tome”, stoji u priopćenju kojeg potpisuje Siniša Kuhar, glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika.

 

Pozvali predsjednicu da posjeti žene koje preživljavaju s nešto više od 3.000 kn


Sindikat lokalnih službenika predlaže predsjednici u prigodi Dana žena posjeti Općinski građanski sud u Zagrebu ili neko drugo pravosudno tijelo te da porazgovara sa ženama koje preživljavaju s nešto više od 3.000 kuna. Tako bi, poručuju, pokazala svoju odlučnost u naporima koje poduzima kako bi minimalna prosječna plaća dosegla 7.500 kuna.

 

(N1, 6. ožujka 2019. ) Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u ponedjeljak je poručila kako bi se prosječna neto plaća trebala povećati na 7.500 kuna.

"Može li itko živjeti s minimalnih 3000 kuna? Moramo naći načina rasteretiti plaće, pri čemu nam cilj mora biti omogućiti da prosječna neto plaća bude oko 7500 kuna. To je minimum do kojeg sam došla u razgovoru s našim ljudima diljem Hrvatske", rekla je predsjednica na konferenciji Večernjeg lista.

Ta predsjedničina izjava bila je povod Sindikatu državnih i lokalnih službenika i namještenika da je na Međunarodni dan žena pozovu da posjeti žene koje u državnoj služi rade za jako niske plaće.

"Kako se živi s plaćom od 3.000 do 4.000 kuna pred mirovinu, mogle bi joj reći žene koje rade u pravosudnim tijelima, u kojima ih je (bez pravosudnih dužnosnika) 6.654 odnosno 85,85 posto, a njih nekoliko tisuća nalazi se u 'platnom razredu', razredu namijenjenom srednjoj stručnoj i nižoj spremi.

Radi se o službenicama koje obavljaju rudarske poslove sudskih upisničara i zapisničara kroz čije ruke godišnje prođu tone sudskih spisa, odnosno žene koje obavljaju referentske poslove, kao i namještenicama koje su 'usidrene' u prostoru iznad minimalne plaće", navode u Sindikatu državnih i lokalnih službenika i namještenika.

"Podjednako male plaće žena u javnoj upravi u djelatnostima poput zdravstva ili socijalne skrbi (oko 75.000 zaposlenih), u kojima također prevladavaju žene, uvećavaju se dodacima na odgovornost i uvjete rada u visini od 11 i 10 posto, ali u pravosuđu takvih dodataka nema, odnosno propisani su samo za radno mjesto sudskog referenta za ovrhu, tako da su žene sa SSS u pravosuđu u odnosu na žene u javnoj upravi u situaciji u kojoj se nalaze zaposleni u tekstilnoj industriji (također visoki udjel ženske radne snage), kao zaposlenici pri dnu ljestvice primanja u privatnom sektoru", navodi se u priopćenju.

Sindikat Grabar Kitarović predlaže da u prigodi Međunarodnog dana žena posjeti Općinski građanski sud u Zagrebu ili neko drugo pravosudno tijelo i porazgovara sa ženama koje preživljavaju s nešto više od 3.000 kuna i tako, kako navode, postane još odlučnija u naporima koje poduzima kako bi minimalna prosječna plaća dosegla 7.500 kuna.

"One će joj sigurno pružiti podršku u tome", stoji u priopćenju kojeg potpisuje Siniša Kuhar, glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika.

 

ŽENE I PREDSJEDNIČKA UTOPIJA

 

U pravosuđu radi 86 posto žena, a početna plaća od 4.000 kuna još im je uvijek nedostižna

 

Sindikat predsjednici Republike predlaže da u prigodi Međunarodnog dana žena posjeti Općinski građanski sud u Zagrebu ili neko drugo pravosudno tijelo i porazgovara sa ženama koje preživljavaju s nešto više od 3.000 kuna i tako postane još odlučnija u naporima koje poduzima kako bi minimalna prosječna plaća dosegla 7.500 kuna


(SDLSN, 6. ožujka 2019.) „Može li itko živjeti s minimalnih 3000?“, zapitala se ovih dana predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović i dodala kako bi minimalna prosječna plaća trebala biti 7.500 kuna.

Kako se živi s plaćom od 3.000 do 4.000 kuna pred mirovinu, mogle bi joj reći žene koje rade u pravosudnim tijelima, u kojima ih je (bez pravosudnih dužnosnika) 6.654 odnosno 85,85 posto, a njih nekoliko tisuća nalazi se u „platnom razredu“ namijenjenom srednjoj stručnoj i nižoj spremi.

Radi se o službenicama koje obavljaju rudarske poslove sudskih upisničara i zapisničara, kroz čije ruke godišnje prođu tone sudskih spisa, odnosno žene koje obavljaju referentske poslove, kao i namještenicama koje su „usidrene“ u prostoru iznad minimalne plaće.

I dok za predsjednicu Republike njihovo preživljavanje izaziva čuđenje, za njih je surova stvarnost u kojoj svaki mjesec trebaju odlučiti hoće li od plaće koja im preostane nakon kreditnih obveza, platiti režijske troškove, hranu ili cipele djetetu, ali teško sve zajedno. Naravno, pod uvjetom da nisu blokirane.

Podjednako male plaće žena u javnoj upravi u djelatnostima poput zdravstva ili socijalne skrbi (oko 75.000 zaposlenih), u kojima također prevladavaju žene, uvećavaju se dodacima na odgovornost i uvjete rada u visini od 11 i 10 posto, ali u pravosuđu takvih dodataka nema, odnosno propisani su samo za radno mjesto sudskog referenta za ovrhu, tako da su žene sa SSS u pravosuđu u odnosu na žene u javnoj upravi u situaciji u kojoj se nalaze zaposleni u tekstilnoj industriji (također visoki udjel ženske radne snage), kao zaposlenici pri dnu ljestvice primanja u privatnom sektoru.

Sindikat stoga predsjednici Republike predlaže da u prigodi Međunarodnog dana žena posjeti Općinski građanski sud u Zagrebu ili neko drugo pravosudno tijelo i porazgovara sa ženama koje preživljavaju s nešto više od 3.000 kuna i tako postane još odlučnija u naporima koje poduzima kako bi minimalna prosječna plaća dosegla 7.500 kuna.

One će joj sigurno pružiti podršku u tome. S. Kuhar

Kontekst: Solidarnost vatrogasaca

... za gledanje emisije klikni na sliku


(ALJAZEERA BALKANS, 4. ožujka 2019.) U kakvim uvjetima rade vatrogasci u zemljama regije? Kako su opremljeni, a kakva su njihova prava i beneficije? Kakvom riziku se izlažu i koliko to prepoznaje društvo i stranke na vlasti koje odlučuju o njihovoj poziciji?

O tome u Kontekstu govore:

- Drago Pranjić, predsjednik Odbora profesionalnih vatrogasaca Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske,

- Darko Jocić, zamjenik predsjednika Sindikata vatrogasaca Srbije, i

- Omer Šetić, šef za zaštitu od požara u Upravi civilne zaštite Kantona Sarajevo.

Voditeljica je Marina Riđić, a emisiju je uredio Dragan Stanimirović.

Pleše o novom modelu zapošljavanja državnih službenika


(HRT, 4. ožujka 2019.) U Studiju 4 gostovao je Boris Pleše, predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika koji je za Zakon o sustavu državne uprave rekao da se radi o zakonu koji na drugačiji način prima ljude u sustav, a radi se o istom principu.

Ministar Lovro Kuščević, odnosno Vlada premijera Plenkovića, vraćaju takozvano zapošljavanje državnih službenika - popularni "revolving door" uz uvjerenje kako Ustavni sud neće opet rušiti model zapošljavanja koje je uveo Zoran Milanović. Prema tom modelu ministri su bez javnog natječaja mogli zapošljavati, odnosno dovoditi najbliže suradnike koji bi na kraju mandata odlazili zajedno s njima.

Dok je bio u oporbi, HDZ je bio protiv takozvanog "revolving door" zakona, a sad ga predlaže uz male preinake. Radi se o zakonu koji na drugačiji način prima ljude u sustav, no zapravo se radi o istom principu, tvrdi Pleše.

- U ovom modelu koji je sad predložen u novom Zakonu o sustavu državne uprave predlaže se da isto tako ljudi dođu s ministrom. Ali s obzirom na iskustvo s prethodnim slučajem, bojeći se Ustavnog suda, bio bi raspisan natječaj i oni bi se primali po odredbama Zakona o radu. Oni dakle ne bi bili formalno državni službenici, ali bi isto tako odlazili s ministrom kad njemu istekne mandat. Dakle, radi se u suštini o istom načinu ali malo drugačijem načinu prijema, pojasnio je Boris Pleše, predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika.

Ako se želi imati nekog svog u kabinetu, morat će se raspisati natječaj kako bi taj čovjek ušao u sustav.

Za vrijeme Zorana Milanovića na ovaj način zaposleno je 140 do 200 ljudi. Podaci su u Ministarstvu uprave, no nisu dostupni sindikatu. Najviše su zapošljavani u "kabinetsko osoblje ministra", ljudi koji su sistematizirani unutar kabineta ministra, a to su tajnice, administrativno osoblje i glasnogovornici. Načelno gledajući, oni su trebali otići s ministrom.

Duže vrijeme se govori na koji način i kako riješiti sustav kad dođe do parlamentarnih izbora. Pitanje je do koje se razine s promjenom vlasti mijenjaju ljudi pojedinog ministarstva. Ujedno se mora voditi računa da s promjenom čelnih ljudi u ministarstvu mora postojati kontinuitet funkcioniranja tijela državne uprave.

Stoga u ministarstvima postoje profesionalni timovi koji moraju funkcionirati dok ne dođe do formiranja nove vlasti, tj. smjene ministara, državnih tajnika, pomoćnika ministara, a koji su politički imenovani. Sad se taj krug proširuje na kabinetsko osoblje ministra te je upitno koliko pitanje depolitizacije uprave dolazi u prvi plan.

Radna skupina koja radi na donošenju novog zakona o sustavu državne uprave nije poznata s vraćanjem "revolving doora".

- Zakon bi trebao stupiti na snagu 1. lipnja, a do tad će se kroz javnu raspravu iskristalizirati, raspraviti taj prijedlog, možda u konačni tekst zakona neće ni ući, dodao je Boris Pleše.

Upitna je depolitizacija državne uprave jer će biti sastavljena od državnih službenika koji su došli putem javnog natječaja i djelatnika koje je doveo ministar, koji formalno neće biti državni službenici, a na koje će se primjenjivati zakon o radu.

Pomoćnici ministara, kojih je sada oko 90, postali bi visoko rangirani državni službenici koji bi se birali putem javnog natječaja. Na taj način se depolitiziraju. Pitanje je i broja državnih tajnika koji će se ograničiti po ministarstvima, a u ovom tekstu prijedloga zakona predloženo je da se će imenovati jedan ili više unutar svakog ministarstva.

2001. godine formirani su Uredi državne uprave s tezom da se na jednoj razini formira tijelo koje će biti izuzeto od utjecaja župana i gradonačelnika koji su politički imenovane osobe. Na čelu tih ureda birani su predstojnici koje je Vlada birala putem javnog natječaja. Ti ljudi iz ureda državne uprave, a ima ih oko 2000, s 1.1. bit će prebačeni u Županije.

- Politički utjecaj je još uvijek dosta jak. Teško se mogu svi dogovoriti oko broja, primjerice, državnih tajnika, koji se neće mijenjati bez obzira koja garnitura dolazila. Mi smo donosili strategiju razvoja državne uprave za period od 2014. do 2020. godine, međutim mi kao sindikat nikad nismo uspjeli dogovoriti način da opozicija i pozicija nađu zajednički jezik da konsenzusom donese strateški plan koji bi vrijedio duže razdoblje. Na žalost to se ne dešava i dovodi do pravne nesigurnosti, što se kasnije može implicirati i na poslovni svijet, istaknuo je Boris Pleše.

Iz javne službe otišlo je 16.840 ljudi, otkaze je dobilo njih 464!

 

Iako je lani iz državne i javne službe otišao rekordni broj zaposlenih, zbog novog zapošljavanja ih je opet više nego 2017. godine. A Vlada ne zna koliko je još zaposlenih u državnim i lokalnim tvrtkama, ustanovama...

 

Autor: Ivan Pandžić

(24sata, 3. ožujka 2019.) Nije istina da državni službenik praktički ne može dobiti otkaz, te je ta fama nastala iz krivo interpretiranih podataka sa Službeničkog suda, poručili su iz Ministarstva uprave.

Dobili smo i podatke koji to potkrepljuju, štoviše, broj otkaza u državnoj i javnoj službi je u stalnom porastu zadnje tri godine, prema tablici koju nam je dostavilo ministarstvo.

Lani je tako čak 464 zaposlena u javnoj i državnoj službi dobilo otkaze, a od toga je 126 u državnoj službi u koju spadaju ministarstva i državna uprava, dok je 338 njih u javnoj službi u koju spadaju i zdravstvo, školstvo, socijalna skrb...

Prije tri godine je otkaza bilo skoro dvostruko manje, njih 252, a zatim se broj otkaza povećavao i došao na rekordnih 464 u prošloj godini. Iz ministarstva saznajemo da je realno otkaza bilo i više, ali su neki vođeni u rubrikama i pod sporazumni raskid ugovora.

Tablica Ministarstva otkriva i da je sve više odlazaka iz državne i javne službe, a lani je otišlo čak 16.842 ljudi, od čega 2.666 iz državne službe.

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika je ranije napomenuo da je otišlo i više ljudi jer ova statistika ne pokriva policiju, a niti Ministarstvo obrane. Sindikat je objavio da je od 2000. do kraja lanjskog listopada samo u policiji dobilo otkaze 889 djelatnika.

Ministarstvo je pak pojasnilo i koji su razlozi odlaska iz javne i državne službe. Osim otkaza to je i istek rada na određeno vrijeme, odlazak u mirovinu, sporazumni raskid odnosa, premještaji, smrt, ukidanje radnog mjesta...

Podaci otkrivaju i da se povećao broj odlazaka u mirovinu, pa je lani umirovljeno rekordnih 5476 javnih i državnih službenika.

Međutim, i tu postoji zamka. Primjerice u školstvu su oni koji imaju ugovore na određeno, prije ljetnih praznika vode kao da su otišli iz službe, a onda se najesen opet vraćaju.

- U državnoj upravi se i dalje zapošljava po principu "2 za 1" koji znači da se za dva upražnjena mjesta popunjava jedno novo. Novo zapošljavanje se planira na na godišnjoj razini ovisno o potrebama državnih tijela i raspoloživom novcu - objašnjavaju u Ministarstvu uprave

Plan zapošljavanja za ovu godinu još nije objavljen jer se usklađuje. Međutim, činjenica je kada se usporede podaci s kraja 2017. i 2018. godine da je ipak ukupno više zaposlenih u javnoj i državnoj službi. Ministarstvo inače mijenja metodologije, pa su i podaci teže usporedivi, ali na kraju prošle godine, ta statistika kaže da je u državnoj i javnoj službi radilo 231.857 osoba.

To je porast od 2.561 zaposlenog u 2.129 institucija, ali se u Ministarstvu pravdaju da je većina tog broja, čak 2038 više zaposlenih u zdravstvu koje nije u njihovoj ingerenciji. Zdravstvo je lani bilo sektor koji je najviše pojedinačno zapošljavao, čak 66.925 djelatnika iako se konstantno govori o nedostatku liječnika i medicinskog osoblja.

- Što se ministarstva tiče, povećani broj zaposlenih je 41, i to isključivo za potrebe pripreme projekata koji se financiraju iz EU fondova. Njihove plaće sufinanciraju iz EU fondova, a u revizijskim izvješćima Agencije za reviziju sustava provedbe programa Europske unije i revizora nadležnih službi Europske komisije, kontinuirano se ističe potreba za jačanjem kapaciteta u sustavima upravljanja i kontrole korištenja ESI fondova, posebno uzimajući u obzir višestruki porast iznosa sredstava iz ESI fondova, dostupnih Republici Hrvatskoj u programskom razdoblju 2014.-2020. koji iznosi ukupno 10,7 milijardi eura - kažu u Ministarstvu, a zapošljavanje za upravljanje i kontrolu europskim fondovima se provodi mimo godišnjeg plana zapošljavanja

Za kraj, treba napomenuti da niti jedna institucija u državi nema ukupni broj zaposlenih u svim državnim i lokalnim agencijama, tvrtkama, ustanovama....

I u ovoj statistici ministarstva nisu neke agencije čiji zaposleni ne dobivaju plaću iz proračuna, nedostaje MORH sa 17.000 zaposlenih. Procjene su da za ono što nazivamo "država" i obuhvaća 5797 tijela javne vlasti, radi preko 400.000 zaposlenih, objavio je tjednik Express u broju koju je trenutačno na kioscima.

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu