SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

JutarnjiLIST o uspostavi Državnog inspektorata kakav nikad nije bio 

... za čitanje klikni na sliku

IGNORIRAJU PRESUDU

Sud: Vratite je!, HAKOM: Ma evo vam i drugi otkaz


U obrazloženju koje potpisuje ravnatelj HAKOM-a izrijekom stoji da presudu ne mogu provesti jer nemaju odgovarajuće radno mjesto


AUTOR Iva Boban Valečić

(VEČERNJI LIST, 21. travnja 2018.) Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) u iščekivanju je novog Upravnog vijeća, nakon što je starom istekao mandat, no čini se da to što je trenutačno “obezglavljena” nimalo ne utječe na njezin odnos prema radničkim pravima, zbog kojega su Agencija i njezino vodstvo posljednjih godina izloženi tužbama zaposlenika, ali i pravomoćno osuđeni zbog pokušaja opstrukcije osnivanja sindikata.

Ravnatelj HAKOM-a Mario Weber prošli tjedan odbio je provesti pravomoćnu presudu Županijskog suda u Rijeci koji mu je naložio da dugogodišnju zaposlenicu HAKOM-a Katarinu Žaju Pauk vrati na posao jer je otkaz koji joj je uručio 2014. bio nezakonit. Dapače, umjesto da je rasporedi na odgovarajuće radno mjesto sukladno njezinoj stručnoj spremi, kako je u izreci zatražio sud, zaposlenici je uručio novi otkaz. U obrazloženju otkaza pritom izrijekom navodi da odluku suda ne može potpuno provesti jer je radno mjesto na kojem je zaposlenica radila prije nezakonitog otkaza ukinuto, a HAKOM nema drugo odgovarajuće. Pero Tabak, sindikalni povjerenik u HAKOM-u, koji se također suočava s otkazom, kaže da HAKOM, međutim, ni na koji način ne može zakonito izbjeći provedbu sudske presude.

– Zamislite da netko s ovršnom presudom kaže – evo, pogledajte mi u novčanik i vidite da nemam novca, pa da presuda padne. To je potpuno nelogično – rekao nam je Tabak. Ponavlja da se u HAKOM-u sustavno krše prava radnika, a uvjeren je da će novo Vijeće, koje bi Sabor uskoro trebao imenovati, “stvari vratiti u normalu”.

U HAKOM-u ne demantiraju da su zaposlenici uručili novi otkaz, no tvrde da “striktno primjenjuju propis koji takvo vraćanje na rad određuje”.

– Postupanje poslodavca, ne samo da nije izigravanje volje suda, nego je, dapače, taj postupak potpuno sukladan uobičajenom postupanju i sudskoj praksi – uzvratili su nam iz HAKOM-a.


Vladavina jednog čovjeka

 

Katarina Žaja Pauk kaže da ju je pravna bitka s HAKOM-om iscrpila i fizički i materijalno, pogotovo jer je 2014. u vrijeme otkaza imala malu djecu.

– Predstoji mi još jedna pravna bitka, ali se nadam da će Sabor žurno imenovati Vijeće i da će prestati samovladavina jednog čovjeka – kaže Žaja Pauk.

DOMIŠLJATI KRIMINALCI

Je li ga odalo zvono ili vibracija? Policajci zatvoreniku u mudantama pronašli najmanji mobitel koji ste ikada vidjeli, svoje otkriće morali su podijeliti s nama...

(SLOBODNA DALMACIJA, 20. travnja 2018.) Pravosudni se policajci u kaznionicama i zatvorima svakoga dana susreću s domišljatim zatvorenicima koji privremeni gubitak slobode nastoje ublažiti unošenjem nedozvoljenih sredstava za komunikaciju s vanjskim svijetom.

Tako je nedavno u jednoj od zatvorskih ustanova, kako nas je izvijestio Siniša Kuhar, glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, od zatvorenika za kojeg je dobivena dojava o nedozvoljenoj komunikaciji u gaćama pronađen mali - mobitel.

O kakvom se zgodnom "gadgetu" radi najbolje ilustriraju fotografije pronađenog mobitela uz upaljač i palac.

- Je li zatvorenika odalo zvono mobitela koje se oglasilo u nezgodnom trenutku ili njegovo vibriranje nije nam poznato, ali njegova prisutnost u zatvorskoj ustanovi upućuje na potrebu stalnog preispitivanja stupnja sigurnosti sustava čiji korisnici mobitel vjerojatno ne koriste samo radi dostave pizze u ćeliju broj sedam i ažuriranje facebook statusa, već moguće i za nastavak svojih poduzetničko-kriminalnih aktivnosti, upućivanje prijetnji, organiziranje bijega ili dovršenje kaznenih djela zbog kojih su i lišeni slobode - napisao je Kuhar.

 

NE KORISTE IH ZA NARUČIVANJE PIZZE

SKRIVAO GA U GAĆAMA Pogledajte kakvim se mobitelima koriste zatvorenici u hrvatskim zatvorima

Pravosudni policajci susreću se svakog dana u kaznionicama i zatvorima s domišljatim zatvorenicima koji privremeni gubitak slobode nastoje ublažiti unošenjem nedozvoljenih sredstava komunikacije, pa je tako jedan zatvorenik u gaćama skrivao mobitel, upozorio je u petak sindikat Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika.

(Direktno.hr, 20. travnja 2018.) Nedavno je u jednoj od zatvorskih ustanova kod zatvorenika za kojeg je dobivena dojava o nedozvoljenoj komunikaciji s vanjskim, potencijalno i kriminalnim svijetom, u gaćama pronađen mobitel manji čak od upaljača, priopćio je sindikat.

Fotografije pronađenog mobitela najbolje ilustriraju o kakvom se zgodnom "gadgetu" radi, kažu u sindikatu.

Je li zatvorenika odalo zvono mobitela koje se oglasilo u nezgodnom trenutku ili njegovo vibriranje, sindikatu nije poznato, no zaključuje kako prisutnost mobitela u zatvoru upućuje na potrebu stalnog preispitivanja stupnja sigurnosti sustava.

"Zatvorenici vjerojatno ne koriste mobitel samo radi dostave pizze u ćeliju broj sedam i ažuriranje facebook statusa, već moguće i za nastavak svojih poduzetničko-kriminalnih aktivnosti, upućivanje prijetnji, organiziranje bijega ili dovršenje kaznenih djela", upozorava sindikat.

 

Zatvorenik u gaćicama pokušao prošvercati mobitel manji od upaljača

(Index.hr, 20. travnja 2018.9 PRAVOSUDNI se policajci u kaznionicama i zatvorima svakog dana susreću s domišljatim zatvorenicima koji privremeni gubitak slobode nastoje ublažiti unošenjem nedozvoljenih sredstava komunikacije, pa je tako jedan zatvorenik u gaćama skrivao mobitel, upozorio je Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika.

Nedavno je u jednoj od zatvorskih ustanova kod zatvorenika za kojeg je dobivena dojava o nedozvoljenoj komunikaciji s vanjskim, potencijalno i kriminalnim svijetom, u gaćama pronađen mobitel manji čak i od upaljača, priopćio je sindikat.

"Zgodni gadget"

 

Fotografije pronađenog mobitela najbolje ilustriraju o kakvom se zgodnom gadgetu radi, kažu u sindikatu.

Je li zatvorenika odalo zvono mobitela koje se oglasilo u nezgodnom trenutku ili njegovo vibriranje, sindikatu nije poznato, no zaključuje kako prisutnost mobitela u zatvoru upućuje na potrebu stalnog preispitivanja stupnja sigurnosti sustava.

"Zatvorenici vjerojatno ne koriste mobitel samo radi dostave pizze u ćeliju broj sedam i ažuriranje Facebook statusa, već moguće i za nastavak svojih poduzetničko-kriminalnih aktivnosti, upućivanje prijetnji, organiziranje bijega ili dovršenje kaznenih djela", upozorava sindikat.

 

Nećete vjerovati kako je mali: Zatvoreniku ga našli u gaćama

U jednoj od zatvorskih ustanova nedavno je kod zatvorenika za kojeg je dobivena dojava o nedozvoljenoj komunikaciji s vanjskim, a potencijalno i kriminalnim, svijetom u gaćama pronađen mali – mobitel

(24sata, 20. travnja 2018.) Pravosudni se policajci u kaznionicama i zatvorima svakoga dana susreću s domišljatim zatvorenicima koji privremeni gubitak slobode nastoje ublažiti unošenjem nedozvoljenih sredstava komunikacije.

- Tako je nedavno u jednoj od zatvorskih ustanova kod zatvorenika za kojeg je dobivena dojava o nedozvoljenoj komunikaciji s vanjskim, a potencijalno i kriminalnim, svijetom u gaćama pronađen mali mobitel - stoji u priopćenju Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske.

Međutim, sindikat nije naveo u kojem se hrvatskom zatvoru ovo odigralo.

O kakvom se zgodnom „gadgetu“ radi najbolje ilustriraju fotografije pronađenog mobitela uz upaljač i palac. 

- Je li zatvorenika odalo zvono mobitela koje se oglasilo u nezgodnom trenutku ili njegovo vibriranje nije nam poznato, ali njegova prisutnost u zatvorskoj ustanovi upućuje na potrebu stalnog preispitivanja stupnja sigurnosti sustava čiji korisnici mobitel vjerojatno ne koriste samo radi dostave pizze u ćeliju broj sedam i ažuriranje Facebook statusa, već moguće i za nastavak svojih poduzetničko-kriminalnih aktivnosti, upućivanje prijetnji, organiziranje bijega ili dovršenje kaznenih djela zbog kojih su i lišeni slobode - stoji u priopćenju.

Zanimljivo je da se ovaj mali mobitel može naručiti preko nekoliko web dućana, a košta oko 36 dolara.

 

ZATVORSKI SUSTAV

Zatvoreniku u gaćama pronašli mali – mobitel


(SDLSN, 20. travnja 2018.) Pravosudni se policajci u kaznionicama i zatvorima svakoga dana susreću s domišljatim zatvorenicima koji privremeni gubitak slobode nastoje ublažiti unošenjem nedozvoljenih sredstava komunikacije.

Tako je nedavno u jednoj od zatvorskih ustanova kod zatvorenika za kojeg je dobivena dojava o nedozvoljenoj komunikaciji s vanjskim, a potencijalno i kriminalnim, svijetom u gaćama pronađen mali – mobitel.

O kakvom se zgodnom „gadgetu“ radi najbolje ilustriraju fotografije pronađenog mobitela uz upaljač i palac.

Je li zatvorenika odalo zvono mobitela koje se oglasilo u nezgodnom trenutku ili njegovo vibriranje nije nam poznato, ali njegova prisutnost u zatvorskoj ustanovi upućuje na potrebu stalnog preispitivanja stupnja sigurnosti sustava čiji korisnici mobitel vjerojatno ne koriste samo radi dostave pizze u ćeliju broj sedam i ažuriranje facebook statusa, već moguće i za nastavak svojih poduzetničko-kriminalnih aktivnosti, upućivanje prijetnji, organiziranje bijega ili dovršenje kaznenih djela zbog kojih su i lišeni slobode. S. Kuhar

JutarnjiLIST o nagrađivanju službenika u Gradu Bjelovaru

... za čitanje klikni na sliku

JutarnjiLIST o nagrađivanju državnih službenika

... za čitanje klikni na sliku

 

Potpisan Kolektivni ugovor za NP „Plitvička jezera“


(SDLSN, 17. travnja 2018.) Jučer je u hotelu Jezero u Nacionalnom parku „Pltivička jezera“ potpisan novi kolektivni ugovor za ovu javnu ustanovu, kojim su za četverogodišnje razdoblje regulirana prava radnika zaposlenih u NP „Plitvička jezera“.

Kolektivni ugovor u ime poslodavca potpisao je ravnatelj ustanove Tomislav Kovačević, u ime Sindikata turizma i usluga Hrvatske predsjednik Eduard Andrić, Samostalnog sindikata uslužnih djelatnosti Hrvatske predsjednica Jadranka Klekar, Novog sindikata glavni tajnik Tomislav Kiš i Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH predsjednik Boris Pleša.

Potpisnici su tom prigodom naglasili važnost socijalnog partnerstva koje se u NP „Plitvička jezera“ manifestira kontinuiranim reguliranjem prava radnika kolektivnim ugovorima, a ne jednostranim aktima poslodavca.

RADI SE NA NOVOM ZAKONU

Bolje nagraditi državne službenike

(GLAS SLAVONIJE, 13. travnja 2018.) Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić kazala je u petak kako se radi na zakonu kojim bi se uredilo nagrađivanje državnih službenika, pri čemu bi veći utjecaj na njihove plaće imali rezultati i kvaliteta rada.

Potpredsjednica Vlade Dalić to je kazala na marginama konferencije o Europskom fondu za strateška ulaganja (EFSU) u Zagrebu, a nakon pisanja medija o tome da se priprema nacrt zakona o plaćama državnih službenika kojim bi se povećala produktivnost i efikasnost javne uprave.

Na pitanje novinara hoće li uspjeti progurati ideju rangiranja i nagrađivanja državnih službenika, Martina Dalić rekla je da Ministarstvo rada zajedno s Ministarstvom uprave priprema zakonski tekst, isto kao i podzakonske akte, kojima bi se na kvalitetniji način uredilo nagrađivanje državnih službenika.

"Pripremamo to na način da veće značenje i veći utjecaj na plaće državnih službenika imaju rezultati rada, kvaliteta rada, profesionalan odnos prema radu i da isto to omogući jačanje upravljačke strukture, jačanje odgovornosti upravljačke strukture u državnoj službi za ostvarene rezultate, a to zapravo znači za kvalitetu usluge koju pružaju građanima i poduzetnicima, za brzinu kojom pružaju tu uslugu", kazala je Dalić. H

"NOVI" SUSTAV PLAĆA

Plaća po učinku (ni)je rješenje koje će poboljšati rad javne uprave


(SDLSN, 13. travnja 2018.) Velika reforma državne uprave čiji bi ključni akti trebali biti zakoni o sustavu plaća u državnoj i javnim službama, kojima bi se trebao osnažiti utjecaj individualnog učinka na visinu plaća službenika i namještenika odnosno uvesti plaća po učinku („performance related pay“), počiva na modelu koji ima sve više kritičara ne samo u javnom, već i u privatnom sektoru.

Ovdje prenosimo članak iz Financial Timesa iz 2011. godine, u kojem autor iznosi argumente koji ne idu u prilog modelu plaće po učinku koji se temelji na godišnjoj ocjeni individualnog učinka i ukazuje na motivirajući čimbenik koji ekonomski modeli podizanja razine učinkovitosti zanemaruju – etos kao cjelinu čovjekova moralnoga stava i moralnog ponašanja.

Iako je članak iz 2011. godine to ne znači da se kritičari PRP modela ne javljaju i danas, ali nam se baš ovaj članak učinio posebno pitkim, razumljivim i uvjerljivim. Ukoliko riječi autora negdje nisu najbolje interpretirane, krivnju svalite na google prevoditelja i skromnu razinu znanja engleskog jezika autora ovih uvodnih napomena.

Pa pročitajte… S. Kuhar


Mišljenje

Argumenti protiv plaće po učinku

Plaćanje često umanjuje motive ljudi da nešto učine, piše Richard Layard

Richard Layard 17. travnja 2011.

(FINANCIAL TIMES) Pronalaženje fer i učinkovitih načina plaćanja rukovoditelja veliki je problem u privatnom i javnom sektoru. Mnoge tvrtke, i sve više, vlade razvijaju složene platne sustave namijenjene motiviranju njihovih rukovoditelja da bolje rade. Neki smatraju da je odgovor plaća na temelju godišnje ocjene rada. Ali, osobito u javnom sektoru, to je vrlo upitno.

Naravno, opća razina plaće je važna - utječe na izbor zanimanja i posla. Promocija također treba biti temeljena na zaslugama, tako da najbolji ljudi dobivaju najveću odgovornost i plaću koja ide s njom. Pri tome je važan i očekivani napredak u budućnosti. No, to se razlikuje od godišnje ocjene koja se usredotočuje na prošlost - i jeste li dovoljno učinkoviti da zaslužujete bonus.

Ipak, u analizi koju je naručila britanska vlada, Will Hutton nedavno je zagovarao razrađeniji sustav plaća visokih državnih službenika. Po Huttonovom sustavu najbolji će dobiti više, dok će oni ispodprosjećni dobiti manju plaću. Ipak, za poslove u timskom radu, poput onih u vladinom odjelu ili velikoj tvrtki, postoji mali broj dokaza da individualno utemeljena povećanja plaće djeluju. Doista, ima dosta dokaza protiv.

Godišnja ocjena učinka donosi najmanje četiri problema. Prvi je demoralizacija. Sjajno je biti prepoznat, ali još je više obeshrabrujuće ukoliko ne budete. Istraživanja pokazuju da procjena različitih procjenitelja često favorizira različite radnike - tako da ne čudi da su osjećaji gorke nepravde zajednički. Svatko zna da je sustav promocije neophodan, ali plaća po učinku koja ovisi o godišnjoj ocjeni rada, koja kolege na poslu razvrstava u različite razrede, uvodi nepotrebnu napetost. Suradnja, a ne konkurencija bi trebala biti dominantan etos.

Izuzev plaće vezane uz učinak, glavni motivi za dobro obavljanje posla su želja da budemo poštovani i ponosni na svoj posao. Zagovornici plaće vezane uz učinak pretpostavljaju da će ovi motivi biti nepromijenjeni ako se doda treći motiv – utrka za financijskim bonusom. Ali to je pogrešno. U stvari, brojni psihološki dokazi upućuju na to kako kratkoročne nagrade djeluju uznemirujuće na zaposlene. Ovi eksperimenti pokazuju da su kratkoročne nagrade učinkovite za rutinski rad, ali ne i za rješavanje problema; oni koji su plaćeni kako bi odradili posao kako treba zapravo rade slabije od onih koji nisu plaćeni.

Drugi eksperimenti pokazuju da plaćanje ljudima za obavljanje nekog rada zapravo smanjuje njihove druge motive za to - najpoznatiji primjer je darivanje krvi, koje se često smanjuje ako je uključeno plaćanje. Ekonomistima je teško shvatiti da je ljudska priroda složenija od njihovih modela. No, većina ljudi voli osjećati da daju sebe i više nego što se od njih očekuje.

Čak i u privatnom sektoru postoji mnogo uspješnih tvrtki koje uopće ne koriste individualne poticaje, a njihov broj raste.

Na primjer, Zappos, najveći „online“ lanac cipela na svijetu, u cijelosti funkcionira na kodeksu od 10 točaka koji opisuje kako se trebate ponašati, s ciljem stvaranja sretnih korisnika i kolega. Kandidati za posao se pitaju prihvaćaju li kodeks, a onima koji prođu probni rok ponudit će se 2.000 dolara ako odluče otići. Mali broj ih se odluči za to. Doista, tvrtka ima više kandidata po radnom mjestu od Harvarda, a Amazon ju je nedavno kupio za više od milijardu dolara.

Druge tvrtke zamijenile su pojedinačne financijske poticaje poticajima na temelju izvedbe skupine ili cijele organizacije. U nedavnoj knjizi "Zajednički kapitalizam na djelu", autori pokazuju da više od trećine američkih radnika sudjeluje u takvim shemama dijeljenja dobiti, koje su povezane s većim angažmanom zaposlenika i boljim učinkom.

Plaća sukladno individualnom učinku posebno je problematična u javnom sektoru. Želimo li podređene državne službenike, koji gledaju preko ramena kako bi dobili kratkotrajnu potvrdu svog rada ili ljude koji strastveno promiču javno dobro čak i kad to od njih traži nekome reći neugodne istine?

Prijedlozi poput Huttonovih mogli bi također štetiti regrutiranju za rad u državnoj službi. On misli da će porasti interes za rad u državnoj službi, ali sumnjam u to. Opća razina plaća je, naravno, presudna, ali isto tako i etos. Dobri ljudi će preplaviti javnu službu ako mogu očekivati da će dobiti odgovornost i identificirati se s odjelom u kojem rade.

Isto vrijedi i u biznisu. Način na koji treba poticati bolji učinak u javnom i privatnom sektoru je motivirati i procijeniti ljude ispravno, bez podjele na ovce i koze. Konzultanti bi to mogli voljeti, ali za nas ostale takvo financijsko fino ugađanje učinit će malo dobroga.

NOVI POKUŠAJ

DETALJI VELIKE REFORME JAVNE UPRAVE Od sljedeće godine i građani će ocjenjivati činovnike, o tome će im ovisiti plaće, u pripremi i novost s biljezima


AUTOR: Marina Klepo


Sudeći prema intenzitetu ideoloških rasprava, malo je onih koji još vjeruju Vladinom obećanju da će 2018. godina biti “reformska”, ali neke promjene ipak se naziru. Jedna od njih je reforma javne uprave. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava pripremilo je nacrt zakona o plaćama državnih službenika i trenutačno je na usuglašavanju s drugim ministarstvima (uprave, financija, gospodarstva, unutarnjih poslova).

Iz kabineta ministra Marka Pavića poručuju da zakonom želi urediti sustav plaća po načelu “jednake plaće za jednak rad u cijeloj državnoj službi”.

- Uvođenjem sustava platnih razreda i stupnjeva želi se povećati produktivnost i efikasnost javne uprave. Namjera je na pravedan i objektivan način razviti sustav nagrađivanja i napredovanja službenika koji za cilj ima poticati bolji i učinkovitiji rad u obavljanju službe - poručuje ministar, uz napomenu da će “prilikom konverzije iz jednog u drugi sustav svi službenici zadržati postojeće plaće”.

Zakon obuhvaća oko 50.000 zaposlenih u brojnim državnim tijelima, od ministarstava i agencija do gradova i općina, a za novi sustav nagrađivanja bit će ključne dvije uredbe: o nazivima i koeficijentima radnih mjesta te o ocjenjivanju. One se trebaju donijeti 60 dana nakon izglasavanja zakona, ali priprema dviju uredbi, koje su pak u nadležnosti Ministarstva uprave, daleko je odmaknula. Ministar Lovro Kuščević vrlo je spremno pristao razgovarati na tu temu.

 

Tri cilja


- U svojem mandatu imam tri glavna cilja, a to su podizanje kvalitete u sustavu javne uprave, decentralizacija i digitalizacija. Javna služba mora postati pokretač i podrška građanima i poduzetnicima, a ne kočnica i prepreka - ističe Kuščević. Za razliku od sadašnjeg sustava, prema kojem svi službenici jednako napreduju, tako da im svaka godina staža povećava plaću za 0,5 posto, ubuduće će koncept biti drugačiji.

- Danas imamo 64 opća radna mjesta i 476 posebnih, među kojima su stručni referent, viši stručni savjetnik, voditelj službe, načelnik sektora… Svi će oni ubuduće biti svrstani u samo 13 platnih razreda, ovisno o tome jesu li rukovodeći, viši ili niži, te s obzirom na opis i zahtjevnost radnog mjesta - objašnjava Kuščević te dodaje da se nove tablice rade i za namještenike.

Kada se smjesti u “razred”, svaki službenik i namještenik bit će svrstan i u jedan od 12 stupnjeva koji će određivati njegovu buduću plaću, što znači da će to biti njegov novi koeficijent. Pritom ministar uprave ističe da neće biti gubitnika jer će svi biti svrstani u stupanj koji odgovara njihovim sadašnjim koeficijentima. Međutim, nakon toga plaća će se povećavati ili smanjivati ovisno o rezultatima rada.

Kako bi zakon trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2019. godine, na kraju godine svaki zaposlenik bit će ocijenjen prema četiri, što je više moguće objektivnija kriterija. Više to neće biti samo čelnik tijela, nego će mišljenje o njemu iznositi i kolege i korisnici usluga, a na njega će utjecati i rezultati rada koje je postigao, primjerice, koliko je predmeta obradio.

Kriteriji se još razrađuju, ističe Kuščević, ali koncept je da se propiše raspon udjela koji može imati svaki od četiri faktora pri ocjenjivanju te da konačnu odluku o tome donese čelnik pojedine institucije. Jer, službenici su u različitoj poziciji, pa ocjena korisnika usluge ne može imati jednak utjecaj u ocjenjivanju policajca koji propiše kaznu i službenika na šalteru. No, ključno je pitanje što će te ocjene na kraju značiti za plaću i napredovanje svakog službenika.

 

Posljedica i otkaz


- Može ostati u istom razredu, pasti u prethodni ili napredovati u sljedeći. Svaki razred znači promjenu plaće za 0,5 posto. No, razmišljamo i u uvođenju ekstra bonusa za najbolje od 0,5 posto do jedne mjesečne neto plaće. Dobivali bi ga samo izvanredni i njihov broj bi bio limitiran - kaže Kuščević. Napominje da će se to još dogovoriti sa sindikatima.

Ako je glavni kriterij povećanje ili smanjenje plaće od 0,5 posto, za nekoga tko ima prosječnu plaću od 6000 kuna to bi značilo promjenu od 30 kuna, ali je moguće da bi učinak bio više psihološke prirode jer malo je onih koji žele pasti u niži platni razred. K tome, u slučaju više uzastopnih loših ocjena nazadovali bi ili čak izgubili posao.

Ministarstvo uprave trenutačno radi na 15 projekata kojima je cilj državnu upravu učiniti bržom, efikasnijom i jeftinijom, uvesti kontrole kvalitete i kompetencija, a ključan preduvjet za to je digitalizacija. Tako će se u okviru digitalizacije uvesti e-Poslovanje, e-Potpis, e-Pečat, e-Pristojbe, e-Upisi te CDU - Centar dijeljenih usluga. Što će, primjerice, značiti, e-Pristojbe? Za početak, više se ne bi trebalo događati da vas službenik pošalje u na obližnji kiosk da kupite biljege.

Implementacija projekta vrijednog 38 milijuna kuna trajat će 36 mjeseci, a s primjenom bi trebao početi u drugom kvartalu ove godine. Njegov je cilj da građanima omoguće da sve obaveze, od biljega do naknada za vođenje postupka i izdavanje rješenja, mogu platiti na licu mjesta, gotovinom ili karticom, te da sustav sam distribuira kojoj instituciji koliko pripada.

 

Kraj biljega?


- Već će ove godine biti moguće i plaćanje karticom. U početku će se morati provlačiti više puta, ovisno o broju naknada i postupaka, ali kasnije će to biti potrebno samo jednom. Kada bude gotov projekt e-Pristojbe, sustav će sam disperzirati sredstva, objašnjava Kuščević. Konačni uspjeh ovisit će o tome koliko će pojedine institucije koristiti aplikativna rješenja koje će pripremiti Ministarstvo uprave. No, vjeruje da će te aplikacije biti tako dobre da će ih koristiti i lokalne jedinice, odnosno gradovi i općine.

Ipak, najvažnijim dijelom procesa digitalizacije smatra se projekt Centra dijeljenih usluga vrijedan 305 milijuna kuna, čija će implementacija trajati 36 mjeseci. Njegov je cilj uspostaviti zajedničku informacijsku infrastrukturu, tako da će baze podataka biti na jednom mjestu (APIS), a u početku će biti povezano 40-ak institucija. Kada se završi taj projekt, sustav praćenja kvalitete podrazumijeva da će se analizirati 100 najčešćih procesa koji se događaju u državi i napraviti jedinstvena aplikaciju za njihovo vođenje. Umjesto da svaki grad i općina rade na svoj način, ti će procesi biti standardizirani, smješteni u APIS-u i povezani sa svim bazama podataka. Što će to značiti u praksi?

Kako objašnjava Kuščević, ako netko, primjerice, poželi dozvolu za otvaranje automehaničarske radionice i obrati se službeniku, on će moći pristupiti aplikaciji koja će ga povezati s potrebnim bazama podataka i voditi ga kroz sljedeće korake. Vidjet će što je sve potrebno dostaviti i dio potrebne dokumentacije moći će sam povući te ih dodati u predmet. Građani više neće morati obilaziti institucije i pribavljati potvrde, a ovako će su uštedjeti vrijeme i novac. U konačnici, usluge će za građane biti brže i jeftinije, a to nameće pitanje hoće li to značiti i manju državnu upravu.

- Nadam se da hoće. Cilj Vlade je racionalizacija javne uprave, a digitalizacija je jedna od mjera tog cilja - kaže Kuščević. Pritom ističe kako to ne znači otpuštanje, nego prirodni odljev s obzirom na to da već sada postoji zabrana zapošljavanja, odnosno princip dva za jedan.

 

Ključna načela: Svi službenici u 13 platnih razreda

 

  1. U 13 platnih razreda bit će raspoređeno čak 64 opća radna mjesta i 476 posebnih, koliko ih je danas.
  2. Službenici će biti svrstani u jedan od 12 stupnjeva koji će određivati plaću, ali u početku će svi zadržati postojeću.
  3. Na kraju godine svaki zaposlenik ocjenjivat će se prema četiri objektivna kriterija, a jedan od njih su rezultati rada.
  4. Ovisno o ocjeni, zaposlenik može ostati u istom razredu, nazadovati ili napredovati, a plaća može padati i rasti 0,5 posto.
  5. U slučaju više uzastopnih loših ocjena, službenik na kraju može izgubiti posao.

NOVI LIST o zakonima koji reguliraju plaće u javnoj upravi

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu