SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

NOVI LIST o posljedicama presude kojom je zabranjen štrajk radnika Croatia Airlinesa

... za uvećanje klikni na sliku

I VATROGASCE PREBIJAJU

Odbor profesionalnih vatrogasaca SDLSN traži zaštitu vatrogasaca pri obavljanju službe


(SDLSN, 9. kolovoza 2018.) Odbor profesionalnih vatrogasaca Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH od Vlade Republike Hrvatske traži hitno poduzimanje mjera u cilju zaštite profesionalnih vatrogasaca u obavljanju njihove dužnosti.

Povod za reagiranje je napad na vatrogasca Javne vatrogasne postrojbe Grada Šibenika, koji je 8. kolovoza pretprio teške tjelesne ozljede sudjelujući u protupožarnom osiguranju Hype Beach music festivala.

Predsjednik Odbora profesionalnih vatrogasaca SDLSN, Drago Prnjić, smatra da profesionalnim vatrogascima koji sudjeluju u zaštiti osoba i imovine od požara treba priznati status službene osobe i shodno tome napad na takvu osobu kvalificirati kao kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti, što sada nije slučaj.

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH pak ukazuje na to da se u Kaznenom zakonu kao napad na službenu osobu razumijeva napad na vojnu osobu, policijskog službenika, ovlaštenu službenu osobu Vojne policije, službenu osobu kojoj je povjereno čuvanje osoba kojima je na temelju zakona oduzeta sloboda, kad obavljaju službenu dužnost.

Zakonom se još propisuje teža kazna ako je kazneno djelo prijetnje počinjeno prema službenoj ili odgovornoj osobi u obavljanju javne ovlasti ili u vezi s njezinim radom ili položajem, ali se takvo kazneno djelo progoni po privatnoj tužbi.

Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona koji je Ministarstvo pravosuđa uputilo na javno savjetovanje 30. svibnja ove godine predviđa se sankcionirati prisilu prema zdravstvenom radniku, na način da se predviđa sankcija u slučaju da tko doktora medicine, doktora dentalne medicine ili drugog zdravstvenog radnika koji zdravstvenu djelatnost obavlja kao javnu službu, silom ili prijetnjom da će izravno uporabiti silu spriječi u obavljanju njegove zdravstvene djelatnosti.

Međutim, Sindikat smatra da se ovakvim izmjenama Kaznenog zakona, kojima se pojedine skupine državnih i javnih službenika posredno definiraju kao „podvrsta“ službenih osoba i pojedina kaznena djela kada su one u pitanju teže kažnjavaju i to tek nakon što postanu žrtve nekog kaznenog djela, nije zadovoljavajući način zaštite osoba koje obavljaju državnu i javnu službu od počinitelja kaznenih djela.

Danas je na vidjelo izašlo da se profesionalni vatrogasci ne smatraju službenim osobama kada rade svoj posao, a sutra, kad se isto (ponovno) dogodi inspektoru rada, matičaru, porezniku, socijalnom radniku i drugom državnom ili javnom službeniku pri obavljanju službe, na vidjelo će izaći činjenica da im Kazneni zakon ne pruža primjerenu zaštitu.

Sindikat pri tome podsjeća da profesionalni vatrogasci svoj posao obavljaju kao javnu službu kao zaposlenici javnih vatrogasnih postrojbi - registriranih javnih ustanova osnovanih od strane jedinica lokalne samouprave.

RACIONALIZACIJA

POBUNA ZBOG NAJAVE UKIDANJA AGENCIJA 'U šoku sam, nismo to zaslužili, ako mi nismo vratili uložen novac u nas, onda nije nitko'

AUTOR: Goranka Jureško, Goran Penić, Mirela Lilek

(JUTARNJI LIST, 8. kolovoza 2018.) Ukida se i Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, no resorna ministrica Blaženka Divjak tvrdi da će biti još razgovora o tome jer oni imaju drukčiji plan uštede koji će predložiti

Vladin plan racionalizacije agencija i zavoda koji obuhvaća pripajanje 54 tijela ministarstvima ili drugim nadležnim ustanovama, izazvao je popriličan otpor onih koji bi se trebali ukinuti, no unatoč kritikama, potpredsjednik Vlade Tomislav Tolušić, koji koordinira taj proces, odlučan je u namjeri i poručuje da neće osigurati novac u proračunu za one čije se pripajanje planiralo.

Odbacuje kritike da se neke agencije neće moći ukinuti zbog reakreditacija za fondove EU i najavljuje uštede koje se, tvrdi, mjere u desecima milijuna kuna.

- Dosad sam dobio 20-ak različitih analiza iz tih agencija u kojima se zaključilo da bi baš one trebale ostati, a po mogućnosti i da treba osnovati neke nove. Vjerujem da će se Vladin plan racionalizacije provesti do 1. siječnja iduće godine jer niti jedno tijelo s popisa neće biti u proračunu za sljedeću godinu - izričit je Tolušić.

Na pitanje hoće li se za neke agencije morati raditi dugotrajan proces reakreditacije prema Europskoj komisiji, što tvrde u nekima od tih agencija, Tolušić odgovara da to nije točno.

 

Milijunske uštede


- Ništa nije problem, osim što problem postoji u glavama onih koji se ne bi ukidali. U roku od dva tjedna može se napraviti postupak reakreditacije - tvrdi Tolušić. Kad je riječ o uštedama, potpredsjednik Vlade tvrdi da će uštede biti višemilijunske, ponajprije na rukovodećem kadru i njihovim pomoćnicima, zatim u objedinjavanju službi, racionalizaciji voznog parka, objedinjenoj javnoj nabavi...

- Vjerujem da će doći i do racionalizacije zaposlenih, ali važnije je da će se bolje kontrolirati troškovi. Za one koji su dobri, u sustavu će, naravno, i dalje biti mjesta - najavljuje Tolušić. Dodaje da su svi ministri upoznati s planom, da su ga podržali i da se on može mijenjati samo u smislu da bude još veća racionalizacija, a da je ovaj prijedlog minimum.

- Svi su upoznati s planom koji je usklađen s ministrima. Ako neki ministar želi racionalizaciju na drukčiji način, u redu, ali ovo je minimum - poručuje Tolušić.

Najavljuje i uspostavu objedinjenog Državnog inspektorata do kraja godine, a u planu je i racionalizacija 21 ureda državne uprave u županijama. Tolušića smo pitali i što je s Agencijom za regionalni razvoj, koja se ukidala više od dvije i pol godine, da bi se na kraju od te ideje odustalo, uz izliku da bi to bio prekompliciran proces zbog fondova EU.

- Bit će ukinuta - odgovara Tolušić.

Ipak, dio naših sugovornika koji bi trebali provesti spajanja uvjeren je da od toga vjerojatno neće biti ništa jer prema njihovu mišljenju, teško da je to bila stvarna racionalizacija s obzirom na to da se ne predviđaju otpuštanja, odnosno postojeće djelatnosti i dalje će raditi bez obzira na to jesu li službe ili zavodi, tj. agencije.

Ističu da je za spajanje nekih zavoda i agencija nužan popriličan broj zakonskih izmjena, a onda i promjena statuta i pravilnika kojima će se “zbrinjavati” novopridošla djelatnost. Naime, dio prijedloga o spajanju star je gotovo dvadesetak godina, a zadnji pokušaj bio je u vrijeme Vlade Tihomira Oreškovića koji je također propao neslavno.

 

Kontraprijedlog


Za Vladin prijedlog smanjenja broja agencija u Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO) doznali su iz medija i poprilično se šokirali. Dosad, naime, ni u jednom planu i pokušaju - a bilo ih je posljednjih godina više - nije bilo gašenja ove agencije, odnosno pripajanja Ministarstvu znanosti i obrazovanja. S druge strane, prijedlog o spajanju agencija, koji je iz ministarstva Blaženke Divjak upućen u Vladu, bio je drukčiji od zaključka donesenog na zadnjoj Vladinoj sjednici.

Kako doznajemo, Ministarstvo obrazovanja predložilo je spajanje Agencije za strukovno s Agencijom za odgoj i obrazovanje, kao i Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja s Agencijom za znanost i visoko obrazovanje. Zašto je u Vladinu zaključku navedeno drukčije, ostaje nejasno. Ministrica Divjak jučer je potvrdila da je njihov prijedlog bio drukčiji i da će u vezi s tim biti još razgovora.

- Mislim da je naš prijedlog dobar i ići ćemo dalje u tom smjeru - kratko je poručila.

U Ministarstvu neslužbeno kažu da gašenja ASOO-a neće biti. Riječ je o agenciji kojoj je 2015. pripojena druga agencija (za obrazovanje odraslih) i koja sada zapošljava oko 150 ljudi. Međutim, više od polovice zaposlenih je na plaćama koje se financiraju u 85-postotnom iznosu iz izvora EU. Uz 11 djelatnika Agencije koji rade na provedbi projekata koji se financiraju iz sredstava EU, u Agenciji rade 82 zaposlenika u organizacijskoj jedinici za provedbu strukturnih instrumenata EU - DEFCO i njihove se plaće većinski financiraju iz izvora EU.

Osim što je jedina institucija u državi koja se bavi obrazovanjem odraslih, ASOO se pokazala vrlo aktivnom u povlačenju sredstava EU. Ukupna vrijednost njihovih projekata EU u četiri godine iznosi više od 160 milijuna kuna, što je iznos veći za 69 milijuna kuna od zbroja svih iznosa proračuna od osnutka Agencije. Ono što je ASOO dosad povukao iz fondova EU iznosi oko četiri godišnja proračuna ASOO-a, a trenutačno provode četiri višegodišnja ESFF projekta ukupne vrijednosti gotovo 300 milijuna kuna. Zato ne postoji financijska korist od ukidanja ASOO-a, nego samo šteta, uvjeren je njezin ravnatelj Mile Živčić.

 

Fondovi EU


- Nikada kao mogućnost nisam čuo ukidanje naše agencije i zato sam šokiran. Nismo to zaslužili, to je neshvatljivo. Pokazali smo se kao jedna od javnih ustanova s najvećim apsorpcijskim kapacitetom fondova EU u cijeloj javnoj upravi. Ako mi nismo vratili uložen novac u nas, onda nije nitko - kaže Živčić uvjeren da je riječ o opasnoj ideji, rizičnoj iz više razloga: slijedio bi sigurni poremećaj i kašnjenje u provedbi projekata, odnosno rizik od nepovlačenja ugovorenih sredstava; zaustavljanje započetog projekta reforme sustava strukovnog obrazovanja i upitna mogućnost ispunjenja obveza koje Agencija ima u brojnim međunarodnim asocijacijama. Uz to, dodaje, ukidanje ASOO-a u suprotnosti je sa Strategijom razvoja javne uprave.

Očito je da će barem u dijelu najavljenih spajanja biti i dodatnih konzultacija, a i teško je predvidjeti hoće li završiti do zadanog roka - početka iduće godine.

 

Za pripajanje HZJZ-u potrebno je mijenjati tek doneseni zakon


Za spajanje nekih zavoda i agencija nužan popriličan broj zakonskih izmjena, a onda i promjena statuta i pravilnika kojima će se “zbrinjavati” novopridošla djelatnost. Primjerice, da bi se Zavodu za javno zdravstvo pripojio Zavod za toksikologiju i antidoping te onaj za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, nužne su promjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji je nedavno prošao prvo čitanje.

Isti propis regulira i pripajanje Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi koja bi se trebala spojiti s Ministarstvom zdravstva, kao i Vladin Ured za suzbijanje zlouporabe droga. Ne zna se hoće li te promjene i kako utjecati na prijedlog Zakona o zdravstvenoj zaštiti, odnosno jesu li toliko opsežne da bi zakonski tekst morao ponovno u javnu raspravu.

Ipak, s pripajanjem Zavoda za telemedicinu Zavodu za hitnu medicinu zadovoljna je ravnateljica dr. Maja Grba Bujević. Kaže da su prije godinu napravljeni izračuni koji su pokazali uštede od oko dva milijuna kuna, ali i dobitak za hitnu medicinu koja bi u radu mogla više koristiti telemedicinu.

 

Pročitajte još...

 

Čestitamo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

KRIZA KADROVA

'Nudimo stalni posao s nizom prava iz kolektivnog ugovora, plaća je iznadprosječna, može prijeći i 10.000 kuna, ali nitko se ne javlja na natječaj...'


AUTOR: Goran Penić

Kriza na tržištu rada, posebno u turizmu, koja je zahvatila privatni sektor, u kojem poslodavci sve teže nalaze radnu snagu koja se radi većih primanja uglavnom odselila iz Hrvatske, prelijeva se, čini se, i na državni sektor.

 

(JUTARNJI LIST, 26. srpnja 2018.) Sve su češći primjeri da se na natječaje koji se raspisuju za državnu službu ne javi nitko, što zbog činjenice da su u nekim resorima plaće doista mizerne, što zbog toga što su kvalitetni mladi kadrovi sreću odlučili tražiti izvan Hrvatske. Tu je i faktor općeg dojma da su natječaji u državnoj službi u većini slučajeva namješteni.

Općinski sud u Čakovcu tako je nedavno raspisao natječaj za administrativnog referenta - sudskog zapisničara radi zamjene službenice koja je otišla na porodiljni dopust. Nudili su plaću od 3800 kuna, a uvjet je bio da osoba ima deset godina radnog iskustva za taj posao. Na natječaj su se javila dva kandidata, no na dan kada se trebalo održati testiranje, nitko nije došao pa je natječaj poništen i morat će se ponoviti.

 

Nedostatna primanja


Siniša Kuhar, glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, ne čudi se ovakvim primjerima s terena, koji pokazuju da posao u državnoj službi nije više toliko atraktivan. Za radnike sa srednjom stručnom spremom, kaže Kuhar, primanja su jednostavno nedostatna, a ni sigurnost posla više nije nešto što bi zadovoljilo radnika.

Isti sud u Čakovcu, nastavlja Kuhar, imao je problema i s natječajem za radno mjesto informatičara prije nekoliko mjeseci. Uvjeti su bili slični, kao i plaća, s time da se ovaj put tražio radnik na neodređeno vrijeme.

- Na natječaj se prijavilo više osoba, a na testiranju su se pojavile dvije osobe, nakon čega je odabrani kandidat, kada je saznao kolika bi mu bila plaća, odustao. Ovi primjeri pokazuju da i posao u državnoj službi u uvjetima malih plaća gubi na atraktivnosti koju je imao u vrijeme krize. Sigurna plaća i materijalna prava zagarantirana kolektivnim ugovorima očito više nisu dovoljan mamac za rad u državnoj službi, a i zbog čega bi netko nosio etiketu uhljeba za plaću od koje se jedva preživljava - poručuje Kuhar.

Dodaje kako je ovaj problem postojao i prije gospodarske krize, kada je poduzetništvo cvalo, pa su se ljudi više odlučivali ići u privatni sektor, a za vrijeme krize ponovno su se okretali državnom. Sada se događa isto - gospodarstvo raste, rastu i plaće ili bi barem trebale rasti u privatnom sektoru, pa državni službenik postaje zanimanje koje nije privlačno.

- Osim malih plaća, koje bi trebalo povećati, problem je i što se ljudi iseljavaju. Od sigurnosti se ne živi, živi se od plaće. Tu je i problem što su ljudi svjesni da se sa svakom promjenom vlasti ljudi koji su nekad bili na bolje plaćenim poslovima degradiraju na manje plaćene poslove. Osim toga, najavljuju se ukidanja i spajanja nekih agencija, zatim prebacivanje nekih poslova na lokalnu razinu, pa i tu dolazi do nesigurnosti jer nikad ne znaš hoće li te negdje premjestiti - kaže Kuhar.

Prosječna plaća u državnoj službi za osobu sa srednjom stručnom spremom i više godina staža je oko 3800 kuna, za osobu s visokom stručnom spremom oko 4200 kuna, a s visokom, ovisno o položaju, od 4500 do 6000 kuna.

Problem s pronalaskom radnika imaju, doznajemo, i u Središnjem državnom uredu za središnju javnu nabavu. No, njima nisu problem plaće, jer su one u prosjeku veće nego u ostalim resorima u državnoj službi, ali svejedno im se ljudi ili ne javljaju na natječaje ili odustanu nakon nekog vremena. Tako muku muče s pronalaskom dvaju savjetnika u Uredu koji bi imali mjesečna primanja od čak oko 8200 kuna neto. Prvi natječaj su poništili jer nitko nije zadovoljio na testiranju, a na drugi se natječaj javilo samo dvoje kandidata.

 

Razlike u koeficijentima


Prosječna plaća u Središnjem državnom uredu za središnju javnu nabavu puno je veća nego u drugim sektorima u državnoj službi jer je i posao provedbe velikih objedinjenih natječaja zahtjevniji. Tako netko tko nema uzdržavanih članova obitelji i ima tek jednu godinu radnog staža može imati 6500 kuna, a netko s četiri godine radnog staža već od 8000 kuna.

Osoba s uzdržavanim članovima obitelji može imati 10.000 kuna i plaće savjetnika u ovom državnom tijelu čak su veće nego plaće voditelja odjela po ministarstvima. Tako je koeficijent za savjetnika u ovom uredu 2,231, a voditelj službe u ministarstvu ima koeficijent 2,134. Bruto plaća se dobije množenjem osnovice koja za državne službenike iznosi 5421,54 kune s koeficijentom složenosti poslova, a uvećana je za 0,5 posto po svakoj godini staža.

- Problem je generalno velik jer ne možemo naći radnike iako imamo dobra primanja i sigurno radno mjesto. Mislim da se mnogo mladih odselilo u inozemstvo i na cijelom je tržištu rada teško naći kvalitetne radnike. Kod nas je još prisutno i to što većina misli da su natječaji namješteni, pa se vjerojatno ni ne žele javljati na njih - kaže nam sugovornik iz Središnjeg državnog ureda za središnju javnu nabavu.

 

Ministar Kuščević: novi zakon trebao bi bolje vrednovati rad


Ministarstvo uprave, nadležno za državne službenike, također je na posljednjem natječaju, na kojem je tražilo devet radnika, imalo problem s nalaženjem kandidata. Za dva od devet oglašenih radnih mjesta nije se javio nitko, pa će morati ponoviti natječaj. Ministar uprave Lovro Kuščević svjestan je problema koji imaju i najavljuje da će se novim Zakonom o plaćama u državnoj službi pokušati taj posao učiniti atraktivnijim. Novi zakon trebao bi bolje vrednovati rad i sankcionirati nerad, tako da će službenici imati osnovnu plaću i mogućnost napredovanja ako dobro rade, a time će imati i veća primanja.

Kuščević kaže da državnu službu treba i modernizirati kako bi ona postala privlačna za mlade ljude. - Projekti digitalizacije koje provodimo, osim što će postići uštede, istovremeno će olakšati i ubrzati rad te ga napraviti privlačnijim novim generacijama - rekao je Kuščević i dodao da je to što se nitko nije javio na njihov natječaj samo dokaz da se kod njih natječaji ne namještaju (G. P.)

NOVI LIST o padu interesa za rad u državnoj službi

... za čitanje klikni na sliku

DRŽAVA VIŠE NIJE POŽELJAN POSLODAVAC

Ne žele raditi za plaću manju od 4000 kuna


Zanimljivi su primjeri s čakovečkog suda gdje su posao sudskog zapisničara i informatičara odabrani kandidati odbili


(GLAS SLAVONIJE, 24. srpnja 2018.) Iako bi još prije samo dva mjeseca čak 68 posto ispitanika istraživanja, a koje je provela agencija Ipsos, radije izabralo rad u državnoj nego privatnoj tvrtki, jer jamči sigurnost radnog mjesta i plaće, Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) izvijestio je u ponedjeljak, pozivajući se na saznanja s terena, na primjere koji upućuju na to da je i zapošljavanje u državnoj službi sve manje atraktivno.

U SDLSN-u pojašnjavaju to slabo plaćenim poslovima za radnike sa srednjom stručnom spremom.

- Općinski sud u Čakovcu raspisao je natječaj za radno mjesto administrativni referent - sudski zapisničar, uz plaću od oko 3800 kuna za osobu s deset godina staža, radi zamjene službenice za vrijeme korištenja rodiljnog i roditeljskog dopusta. Međutim, iako su se prijavila dva kandidata, na dan kada je određeno testiranje radi provjere znanja, nije se pojavila ni jedna osoba, ističe glavni tajnik SDLSN-a Siniša Kuhar primjer s terena koji svjedoči da posao u državnoj službi gubi na atraktivnosti. Neslavno je, nastavlja Kuhar, prošao i natječaj za radno mjesto informatičara na istome sudu prije nekoliko mjeseci, za sličnu plaću, ali na neodređeno vrijeme.

- Na natječaj se prijavilo više osoba, dok su se na testiranju pojavile dvije osobe, nakon čega je odabrani kandidat, saznavši kolika bi mu bila plaća - odustao - dodaje Kuhar. Kandidatu presudan nije bio ni rad na neodređeno kojeg sve više na sadašnjem tržištu rada potiskuju drugi, nesigurni oblici rada. A, još donedavno nije bila rijetkost da za posao čistačice u nekoj državnoj službi stigne "more" zamolbi za posao, pa i onih (dugotrajno) nezaposlenih s visokom stručnom spremom. No, vremena se očito mijenjaju.

- Ovi primjeri pokazuju da i posao u državnoj službi u uvjetima (pre)malih plaća gubi na atraktivnosti koju je imao u vrijeme krize. Sigurna plaća i materijalna prava zagarantirana kolektivnim ugovorima očito više nisu dovoljan mamac za rad u državnoj službi. A, i zbog čega bi netko nosio etiketu uhljeba za plaću od koje se jedva preživljava - pita se Kuhar.

U istraživanju o kojemu je Glas Slavonije pisao početkom svibnja, za rad kod privatnika odlučio bi se 21 posto ispitanika. Zanimljivo je praćenje i kroz dobnu strukturu ispitanika - postotak onih kojima je državna tvrtka poželjnija od privatne raste s njihovom dobi. Među ispitanicima do 30 godina njih 54 posto stava je da je bolje raditi u državnoj tvrtki, a 40 posto u privatnoj. Kod građana od 45 do 59 godina 74 posto bi odabralo državnu tvrtku, a kod starijih od 60 godina čak 77 posto ispitanika. Na pitanje bi li odabrali dobro plaćen posao kod privatnika, ili slabije plaćen u državnoj upravi, tada se većina odlučila za rad kod privatnika (58 posto), ali bi 35 posto ljudi odabralo državnu administraciju, čak i uz nižu plaću. No, akteri iz "čakovečkog slučaja" ne misle tako.

Suzana Župan


ISELJAVAJU UGLAVNOM ONI SA SSS-om


Govoreći o iseljavanju velikog radnog kontingenta, demograf Stjepan Šterc ocjenjuje kako je vrlo vjerojatno da ga čine upravo osobe sa SSS-om. "Prema službenim brojkama, lani je iz RH iselilo 47.300 osoba, od čega njih 60 posto čini radni kontingent. Prema nekim našim mišljenjima, a što potvrđuju statistike drugih zemalja, 2017. iselilo je možda i do 90 tisuća, samo se nisu svi odjavljivali. Očekuje se daljnji rast iseljavanja. Jer, teško je očekivati da u ovako posloženom društvu očekujete zadovoljstvo mladih", kaže Šterc.Siniša Kuhar

 

glavni tajnik SDLSN-a

 

Sigurna plaća i materijalna prava zagarantirana kolektivnim ugovorima, očito više nisu dovoljan mamac za rad u državnoj službi.

 

... za uvećanje klikni na sliku

 

 

POD SVIJEĆAMA BURZE RADA

GABRIJELA GALIĆ Nitko neće u uhljebe. Ni kolektivni ugovori više nisu mamac za državnu službu


Zašto bi netko nosio etiketu »uhljeba« za plaću od koje se jedva preživljava

 

(Novilist.hr, 24. srpnja 2018.) Moglo bi se Hrvatskoj dogoditi da za koju godinu, u godišnjoj kvoti za uvoz radne snage, budu specificirana i netipična zanimanja koja su preko noći postala deficitarna. Državne i javne službe uvriježeno se smatraju prostorom sigurnog zaposlenja u kojima se danas virtualna radna knjižica završno pečati odlaskom službenika ili namještenika u mirovinu. Dio medija uporno će zaposlene u državnim i javnim službama zbog toga nazivati »uhljebima«, pritom se silno čudeći što zaposleni u administraciji, obrazovanju, zdravstvu, socijali, kulturi, policiji, pravosudnoj policiji od svog poslodavca traže da poštuje njihova prava i da se ta prava nadograđuju.

Neće pritom primijetiti, primjerice, da se iz dijela državnih službi zaposleni, čim nešto nauče, trude pobjeći u privatni sektor u kojem će više zarađivati. Neće primijetiti da socijala muku muči s kadrovima, da zdravstvo ostaje i bez liječnika i bez medicinskih sestara, da učitelji odlaze, da se u državnoj administraciji teško popunjavanju slobodna radna mjesta...

Do jučer su se, tako, teško mogli naći »uhljebi« za pozicije na kojima se traži visoka stručna sprema – dosta se samo prisjetiti kako je Ministarstvo rada muku mučilo sa zapošljavanjem novih inspektora, jer za plaću koja je u osnovi niža od državnog prosjeka nitko taj posao neće raditi. Danas se, pak, teško nalazi i ona najbrojnija radna snaga sa srednjom stručnom spremom. Jer nitko više ne želi biti »uhljeb« koji će i s pozamašnim stažom iza sebe primati plaću od jedva četiri tisuće kuna.

Da je zapošljavanje u državnoj službi sve manje atraktivno, posebno kada je riječ o slabo plaćenim poslovima srednje stručne spreme, a vjerovali ili ne ti su poslovi i najbrojniji, upozorava i službenički sindikat na primjeru Općinskog suda u Čakovcu. Dakle, taj sud ne može naći zamjenu za sudsku zapisničarku koja koristi rodiljni i roditeljski dopust. Istina, prijavilo se dvoje kandidata, ali na testiranju se nisu pojavili. Isti sud prije nekoliko mjeseci nije uspio zaposliti ni informatičara u stalni radni odnos. Da, javilo se više kandidata, na testiranje ih je došlo dvoje, a odabrani je od posla odustao kada je čuo kolika bi mu bila plaća. Tu negdje kao i zapisničarki, oko 3.800 kuna.

Zašto bi netko nosio etiketu »uhljeba« za plaću od koje se jedva preživljava, zapitao se službenički sindikat, zaključujući kako sigurna plaća i materijalna prava zagarantirana kolektivnim ugovorima očito više nisu dovoljan mamac za rad u državnoj službi.

Nisu, a u budućnosti će zasigurno biti još i manji mamac. Ne treba zaboraviti da se još od prošle jeseni radi na novom zakonu o plaćama u državnim službama koji će ionako niske plaće najvećeg dijela zaposlenih dodatno smanjiti. Ostat će, naime, bez dodatka na staž od 0,5 posto godišnje, a pri planiranom smještanju službenika u nove platne razrede dodatno bi mogli nastradati svi oni koji su poslodavcu vjerni 20 i više godina jer im se neće uvažiti dodaci na koje imaju pravo. Ono što izgube u prevođenju u novi sustav, teško će nadoknaditi kroz sustav napredovanja koji će mnogima biti nedostupan. Kako li će se tada popunjavati slobodna »uhljebnička« radna mjesta?

"SLABO PLAĆENI POSLOVI"

Sindikati: Državna služba sve manje atraktivna, zašto bi nekog zvali uhljebom za plaću od koje se jedva preživljava 

Zapošljavanje u državnoj službi sve je manje atraktivno, posebice kad je riječ o slabo plaćenim poslovima srednje stručne spreme, upozorio je u ponedjeljak Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske.

 

(Dnevnik.hr, 23. srpnja 2018.) Općinski sud u Čakovcu raspisao je natječaj za radno mjesto administrativni referent – sudski zapisničar, uz plaću od oko 3800 kuna za osobu s 10 godina staža, radi zamjene službenice za vrijeme korištenja rodiljnog i roditeljskog dopusta.

Međutim, iako su se prijavila dva kandidata, na dan kada je određeno testiranje radi provjere znanja nije se pojavila niti jedna osoba, navodi sindikat u priopćenju.

Neslavno je prošao i natječaj za radno mjesto informatičara na istome sudu prije nekoliko mjeseci, za sličnu plaću, ali na neodređeno vrijeme. Na natječaj se prijavilo više osoba, dok su se na testiranju pojavile dvije osobe, nakon čega je odabrani kandidat odustao saznavši kolika bi mu bila plaća.

Takvi primjeri pokazuju da i posao u državnoj službi u uvjetima premalih plaća gubi na atraktivnosti koju je imao u vrijeme krize. Sigurna plaća i materijalna prava zagarantirana kolektivnim ugovorima očito više nisu dovoljan mamac za rad u državnoj službi, a i zašto bi netko nosio etiketu "uhljeba" za plaću od koje se jedva preživljava, ističe sindikat. (Hina)

 

ZANIMLJIVOST

Fali radnika čak i među "uhljebima"? Sindikati se žale da sve manje ljudi želi u državnu službu


Sigurna plaća i materijalna prava zagarantirana kolektivnim ugovorima očito više nisu dovoljan mamac za rad u državnoj službi, a i zašto bi netko nosio etiketu »uhljeba« za plaću od koje se jedva preživljava, ističe sindikat

 

(Novilist.hr, 23. srpnja 2018.) Zapošljavanje u državnoj službi sve je manje atraktivno, posebice kad je riječ o slabo plaćenim poslovima srednje stručne spreme, upozorio je u ponedjeljak Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske.

Općinski sud u Čakovcu raspisao je natječaj za radno mjesto administrativni referent – sudski zapisničar, uz plaću od oko 3800 kuna za osobu s 10 godina staža, radi zamjene službenice za vrijeme korištenja rodiljnog i roditeljskog dopusta.

Međutim, iako su se prijavila dva kandidata, na dan kada je određeno testiranje radi provjere znanja nije se pojavila niti jedna osoba, navodi sindikat u priopćenju.

Neslavno je prošao i natječaj za radno mjesto informatičara na istome sudu prije nekoliko mjeseci, za sličnu plaću, ali na neodređeno vrijeme. Na natječaj se prijavilo više osoba, dok su se na testiranju pojavile dvije osobe, nakon čega je odabrani kandidat odustao saznavši kolika bi mu bila plaća.

Takvi primjeri pokazuju da i posao u državnoj službi u uvjetima premalih plaća gubi na atraktivnosti koju je imao u vrijeme krize. Sigurna plaća i materijalna prava zagarantirana kolektivnim ugovorima očito više nisu dovoljan mamac za rad u državnoj službi, a i zašto bi netko nosio etiketu »uhljeba« za plaću od koje se jedva preživljava, ističe sindikat.

 

Za posao u državnoj službi javila su se samo dva kandidata, na testiranje nije došao ni jedan


Neslavno je prošao i natječaj za radno mjesto informatičara na istome sudu prije nekoliko mjeseci.

 

(POSLOVNI DNEVNIK, 23. srpnja 2018.) Zapošljavanje u državnoj službi sve je manje atraktivno, posebice kad je riječ o slabo plaćenim poslovima srednje stručne spreme, upozorio je u ponedjeljak Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske.

Općinski sud u Čakovcu raspisao je natječaj za radno mjesto administrativni referent – sudski zapisničar, uz plaću od oko 3800 kuna za osobu s 10 godina staža, radi zamjene službenice za vrijeme korištenja rodiljnog i roditeljskog dopusta.

Međutim, iako su se prijavila dva kandidata, na dan kada je određeno testiranje radi provjere znanja nije se pojavila niti jedna osoba, navodi sindikat u priopćenju.

Neslavno je prošao i natječaj za radno mjesto informatičara na istome sudu prije nekoliko mjeseci, za sličnu plaću, ali na neodređeno vrijeme. Na natječaj se prijavilo više osoba, dok su se na testiranju pojavile dvije osobe, nakon čega je odabrani kandidat odustao saznavši kolika bi mu bila plaća.

Takvi primjeri pokazuju da i posao u državnoj službi u uvjetima premalih plaća gubi na atraktivnosti koju je imao u vrijeme krize. Sigurna plaća i materijalna prava zagarantirana kolektivnim ugovorima očito više nisu dovoljan mamac za rad u državnoj službi, a i zašto bi netko nosio etiketu "uhljeba" za plaću od koje se jedva preživljava, ističe sindikat.

 

RAD ZA DRŽAVU

Hrvati ne žele biti 'uhljebi': Sigurna plaća, regresi i božićnice više nam nisu primamljivi?

(VIJESTI.hr, 23. srpnja 2018.) Sigurna plaća i materijalna prava zagarantirana kolektivnim ugovorima očito više nisu dovoljan mamac za rad u državnoj službi.

Zapošljavanje u državnoj službi sve je manje atraktivno, posebice kad je riječ o slabo plaćenim poslovima srednje stručne spreme, upozorio je u ponedjeljak Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske.

Općinski sud u Čakovcu raspisao je natječaj za radno mjesto administrativni referent – sudski zapisničar, uz plaću od oko 3800 kuna za osobu s 10 godina staža, radi zamjene službenice za vrijeme korištenja rodiljnog i roditeljskog dopusta.

Međutim, iako su se prijavila dva kandidata, na dan kada je određeno testiranje radi provjere znanja nije se pojavila niti jedna osoba, navodi sindikat u priopćenju.

 

Na testiranje stigle dvije osobe

 

Neslavno je prošao i natječaj za radno mjesto informatičara na istome sudu prije nekoliko mjeseci, za sličnu plaću, ali na neodređeno vrijeme. Na natječaj se prijavilo više osoba, dok su se na testiranju pojavile dvije osobe, nakon čega je odabrani kandidat odustao saznavši kolika bi mu bila plaća.

Takvi primjeri pokazuju da i posao u državnoj službi u uvjetima premalih plaća gubi na atraktivnosti koju je imao u vrijeme krize. Sigurna plaća i materijalna prava zagarantirana kolektivnim ugovorima očito više nisu dovoljan mamac za rad u državnoj službi, a i zašto bi netko nosio etiketu "uhljeba" za plaću od koje se jedva preživljava, ističe sindikat.

 

'Sve manje zainteresiranih za posao u državnoj službi'


(N1, 23. srpnja 2018.) Zapošljavanje u državnoj službi sve je manje atraktivno, posebice kad je riječ o slabo plaćenim poslovima srednje stručne spreme, upozorio je u ponedjeljak Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske.

Općinski sud u Čakovcu raspisao je natječaj za radno mjesto administrativni referent – sudski zapisničar, uz plaću od oko 3800 kuna za osobu s 10 godina staža, radi zamjene službenice za vrijeme korištenja rodiljnog i roditeljskog dopusta.

Međutim, iako su se prijavila dva kandidata, na dan kada je određeno testiranje radi provjere znanja nije se pojavila niti jedna osoba, navodi sindikat u priopćenju.

Neslavno je prošao i natječaj za radno mjesto informatičara na istome sudu prije nekoliko mjeseci, za sličnu plaću, ali na neodređeno vrijeme. Na natječaj se prijavilo više osoba, dok su se na testiranju pojavile dvije osobe, nakon čega je odabrani kandidat odustao saznavši kolika bi mu bila plaća.

Takvi primjeri pokazuju da i posao u državnoj službi u uvjetima premalih plaća gubi na atraktivnosti koju je imao u vrijeme krize. Sigurna plaća i materijalna prava zagarantirana kolektivnim ugovorima očito više nisu dovoljan mamac za rad u državnoj službi, a i zašto bi netko nosio etiketu "uhljeba" za plaću od koje se jedva preživljava, ističe sindikat.

 

UPOZORENJE SINDIKATA DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA

ČUDA SE DOGAĐAJU Sve je manje zainteresiranih za posao u državnoj službi

Zapošljavanje u državnoj službi sve je manje atraktivno, posebice kad je riječ o slabo plaćenim poslovima srednje stručne spreme, upozorio je u ponedjeljak Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske.

 

(Direktno.hr, 23. srpnja 2018.) Općinski sud u Čakovcu raspisao je natječaj za radno mjesto administrativni referent – sudski zapisničar, uz plaću od oko 3800 kuna za osobu s 10 godina staža, radi zamjene službenice za vrijeme korištenja rodiljnog i roditeljskog dopusta.

Međutim, iako su se prijavila dva kandidata, na dan kada je određeno testiranje radi provjere znanja nije se pojavila niti jedna osoba, navodi sindikat u priopćenju.

Neslavno je prošao i natječaj za radno mjesto informatičara na istome sudu prije nekoliko mjeseci, za sličnu plaću, ali na neodređeno vrijeme. Na natječaj se prijavilo više osoba, dok su se na testiranju pojavile dvije osobe, nakon čega je odabrani kandidat odustao saznavši kolika bi mu bila plaća.

Takvi primjeri pokazuju da i posao u državnoj službi u uvjetima premalih plaća gubi na atraktivnosti koju je imao u vrijeme krize. Sigurna plaća i materijalna prava zagarantirana kolektivnim ugovorima očito više nisu dovoljan mamac za rad u državnoj službi, a i zašto bi netko nosio etiketu "uhljeba" za plaću od koje se jedva preživljava, ističe sindikat.

 

(NE)ATRAKTIVNA DRŽAVNA SLUŽBA

I popunjavanje radnih mjesta u državnoj službi sve teže


(SDLSN, 23. srpnja 2018.) Kako Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske saznaje s terena, zapošljavanje u državnoj službi sve je manje atraktivno, posebice kad je riječ o slabo plaćenim poslovima srednje stručne spreme.

Općinski sud u Čakovcu raspisao je natječaj za radno mjesto administrativni referent – sudski zapisničar, uz plaću od oko 3.800 kuna za osobu s 10 godina staža, radi zamjene službenice za vrijeme korištenja rodiljnog i roditeljskog dopusta.

Međutim, iako su se prijavila dva kandidata, na dan kada je određeno testiranje radi provjere znanja nije se pojavila niti jedna osoba.

Neslavno je prošao i natječaj za radno mjesto informatičara na istome sudu prije nekoliko mjeseci, za sličnu plaću, ali na neodređeno vrijeme. Na natječaj se prijavilo više osoba, dok su se na testiranju pojavile dvije osobe, nakon čega je odabrani kandidat, saznavši kolika bi mu bila plaća – odustao.

Ovi primjeri pokazuju da i posao u državnoj službi u uvjetima (pre)malih plaća gubi na atraktivnosti koju je imao u vrijeme krize. Sigurna plaća i materijalna prava zagarantirana kolektivnim ugovorima očito više nisu dovoljan mamac za rad u državnoj službi, a i zbog čega bi netko nosio etiketu uhljeba za plaću od koje se jedva preživljava. S. Kuhar

DOGOVOR SINDIKATA I OPARE

Banovina potpisala novi kolektivni ugovor: većina zaposlenih u splitskoj gradskoj upravi ubuduće će imati manje plaće!


Piše Merien Ilić

(SLOBODNA DALMACIJA 21. srpnja 2018.) Zaposlenici splitske gradske uprave dobili su novi kolektivni ugovor koji je objavljen i na službenoj internetskoj stranici s datumom potpisivanja od 12. srpnja, iako su iz Banovine proljetos najavljivali da će ga svi socijalni partneri potvrditi do 1. lipnja.

Dokument su potpisali poteštat Andro Krstulović Opara u ime poslodavca, Boris Pleša, predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, te Mladen Kokan, povjerenik sindikalne podružnice "Grad Split".

Time je u povijest otišao sporazum iz 2010. godine, potpisan još u gradonačelničkom mandatu Željka Keruma, koji je povremeno osnaživan dodacima, a posljednji je potpisan u vrijeme kada je prvi čovjek Splita bio Ivo Baldasar.

Činovnici, kao i do sada, imaju 40-satno tjedno radno vrijeme od ponedjeljka do petka, i to s radnim vremenom od 7.30 do 15.30, a sada i do 16 sati, uz stanku od 30 minuta. Za svaku kalendarsku godinu imaju najmanje 20 radnih dana godišnjeg odmora, koji se uvećavaju, među ostalim, i sukladno stručnoj spremi, tako da djelatnici s visokom stručnom spremom imaju još dodatnih pet dana odmora, a oni s nižom ostvaruju pravo na dvodnevni dodatak. Oni u Banovini koji rade u smjenama, te subotom, nedjeljom, blagdanima i neradnim danima mogu dobiti "plus" dva dana godišnjeg.

Iako su pročelnici i do sada ocjenjivali rad zaposlenika, sada je to izričito navedeno u ugovoru u kojem stoji da zaposlenik koji dobije peticu zbog ostvarenih rezultata rada ima pravo na tri dodatna dana godišnjeg odmora. Za četvorku se dobiju dva, a za trojku tek jedan dan.

Plaće u gradskoj upravi, sukladno potpisanom sporazumu, stižu na račune zaposlenika do petog dana u idućem mjesecu, a osnovica za obračun sada iznosi 4050 kuna umjesto dosadašnjih 4728 kuna, a nema ni nekadašnjeg dodatka od 300 kuna.

Bonus na plaću ide na osnovi uvećanja koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta za staž, pa će oni s minulim radom od 20 do 29 godina dobivati dva posto dodatka umjesto nekadašnja četiri, oni od 30 do 34 godine staža po četiri posto, te oni koji rade 35 godina i više po pet posto.

S druge strane, osnovna plaća povećat će se magistrima znanosti na osam posto, a doktorima znanosti na 15 posto. Ako je zaposlenik odsutan iz službe zbog bolovanja do 42 dana, pripada mu naknada plaće u visini 80 posto umjesto nekadašnjih 95 posto od plaće. Zaposlenicima pripada i pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora koji ne može biti manji od jedne najniže plaće iz kolektivnog ugovora. Lokalni službenici koji dolaze na posao autobusom, dobit će ili novac ili će im se kupiti prijevozna karta.

U novom ugovoru nema jubilarne nagrade za neprekidni rad u upravnim tijelima za navršenih pet godina, već tek od 10, a navedeno je da će se zaposlenici kolektivno osigurati od posljedica nesretnog slučaja, ozljeda na radu i profesionalne bolesti, te da imaju pravo na sistematski pregled jednom u dvije godine. Kada su sindikalne aktivnosti u pitanju, više prostora se posvetilo tom djelovanju.

NOVINARSKI PROFESIONALIZAM

Jesu li novinari javnost ili joj samo služe?


(SDLSN, 20. srpnja 2018.) KOMENTAR Sinoć se u središnjoj informativnoj emisiji jedne privatne medijske kuće ministar uprave Lovro Kuščević našao pod vatrom „opravdano“ ljutog i nervoznog novinara, koji ga je pozivao na red zbog obnove državnog voznog parka, nedostatka reformi i premalog broja otkaza u državnoj službi.

Novinarski agresivac je pri tome koristio „ja“ formu i pitanja postavljao kao da je državni dužnosnik s kojim je razgovarao došao u njegovu autorsku emisiju, poput „,…ajmo mi da vi meni objasnite, kako to da ste uspjeli prokockati,…“ ili „Nemam problem da socijalni radnici, carina, financije imaju aute srednje klase,…“ pa se logično (ako logika još uvijek vrijedi u medijskom prostoru) nameće pitanje je li ministar tamo bio zbog njega ili javnosti koja ima pravo znati kako državna administracija funkcionira.

Pri tome je vrsni novinarski profesionalac ukazivao na nepravdu da on u privatnom sektoru radi po Zakonu o radu, a državni službenici po posebnim propisima pa onda zbog toga ne mogu dobiti otkaz čak i ako su neprofesionalni.

No, je li način na koji je on obavljao svoju časnu novinarsku službu profesionalan? Može li novinar u jednoj središnjoj informativnoj emisiji poistovjećivati samoga sebe s javnošću čiji interes predstavlja? Je li ulični rječnik kojim se služio u razgovoru standard koji promiče medijska kuća u kojoj je zaposlen?

Inače, u medijima se svakodnevno ponavljaju pritužbe na skupu, golemu i neučinkovitu administraciju, ali nas istovremeno ti isti mediji zasipaju medijskim uratcima u kojima se novinarski „profesionalci“, za ovu priliku neka to budu Tomislav i Marija, razgovaraju pred našim očima i ušima na način da prvo Tomislav pročita na „blesimetru“ vijest zbog koje onda razgovara s Marijom koja, zato što nema „blesimetar“, izmuca tu istu vijest u formi odgovora i zatim najavi prilog koji je o tome ranije snimila, kao da to nije mogao odmah Tomislav učiniti.

Primjer vrhunskog novinarskog profesionalizma je i javljanje „reportera“ ispred zgrada državnih tijela ili sudova pri čemu novinar ne stoji na mjestu već hoda prema kameri, kako bi izdramatizirao besmislenost i nedostatak sadržaja vlastitog javljanja i postojanja u tom medijskom trenutku. Pri takvim javljanjima dodatna novinarska „težina“ postiže se ako se Marija ili Zdeslav jave s kišobranom u ruci ili po mraku.

Na kraju, ako državni službenik, sukladno Etičkom kodeksu, u odnosu prema građanima mora postupati profesionalno, nepristrano i pristojno, zar i novinar profesionalac ne bi u razgovoru koji se vodi na televiziji trebao biti pristojan i staložen. S. Kuhar

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu