SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

PROPAO POSAO VEĆI OD 20 MILIJUNA KUNA

Državne institucije već mjesec dana nema tko čistiti: 'Bilo je pokušaja da to prebace na službenike'


Lada Marinović

I dok središnji ured za javnu nabavu rješava ovaj problem, državne službe se snalaze kako znaju

 

(VIJESTI.hr, 16. srpnja 2019.) Prostorije državnih institucija već mjesec dana nema tko čistiti. Tvrtka s kojom je sklopljen ugovor više nije mogla pružati usluge pa je tako dogovoreni posao veći od 20 milijuna kuna - propao.

 

Ostali prepušteni sami sebi


I dok središnji ured za javnu nabavu rješava ovaj problem, državne službe se snalaze kako znaju.

Državne institucije diljem Hrvatske ostale su bez usluge čišćenja. Tako su područne službe i njihovi zaposlenici ostali prepušteni sami sebi.

Porezna uprava jedna je od institucija koja je imala najveći obujam posla s propalom tvrtkom, Adriatic Servis. Ugovorene usluge iznosile su nešto više od 3 cijela 6 milijuna kuna.

"U tom trenutku središnji ured porezne uprave je poslao naputak kako da riješe taj problem privremeno dok se ne otvori novi javni natječaj. Neki su se bolje snašli, neki lošije, ali je činjenica da je bilo čak pokušaja da se odgovornost prebaci na službenike, na način da oni ako mogu privremeno obavljaju te poslove na što smo se mi naravno usprotivili", kaže Gordana Jagar, predsjednica Sindikata Porezne uprave Hrvatske.

Tvrtka Adriatic servis poslovala je u uredima Porezne uprave u čak 15 županija. Zatim je krajem svibnja stigla obavijest da tvrtka ne posluje dobro, da joj je račun blokiran, plaće radnicima neisplaćene, te da ugovorene obveze prema državi više neće moći ispunjavati.

"S outsourcingom poslova čišćenja, odnosno s angažiranjem vanjskih servisa za čišćenje postoje problemi od samih početaka. Nije Adriatic Servis tvrtka prva takva koja nije bila u mogućnosi obavljati ih kako je bilo dogovoreno", kaže Siniša Kuhar, glavnik tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika.

 

"Bojim se da će to potrajati"


Više od deset godina država putem privatnika kupuje usluge čišćenja prostora. Pokušali smo doći do nekoga u Adriatic servisu, ali su im svi dostupni brojevi izvan funkcije. Ovakve situacije, podsjećaju u Sindikatu, nažalost, nisu nove.

"Ono što mi kao Sindikat zahtijevamo jest da vlada ukine zabranu zapošljavanja namještenika i da pokuša ovaj problem riješiti na način da posao obave namještenici-zaposlenici državnih tijela koji to ionako rade za najmanje moguće male novce za plaću od oko 3000 kuna", tvrdi Siniša Kuhar, glavnik tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske.

Iz Porezne su nam uprave rekli da su privremeno rješenje pronašli u drugim tvrtkama. I tako u krug - sve dok se država ne pobrine za usluge čišćenja.

"Pa bojim se da će to potrajati, da to neće tako brzo", jasno će Gordana Jagar, predsjednica Sindikata Porezne uprave Hrvatske.

Tako dok država mete u vlastitom dvorištu, za njezine se institucije brine netko drugi.

Pobuna

Krenuo pritisak na Vladu: 'Vratite nam čistačice, ovo je van svake pameti'

AUTOR: Dora Koretić

(JUTARNJI LIST/Novac.hr, 15. srpnja 2019.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika, a posebno Sindikat Porezne uprave ovih dana vrše pritisak na državu kako bi Vlada ukinula zabranu zapošljavanja namještenika i dopustila im da, kao u dobra stara vremena, nanovo zaposle čistačice koje bi održavale prostorije tijela državne uprave.

Ovaj apel stiže mjesec dana nakon što je dobar dio državne službe ostao bez usluge čišćenja, i to pošto je privatna tvrtka Adriatic servis, zadužena za facility management, s državom naprasno raskinula više od 30 milijuna kuna vrijedan ugovor za čišćenje prostorija, a država, do raspisivanja novog natječaja, službenike zamolila da u međuvremenu sami održavaju radne prostorije i sanitarne čvorove urednima i čistima. Odnosno da čiste državne kancelarije i toalete s obzirom na to da više ne može raditi Adriatic servis, facility management kompanija koja se na raskid ugovora odlučila zbog financijskih teškoća.

 

Kritične situacije


Jedna od državnih službi koja je ovim raskidom ugovora ostala posebno oštećena jest Porezna uprava.

Ta je institucija, potvrdili su nam iz Uprave, raskidom dva ugovora vrijedna 3,6 milijuna kuna s PDV-om, ostala bez usluge čišćenja u ustrojstvenim jedinicama u čak 15 županija, nakon čega su se službenicima obratili s apelom da do pronalaženja novog pružatelja usluga, koliko to mogu, prostorije održavaju urednima i čistima.

Predsjednica Sindikata Porezne uprave Gordana Jagar potvrdila nam je da je problem u međuvremenu u većini podružnih ureda privremeno saniran nakon što je Središnji ured za središnju državnu upravu poslao naputak prema kojem je Porezna uprava, do raspisivanja postupka javne nabave, dobila mogućnost pronalaženja novog izvođača radova kroz postupak jednostavne javne nabave, koji podrazumijeva nabavku u manjim iznosima i na kraći period.

- Koliko je meni poznato, većina ureda privremeno se snašla, no želimo upozoriti da je ovdje riječ o kroničnom problemu koji se dogodio u trenutku kad je država poslove čišćenja odlučila prebaciti na vanjske tvrtke, a koje taj posao ne obavljaju na način kako se on nekad radio - napominje Jagar.

Za sljedeće dane stoga najavljuje sastanak s ravnateljem Porezne uprave na kojem će još jednom apelirati kako bi se poslovi čišćenja vratili pod okrilje države jer se prebacivanje na privatnike dosad pokazalo manjkavim.

- I to ne samo zbog trenutno nastale situacije već zbog činjenice da se u ugovorima s vanjskim tvrtkama definiraju vrlo skromni opsezi čišćenja, koji se uglavnom svode na redovno održavanje čistoće poput brisanja stolova i pražnjenje kanti za smeće, dok se kompliciraniji poslovi čišćenja rijetko i prilično loše odrađuju. Na sve to onda dolaze i ovakve kritične situacije, koje su se mogle predvidjeti, a koje podrazumijevaju da državni uredi privremeno budu bez usluge čišćenja i da te poslove obavljaju službenici. Mi to ne podržavamo i smatramo da je ovakvo rješenje van svake pameti. Sa svakom novom sistematizacijom broj službenika u uredima se smanjuje, a sada se od nas još očekuje da obavljamo poslove koji nisu u opisima naših radnih mjesta - ustvrdila je Jagar i dodala da su outsourcanjem poslove čišćenja nerijetko preuzele tvrtke bez vlastitih zaposlenika, koje uzimaju najamne radnike.

 

Ukinuti zabranu


Njen stav podržava i predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Boris Pleša koji također smatra da se poslovi čišćenja trebaju vratiti pod okrilje države ili barem osnovati državna tvrtka koja bi obavljala slične zadatke.

- Ovo je loše rješenje, posebno za institucije kao što su Ministarstvo unutarnjih poslova i slične kod kojih bi razina sigurnosti trebala biti iznimno visoka, a mi imamo situaciju u kojoj nam svaki dan takve ustanove posjećuju različiti ljudi s obzirom na to da se zaposlenici u tvrtkama za čišćenje kontinuirano mijenjaju. Dakle, treba ukinuti zabranu zapošljavanja ili javnim natječajem definirati drugačiji, veći obim posla - smatra Pleša.

 

Outsourcing poskupio 130 posto?


Iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika također upozoravaju da su, sudeći po rezultatima javnih natječaja, usluge outsourcanog čišćenja u zadnjih godinu dana znatno poskupjele pa više izgovor za korištenje vanjskih tvrtki ne može biti ni novac.

Naime, Sindikat je izračunao da je cijena posla koji je lani za područje četiri županije - Dubrovačko-nertvanske, Istarske, Primorsko-goranske i Šibensko-kninske - iznosila 2,2 milijuna kuna poskupjela na pet milijuna, što je povećanje od 130 posto.

STIŽU BROJNI ZAHTJEVI ZA IZMJENE ZAKONA

I prosvjetari, zaštitari, poreznici i carinici žele status službene osobe


(GLAS SLAVONIJE, 12. srpnja 2019.) Nakon napada na đakovački Centar za socijalnu skrb, iz raznih struka stižu zahtjevi za priznavanje statusa službene osobe.

Tako Hrvatski ceh zaštitara - strukovna zaštitarska komora, podsjeća na probleme s kojima se zaštitari svakodnevno susreću. Iz Ceha kažu da su i zaštitari i zaštitarke, obavljajući poslove sukladno ovlastima prema Zakonu o privatnoj zaštiti, izloženi različitim incidentima i napadima i također nemaju status službene osobe. "Još jednom se potvrđuje nužnost da se zaštitarima dodijeli status službene osobe, što mi kao struka ističemo već dug niz godina. Nažalost, svjedoci smo u posljednje vrijeme sve češćih nasilnih incidenata i napada u javnim institucijama prema osobama i imovini, stoga je potrebno promptno djelovanje u svrhu daljnjih sprječavanja incidenata i napada. Hrvatski ceh zaštitara daje potporu svim aktivnostima nadležnih državnih tijela i najavi izmjene Kaznenog zakona i osiguranju statusa službenim osobama zaposlenicima javnih institucija, jačanju sustava informiranja i međusektorske suradnje te uspostave učinkovitog sustava prevencije i jačanja zaštite i sigurnosti javnih institucija", navodi Lidija Renata Stolica, predsjednica zaštitarskog ceha.

Nakon đakovačke tragedije najavljene su izmjene Kaznenog zakona gdje status službenih osoba trebaju dobiti i socijalni radnici, no status službene osobe traže i učitelji i nastavnici, a ministar financija Zdravko Marić u četvrtak uoči sjednice Vlade i sam je komentirao mogućnost da se takav status odnosi i na zaposlenike Porezne uprave i Carine rekavši da bi o tome također vrijedilo razmisliti. Isti status predlagan je i za vatrogasce. Godinama su se za status službene osobe borili i liječnici i zdravstveni radnici, no ni do dandanas od toga ništa.

- Tražili smo da nam se dodijeli takav status i pri posljednjim kolektivnim pregovorima, no rečeno nam je da će se Ministarstvo za to pobrinuti. U Kazneni zakon uvršteno je da će se tko doktora medicine, doktora dentalne medicine ili drugog zdravstvenog radnika koji zdravstvenu djelatnost obavlja kao javnu službu silom ili prijetnjom da će izravno uporabiti silu spriječi u obavljanju njegove zdravstvene djelatnosti kazniti kaznom zatvora do tri godine. Tražili smo da se status službene osobe dodijeli za sve osobe u zdravstvu, jer je bio napadnut i vratar, ali ništa od toga. Vidim da ministrica Divjak traži taj status za prosvjetne radnike, ministar Marić za poreznike i carinike, a naš ministar Kujundžić i dalje šuti i od Vlade ne traži ništa. Nije to u redu da se ide tako parcijalno jer se zna koje su to osobe u javnim i državnim službama koje su više izložene napadu od korisnika i građana - kaže Stjepan Topolnjak, predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi.

Boris Pleša, predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, kaže da se, nažalost, mora dogoditi neka tragedija da bi u Hrvatskoj netko počeo razmišljati o sigurnosti.

- Podsjetio bih na ubojstva zapisničarke i sutkinje na Općinskom sudu u Zagrebu i to je već možda na neki način bio okidač za takve stvari. Međutim, to nikako da se sistemski riješi. Sada se ovo dogodilo u Centru za socijalnu skrb, a ja već danas dobivam mailove od kolegica iz Porezne uprave da bi i oni trebali biti službene osobe. Ne bih želio govoriti tko takav status zaslužuje ili ne, no možda bi to trebalo generalno rješavati na razini cijele državne službe. Nije poanta u tome da se nekome nešto dogodi pa da bismo mi proglasili nekoga za službenu osobu. Trebalo bi na neki način sve objektivno proanalizirati - kaže Boris Pleša. S.Lacić

 

ZLOČIN U ĐAKOVU

Ubojica s osmijehom ušao u zgradu suda: 'Iskoristio je dobrotu socijalne radnice'


Zbog opasnosti od bijega, kao i od ometanja istrage te ponavljanja djela, Drežnjaku je određeno mjesec dana istražnog zatvora



AUTORI Romana Kovačević Barišić, Suzana Lepan Štefančić

 

(VEČERNJI LIST, 12. srpnja 2019.) Socijalna radnica Blaženka Poplašen (50) pokopana je danas na mjesnom groblju u Selcima Đakovačkim, a njezina ubojicu i štićenika Andriju Drežnjaka (61) u isto su vrijeme uvodili u osječki zatvor.

– Kao da predsjednika vode – prokomentirao je on kada je ugledao novinare pred zgradom suda u Osijeku. Nije djelovao uzrujano, nije pokazivao kajanje, a na licu mu je bio osmijeh.

 

‘Podmukao zločin’

 

Tereti ga se za teško ubojstvo svoje skrbnice Blaženke Poplašen i pokušaj teškog ubojstva njezina kolege pravnika Ivana Pavića (35), kojima je pucao u glavu u utorak oko podneva u Centru za socijalnu skrb u Đakovu. Ubio ju je, navodi se, “na podmukao način”.

– Iskoristio je dobrotu socijalne radnice koja se godinama o njemu brinula, kao i povjerenje zaštitara na ulazu kako bi se ušetao u zgradu Centra i počinio zločin – objašnjavaju nam izvori bliski istrazi. Zbog opasnosti od bijega, kao i od ometanja istrage te ponavljanja djela, Drežnjaku je određeno mjesec dana istražnog zatvora. Kada je pronađen u polju uz autocestu na izlazu iz Đakova, osam sati nakon zločina, uz sebe je imao, podsjetimo, pištolj, više od 10.000 kuna i putovnicu pa se pretpostavlja da je planirao pobjeći iz Hrvatske.

Stravična tragedija u Đakovu otkrila je sve slabosti sustava. Četiri policajca PP-a Đakovo disciplinski će odgovarati jer nisu, utvrdio je interni nadzor, poduzela sve potrebne korake kada su, još 17. svibnja, djelatnici Centra pismeno upozorili policiju da ih Andrija Drežnjak i njegov otac (95) često posjećuju, verbalno su agresivni i da bi Andrija mogao imati pištolj. S dužnosti su udaljeni načelnik PP-a Đakovo Rudolf Kolarić te policajac S. M. koji je bio zadužen za taj predmet. Kolarić je đakovačku policiju vodio više od desetljeća, a sva četvorica policajci su s barem 20 godina iskustva i nikada nije bilo, kažu kolege, ozbiljnijih pritužbi na njihov rad. Još jedna djelatnica Centra za socijalni rad Đakovo danas je ujutro prijavila policiji da joj je stranka prijetila na internetu. Na komemoraciji za pokojnu Blaženku socijalni su radnici poručili: “Ništa nas neće pokolebati...”. Mole se za kolegu Pavića, čiji je život ugrožen.

 

Paradoks zaštite radnika

 

Status službene osobe, koji će socijalni radnici dobiti izmjenama Kaznenog zakona, neće im donijeti nove ovlasti ni proširiti dosadašnje, nego će ih osnažiti u radu.

– Status službene osobe znači posebnu pravnu zaštitu u slučaju napada ili prijetnje. Postupak protiv počinitelja pokreće se tada po službenoj dužnosti, kao kad je riječ o napadu na policajca. Taj status neće riješiti sve, ali poruka je da se nasilje neće tolerirati – objašnjava Štefica Karačić, predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika. Socijalni radnici godinama su upozoravali na paradoks da prijetnje zbog svojeg posla, kojima su izložene čak i njihove obitelji, sami moraju procesuirati privatnim tužbama. Nakon tragedije u Đakovu premijer im je to napokon obećao.

Reagirali su i iz Sindikata Porezne uprave.

– Zar se i kod nas mora dogoditi tragedija da bi nadležne institucije počele raditi svoj posao i zaštitile nas? – pita Snježana Mesek, sindikalna povjerenica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika u Poreznoj upravi, jer i porezni su inspektori izloženi vrijeđanju, prijetnjama i pokušajima fizičkog nasrtanja. Siniša Kuhar, glavni tajnik državnoslužbeničkog sindikata, još je u veljači, nakon napada nožem na socijalnu radnicu u Međimurju, upozorio na nedorečenost Kaznenog zakona kada je riječ o napadima na službene osobe.

– Zakon široko definira službenu i vojnu osobu, da bi zatim uredio prisilu i napad samo na neke od njih pa ispada da je potrebno čekati da se nekoga prebije ili ubije kako bi ih Kazneni zakon „prepoznao“. Takva praksa prigodnog ubacivanja novih „štićenika“ u KZ za posljedicu ima to da neki uvijek ostaju nezaštićeni i neprimijećeni – upozorava Kuhar.

Novi ministar uprave: Premijer predložio Ivana Malenicu (34)

 

Malenica je rođen 21.srpnja 1985. u Šibeniku gdje je završio osnovnu i srednju školu. Na pravnom fakultetu u Splitu diplomirao (2008.), Student na poslijediplomskom doktorskom studiju Pravnog fakulteta u Zagrebu


Autori: Snježana Krnetić, Andro Bernardić

(24sata.hr, 11. srpnja 2019.) - Nijedna špekulacija nije pogodila tko je novi ministar uprave. Odlučio sam predložiti Ivana Malenicu, to je dekan Veleučilišta u Šibeniku. Mlad čovjek, pravnik, razumije se u poslove uprave, rekao je premijer Plenković pred zgradom Vlade i dodao:

- On je odličan izbor i zbog svega onoga što sam najavio, a to je osvježenje. Idućih dana obavljat ćemo konzultacije i kad procijenimo da je pravi trenutak predložit ćemo nova imena Saboru.

 

Stručnjak u javnoj upravi i ustavnom pravu

 

Malenica je rođen 21.srpnja 1985. u Šibeniku gdje je završio osnovnu i srednju školu. Na pravnom fakultetu u Splitu diplomirao (2008.), Student na poslijediplomskom doktorskom studiju Pravnog fakulteta u Zagrebu na smjeru Javno pravo i uprava (2013.-)

Zaposlio se na Veleučilištu u Šibeniku 2009. godine. godine, najprije kao asistent (2009.), a zatim kao predavač (2013.) za kolegij Upravno pravo i Upravno procesno pravo te viši predavač (2016.) na istim kolegijima. Dužnost dekana Veleučilišta u Šibeniku obnaša od listopada 2017. godine.

Stručni interesi obuhvaćaju javnu upravu i upravno pravo. Objavio je više znanstvenih i stručnih radova u zbornicima s međunarodnom recenzijom te sudjelovao na više desetaka međunarodnih znanstveno stručnih konferencija. Koautor je udžbenika Novo hrvatsko radno pravo – ogledi iz radnog prava i pravne prakse (2013.-. 2016.). Član je i Savjeta za razvoj javne uprave i predsjednik HDZ-ova Odbora za upravu.

 

O Malenici se sutra neće glasovati

 

O novom ministru na sutrašnjoj sjednici Sabora neće se glasovati već će se to riješiti u paketu s drugim predloženim ministrima u sklopu najavljene rekonstrukcije Vlade. Sjednica kluba HDZ-a u Saboru na rasporedu je sutra u 8.30. Na nju dolazi i premijer Plenković.

Sindikat upozorava na visoke cijene čišćenja državnih ureda: ‘Vlada favorizira (pre)skupi privatni sektor’

Izvor: narod.hr/Siniša Kuhar

(Narod.hr, 9. srpnja 2019.) “Ako je logika angažiranja vanjskih pružatelja usluga ili privatnih servisa za čišćenje imala smisla u uvjetima kada su se u postupcima javne nabave privatnici nadmetali nižim cijenama, iako je i onda svakome tko je to želio vidjeti bilo jasno da ekonomska logika povjeravanja poslova koje namještenici obavljaju za tadašnjih 2.500 do 2.700,00 kuna plaće ne postoji, danas kada su ponude rijetke i višestruko veće u odnosu na procijenjenu vrijednost nabave, ustrajnost Vlade da te poslove i dalje obavljaju privatnici postala je iracionalna”, upozorava Siniša Kuhar iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, čije priopćenje donosimo u cijelosti.

Zapisnik od 2. srpnja ove godine o javnom otvaranju ponuda za usluge čišćenja u postupku nabave koji je proveo Središnji državni ured za središnju javnu nabavu za Dubrovačko-neretvansku, Šibensko-kninsku, Primorsko-goransku (osim grada Rijeke) i Istarsku (osim grada Pule) županiju, nakon što je Adriatic servis iz Zadra korisnike u ovim županijama obavijestio da zbog nelikvidnosti i nedostatka radne snage više nije u mogućnosti čistiti službene prostorije državnih tijela i javnih ustanova, pokazao je da troškovi čišćenja rastu te da ponuditelji koji se javljaju na natječaje za usluge čišćenja svoje ponude dupliciraju u odnosu na prethodna razdoblja.

Naime, usporedbom zapisnika o javnom otvaranju ponuda od 12. veljače 2018. godine i 2. srpnja 2019. godine procijenjena vrijednost nabave porasla je za Dubrovačko-neretvansku županiju sa 529.000,00 kuna na 1.243.500,00 kuna, za Šibensko-kninsku županiju sa 568.000,00 kuna na 1.209.500,00 kuna, za Primorsko-goransku županiju (osim grada Rijeke) sa 548.000,00 kuna na 1.323.500,00 i Istarsku županiju (osim grada Pule) sa 590.000,00 na 1.223.500,00 kuna, što znači da je procijenjena vrijednost nabave usluga čišćenja za ove četiri županija porasla sa 2.235.000,00 kuna na 5.000.000,00 kuna odnosno više nego dvostruko.

Ako se pak usporede cijene ponuditelja, stanje je još i gore. Dok je Adriatic servis d.o.o. 2018. godine vršio za poslove procijenjene vrijednosti 2.235.000,00 kuna ponudio da će ih obavljati za 1.950.916,93 kune bez PDV-a, 2019. godine ADRIA GRUPA d.o.o. za poslove procijenjene vrijednosti 5.000.000,00 kuna ponudila je cijenu od 9.311.445,88 kuna bez PDV-a, odnosno četiri puta višu cijenu.

Dakle, poslovi čišćenja za ove četiri „morske“ županije od 2018. do danas porasli su sa 1.951.000,00 kuna na 9.311.000,00 kuna.

Istovremeno, plaće namještenika koji u državnoj službi obavljaju tzv. pomoćno-tehničke poslove kreću se od 3.000,00 od 3.300,00 kuna pred mirovinu, uz napomenu da koeficijent 0,601 namještenicima tek uz primjenu Zakona o minimalnoj plaći osigurava plaću od 3.000,00 kuna.

 

Vlada još uvijek favorizira (pre)skupi privatni sektor

 

Međutim, usprkos tome što namještenici usluge čišćenja pružaju za plaću od nešto više od 3.000,00 kuna koja se, treba reći, za razliku od privatnih poslodavaca barem redovito isplaćuje, a zaposlenici rade na neodređeno i imaju prava iz kolektivnog ugovora, uključujući prijevoz na posao i s posla te u slučaju korištenja rodiljnog i roditeljskog dopusta, kao i bolovanja ne moraju strahovati od gubitka posla, Vlada Republike Hrvatske još uvijek favorizira (pre)skupi privatni sektor.

To je razvidno iz aktualne Odluke o zabrani novog zapošljavanja državnih službenika i namještenika u tijelima državne uprave te stručnim službama i uredima Vlade RH, koja zapošljavanje namještenika ne omogućuje čak ni primjenom klauzule 2 za 1, kao kod službenika gdje se na dva otišla može zaposliti jedan novi službenika, već se ono dopušta izuzetno i to tek ukoliko obavljanje poslova namještenika nije moguće osigurati angažiranjem vanjskih pružatelja usluga.

Ako je logika angažiranja vanjskih pružatelja usluga ili privatnih servisa za čišćenje imala smisla u uvjetima kada su se u postupcima javne nabave privatnici nadmetali nižim cijenama, iako je i onda svakome tko je to želio vidjeti bilo jasno da ekonomska logika povjeravanja poslova koje namještenici obavljaju za tadašnjih 2.500 do 2.700,00 kuna plaće ne postoji, danas kada su ponude rijetke i višestruko veće u odnosu na procijenjenu vrijednost nabave, ustrajnost Vlade da te poslove i dalje obavljaju privatnici postala je iracionalna.

Sindikat stoga od Vlade traži ukidanje zabrane zapošljavanja namještenika, uz istovremeno povećanje njihovih plaća na razinu iznad minimalne plaće od 3.000,00 kuna, budući da sadašnji koeficijent 0,601 to ne osigurava te da namještenik više od minimalne plaće počinje zarađivati tek nakon više od 10 godina staža.

Angažiranje vlastitih zaposlenika na pomoćno-tehničkim poslovima – namještenika, postala je nužna ukoliko se želi osigurati ujednačen higijenski standard u državnim tijelima, iz kojih Sindikat sve više upozoravaju na zabrinjavajuće higijenske uvjete.

 

ADMINISTRATIVNA BESMISLICA

Vlada treba ukinuti zabranu zapošljavanja namještenika, vanjski servisi postali su preskupi

 

Ako je logika angažiranja vanjskih pružatelja usluga ili privatnih servisa za čišćenje imala smisla u uvjetima kada su se u postupcima javne nabave privatnici nadmetali nižim cijenama, iako je i onda svakome tko je to želio vidjeti bilo jasno da ekonomska logika povjeravanja poslova koje namještenici obavljaju za tadašnjih 2.500 do 2.700,00 kuna plaće ne postoji, danas kada su ponude rijetke i višestruko veće u odnosu na procijenjenu vrijednost nabave, ustrajnost Vlade da te poslove i dalje obavljaju privatnici postala je iracionalna.


(SDLSN, 9. srpnja 2019.) Zapisnik od 2. srpnja ove godine o javnom otvaranju ponuda za usluge čišćenja u postupku nabave koji je proveo Središnji državni ured za središnju javnu nabavu za Dubrovačko-neretvansku, Šibensko-kninsku, Primorsko-goransku (osim grada Rijeke) i Istarsku (osim grada Pule) županiju, nakon što je Adriatic servis iz Zadra korisnike u ovim županijama obavijestio da zbog nelikvidnosti i nedostatka radne snage više nije u mogućnosti čistiti službene prostorije državnih tijela i javnih ustanova, pokazao je da troškovi čišćenja rastu te da ponuditelji koji se javljaju na natječaje za usluge čišćenja svoje ponude dupliciraju u odnosu na prethodna razdoblja.

Naime, usporedbom zapisnika o javnom otvaranju ponuda od 12. veljače 2018. godine i 2. srpnja 2019. godine procijenjena vrijednost nabave porasla je za Dubrovačko-neretvansku županiju sa 529.000,00 kuna na 1.243.500,00 kuna, za Šibensko-kninsku županiju sa 568.000,00 kuna na 1.209.500,00 kuna, za Primorsko-goransku županiju (osim grada Rijeke) sa 548.000,00 kuna na 1.323.500,00 i Istarsku županiju (osim grada Pule) sa 590.000,00 na 1.223.500,00 kuna, što znači da je procijenjena vrijednost nabave usluga čišćenja za ove četiri županija porasla sa 2.235.000,00 kuna na 5.000.000,00 kuna odnosno više nego dvostruko.

Ako se pak usporede cijene ponuditelja, stanje je još i gore. Dok je Adriatic servis d.o.o. 2018. godine vršio za poslove procijenjene vrijednosti 2.235.000,00 kuna ponudio da će ih obavljati za 1.950.916,93 kune bez PDV-a, 2019. godine ADRIA GRUPA d.o.o. za poslove procijenjene vrijednosti 5.000.000,00 kuna ponudila je cijenu od 9.311.445,88 kuna bez PDV-a, odnosno četiri puta višu cijenu.

Dakle, poslovi čišćenja za ove četiri „morske“ županije od 2018. do danas porasli su sa 1.951.000,00 kuna na 9.311.000,00 kuna.

Istovremeno, plaće namještenika koji u državnoj službi obavljaju tzv. pomoćno-tehničke poslove kreću se od 3.000,00 od 3.300,00 kuna pred mirovinu, uz napomenu da koeficijent 0,601 namještenicima tek uz primjenu Zakona o minimalnoj plaći osigurava plaću od 3.000,00 kuna.

Međutim, usprkos tome što namještenici usluge čišćenja pružaju za plaću od nešto više od 3.000,00 kuna koja se, treba reći, za razliku od privatnih poslodavaca barem redovito isplaćuje, a zaposlenici rade na neodređeno i imaju prava iz kolektivnog ugovora, uključujući prijevoz na posao i s posla te u slučaju korištenja rodiljnog i roditeljskog dopusta, kao i bolovanja ne moraju strahovati od gubitka posla, Vlada Republike Hrvatske još uvijek favorizira (pre)skupi privatni sektor.

To je razvidno iz aktualne Odluke o zabrani novog zapošljavanja državnih službenika i namještenika u tijelima državne uprave te stručnim službama i uredima Vlade RH, koja zapošljavanje namještenika ne omogućuje čak ni primjenom klauzule 2 za 1, kao kod službenika gdje se na dva otišla može zaposliti jedan novi službenik, već se ono dopušta izuzetno i to tek ukoliko obavljanje poslova namještenika nije moguće osigurati angažiranjem vanjskih pružatelja usluga.

Ako je logika angažiranja vanjskih pružatelja usluga ili privatnih servisa za čišćenje imala smisla u uvjetima kada su se u postupcima javne nabave privatnici nadmetali nižim cijenama, iako je i onda svakome tko je to želio vidjeti bilo jasno da ekonomska logika povjeravanja poslova koje namještenici obavljaju za tadašnjih 2.500 do 2.700,00 kuna plaće ne postoji, danas kada su ponude rijetke i višestruko veće u odnosu na procijenjenu vrijednost nabave, ustrajnost Vlade da te poslove i dalje obavljaju privatnici postala je iracionalna.

Sindikat stoga od Vlade traži ukidanje zabrane zapošljavanja namještenika, uz istovremeno povećanje njihovih plaća na razinu iznad minimalne plaće od 3.000,00 kuna, budući da sadašnji koeficijent 0,601 to ne osigurava te da namještenik više od minimalne plaće počinje zarađivati tek nakon više od 10 godina staža.

Angažiranje vlastitih zaposlenika na pomoćno-tehničkim poslovima – namještenika, nužno je ukoliko se želi osigurati ujednačen higijenski standard u državnim tijelima, iz kojih Sindikat sve više upozoravaju na zabrinjavajuće higijenske uvjete. S. Kuhar

Čestitamo Vam Dan državnosti

 

Marić najavio veće plaće državnim i javnim službenicima?


(HRT, 17. lipnja 2019.) Ministar financija Zdravko Marić je, vezano uz mogućnost povećanja plaća u školstvu, poručio da Vlada u politici plaća nastoji imati jednak pristup prema svim državnim i javnim službenicima, ne želeći izdvajati niti jedan segment.

Nakon što su sindikati u školstvu najavili štrajk ako se ne povećaju plaće prosvjetnim djelatnicima, ministar financija Marić rekao je kako pozitivni gospodarski pokazatelji otvaraju mogućnost za pregovore o plaćama, a da će se u tome nastojati ostvariti jednak pristup prema svim državnim i javnim službenicima.

- Razgovarat ćemo sa sindikatima u školstvu, ali i ostalima, jer zagovaramo horizontalni pristup. Koliko danas možemo govoriti o prosvjetnim radnicima, isto tako trebamo govoriti i o policajcima, carinskim službenicima, djelatnicima u kulturi i drugim državnim i javnim službenicima, izjavio je u Saboru ministar Marić, vezano za zahtjeve sindikata u školstvu koji traže povećanje koeficijenata složenosti poslova za sve zaposlene u sustavu osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja.

Podsjetimo, dva reprezentativna sindikata u školstvu zatražila su od Vlade povećanje plaća učitelja i nastavnika za oko 600 kuna bruto ili će, zaprijetili su, najesen pokrenuti štrajk.

- Sve su to teme o kojima ćemo sjesti i razgovarati. Imamo pozitivne gospodarske pokazatelje, dobru situaciju u proračunu. No mislim da ne treba izdvajati niti jedan segment, već sagledati cjelovitu sliku, rekao je ministar financija Marić nakon zajedničke sjednice saborskih odbora za europske poslove i odbora za financije, na kojoj je predstavio Nacionalni program reformi za 2019. godinu i Program konvergencije 2019.-2022.

Muke po dodatku za poslijedipomske specijalizante: uveden, ukinut, vraćen

Gabrijela Galić

(FAKTOGRAF, 15. lipnja 2019.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) ne odustaje od zahtjeva da se i službenicima i namještenicima koji su završili poslijediplomski specijalistički studij osnovna plaća uveća za osam posto, kako je to ugovoreno u sustavu socijalne skrbi. Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi potpisan je u lipnju prošle godine. U siječnju ove godine, međutim, iznenadno je otkrivena „greška“ u dokumentu, pa se pristupilo njegovoj izmjeni. Kako je pisao Faktograf, reprezentativni sindikati u djelatnosti socijalne skrbi potpisali su s Nadom Murganić, ministricom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku ispravak kolektivnog ugovora 3. siječnja. Time je pravo na uvećanje osnovne plaće za poslijediplomske specijalističke studije ukinuto.

Do tog ispravka kolektivnog ugovora, prema našim saznanjima, došlo je nakon što su državne službe zatražile da se uvećanje osnovice za osam posto primjenjuje i na njih. Na to imaju pravo jer njihov kolektivni ugovor propisuje da će se povoljnije ugovorena materijalna prava u javnim službama primjenjivati i na državne službe.

S obzirom na ispravak kolektivnog ugovora za socijalu, SDLSN je svojim članovima dostavio obrazac zahtjeva za uvećanje plaće za razdoblje od lipnja prošle do siječnja ove godine. No, pravo na retroaktivno i kratkotrajno povećanje plaće nisu još ostvarili. U pismu, kojeg su ovih dana uputili Andreju Plenkovću, predsjedniku Vlade i Marku Paviću, ministru rada i mirovinskog sustava te Zajedničkoj komisiji za tumačenje kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, a koji nam je u posjedu, ponovo najavljuju i mogućnost utuživanja dodatka, ako se i službenicima ne prizna dodatak po osnovi završenog poslijediplomskog specijalističkog studija.

Međutim, pismo SDLSN-a otkriva i da u sustavu socijalne skrbi, kada je riječ o ukinutom dodatku, ništa nije okončano. Pet dana nakon što je „greška“ ispravljena izmjenom kolektivnog ugovora, Zajedničko povjerenstvo za tumačenje kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi vratilo je u život spornu odredbu.

„Završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija zaposlenici ostvaruju pravo na uvećanje osnovne plaće od 8%“ – glasi tumačenje, odnosno odgovor na upit imaju li radnici koji su završili poslijediplomski specijalistički studij pravo na uvećanje plaće. Odluke Zajedničkog povjerenstva su obvezujuće, što znači da radnici u socijali s poslijediplomskim specijalističkim studijem imaju pravo na uvećanje plaće.

Zaključak povjerenstva od 8. siječnja kojim se pobija ispravak Kolektivnog ugovora od 3. siječnja, nije javno objavljen, iako se Pravilnikom o radu tog tijela propisuje objava zaključaka, odnosno tumačenja na mrežnim stranicama Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku te na mrežnim stranicama Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi i Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske.

Zapisnici s dvije sjednice Zajedničkog povjerenstva u prošloj godini, međutim, javno su objavljeni i u njima se, također navodi da pravo na uvećanje plaće imaju zaposleni poslijediplomski specijalisti, dok pravo na to uvećanje nemaju zaposleni s preddiplomskim ili diplomskim studijem.

Naime, originalnim tekstom kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi dogovoreno je da će se osnovna plaća radnika uvećati za 8 posto „ako zaposlenik ima znanstveni stupanj magistra znanosti (preddiplomski ili diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski specijalistički studij – mag., sveuč. mag. mr. spec.) odnosno za 15% ako zaposlenik ima znanstveni stupanj doktora znanosti“.

Iz te odredbe, koja je postojala u kolektivnom ugovoru potpisanom 2011. godine ali je pod naletom krize i rezanja plaća proračunskih korisnika „nestala“, proizlazi i da puno širi krug zaposlenih ima pravo na uvećanje osnovne plaće od osam posto. U novi kolektivni ugovor, kako su u siječnju objašnjavali sindikati, ušla je slučajno, a oni se nisu bunili jer je u korist radnika. Tada su i Jadranka Dimić, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi i Stjepan Topolnjak, predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi, objašnjavajući razloge zbog kojih su potpisali ispravak odredbi Kolektivnog ugovora, navodili i kako su dodaci ugovoreni Temeljnim kolektivnim ugovorom (TKU), pa nema razloga da budu i u granskom. Prema TKU-u magistar znanosti ima pravo na uvećane plaće za osam posto, a doktor znanosti 15 posto.

Pet dana kasnije, međutim, promijenili su mišljenje i kao članovi Zajedničkog povjerenstva ponovo potvrdili da poslijediplomski specijalisti imaju pravo na dodatak. Loptanje pravima radnika koji steknu viši stupanj obrazovanja tako bi mogla završiti i na sudu. Prema neslužbenim informacijama, moguće su i tužbe u socijali jer će radnici koji su stekli viši stupanj obrazovanja ovoj godini sudskim putem tražiti uvećanje plaće koje im je odbijeno zbog ispravka Kolektivnog ugovora. No, pozivat će se na tumačenje Zajedničkog povjerenstva koje im je tri puta dalo za pravo, pa čak i nakon što je Kolektivni ugovor ispravljen.

Sindikati predaju potpise za referendum

(HRT, 13. lipnja 2019.) Nakon detaljne provjere svih dostavljenih potpisnih knjižica, Referendumska inicijativa "67 je previše" utvrdila je kako je za raspisivanje referenduma o promjenama uvjeta za mirovinu prikupljeno ukupno 748.624 važećih potpisa građana.

Radi se o dvostruko većoj brojci od minimalno potrebnih 373.568 potpisa (10 posto od ukupnog broja birača u RH) koje propisuju Ustav i Zakon o referendumu.

Potpisi će se u Hrvatski sabor službeno predati u 11:30 sati, gdje će Organizacijski odbor Inicijative i predsjednike sindikalnih središnjica primiti predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.

Prije početka sjednice Vlade, ministar Lovro Kuščević je kazao da se danas predaju potpisi, pa ćemo vidjeti što će Sabor odlučiti. Sindikati nisu voljni razgovarati i odbili su sve poruke ministra Marka Pavića, Kuščeviću to nije drago, smatra da se stvari rješavaju za stolom, dijalogom.

Potpisan Kolektivni ugovor za službenike i namještenike u upravnim tijelima Grada Bjelovara

(SDLSN, 12. lipnja 2019.) U ponedjeljak je u Bjelovaru potpisan Kolektivni ugovor za službenike i namještenike u upravnim tijelima Grada Bjelovara, kojim su na novo četverogodišnje razdoblje definirana prava i obveze iz rada i po osnovi rada službenika i namještenika ove jedinice lokalne samouprave.

Kolektivni ugovor potpisao je u ime Grada Bjelovara kao poslodavca bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak, dok su ispred Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske potpisnici Boris Pleša, predsjednik Sindikata i Damir Feher, sindikalni povjerenik Podružnice Sindikata Grada Bjelovara. 

Ovime je u Gradu Bjelovaru nastavljena dobra praksa sklapanja kolektivnih ugovora kao načina reguliranja prava zaposlenika i demokratske stečevine na području radnog zakonodavstva.

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu