SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

U mreži Prvog: O najavljenom povećanju plaća


(HRT, 17. listopada 2019.) Najavljeno povećanje plaća od 6,12 posto državnim i javnim službenicima bila je tema emisije U mreži Prvog Hrvatskog radija.
 
Što znači povlačenje paketa o izmjeni Zakona o radu iz hitne saborske procedure? Je li Vlada popustila pred zahtjevima poslodavaca? Hoće li se postići nagodba sa sindikatima u štrajku? Na ta su pitanja odgovarali ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović, zamjenik glavnog direktora HUP-a Bernard Jakelić i predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Boris Pleša.
 
Ministar Aladrović rekao je da Vlada zagovara horizontalni pristup povećanju plaća za javne i državne službenike. To je, kako je dodao, bilo povećanje u nekoliko navrata, što kumulativno iznosi 11,5 posto. Ističe kako su se u posljednje vrijeme pojavili određeni zahtjevi za korekciju koeficijenata, iako su temeljni i granski kolektivni ugovori zaključeni.
 
 

Aladrović: Vladi je stalo do javnih i državnih službenika

 
- Prijedlog je da se plaće korigiraju tri puta po dva posto u sljedećoj godini. U kontekstu vremena u kojem živimo i u kontekstu makroekonomskog rasta koji imamo, mislim da svi dionici mogu biti zadovoljni ovakvim porastom plaća, rekao je te dodao kako ova Vlada jasno pokazuje da joj je stalo do javnih i državnih službenika.
 
 

Pleša: Uobičajeno da socijalni partneri pregovaraju

 
Pleša je istaknuo kako je ovo što je premijer rekao izazvalo iznenađenje zato što je uobičajeno da socijalni partneri pregovaraju o tako važnoj temi.
 
- Mi u pregovaračkom procesu ne pregovaramo samo o osnovici, već i o nekim drugim materijalnim i nematerijalnim pravima, kao što su božićnica, topli obrok, rekao je. Naglasio je kako je povećanje od 6 posto dobra vijest o kojoj će razgovarati i preko sindikalnih tijela odlučiti o tome.
 
- Ovim potezom Vlada je pokazala kako razumije i one sindikate koji su u štrajku i kako shvaća njihove zahtjeve. Ovim povećanjem ne diskriminiramo ostale skupine, naglasio je Aladrović te dodao kako Vlada pokazuje da je spremna povećati plaće i nagraditi. Istaknuo je da je premijer vrlo jasno rekao kako će sustav koeficijenata biti temeljito analiziran i to će raditi neovisni stručnjaci.
 
 

Jakelić: Postoje i najave povećanja troškova poslovanja

 
Jakelić je rekao kako HUP dugi niz godina zagovara ozbiljne reforme, ali one do danas nisu vidljive. S druge strane, kako kaže, postoje najave povećanja troškova poslovanja.
 
- Kroz najavljenu poreznu reformu mi ćemo negdje dobiti, a negdje izgubiti. Već sada imamo rezignaciju i nezadovoljstvo jedinica lokalnih samouprava, koje će ostati bez dijela poreza na dohodak kroz nove pakete mjera za mlade. Porezne izmjene će utjecati na lokalne proračune i već sada se dižu cijene komunalnih naknada i svih lokalnih prihoda koji utječu na poslovanje tvrtki na tim područjima, istaknuo je Jakelić te naglasio kako se s time u vezi napravilo vrlo malo.
 
- Što se tiče parafiskalnih nameta, u jednom trenutku se počelo raditi na tome, ali sada na tome postoji zastoj, rekao je.

- Sve ono što ima implikacije troškova u Hrvatskoj, s time bismo se trebali napokon početi baviti, kazao je Jakelić te naglasio kako je socijalni dijalog veoma važan i da treba sjesti za stol i argumentirano razgovarati zato što je to jedini način da se riješe problemi.
 
- Sve ovo što danas imamo je nedostatak komunikacije svih triju socijalnih partnera, zaključio je.
 
Pleša se složio s Jakelićem o potrebi razgovora između socijalnih partnera. Na pitanje hoće li ove Vladine odluke dovesti do neslaganja između sindikata i je li ovo pokušaj Vlade da stvori nejedinstvo među sindikatima, Pleša je rekao kako je "percepcija da su sindikati homogena cjelina, kriva, zato što su sindikati primarno interesne skupine te se ponekad čini da su ti interesi suprotstavljeni".
 
- Svaki sindikat treba štititi interese svojih članova, a zajednički pokušati djelovati ondje gdje se pokaže zajednički interes, istaknuo je Pleša.
 
Aladrović je naglasio da je Vlada jasno izrazila svoja stajališta i da, što se tiče prijetnji nekih koalicijskih partnera da će izaći iz koalicije, HDZ je taj koji se ne treba bojati izbora i u to su čvrsto uvjereni.

RAST PLAĆA

 

SINDIKAT DRŽAVNIH SLUŽBENIKA O POVEĆANJU OSNOVICE NA PLAĆE 'Podržavamo tu najavu, ali ponudu Vlade smo očekivali još tijekom pregovora'


(JUTARNJI LIST, 17. listopada 2019.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske podržao je u četvrtak najavu povećanja osnovice za plaće u državnim i javnim službama, premda je ponudu Vlade očekivao tijekom pregovora, a ne za vrijeme obraćanja premijera Andreja Plenkovića Hrvatskom saboru.

Povećanje osnovice je dobar instrument horizontalnog rasta plaća, ocjenjuje sindikat u priopćenju, ali uspostava pravednih odnosa između plaća u državnim i javnim službama moguća je samo ako se sagleda cijeli platni sustav.
 
Sindikat stoga najavljeno preispitivanje sustava koeficijenata ne smatra dovoljnim budući da na plaće u javnoj upravi pored osnovice i koeficijenata utječu i različiti dodaci.
 
Usporedbom koeficijenata i dodataka na plaće u različitim sustavima i službama na vidjelo izlazi šarenilo rješenja kojima se, premda je do njih došlo u najboljoj namjeri, održavaju nejednakosti u sustavu plaća, koje se ne mogu razriješiti ni korekcijom koeficijenata.
 
Tako, primjerice, učitelj u sustavu obrazovanja s koeficijentom 1,325 i dodatkom od 13,725 posto za povećanje obujma i složenosti posla ima plaću od 6.120,96 kuna neto, dok njegov kolega po stručnoj spremi u Ministarstvu znanosti i obrazovanja na radnom mjestu stručnog savjetnika s koeficijentom 1,232 i bez dodataka na plaću ima plaću od 5.200,76 kuna neto.
 
U državnom tijelu u kojem zaposlenici imaju dodatke na plaću zbog naravi posla i odgovornosti poput Ministarstva obrane, stručni savjetnik s koeficijentom 1,232 ima plaću od 5.613,23 kune neto.
 
Ova usporedba rađena je na temelju 5 godina staža i prirezom za grad Zagreb, no ona se mijenja kada državni službenici navrše 20 godina staža, nakon čega im pripada dodatak od 4 posto po kolektivnom ugovoru, odnosno 8 posto nakon 30 godina i 10 posto nakon 35 godina staža, koji su u javnim službama zamijenjeni drugim dodacima ili pretočeni u koeficijente.
 
Ako se tome doda činjenica da dodatke na posebne uvjete rada u državnoj službi jednostrano utvrđuje Vlada uredbom, dok se u javnim službama takvi dodaci uređuju kolektivnim ugovorima, jasno je da se okvir za uređenje plaća u javnoj upravi ne može svesti samo na relaciju osnovica - koeficijenti, poručuje sindikat.

 

Sindikat državnih službenika podržava povećanje osnovice za plaće


(N1, 17. listopada 2019.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske podržao je u četvrtak najavu povećanja osnovice za plaće u državnim i javnim službama, premda je ponudu Vlade očekivao tijekom pregovora, a ne za vrijeme obraćanja premijera Andreja Plenkovića Hrvatskom saboru.
 
Povećanje osnovice je dobar instrument horizontalnog rasta plaća, ocjenjuje sindikat u priopćenju, ali uspostava pravednih odnosa između plaća u državnim i javnim službama moguća je samo ako se sagleda cijeli platni sustav.
 
Sindikat stoga najavljeno preispitivanje sustava koeficijenata ne smatra dovoljnim budući da na plaće u javnoj upravi pored osnovice i koeficijenata utječu i različiti dodaci.
 
Usporedbom koeficijenata i dodataka na plaće u različitim sustavima i službama na vidjelo izlazi šarenilo rješenja kojima se, premda je do njih došlo u najboljoj namjeri, održavaju nejednakosti u sustavu plaća, koje se ne mogu razriješiti ni korekcijom koeficijenata.
 
Tako, primjerice, učitelj u sustavu obrazovanja s koeficijentom 1,325 i dodatkom od 13,725 posto za povećanje obujma i složenosti posla ima plaću od 6.120,96 kuna neto, dok njegov kolega po stručnoj spremi u Ministarstvu znanosti i obrazovanja na radnom mjestu stručnog savjetnika s koeficijentom 1,232 i bez dodataka na plaću ima plaću od 5.200,76 kuna neto.

U državnom tijelu u kojem zaposlenici imaju dodatke na plaću zbog naravi posla i odgovornosti poput Ministarstva obrane, stručni savjetnik s koeficijentom 1,232 ima plaću od 5.613,23 kune neto.
Ova usporedba rađena je na temelju 5 godina staža i prirezom za grad Zagreb, no ona se mijenja kada državni službenici navrše 20 godina staža, nakon čega im pripada dodatak od 4 posto po kolektivnom ugovoru, odnosno 8 posto nakon 30 godina i 10 posto nakon 35 godina staža, koji su u javnim službama zamijenjeni drugim dodacima ili pretočeni u koeficijente.
 
Ako se tome doda činjenica da dodatke na posebne uvjete rada u državnoj službi jednostrano utvrđuje Vlada uredbom, dok se u javnim službama takvi dodaci uređuju kolektivnim ugovorima, jasno je da se okvir za uređenje plaća u javnoj upravi ne može svesti samo na relaciju osnovica - koeficijenti, poručuje sindikat.

 

SDLSN: Povećanje osnovice dobar instrument horizontalnog rasta plaća, ali za uspostavu pravednih odnosa nužno preispitati cijeli platni sustav

 

… za uvećanje klikni na sliku

 

(SDLSN, 17. listopada 2019.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH podržava povećanje osnovice za izračun plaće u državnim i javnim službama, koja predstavlja dobar instrument horizontalnog rasta plaća, premda je ponudu Vlade očekivao tijekom pregovora, a ne za vrijeme obraćanja predsjednika Andreja Plenkovića Hrvatskom saboru.

No, neovisno o povećanju osnovice koje bi se na kraju trebalo ugovoriti na relaciji pregovaračkih odbora sindikata i Vlade, uspostava pravednih odnosa između plaća u državnim i javnim službama moguća je samo ukoliko se sagleda cijeli platni sustav te stoga najavljeno preispitivanje sustava koeficijenata Sindikat ne smatra dovoljnim budući da na plaće u javnoj upravi pored osnovice i koeficijenata utječu i različiti dodaci.

Usporedbom koeficijenata i dodataka na plaće u različitim sustavima i službama na vidjelo izlazi šarenilo rješenja kojima se, premda je do njih došlo u najboljoj namjeri, perpetuiraju nejednakosti u sustavu plaća, koje se ne mogu razriješiti ni korekcijom koeficijenata.

Tako, npr., učitelj u sustavu obrazovanja s koeficijentom 1,325 i dodatkom od 13,725% za povećanje obujma i složenosti posla ima plaću od 6.120,96 kuna neto, dok njegov kolega po stručnoj spremi u Ministarstvu znanosti i obrazovanja na radnom mjestu stručnog savjetnika s koeficijentom 1,232 i bez dodataka na plaću ima plaću od 5.200,76 kuna neto.

U državnom tijelu u kojem zaposlenici imaju dodatke na plaću zbog naravi posla i odgovornosti – Ministarstvu obrane, stručni savjetnik s koeficijentom 1,232 ima plaću od 5.613,23 kune neto.

Ova usporedba rađena je na temelju 5 godina staža i prirezom za grad Zagreb, no ona se mijenja kada državni službenici navrše 20 godina staža, nakon čega im pripada dodatak od 4% po kolektivnom ugovoru, odnosno 8% nakon 30 i 10% nakon 35 godina staža, koji su u javnim službama zamijenjeni drugim dodacima ili pretočeni u koeficijente odnosno iščezli.

Ukoliko se tome pridoda činjenica da dodatke na posebne uvjete rada u državnoj službi jednostrano utvrđuje Vlada i to uredbom, dok se u javnim službama takvi dodaci uređuju kolektivnim ugovorima i to na način da se cijele djelatnosti definiraju kao područja s posebnim uvjetima rada, jasno je da se okvir za uređenje plaća u javnoj upravi ne može svesti samo na relaciju osnovica – koeficijenti. S. Kuhar  

Otvoreno: I sindikati i političari slažu se da koeficijente treba mijenjati

(HRT, 16. listopada 2019.) Vlada najavila: povećanje osnovice plaće javnim i državnim službenicima za 6,12%, svim radnicima povećanje neoporezivog dijela plaće s 3.800 na 4000 kuna, rast će i minimalna plaća.
 
Sindikati u školstvu ipak ne odustaju od štrajka. Poručuju: Vlada obmanjuje javnost, ovo ne rješava problem. Zašto Vladina ponuda nije prihvatljiva učiteljima i nastavnicima? Što kažu ostali radnici u javnim i državnim službama? Kako će na rast minimalne plaće reagirati poslodavci?
 
Na ova pitanja u emisiji HRT-a Otvoreno urednice i voditeljice Zrinke Grancarić odgovarali su Tomislav Ćorić, bivši ministar rada i mirovinskog sustava i aktualni ministar zaštite okoliša i energetike, Sabina Glasovac, saborska zastupnica i potpredsjednica Kluba zastupnika SDP-a, Milorad Batinić, predsjednik Kluba zastupnika HNS-a, Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i Boris Pleša, predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH.
 


Ćorić: Pitanje koeficijenata treba riješiti dobrom sustavnom analizom

 
Apsolutno odbacujem tezu da je riječ o predizborom triku, rekao je Tomislav Ćorić. Te dodaje kako je ovo povećanje samo kontinuitet njihovog rada.
 
- Vlada je svjesna činjenice da su koeficijenti, ali ne samo u području visokog obrazovanja, nego i šire u Hrvatskoj, tijekom godina postavljeni tako da izazivaju određene frustracije i da su u pojedinim segmentima nepravedni. Upravo je zbog toga potrebno učiniti jednu sveobuhvatnu analizu i predložiti novi sustav koeficijenata, istaknuo je Ćorić.
 
 

Sever: Ovo niti je dijalog niti socijalno partnerstvo

 
Krešimir Sever istaknuo je da treba podijeliti dvije stvari, jedno je, rekao je, osnovica oko koje se pokrenulo pregovore, a drugo je razlozi za štrajk koje su naveli sindikati koji djeluju u osnovnim i srednjim školama i sada se na to nadovezuje i sindikat iz visokog obrazovanja.
 
- Čini mi se nekorektno prema sindikatima koji u ovom trenutku tek pokušavaju pregovarati o samom povećanju osnovice da predsjednik Vlade izađe van s gotovim iznosom, gotovim povećanjem. Činjenica je da ako su pregovori tek pokrenuti, nije bilo nikakvog razloga slavodobitno izaći van i reći, evo mi ova Vlada, ova vlast vama to dajemo, jer s druge strane, ako se i gleda zbroj, to je 2, pa 2, pa 2, to je sljedeće godine prosječno povećanje 3,5%, malo više u toj godini, kaže Sever.
 
Sever se zapitao i kako bi reagirali sudovi da se sindikati pokrenu tužbu jer im se ograničava sloboda kolektivnog pregovaranja, te dodaje možda je i vrijeme da se tužba pokrene jer Vlada sebi uzima pravo, ova ili neke ranije Vlade, da one odrede kako izgledaju koeficijenti.
 
 

Pleša: Korektnije bi bilo da smo o tome razgovarali na pregovaračkom odboru

 
Osnovica neće biti jedina tema pregovora, rekao je Pleša, te dodao kako  ostaje još puno tema o kojima treba razgovarati kao što su božićnica, regres, topli obrok, ali i druga prava koja nisu materijalna poput zdravstvenih pregleda.
 
- Ovako smo mi dovedeni u situaciju da na sljedeće, a to će biti druga runda pregovaračko odbora da razgovaramo o nečemu što već sada znamo. Sama činjenica da će se osnovica povećati daje nadu da može doći do dogovora, dakle mi moramo ići i na naša tijela koja moraju verificirati sve te prijedloge, pa ćemo vidjeti kako će se tijek pregovora odvijati vezano za ova druga materijalna prava, rekao je Pleša.
 


Batinić: ja sam djelomično zadovoljan

 
- Zadovoljan sam povećanjem plaće učiteljima, nastavnicima od 6%, međutim, način to je ono o čemu mislim da treba još u narednom razdoblju govoriti.
 
Je li ova odluka dogovorena s koalicijskim partnerom, Batinić odgovara kako to nije bilo na stolu, ali je produkt razgovora koje vode već od petog mjeseca.
 
- Ključno je ono što je premijer potvrdio, da će se razgovarati nakon analize. Shvatio sam to kao reviziju koeficijenata u javnom sektoru. Smatram da je nužno i potrebno ako su bile nepravde da se isprave. Međutim, jednako tako smatra jednom inicijalnom injekcijom kada radite valorizaciju poslova, tu dolazi u pitanje i sistematizacija, ustroj i mislim da bi to mogao biti okidač za optimizaciju kompletne javne uprave, kaže Batinić.
 
Ostaju li u koaliciji?
- Ovo što je premijer najavio očekujemo da bude u proračunu i tada nemamo razloga ne podržati proračun.
Batinić ističe kako je obrazovanje jedini resor koji je proveo suštinske reforme i kako bi bio puno zadovoljniji da su ih proveli i ostali resori.
 
 

Glasovac: Činjenica je da su ljudi u obrazovnom sustavu najpotplaćeniji kada je riječ o koeficijentima

 
- Vlada je tri tjedna vodila sa sindikatima bitku za oko 120 milijuna kuna razlike između onoga što su tražili sindikati i onoga što je bila spremna ponuditi Vlada. Sada je preko noći de facto našla 2 milijarde kuna. Ne 120 milijuna, nego 2 milijarde kuna, znači ovdje se radilo o nekakvom očito kapricu. Potpuno razumijem njihovo nezadovoljstvo i da se osjećaju pomalo izigranim, kaže Glasovac.
 
Nemam ništa protiv povećanja plaća, dodaje Glasovac, ali premijer izlazi s lijepom viješću koja daje naslutiti da je konotirana okolnostima u kojima se nalaze. To je štrajk u osnovnim i srednjim školama, potpuno neslaganje i nestabilnost Vlade među koalicijskim partnerima, koji to više ni ne skrivaju nego se međusobno danima optužuju i treće glasovanje o povjerenju ministru Kujundžiću gdje se na neki način testira većina.
 

 

Majetić: Mi smo nezadovoljni iz dva razloga

 
- Prvo kao što smo čuli ministar Marića to je milijardu i 600 milijuna kuna veća rashodovna strana proračuna a s druge strane ono što nam i dalje nedostaje su značajne i temeljne reforme, a i ovdje govorimo o toj jednoj reformi koja će se možda provesti oko koeficijenata. Mi se mijenjamo, ne kažemo da se ništa ne radi, ali se mijenjamo presporo. Ako gledate gdje je Hrvatska u gospodarstvu i ekonomiji u našem bližem okruženje, a da ne govorimo o zapadu ili sjeveru Europe, mi smo daleko iza svih tih zemalja i naše gospodarstvo i dalje zaostaje, rekao je Majetić.

Vlada je obećala plaćati uhljebe po učinku. Sad je postalo jasno kakva je to laž


Goran Šikić

(Index.hr, 16. listopada 2019.) PLENKOVIĆEVA vlada u svom mandatu nije provela obećanu reformu državne uprave, a po svemu sudeći, neće ju ni provesti.
 
Upravo obrnuto, sva nadanja da će prenapuhani državni aparat konačno biti plaćen po učinku raspršio je danas premijer Plenković najavom da će svim državnim i javnim službenicima ponuditi 6,12 posto povećanje plaća. Dakle, plaća se diže i onima koji su to zaslužili, ali i bezbrojnim uhljebima koji su se dograbili osiguranih plaća isključivo putem političkih i ostalih veza.
 
 

Lažno obećanje iz 2015.

 
Podsjetimo, još je 2015. u svom prijedlogu reforme državne uprave bivša HDZ-ova ministrica financija Martina Dalić predvidjela sustav vrednovanja rada državnih službenika, po kojem će se službenicima povećavati odnosno smanjivati plaća ovisno o rezultatima njihovog rada.
 
Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH je tada podsjetio da su predložena rješenja još 2009. prošla prvo čitanje u Hrvatskom saboru u obliku prijedloga Zakona o plaćama državnih službenika. Međutim, u roku od šest mjeseci zakon nije upućen na drugo čitanje, i to u mandatu vlade u kojoj je Dalić bila ministrica financija i potpredsjednica. U sindikatu su stoga upitali zašto Martina Dalić na poziciji ministrice nije pokušala reaktivirati ovaj zakonski projekt, nego se toga sjetila tek kao nezavisna zastupnica.
 
 

Policajci zbrinuti na poseban način

 
Deset godina kasnije, u travnju ove godine, umjesto prvoaprilske šale, donesen je Nacionalni program reformi 2019., koji se redovito pojavljuje jednom godišnje. U ovogodišnjoj varijanti tog državnog dokumenta navodi se da je prijedlog novog Zakona o plaćama državnih službenika i namještenika "u visokom stupnju gotovosti", ali još nije usuglašeno konačno normativno rješenje utvrđivanja radnih mjesta te način izračuna plaća za policijske službenike. Naime, s obzirom na specifičnosti njihovog posla te razvoj migrantske krize i predviđeni ulazak RH u Schengen, odlučeno je da će se policijski službenici u Zakonu regulirati na poseban način te se u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova izrađuje novi prijedlog u odnosu na njih.
 
Kako se dalje navodi u Nacionalnom programu reformi, zbog toga treba izraditi novu simulaciju troškova radi procjene fiskalne održivosti i prihvatljivosti potrebnih dodatnih sredstava za prevođenje svih službenika u novi sustav. Usporedno s izračunima plaća za policijske službenike, izvršit će se određene korekcije vezane uz prevođenje plaća zatečenih službenika, kao i sustav nagrađivanja najboljih službenika, navodi se u Nacionalnom programu reformi.
 
 

Još jedna godina bez reforme

 
I to je, eto, sve što se tiče pompozno najavljivane reforme načina nagrađivanja zaposlenih u golemom državnom aparatu. Prema prošlogodišnjem planu, pa i terminu objavljenom u sklopu e-Savjetovanja, Zakon je trebao stupiti na snagu početkom ove godine, koja je sad još malo na izmaku.
 
Još je, dakle, jedna godina prošla bez ikakve reforme birokratskog aparata, iako se vlada uredno na to obavezuje već godinama. Dapače, još otprije 18 godina postoji obaveza vlade da donese uredbu kojom će propisati kriterije za nagrađivanje službenika i namještenika koji postižu natprosječne rezultate u radu. I, naravno - nikome ništa.
 
Na naš upit Ministarstvu rada i mirovinskog sustava obavijestili su nas da "Vlada nije odustala od donošenja tog Zakona, a iako isti u ovome trenutku nije u Planu zakonodavnih aktivnosti, može se donijeti kao neplanirani zakon tijekom 2020. godine".
 
 

"Zbog brojnih reformskih izmjena u sustavu državne uprave ne može se izvršiti simulacija troškova"

 
"Na predmetnom Zakonu radi se od 2018. godine, uz intenzivne međuresorne konzultacije. Nacrt prijedloga Zakona u završnoj fazi pripreme, ali se zbog brojnih reformskih izmjena u sustavu državne uprave, koje su dovele do ukidanja niza agencija, zavoda i ustanova te ustrojavanja novog Državnog inspektorata, još uvijek ne može izvršiti završna simulacija troškova primjene novog sustava", stoji u odgovoru iz kabineta resorno ministra.
 
Pritom u odgovoru skreću pozornost na "dodatnu činjenicu koji se pojavila u skorije vrijeme, a koja bitno utječe na donošenje predmetnog zakona", a to su zahtjevi sindikata državnih i javnih službi za dodatnim korekcijama vrijednosti koeficijenata složenosti poslova u pojedinim sektorima.
 
"Upravo pritisak sindikata na segmentiranu (sektorsku) korekciju koeficijenata složenosti poslova dodatno je učvrstio stav Vlade Republike Hrvatske o  nužnosti sveobuhvatne analize postojećih koeficijenta, te uspostave novoga i cjelovitog sustava plaća u javnom i državnom sektoru", zaključuje se u odgovoru Ministarstva rada i mirovinskog sustava.
 
 

Profesor Koprić: "To je prazna priča"

 
Za komentar događaja oko spomenutog zakona smo pitali prof. dr. Ivana Koprića s Katedre za upravnu znanost Pravnog fakulteta u Zagrebu, koji je već ranije javno ustvrdio da bi se u prosjeku cijela uprava mogla smanjiti za 20 posto.
 
"Nema nikakvog zakona u proceduri, nitko od nas još ništa nije vidio, iako se o nekom nacrtu govori od strane Martine Dalić i ljudi iz Ministarstva rada već jako dugo. Ne znam što bih komentirao. Prazna priča", bio je sažet u svom komentaru prof. Koprić. 
 
 
Što se na koncu događa s tim famoznim Zakonom o plaćama državnih službenika i namještenika, pitali smo i Sinišu Kuhara, glavnog tajnika Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH.
 

 

Alibi za neriješeno stanje u državnoj i javnoj upravi

 
"Taj zakon se piše od 2005. godine. U jednoj fazi je bio u saboru i prošao prvo čitanje pa nikad nije upućen u drugo čitanje. To je priča koju svaka vlast izvlači svako malo i nikako da se to finalizira. S druge strane, od 2001. godine postoji obaveza vlade da donese uredbu kojom će propisati kriterije za nagrađivanje službenika i namještenika koji postižu natprosječne rezultate u radu. Dakle, vlada ima obavezu od 2001. koju ne poštuje, a koju si je sama nametnula zakonom o državnim službenicima i namještenicima. To je uvijek alibi za neriješeno stanje u državnoj i javnoj upravi, a nikad se to ne želi dovesti do kraja", odgovorio nam je glavni sindikalac državnih službenika i namještenika.
 
 

Sindikalac nam je priznao da stvar zapinje i u sindikatima: "Mi smo protiv diskrecijskog odlučivanja"

 
Gdje to zapinje, pitali smo ga.
 
"Pa dijelom zapinje i u sindikatima", priznao je Kuhar, "jer se mi zalažemo protiv diskrecijskog odlučivanja."
 
"Dakle, željeli bismo da i državni službenici ocjenjuju nadređene, a s druge strane, da se to ocjenjivanje objektivizira, a ne da nekakav pomoćnik ministra može promijeniti ocjenu npr. pet nadređenih u lancu na način da on da neku drugu ocjenu i da se netko zaustavi u promicanju u plaći na deset godina. Jer ako npr. u pet godina morate imati određeni broj ocjena i netko vam ubaci dvije ocjene koje to sabotiraju, vi morate čekati novo ocjensko razdoblje od pet godina pa vam temeljem toga deset godina neće rasti plaća. Sad kad imate 0,5 posto, svake godine vam raste 0,5 po godini staža. A kad se uvede taj sustav po ocjenjivanju, neće vam rasti 0,5 svake godine, nego će rasti kad skupite određeni broj ocjena ili nakon pet godina ako imate 3 ili koliko prosječnih ocjena, a trebalo bi rasti brže za one natprosječne, možda nakon prve ili druge godine", pojašnjava Kuhar.
 
 

Dodaci na uvjete rada

 
Problem je još i ako se donosi zakon samo za područje državnih službi, a ne za javni sektor, napominje glavni sindikalac državnih službenika. "Time bi državni službenici temeljem tog zakona čekali pet godina da im poraste plaća, a u javnim službama će svake godine ići za 0,5 posto i neće ovisiti o ocjenama. Naravno, mi smo svjesni da ima i ljudi koji možda nisu zavrijedili tih 0,5 po godini staža ako nisu postigli nikakve rezultate. Tu treba naći rješenje. Primjerice, u Sloveniji se ljudi i nagrađuju, ali i dobivaju 0,3 po godini staža. Ima kombiniranih modela", navodi Siniša Kuhar.
 
Prema zadnjem prijedlogu koji je procurio u javnost, trebali su se smanjiti dodaci na uvjete rada za neke kategorije službenika. "Trebali  su dobivati najviše do 20 posto za uvjete rada, a ljudi u MUP-u, carini i zatvorskom sustavu imaju i 30 posto i više dodatka na uvjete rada. To znači da bi se nekima smanjile plaće. To je kompleksna problematika", kaže Siniša Kuhar, glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH.
 
 

"Politički postavljeni kadrovi u državnoj upravi će podobne kadrove ocjenjivati bolje od onih koji bolje rade"

 
Državni službenici obuhvaćaju široko područje zaposlenih, od "udarača pečata" do policajaca.
 
"Naravno, pola državne uprave je MUP", odgovara Siniša Kuhar i nastavlja: "Nas ima nekih 60.000, a samo MUP je 25.000 i ako tome dodate još 1.500 pravosudnih policajaca, carinike.... Znači, samo na uniformirane službe otpada više od pola državne uprave, a oni imaju neke specifične uvjete. I to je bio prijepor sad kod izrade zakona, hoće li MUP ući u zakon ili neće. Pa su na početku rekli da hoće pa poslije da se neće na njih primjenjivati pa sad opet da hoće... Tu i oni koji predlažu te zakone nisu sami načisto za koje se rješenje odlučiti. A mi a priori ne odbijamo mogućnost da ljudi koji bolje rade da imaju i bolje plaće. Ali bismo htjeli da je to koliko-toliko objektivno i da to ne spada u sferu diskrecijskog odlučivanja gdje će neki politički postavljeni kadrovi u državnoj upravi na taj način nekakve podobne kadrove ocjenjivati bolje od onih koji možda stvarno bolje rade."
 
Dakle, teško je očekivati da će biti nešto od toga?
 
"Ja sam član radne skupine i mi se nismo sastajali praktički u ovoj godini uopće. A ja sam svjestan da se to radi u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, ali u nekoj fazi to treba i u ovu širu skupinu spustiti da se tu evaluiraju ta rješenja koja su oni eventualno razradili. Budući da ih trenutno nema, ja pretpostavljam da se trenutno ništa ne radi po tom pitanju i čisto sumnjam da će se u ovoj praktički predizbornoj godini nešto dešavati", odgovara nam Kuhar, koji smatra da zakon o plaćama državnih službenika neće riješiti problem nagrađivanja u javnoj upravi jer je državnih službenika najmanje (60.000), a 180.000 je javnih službenika. "Za njih se zakon neće donijeti pa ćemo imati dva paralelna sustava, što nije dobro", smatra on.
 

 

"Što ste time riješili?"

 
Među javnim službenicima je, podsjetimo, oko 90 tisuća ljudi u prosvjeti, 70 tisuća zaposlenih u zdravstvu, oko 10 tisuća u socijali te slijede kultura, a potom ostale javne službe kao što su Mirovinski zavod, Hrvatski zavod za zapošljavanje...
 
"Dakle, jedne ćete podvrgnuti jednom režimu, i to manji dio, s time da je upitno u kojoj mjeri će tu biti MUP jer se tim zakonom predviđa da on tu ima neke posebne kućice, odnosno posebnu matricu. To znači da će se to ustvari donositi za 30.000 ljudi i što ste time riješili? Bilo bi dobro da se donese cjeloviti zakon koji će se primjenjivati na kompletnu javnu upravu, i na lokalce, i na javne službe, i na državne službe", zaključuje Siniša Kuhar, glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH.
 
Na koncu cijele priče, umjesto obećane vladine reforme birokratskog aparata, koja je trebala doći na klupe saborskih zastupnika u listopadu, danas smo svjedočili političkom saltu: premijer Andrej Plenković najavio da će vlada ponuditi povećanje plaća u idućoj godini od 6,12 posto svim državnim i javnim službenicima.
 
Pritom je, podnoseći izvješće o radu vlade, kazao, a da pritom nije ni trepnuo, da je njegova vlada u protekle tri godine predano radila na ostvarivanju svih predizbornih obećanja. O kakvoj se laži radi, nije teško procijeniti.

Plenković najavio povećanje plaća od 6,12% državnim i javnim službenicima


(HRT/SDLSN, 16. listopada 2019.) U okviru podnošenja godišnjeg izvješća o radu Vlade u Hrvatskom saboru premijer Andrej Plenković najavio je i povećanje plaća državnim i javnim službenicima.
 
- Ponudit ćemo povećanje plaća u idućoj godini od 6,12% svim državnim i javnim službenicima, u tri vala povećanja po 2%. Da bismo to mogli osigurati, odgađamo smanjenje stope PDV-a za jedan postotni bod koje je bilo planirano od 1. siječnja.
 
- Da bi sve to ostvarili predložit ćemo odgađanje stope PDV-a, jer moramo naći sredstva za to. Svjesni smo da su brojni koeficijenti nepravedni i da su se nekonzistentno mijenjali. Želimo riješiti to pitanje. Angažirat ćemo stručnjake, koji će nam pomoći realno utvrditi složenost poslova, rekao je premijer.

Prenosimo iz NOVOG LISTA

… za čitanje klikni na sliku

Provjereno donosi priču o radniku Gradske uprave u Sl. Brodu koji sam priznaje kako sjedi osam sati i ništa ne radi

Situacija u kojoj se našao radnik počela je nakon što je, kako tvrdi, odbio sudjelovati u nelegalnoj radnji


(TELEGRAM, 10. listopada 2019.) Zaposlenik slavonsko-brodske Gradske uprave tvrdi da je kažnjen i degradiran jer je odbio počiniti nelegalnu radnju na svom poslu. O kalvariji koju već duže vrijeme zbog toga prolazi odlučio je progovoriti za Provjereno.

Tako je medijima ispričao kako na posao odlazi svaki dan, no da ondje ništa ne radi punih osam sati. Tvrdi da želi raditi, ali da mu nadređeni ne daju. Tako mu je jedini zadatak tijekom osmosatnog radnog vremena – otići na pauzu. “Moram biti negdje osam sati, a nemam posla. Ne izlazim više na terene. Sjedim osam sati, jedino što odem na pauzu”, priča navodeći kako su njegovi problemi počeli kada je odbio sudjelovati u nelegalnoj radnji.

 

ZA POŠTENJE – KAŽNJEN


“Izdali su građevinsku dozvolu, a nisu htjeli izdati uporabnu dozvolu i onda su išli poništavati građevinsku. I otad počinju moji problemi”, opisuje zaposlenik ureda za graditeljstvo navodeći kako je ubrzo postao nepoželjan, te proglašen tehnološkim viškom. Od uzornog i odgovornog zaposlenika uskoro je postao najgori: “Premješten sam iz ureda, smanjena mi je ocjena. A sad posljednje dvije godine, ocjenu dovoljan – to je najgora ocjena u zgradi”. Tako, umjesto da je za poštenje nagrađen, on je kažnjen.

Dnevnik.hr piše da je zabrinjavajuća činjenica što sličnih situacija ima više, a da istu sudbinu dijeli još četvero ljudi koji su odlučili stati pred kamere Provjerenog i progovoriti o svom iskustvu.

Članak i video prilog Nove TV

Tekst protokola o pregovorima usklađen na sastanku Vlade i sindikata državnih službi


(HRT, 3. listopada 2019.) Pregovarački odbori Vlade i sindikata državnih službi za pregovore o sklapanju dodatka Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike održali su prvi sastanak na kojem su uskladili tekst protokola o pregovorima i najavili idući sastanak za sredinu listopada.
 
Na sastanku u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava su u ime Vlade sudjelovali: potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, ministar rada i mirovinskoga sustava Josip Aladrović, ministar uprave Ivan Malenica, pomoćnik ministra unutarnjih poslova Ante Delipetar, glavni tajnik Ministarstva obrane Petar Barać i glavna tajnica Ministarstva pravosuđa Daniela Petričević Golojuh, priopćilo je resorno ministarstvo.
 
U ime sindikalnih središnjica na sastanku su sudjelovali: predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH Boris Pleša, predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić, glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH Siniša Kuhar, glavni tajnik Nezavisnog sindikata djelatnika Ministarstava unutarnjih poslova Mario Akmačić i glavni tajnik Sindikata policije Hrvatske Edin Sarajlić.
 
Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske od Vlade traži povrat koeficijenata složenosti poslova u državnoj službi na razinu iz veljače 2013. te da osnovicom za izračun plaće omogući najmanju plaću u državnoj službi od 3750 kuna bruto, priopćili su iz sindikata početkom tjedna.

Promjenu traže uoči početka pregovora o dodatku Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike.

Prenosimo iz GLASA SLAVONIJE

... za uvećanje klikni na sliku

POVRAT NA RAZINU IZ 2013.

SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA TRAŽI OD VLADE 'Treba omogućiti najmanju plaću u državnoj službi od 3750 kuna bruto'

 
(JUTARNJI LIST, 1. listopada 2019.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske od Vlade traži povrat koeficijenata složenosti poslova u državnoj službi na razinu iz veljače 2013. godine te da osnovicom za izračun plaće omogući najmanju plaću u državnoj službi od 3750 kuna bruto, priopćili su u utorak iz sindikata.
 
Sindikat podsjeća da je Vlada Zorana Milanovića njihove koeficijente smanjila za tri posto opravdavši to potrebom da se u uvjetima gospodarske i financijske krize smanjenjem troškova rada očuva što veći broj radnih mjesta u državnim službama.
 
"Budući da Hrvatska zadnjih godina bilježi gospodarski rast logično se nameće pitanje ukidanja te mjere fiskalne štednje, kako se posezanja u plaće zaposlenih u državnoj službi u vrijeme krize ne bi pretvorila u trajno stanje", poručuje sindikat.
 
Također, s obzirom da je 2013. najniža plaća službenika bila 3167,48 kuna bruto, odnosno 353,48 kuna više od iznosa tadašnje minimalne plaće, sindikat smatra da treba odgovarajućim povećanjem osnovice osigurati da se najmanja plaća u državnoj službi dovede barem na razinu minimalne plaće od 3750 kuna bruto, jer je danas, u vrijeme gospodarskog rasta, za oko 300 kuna manja od minimalne.
 
Stoga, sindikat od Vlade traži da se osnovica za izračun plaće u državnoj službi utvrdi u visini koja pomnožena s najnižim koeficijentom složenosti poslova osigurava minimalnu plaću od 3750 kuna bruto.
 
Promjenu traže uoči početka pregovora o dodatku Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike.
 

 

Sindikat: Omogućiti najmanju plaću u državnoj službi od 3750 kuna

(NACIONAL, 1. listopada 2019.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske od Vlade traži povrat koeficijenata složenosti poslova u državnoj službi na razinu iz veljače 2013. godine te da osnovicom za izračun plaće omogući najmanju plaću u državnoj službi od 3750 kuna bruto, priopćili su u utorak iz sindikata.
 
Sindikat podsjeća da je Vlada Zorana Milanovića njihove koeficijente smanjila za tri posto opravdavši to potrebom da se u uvjetima gospodarske i financijske krize smanjenjem troškova rada očuva što veći broj radnih mjesta u državnim službama.
 
“Budući da Hrvatska zadnjih godina bilježi gospodarski rast logično se nameće pitanje ukidanja te mjere fiskalne štednje, kako se posezanja u plaće zaposlenih u državnoj službi u vrijeme krize ne bi pretvorila u trajno stanje”, poručuje sindikat.
 
Također, s obzirom da je 2013. najniža plaća službenika bila 3167,48 kuna bruto, odnosno 353,48 kuna više od iznosa tadašnje minimalne plaće, sindikat smatra da treba odgovarajućim povećanjem osnovice osigurati da se najmanja plaća u državnoj službi dovede barem na razinu minimalne plaće od 3750 kuna bruto, jer je danas, u vrijeme gospodarskog rasta, za oko 300 kuna manja od minimalne.
 
Stoga, sindikat od Vlade traži da se osnovica za izračun plaće u državnoj službi utvrdi u visini koja pomnožena s najnižim koeficijentom složenosti poslova osigurava minimalnu plaću od 3750 kuna bruto.
 
Promjenu traže uoči početka pregovora o dodatku Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike.

 

PREGOVORI

SDLSN: Vratiti koeficijente na razinu iz 2013. godine i osnovicom za izračun plaće omogućiti najmanju plaću u državnoj službi od 3.750 kuna bruto


(1. listopada 2019.) Uoči početka pregovora o dodatku Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske od Vlade Republike Hrvatske traži povrat koeficijenata složenosti poslova u državnoj službi na razinu iz veljače 2013. godine, kada ih je Vlada Zorana Milanovića smanjila za 3%.

Vlada je smanjenje opravdala potrebom „da se u uvjetima gospodarske i financijske krize, te njenog negativnog utjecaja na fiskalnu održivost državnog proračuna i na zaposlenost,  smanjenjem troškova rada očuva što veći broj radnih mjesta u državnim službama“.

Budući da Hrvatska posljednjih godina bilježi gospodarski rast logično se nameće pitanje ukidanja ove mjere fiskalne štednje, kako se posezanja u plaće zaposlenih u državnoj službi u vrijeme krize ne bi pretvorila u trajno stanje.

Smanjenje koeficijenata 2013. godine opravdavano je gospodarskom krizom

 

Također, budući da je u veljači 2013. godine najniži koeficijent namještenika 0,62 pomnožen s osnovicom za izračun plaće osiguravao plaću od 3.167,48 kuna bruto, odnosno 353,48 kuna više od iznosa tadašnje minimalne plaće od 2.814,00 kune bruto, potrebno je odgovarajućim povećanjem osnovice osigurati da se najmanja plaća u državnoj službi dovede barem na razinu minimalne plaće od 3.750,00 kuna bruto.

Naime, važeći koeficijent namještenika 0,601, pomnožen s od 1. rujna aktualnom osnovicom od 5.695,87 kuna bruto, osigurava plaću od 3.423,22 kune bruto, odnosno 326,78 kuna manju od minimalne plaće.   

To znači da je namještenik u državnoj službi prije i poslije smanjenja koeficijenata 2013. godine imao veću plaću od minimalne za oko 350 odnosno 250 kuna, dok danas, u vrijeme gospodarskog rasta, ima za oko 300 kuna manju plaću od minimalne u Republici Hrvatskoj.

Sindikat stoga od Vlade traži da se osnovica za izračun plaće u državnoj službi utvrdi u visini koja pomnožena s najnižim koeficijentom složenosti poslova osigurava minimalnu plaću od 3.750,00 kuna bruto. S. Kuhar

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu