Broj posjeta:
3 653 722
Okupila se rodbina i prijatelji poginulih iz Šibenika, Vodica i Tisnog, vatrogasci, te predstavnici državnog vrha. Dok ne počne glavna rasprava na suđenju na kojem će konačno u javnost izići svi nalazi i svjedočenja, to što se u međuvremenu nije ponovila slična tragedija, rezultat je samo - više sile.
"Ove godine nas je vrijeme spasilo da nije bilo većih požara, ali da se ponovila 2007. s onim požarima - jednostavno, naš sustav bi popucao po svim šavovima«, kaže Mladen Magdić, predsjednik Sindikata profesionalnih vatrogasaca, koji za status quo u sustavu vatrogastva okrivljuje Vladu. "Sve je prepustila državnoj upravi", kaže Magdić i nabraja: "nesposobnog prijašnjeg ravnatelja Đuru Poldrugača zamijenila je još nesposobnijim ravnateljem Damirom Trutom koji je bio niži oficir u Ministarstvu obrane. On jednostavno nema sluha za vatrogastvo, a svojim ponašanjem i radom samo uništava vatrogastvo i cijeli sustav zaštite i spašavanja."
Je li riječ o korupciji ili banalnijim razlozima, Mladen Magdić ne želi spekulirati - jedino što zna je da nema prave političke volje za promjenama: «svake godine, i prije i poslije sezone, sjednemo i razgovaramo. Vlada obećava brda i doline, ali ništa nije učinjeno - to su samo prazna obećanja». Svemu je uzrok, kako zaključuje Magdić, to što Vlada na čelu sustava «i dalje drži svog čovjeka, HDZ-ovog poslušnika Damira Truta», a dok je tako, pomaka neće biti.
No, Sindikat profesionalnih vatrogasaca neće samo sjediti i čekati - u zadnja četiri mjeseca Vladi je uputio pet dopisa, na koji nije dobio niti jedan odgovor. Stoga, kako najavljuje Magdić, "spremamo veliki prosvjed na Markovom trgu i blokirat ćemo rad Vlade, ako bude potrebno". (Foto:Pixsell)

ZAGREB, 24. kolovoza 2010. (www.vlada.hr) - Hrvatska vlada s današnje sjednice Saboru je uputila prijedlog rebalansa proračuna kojim se proračunski prihodi smanjuju za 4,5 milijardi kuna, na 108,3 milijarde kuna, dok se proračunski rashodi povećavaju za 898,2 milijuna kuna, na 122,3 milijarde kuna.
Deficit proračuna tako se s originalno planiranih 8,6 milijardi kuna povećava za 5,4 milijarde kuna, na 14 milijardi kuna. Deficit opće konsolidirane države tako se povećava sa 2,6 posto BDP-a na 4,2 posto BDP, ali i većina europskih zemalja ima veće deficite od Hrvatske.
Rebalans ovogodišnjeg proračuna rađen je na projekciji realnog pada BDP-a u ovoj godini za 1,6 posto, a premijerka Jadranka Kosor ističe kako predloženi rebalans nije predizborni.
"Rebalans nije predizborni i nije mu svrha održavanje na vlasti, već zaštita životnog standarda i snaženje gospodarstva", istaknula je premijerka.
Vlada je od Sabora zatražila i izvanredno zasjedanje kako bi parlament u četvrtak, 26. kolovoza raspravio predloženi rebalans, a Vlada mu predlaže i da donese odluku da proračunski rashodi u 2011. i 2012. ostanu na razini ovogodišnjeg rebalansiranog proračuna.
Zamrzavanjem rashodne strane proračuna u sljedeće dvije godine pokazujemo da vodimo brigu što se tiče rashoda proračuna, ističe i potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker.
Premijerka je naglasila da se "češljanjem proračunskih stavki" u ministarstvima uštedjelo 1,5 milijardi kuna, ali za neke se rashode morao odvojiti dodatni novac, što je dovelo do povećanja rashoda za 898,2 milijuna kuna.
Rebalansom se, istaknula je, osigurava dodatnih 356 milijuna kuna za mirovine, 386 milijuna kuna za nezaposlene i 50 milijuna kuna za aktivnu politiku zapošljavanja, potom dodatnih 600 milijuna kuna za subvencije poljoprivredi, 300 milijuna kuna za štete zbog elementarnih nepogoda, 100 milijuna kuna za rodiljne naknade i 170 milijuna kuna za provedbu referenduma o izmjenama Zakona o radu.
Premijerka je ponovila kako je odlučeno da se u ovom trenutku ne smanjuju plaće korisnicima proračuna, ne smanjuju rodiljne naknade ni doplatak na djecu, kao i da se ne smanjuju mirovine.
Iznijela je i projekcije o tome koliko bi se uštedjelo smanjenjem plaća ili mirovina - smanjenjem plaća za 10 posto uštedjelo bi se 490 milijuna kuna, a smanjenjem mirovina iznad 3.000 kuna dobilo bi se 260 milijuna kuna.
Da smo išli na smanjenje plaća i mirovina, smatram da bi smo iznimno negativno utjecali na prihodovnu stranu proračuna, na gospodarstvo, kazala je Kosor.
Napomenula je da se predloženim rebalansom povećava deficit, ali i da većina europskih zemalja ima veće deficite od Hrvatske.
"To naravno ne znači da nismo svjesni situacije u kojoj jesmo", naglasila je premijerka poručujući kako će se mjere iz Programa gospodarskog oporavka i dalje zdušno provoditi i tu se neće odustati.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker ističe kako se vezano za prihode i deficit u Hrvatskoj ne događa ništa što se ne događa i u ostalim zemljama.
Uzimajući za usporedbu 2008. godinu, Šuker je kazao kako su proračunski rashodi porasli za četiri milijarde kuna, a na to su ponajviše utjecale mirovine, plaće i kamate.
Prihodi su pak u odnosu na 2008. godinu smanjeni za 7,8 milijardi kuna, pri čemu su najviše smanjeni prihodi od poreza na dobit, za 4 milijarde kuna, od PDV-a za 3,8 milijardi, od doprinosa za oko 2 milijarde kuna.
Potpredsjednik Vlade u dodatnim je objašnjenjima novinarima kazao kako se s obzirom na trenutnu situaciju na burzi ne očekuju veće privatizacije.
U ovoj se godini, kazao je, umjesto ranije planiranih nešto više od 28 milijardi kuna, država planira zadužiti za ukupno 34,6 milijardi kuna za otplatu dospjelih obveza i financiranje deficita, a do sada se zadužila za oko 25,1 milijardu kuna.
Uz prijedlog rebalansa državnog proračuna za ovu godinu Vlada je prihvatila uredbu kojom se trošarine na cigarete od 1. listopada povećavaju u proporcionalnom dijelu s 30 na 33 posto maloprodajne cijene, što bi proračunu u ovoj godini donijelo 60 milijuna kuna.
Uredbom je Vlada od 1. rujna povećala i trošarinu na bezolovni benzin sa 1,65 kuna na 1,90 kuna po litri (kada se tomu doda i naknada za ceste i autoceste od 1,20 kuna, povećanje sa 2,85 kuna na 3,10 kuna), a to bi do kraja godine proračunu trebalo donijeti 70 milijuna kuna.
Povećanje tih dviju trošarina na godišnjoj bi razini proračunu pak trebalo donijeti oko 500 milijuna kuna.
Vlada je danas zaključkom Ministarstvo financija zadužila da nastavi razgovore s predstavnicima financijskog sektora oko uvjeta kreditiranja i investicijskih aktivnosti države, gospodarstva i građana.
Ne možemo očekivati jači gospodarski ciklus ako ne dođe kapital, a ako ga banke imaju, neka daju novac i investiraju, kazao je Šuker.(Hina)
Mladen TRINAJSTIĆ
Turističku sezonu koja je upravo dosegnula svoj vrhunac, obilježavaju »dobre brojke«, odnosno statistički pokazatelji koji govore o odličnoj popunjenosti svih, pa tako i
kvarnerskih turističkih centara. U isto vrijeme, zajedno s poplavom inozemnih gostiju na Jadranu, što nameću lokalne turističke zajednice, za oko zapinju i one nešto manje vedre statistike; domaćih je posjetitelja sve manje, a mnogim je građanima Hrvatske uživanje u čarima »tako lijepe i tako naše« postalo jednostavno preskupo.
No, da i u takvim okolnostima postoje »šeme« za pronalazak svog dijela morskoga raja, svjedočili smo ovog tjedna u Omišlju, u odmaralištu Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske. U Vili Mirna, kako se pomalo pretenciozno zove taj već pomalo derutan, ali ipak još uvijek funkcionalan objekt smješten u idiličnom okružju uvale Pesja, i ovo ljeto provode brojni članovi tog sindikata.
Službenici i namještenici, doznali smo od domaćice Vile Mirna, Mare Magdić, pravo desetodnevnog boravka u odmaralištu »izborili« su sukladno redovnom natječajnom postupku, odnosno proceduri utvrđivanja reda prvenstva koja se provodi u svibnju.
- Postoji čitav niz elemenata koji se boduju i vrednuju. Prvenstvo u stjecanju prava boravka u Vili Mirna imaju članovi sindikata koji do sada nisu imali priliku ovdje boraviti, oni koji su članovi sindikalne organizacije dulji niz godina, oni koji imaju više djece ili su pak samohrani roditelji, ljudi koji žive u težim socijalnim uvjetima, kao i oni koji u obitelji imaju članove koji boluju od kakve bolesti - naglašava Magdić.
Kako smo se tijekom obilaska odmarališta smještenog u šumovitom i tihom dijelu Omišlja uvjerili, svi korisnici Vile Mirna vrlo su zadovoljni uslugom koju ondje dobivaju, ali i cijenom boravka.
- Nemamo primjedbi. Istina za volju, da nema ovoga, vjerojatno veći dio nas o moru i ljetovanju ne bi mogao ni sanjati - rekla nam je Ivanka Falat iz Križevaca.
Zapisničarka križevačkog Općinskog suda ističe kako je prosječnom hrvatskom građaninu u okolnostima kakve već neko vrijeme vladaju ljetovanje postalo nedostižan luksuz.
- Nije lako »upasti« na listu. Mnogo je onih koji žele boraviti u ovom objektu, a kapacitet je ograničen. Kako stvari stoje, čini se da će konkurencija u nadolazećim godinama biti
još žešća i brojnija. Najviše je ovdje obitelji s više djece, onih čija su djeca bolesna, kao i ljudi koji žive u težim socijalnim uvjetima. Većina nas smo podstanari, imamo slabija primanja i malo je onih koji imaju nešto svoje. Imam dijete na studiju, druga kći je srednjoškolka. Rashodi su nam, kao većini stanovnika ove zemlje, veći od prihoda i možete misliti kad bih ja vidjela more - zaključuje Ivanka.
- U cijeloj Hrvatskoj vjerojatno nema jeftinijeg smještaja od ovog, posebice ne na Jadranu - konstatirao je Milan Mlađenović.
Umirovljeni zagrebački pravosudni policajac koji u Omišlju ljetuje već petu godinu zaredom, uživa sa svojom suprugom i četvero djece. Otkrio nam je i kako boravak ondje plaća po cijeni od 20 kuna dnevno po osobi.
- Hranu, naravno, sami donosimo, a na raspolaganju nam je dobro opremljena kuhinja. Ma super je, gdje ćeš bolje i jeftinije od toga. Istina je da je objekt već pomalo trošan, ali ipak, nije loše. Da nismo ovdje, bili bismo kod kuće. Tko danas od penzije može platiti ljetovanje za šesteročlanu obitelj. Ja sigurno ne, a ovo nam je, kao i većini ljudi s kojima dijelimo ovaj objekt, jedini način da se i mi malo odmorimo i nauživamo ovih ljepota. Društvo je fantastično. Svi smo se zbližili i sprijateljili. Družimo se danonoćno. Klinci se zajedno kupaju, mi dečki dane provodimo u ribolovu. Uvečer se roštilja, svi kuhamo, peremo, čistimo... Prava komuna - smije se Milan Mlađenović i dodaje kako je jedina stvar koja mu sad već pomalo kvari ljetovanje spoznaja kako za koji dan odlazi kući.
- Tako brzo prođe tih naših dugo čekanih deset dana. Red je da i netko drugi proživi svoje ljeto u ovom prekrasnom ambijentu i mjestu koje nam se svima tako sviđa - zaključio je Milan Mlađenović.
Ujedinjeno Kraljevstvo
Buckinghamska palača
Kraljica Elizabeta II
Bruneji
Sultanova palača
Sultan od Bruneja
Šuma Striborova
Domaći
Malik Tintilinić
Vaša visočanstva, dragi domaći,
živim tamo, tamo daleko, u maloj ali lijepoj zemlji Hrvatskoj.
Ljudi su u njoj vrijedni i gostoljubivi i sami biraju vlast koja im predano služi. No, u ova teška vremena vlast, bila ona i demokratska, malo toga može učiniti za sve pa dobro čini
samo najugroženijima, a od ostalih traži odricanja.
Njezini ministri vlastitim primjerom narodu pokazuju kako se vrijednim radom mogu uštedjeti milijuni, graditi kuće i bazeni, ali narod k'o narod. Ne sluša i umjesto da štedi troši više nego što zarađuje.
Da bi vlast mogla i dalje pomagati onima koji najteže žive, primorana je uzimati od onih koji također imaju malo, ali ih je mnogo - državnih i javnih službenika.
Nevolja je u tome što im je već uzela toliko da ovi za dobre namjere vlasti više nemaju razumijevanja pa nevoljko pristaju biti oruđe dobra te iste vlasti, a mnogi među njima čak se protiv nje i bune.
To nije dobro.
No, kako je kraljevska, sultanska i Striborova vlast od boga dana, a ne kao ova zemaljska od naroda, vjerujući u dobrotu i veliki plan svevišnjeg, obraćamo Vam se sa zamolbom za pomoć pri rebalansu proračuna naše male i lijepe domovine.
Pomoć šaljite našem dobrom ministru financija.
ISKRENO VAŠI,
SINDIKALCI IZ HRVATSKE
(Otvoreni radio) Nakon đakovačkog gradonačelnika Zorana Vinkovića, engleskoj kraljici za pomoć se obratio i Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika. Uz Elizabetu II., Sindikat je poslao pismo i Sultanu od Bruneja i Maliku Tintiliniću iz Šume Striborove. Za pomoć ih traže jer je vlast ponovno zagrabila u džepove onih koji, kako kažu, imaju malo, ali ih je mnogo - državnih i javnih službenika. Nevolja je u tome, piše Sindikat u pismu, što im je već uzela toliko da ovi za dobre namjere vlasti više nemaju razumijevanja. Stoga traže pomoć od kraljice, sultana i Tintilinića pri rebalansu proračuna.
Objavljeno: 17.8.2010 11:29:50

(SDLSN, 17. kolovoza 2010.) Kad voda dođe do grla svaka je pomoć dobrodošla, a kako ne bi kraljevska. Stoga je Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH odlučio krenuti stopama đakovačkog gradonačelnika i za pomoć se obratiti silama dobra - jednoj kraljici, sultanu i Maliku Tintiliniću.
Pismo Sindikata prenosimo u cijelosti...
Njezini ministri vlastitim primjerom narodu pokazuju kako se vrijednim radom mogu uštedjeti milijuni, graditi kuće i bazeni, ali narod k'o narod. Ne sluša i umjesto da štedi troši više nego što zarađuje.
(SDLSN, 13. kolovoza 2010.) U prigodi petka 13-estog Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH poziva svoje članove i zaposlene u državnim službama na preliminarno izjašnjavanje o potencijalnim kandidatima na predstojećim izborima za
zastupnike Hrvatskog sabora.
Međutim, za razliku od uobičajenog izjašnjavanja, ovi izbori imaju za cilj utvrditi koga ova specifična izborna baza ne bi htjela vidjeti u idućem sazivu Hrvatskog sabora pa tako i glasački listić nije za izbor, već neizbor zastupnika.
Na listiću su se našli politički odličnici koji su svojim izjavama pobudili interes državnih službenika i namještenika, a glasovanje je specifično i po tome što se na listiću može zaokružiti više kandidata za neizbor, a birači mogu na listić dopisati i dodatna tri imena kandidata koje ne bi rado vidjeli u Hrvatskom saboru, koji su to zaslužili svojim javnim zauzimanjem za smanjenje plaća i broja zaposlenih u državnim službama, uvredama na njihov račun ili na temelju drugih zasluga.
Popunjene glasačke listiće potrebno je dostaviti Državnom neizbornom povjerenstvu faxom do 1. rujna 2010. godine, s time da se prvi neslužbeni rezultati očitovanja demokratske volje državnih službenika i namještenika očekuju do ponoći 6. rujna, izvijestio je predsjednik Povjerenstva Sabor Nevidiš.
Kliknite ovdje za arhivu novosti
Piše: P.Vidov Index.hr - HRVATSKA vlada pokušava srušiti referendum za promjenu Zakona o radu - na tehnikalijama! Jadranka Kosor i njeni ministri su se svojski potrudili da pronađu rupe u zakonu koje bi im omogućile neodržavanje referenduma za kojeg je skupljeno više od 800.000 potpisa, što im je, kako sada stvari stoje, pošlo za rukom.
Nezaposlenost u Austriji tek 3,8 posto Business.hr/ Hina - Nezaposlenost u 16-članoj eurozoni zadržala se u srpnju na razini iz prethodnog mjeseca od 10 posto, uz smanjenje broja nezaposlenih za blagih 8000, objavio je statistički ured Europske unije.
Otvoreni radio - Prodaja Crobenza Lukoilu ulazi u završnu fazu, radnici bi već sutra mogli ostati bez zaštite, a neki i bez posla, rekao je predsjednik Sindikata naftnog gospodarstva Božo Mikuš. Trenutno stanje je takvo da INA tvrdi da je Crobez prodan, a Lukoil kaže da ga još nije kupio. Mikuš dodaje: `ako se već tvrtka morala prodati, da se trebalo voditi više računa o radnicima`. Sindikat zahjeva uvid u kupoprodajni ugovor, da se u ugovor ugradi socijalna klauzula poput one za radnike INA-e, te da INA zbrine i preuzme radnike koji nisu potrebni u Crobenzu.
Za rebalans kojim bi se deficit trebao povećati za 5,4 mlrd kuna, na 14 mlrd kuna, odnosno na 4,2 posto BDP-a, glasao je 81 zastupnik, dok 60 oporbenih zastupnika bilo protiv Tportal / Bankamagazin - Nakon prošlotjedne maratonske sjednice Sabora o rebalansau proračuna, zastupnici su u ponedjeljak izglasali novi rebalans. Za rebalans je glasao 81 zastupnik, dok 60 oporbenih zastupnika bilo protiv.
Drugi kvartal ove godine ujedno je i šesti za redom u kojem se na godišnjoj razini bilježi pad BDP-a (VJESNIK) Hrvatski je bruto domaći proizvod (BDP) u drugom tromjesečju ove godine realno manji za 2,5 posto u odnosu na drugo tromjesečje prošle godine, prva je procjena koju je u petak objavio Državni zavod za statistiku (DZS). To je ista stopa pada kao i u prvom tromjesečju ove u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine.
Izjednačavanjem dobne granice za umirovljenje žena ta se razlika, međutim, vjerojatno neće riješiti, jer dobar dio ženskog »minusa« proizlazi iz toga što cijeli radni vijek imaju manje plaće od muškaraca (VJESNIK) ZAGREB - Iako u prosjeku rade samo dvije godine i tri mjeseca kraće od muškaraca, prosječna mirovina koju ostvaruju žene je 23 posto manja u odnosu na onu koju primaju muškarci!
Što ako rebalans ne upali? S. DRECHSLER (Novilist.hr) Pokaže li se već do početka studenoga, da ni količinski rekordna turistička sezona, niti kozmetički rebalans državnog proračuna za 2010. nisu pokrenuli hrvatsko gospodarstvo iz dvogodišnje depresije i opasno rastuće vanjske zaduženosti (jer za nužne promjene nije bilo ni političke volje vlasti, niti suglasnosti njezinih socijalnih partnera), alternativni je scenarij protiv bankrota državnih financija u Vladinu obraćanju Međunarodnom monetarnom fondu za pomoć.
(HRT) Javna potpora članstvu u Europskoj uniji u 27 država članica pala je na najnižu razinu u proteklih devet godina, pokazalo je novo ispitivanje javnog mnijenja Eurobarometra. Ispitivanje je obuhvatilo tisuću ljudi u svakoj državi članici.
Pravedna raspodjela Ad hoc porezi donose više štete nego koristi, pa nas svakako čeka cjelovita porezna reforma Neke zemlje uvode i porez na kućne ljubimce 100 eura godišnje. Od poreza na imovinu u državnu blagajnu slilo bi se oko 7 milijardi kuna.
RBA, 26. kolovoz 2010. - Posljednji podaci HNB-a pokazuju da je u svibnju bruto inozemni dug zabilježio blagi rast u odnosu na stanje krajem travnja te je iznosio 44,4 milijarde eura. U ovoj godini vanjski dug ipak bilježi negativan prirast (-0,5%) što je rezultat smanjenja inozemnih obveza svih sektora osim trgovačkih društava (ostali sektori).
RBA, 25. kolovoz 2010. - Prema posljednjim podacima HNB-a, u lipnju je ukupna kreditna aktivnost intenzivirana osjetnije nego prethodnih mjeseci. Ukupni krediti su krajem spomenutog mjeseca dosegnuli gotovo 263 milijarde kuna, što predstavlja mjesečni rast od 2,5 milijardi kuna ili 0,9%. U odnosu na lipanj 2009. godine ukupni krediti su porasli 10,1 milijardi kuna ili 4%, što je najviša godišnja stopa rasta u ovoj godini.
Dnevnik.hr - Zagreb, 25.08.2010., 19:59 | Marina Maričić Poligraf prolaze radnici izdavačkog poduzeća Profil. Tvrde kako su primorani na to, jer poslodavac misli da ga potkradaju. Poligraf je najdrastičnija metoda kontrole radnika, ali u Hrvatskoj se koriste i druge metode. Neke su i na granici zakona.
Stroga kontrola: Nakon niza krađa u tvrtki, izdavačka kuća povukla radikalan potez Zaposlenici smatraju da im se testiranjem krše prava, a u strahu su jer, kažu, poligraf nije pouzdan. autor: Marina Škalić/VLM, Dijana Jurasić (VEČERNJI LIST) “Biste li, da imate priliku ukrasti, a da vas nitko ne vidi, ukrali knjige iz našega poduzeća?” jedno je od mogućih pitanja kojima će zaposlenici izdavačke kuće Profil biti “izrešetani” na poligrafskim ispitivanjima kojima će ih podvrgnuti tvrtka.
Istraživanje GfK Hrvatska: Još smo konzervativniji nego prije petnaest godina Nije problem u tome da žena bude majka i supruga, ali ako to sama odluči i želi. Piše: Nataša Mlinarić/VLM (VEČERNJI LIST) Poslovna žena na važnom položaju, s plaćom na kojoj joj mnogi zavide – Hrvatima je daleko od idealnog. Draže su im kućanice koje svoju energiju usmjeravaju na obitelj umjesto na posao.
(www.liderpress.hr) Ovim rebalansom neće se rezati plaće i mirovine, ali će se povećati trošarine na gorivo i duhanske proizvode. Izjavila je to premijerka Jadranka Kosor koja je o rebalansu u Banskim dvorima razgovarala s članovima vladajuće koalicije te sa sindikatima.